Tagovi

Nakon svih ovih godina... slijedi otriježnjenje nacije

Do prije samo neki dan HDZ-ovci su ismijavali Mesića kada je u svojem govoru izjavio da „tako više ne ide“. Tih dana Polančec je lagao da inflacija u 2008. godini neće prijeći 3,5%, Šuker nas je uvjeravao da nema nikakvih problema s državnim financijama, a Sanader tvrdio da nema nikakve blokade pregovora s EU i da sve ide svojim tokom. Danas znamo pravu istinu. Nakon što se Sanader proteklih dana drznuo obrušiti ne trgovce da su krivi za inflaciju, da moraju smanjiti marže (nisu li se tako „rješavali“ problemi za vrijeme dogovorne ekonomije u SFRJ?) te da je čak i HNB kriv, samo ne ON, jedini pravi odgovorni, premijer Ivo Sanader, jučer se konačno oglasio guverner HNB-a Željko Rohatinski i suočio nas s istinom.

Što nam poručuje guverner?

Upravo sam pročitao jedan zgodan komentar, koji piše o temi o kojoj razmišljam već dulje vrijeme napisati nešto. Prenosim dio članka, a ako nekog zanima cijeli tekst neka pogleda komentar Darka Markušića: >„Upozorenje Rohatinskog je i glas za promjenu vlasti“ na Business.hr

Prošlo je već nešto vremena od mog poslijediplomskog studija na EFZg, i sjećam se tada rasprava o tome kako svim političarima u SAD se tresu noge prije nego što Alan Greenspan (ili sada Ben Bernanke) nešto izjavi ili samo izda priopćenje (ničim izazvano), a nekima se noge nastave dobrano tresti nakon tih izjava.

Tako je bilo i tako će biti. Guverner središnje banke ima mehanizme znatno utjecati na izbore kratkoročno, a o mogućem dugoročnom utjecaju da i ne govorim! Toga su sve više svjesni i naši političari (ili su čuli od drugih) i zato nezadovoljstvo guvernerom i gunđanje, poneki pokušaj akcije ali nikada nešto izraženije.

Stoiber – nicht willkommene Person

Edmund Stoiber, bavarski premijer došao je u Hrvatsku i susreo se s Ivom Sanaderom, hrvatskim premijerom. Zašto je došao i o čemu su ta dvojica razgovarala hrvatski mediji ne pišu niti pak me briga.
Ali ono što je Stoiber (oprostite što ga ne nazivam gospodinom) „samoinicijativno izjavio“ kako piše „Večernji list“, ne mogu i kao saborski zastupnik ne smijem prešutjeti.
Ukratko, Stoiber je u svojoj izjavi napao Hrvatsku narodnu banku i guvernera Rohatinskog zbog toga što Bayerishe Landesbanci (Bavarskoj zemaljskoj banci) neda prethodnu suglasnost za kupnju Alpe-Adria banke i Slavonske banke. Još je dodao da je Rohatinskom poslao nekakvo pismo i da očekuje da će ovaj preispitati svoju odluku.

Klinč(ek) leti nad oblakom

Sutoni i praskozorja čisti, priroda i društvo u finim dodirima, zvukovi razgovjetni, promet uredno oscilira. Klinč(ek) grli i steže, staro i novo udruženo, ako ne ide milom ide silom, sila boga ne moli. Ali se ponešto otvara i vrpolji, klinč(ek) leti nad oblakom.

U neiskusnijim djelovima svijeta klima se mijenja, nakon razdoblja uživanja u zabavi oko nekretnina i gradnji počinje strepnja. Nasuprot tome, hrvatske nekretnine spremne za nove izazove.

Balkan Jadran još prolaze kao poluegzotični krajobrazi na putu, za provode i poneki interes. Udruženi domaći i strani osvajači žure, gibanja usmjerena i na zadnje točke, sve će biti ovladano. Ambijent se ubrzano redizajnira za svečane trenutke. Odbori za doček gostoljubljivi i spremni. Poneki Njemci zastaju po putu. Nakon auto-puteva Jadran malo dalji, tu Miroslav Radman s društvom pijucka do kasno u noć i ne da se zbuniti jednostavnim matematičkim očekivanjima. Ciklona koja s američkog kontinenta kreće na evropsko područje još nije na vidiku u našim krajevima, ali počinju male mjere i prognostička predviđanja. PBZ i ZABA podižu kamate na kredite vezane na švicarsku valutu. Ugledni hrvatski menadžer ekonomske struke Željko Perić (Pliva, Lura grupa) zdvaja da propulzivna razdoblja izobilja novca nisu podstakla male i srednje tvrtke, da sada kada jenjaju gradnje i oko nekretnina slijedi recesija i nikome zgodno, da HNB treba nijansiranije jer davi male banke i tvrtke dok velike ne ovise o hnb-ovskim ograničenjima (razni izvori novca o tom ne ovise), da će politika ući u vrijeme pravih teškoća oko toga.

Riječka banka

Kako se prekonoćno razvila cijela priča oko Hypo banke koju je kupio njemački BLB, a kojeg je nemoguće u hrvatskom kontekstu ne staviti u vezu s aferom Riječke banke, malo sam surfao uokolo i pokušao rekonstruirati što se s Riječkom bankom uopće događalo, budući da je to jedna od afera koja se nerijetko dovodi u vezu s koalicijskom vladom što ja smatram pogrešnim.

Proces privatizacije Riječke banke započeo je te je praktički dovršen u vrijeme vlade Zlatka Mateše, no sama financijska transakcija se dogodila na samom početku 2000te godine kada je banka prodana njemačkoj Bayerische Landesbank za 41.24 milijuna dolara. Ono što je promaklo due dilligencu BLBa, redovnim nadzorima i revizijama banke, ali i nadzorima koje je HNB radio nad bankom je činjenica da je njihov dealer Eduard Nodilo gomilao gubitke na tržištu valuta. Dakle, bavio se spekulativnim transakcijama (što mu je i posao) te je na njima ostvarivao gubitke. Gubici su se tijekom godina gomilali, a transakcije koje je Nodilo radio su postajale sve veće i veće da bi u nekome času postale toliko velike da su sudionici londonske burze valute kontaktirali centralu BLBa i dali do znanja da se neke čudne stvari događaju u banci.

Hail to the Željko Rohatinski

Jučer sam se dokopao izvješća Nacionalnog vijeća za konkurentnost (i to kompletnog) za 2006. godinu i projekciju za 2007. i uočio sam odmah brdo strašno zanimljivih podataka koje sam htio malo prenjeti dalje, no jučer navečer je sve to zasjenila jedna druga, po meni spektakularna informacija:

Savjet nije uspio potrebnom većinom glasova donijeti konačnu odluku. U takvoj situaciji, ocjenjujući da bi odlaganje donošenja odluke bilo štetno i za BLB i za HNB, temeljem ovlasti iz članka 39, točka 4 Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, donio sam odluku kojom se odbija prethodni zahtjev BLB-a za indirektno stjecanje kvalificiranih udjela u HAAB Zagreb i u Slavonskoj banci, navodi guverner hrvatske središnje banke.

“Potpuno sam svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost”, zaključuje Rohatinski.

(Jutarnji, Večernji)

Još o kamatarima

Još 26. studenog 2006. na lesar.info objavio sam tekst pod naslovom „KAMATARI“.
Problematizirao sam oglašavanje kredita putem novina i različitih letaka na javnim mjestima a umjesto naziva ponuditelja daju se samo brojevi mobitela.
Sumnjajući da se iza tih ponuda kriju i banke, dana 2. prosinca 2006. pismom se obraćam guverneru HNB-a. Dana 17. siječnja 2007. stiže i odgovor.

Pismo i odgovor nalaze se ovdje.

IZDVAJAM I NAGLAŠAVAM:

„...informacija o prikupljenim podacima dostavljena je u rujnu 2004. nadležnim tijelima u cilju provjere posluju li ponuđači u skladu s propisima RH. Hrvatska narodna banka nema saznanja o postupanju nadležnih državnih institucija protiv nelegalne ponude kredita, jer joj je dostavljen SAMO osvrt na provedeni nadzor po subjektima koji su obuhvaćeni istraživanjem.“

Sivo tržište kapitala

Tijekom rasprave o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu, Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim unijama otvorio sam temu «sivog tržišta kapitala», odnosno tzv. kamatara, lihvara ili zelenaša koji se bave djelatnostima kojima ostvaruju dohodak od kapitala, a država na ime tog dohotka ne ubire nikakav porez. To me ponukalo da guverneru Hrvatske narodne banke gospodinu Željku Rohatinskom postavim nekoliko pitanja.

Kao što i sami znate, gotovo da nema rasvjetnog stupa ili tramvajske stanice na kojoj se ne nalaze oglasi kamatara. Većina takvih oglasa nude građanima ostvarenje ili pomoć pri realizaciji kredita u vodećim bankama Hrvatske. Imena banaka se nigdje izrijekom ne navode, ali se u «paketu» reklamiranih «usluga» nude i zatvaranja postojećih kredita, rješavanje «crnih listi», bankovni krediti, analiza i izračun kreditne sposobnosti... pri čemu je sudjelovanje banaka u određenoj mjeri nužno.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci