Tagovi

Te?ajci

I dalje su glasni mnogi koji spas vide u relaksiranju te?aja. Ili smatraju da je naš problem u dosadašnjem tvrdom te?aju. Domišljenih argumenata uglavnom nema, a diskusija se ?esto svodi na papagajsko ponavljanje fraze preuzetih iz drugog konteksta (tako je, primjerice, jedan visoki dužnosnik, kad je kriza ve?e debelo bila u Hrvatskoj, rekao da je naš izlaz u ve?oj potrošnji).

Valjda bi sve trebalo biti jasno ako se i malo razumiju stvari prezentirane ovdje. Zaista je klju?no razumjeti koji su uzroci i razmjeri krize u Hrvata!

Ali postoji i element koji se nikad ne spominje:
- deprecijacija dovodi do tiskanja novca i inflacije (pogotovo u našim uvjetima visoke eurizacije)
- inflacija je indirektno oporezivanje (bolje prolaze oni bliski izvoru novca)
- ako su vlast i njoj bliski u zadnjih 10 godina i uz prora?unska ograni?enja uspjevali izmicati naš novac (direktno: kroz HAC, Skladgradnju i sli?ne; i indirektno, primjerice kupovinu podrške zapošljavanjem i velikim pla?ama u javnom sektoru), kako bi se tek ponašali da su imali štampariju novca u svom dvorištu?

Kriza – dijagnoza i izgledi

Naše novine fragmentarno prenose elemente rasprave s MMF-om koja je za Hrvatsku vrlo relevantna jer nam je MMF partner, ali i znatno više jer objektivnije prikazuje stanje. (Napomena za blog Pollitika: MMF nije, kako mnogi vole re?i, ‘produžena ruka mrskih globalizatora’ nego ‘doktor’ koji dolazi u pomo? onima koji se više nisu sposobni razumno brinuti za sebe; država ne mora prihvatiti MMF, ima opciju se i samostalno nositi s posljedicama svoje neodgovornosti. Druga je stvar, naravno, da li su nas ‘zli’ globalizatori podgovorili da moramo imati najnovije modele mobilnih telefona i automobila, kupiti njema?ke aute talijanskim novcem itd. ... ipak, vjerujem da to, kao i odluka da mnogi naš visoki ?inovnik u državnu službu za sobom povla?i ro?e i smišlja im radna mjesta, nije manipulacija ‘zlo?estog’ Zapada, nego naša neodgovornost .

Obavezno štivo je stoga ovdje.

Kao teaser, evo samo iz dijagnoze (sve to uglavnom znamo, ali jako je lijepo kazano ovdje):

Laž može postati istina

SOCIJALNI PRITISAK

Sredstva socijalnog pritiska možemo podjeliti u dvije velike skupine:
-sredstva uvjeravanja
-sredstva prisile

Sredstva uvjeravanja su:molba,savjet,preporuka.

Sredstva prisile su:obe?anje,nagrada,prijetnja,kazna.

Kazne se mogu podjeliti na :fizi?ke,moralne i materijalne.

Zanimljive su moralne.One se kre?u od ismijavanja od drugih ?lanova grupe,preko skidanja s društvenog položaja tj. degradiranja,grupnog bojkota,sve do privremenog i trajnog isklju?enja iz doti?ne grupe.
Treba naglasiti da kazna ima ve?e preventivno djelovanje nego njena oštrina,tj. manje je važno koliko je oštra kazna,a više to da li je vjerovatnost hvatanja i kažnjavanja malena ili velika.
Kolika je snaga i domet socialnog pritiska najbolje ?e pokazati izvaredan i upravo plasti?an eksperiment S.E.Ascha (1955g.) koji je izvršen na nekoliko skupina ispitanika.U svakoj od tih skupina svi ispitanici,osim jednog-nazovimo ga "žrtvom"-bili su u dogovoru s eksperimentatorom,a sam je eksperiment bio zamaskiran kao uobi?ajeni eksperiment iz psihologije percepcije.

Ima iako nema

http://business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Rohatinski-Prebrodili-smo-fin...
Na pitanje o modelu izlaska iz krize guverner HNB-a je istaknuo kako je ?injenica da smo prebrodili financijsku krizu, financijski sektor je u osnovi stabilan, stabilna je i doma?a valuta. Kriza se prenijela u realni sektor koji je pogo?en padom izvoza kao i situacijom na doma?em tržištu, istaknuo je guverner Rohatinski.

Zna?i love ima

Realni sektor svoj budu?i razvoj ne može temeljiti na ekspanziji doma?e potrošnje bazirane na inozemnim kreditima. To je razdoblje iza nas, naglasio je Rohatinski.

Veliki dio realnog sektora je isisan, kamate države na minus enormne, obratno ništa. Krediti malim i srednjim firmama bili su teško ili nikako ostvarivi. Tako da se REALNI sektor i nije doticao inozemnih kredita. O?ito treba utvrditi što je to realni sektor. Tu ne ubrajam hipotekarne kredite poduzetnika u stanogradnji (prenapuhan balon za prolupavanje).

Hrvatska lisnica u hrvatskom džepu

Prije nekog vremena je kružila (pa i na pollitika.com) teorija kako "strane banke plja?kaju Hrvatsku". ?inile su to velikim kamatama, lošim uvjetima kreditiranja gospodarstva itd. Lova je odlazila van Hrvatske u ruke svjetskih bankarskih grupacija i mo?nika... štoviše, ta teorija i još uvijek kruži.

Uvijek sam odgovarao jednim kontraargumentom: zašto HPB (Hrvatska poštanska banka) kao državna i ?isto hrvatska banka, ne ponudi bolje uvjete?

Na to naravno nije bilo odgovora. A odgovor je, najvjerojatnije, da je bolje uvjete bilo nemogu?e ponuditi.

HPB venera

Tkogod prati TV, gleda plakate po cesti, svjedok je da se HPB stvarno reklamira, pokušava privu?i štednju, i to dosta lijepim kamatama.

Hrvatska poštanska banka vam omogu?uje ugovaranje fiksne kamatne stope na štednju do 12 mjeseci uz najpovoljnije kamatne stope na oro?enu kunsku štednju koja se kre?e od 4,5% na rok oro?enja od mjesec dana te 6,5% na rok oro?enja od 12 mjeseci

Jaaaaaavi seeeeeee


Shvativši kako je prije dvije godine nakon parlamentarnih izbora zaigrao na potpuno pogrešnu kartu, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja odlučio je pokušati manirom pravog profi kockara lošim blefom zaigrati na kartu oporbe javno pozivajući i prozivajući predsjednika SDP-a Zorana Milanovića kojem poručuje kako su vrata HSU-a otvorena za razgovor i suradnju i da je sve što potonji treba uraditi tek mali napor, odnosno da podigne telefonsku slušalicu kad ga Hrelja slijedeći put bude nazvao…..

Teško vrijeme

Ljudi jednako preuveli?avaju i sre?u i nesre?u, a nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se govori, rekao je još pred 150 godina slavni Honoré de Balzac, duhovni za?etnik europskog realizma.

I doista, danas, kad je hrvatsko društvo suo?eno s brojnim zabludama o uspješnosti naše ekonomske politike, ne treba pani?ariti ve? „spustiti loptu na zemlju“ i povla?iti racionalne poteze.

Odgovori kolegama blogerima na pitanja o fiskalnoj i monetarnoj politici

U prošlom dnevniku pisao sam o fiskalnoj i monetarnoj politici. Kao reakciju dobio sam više privatnih pitanja, pa sam zbog opsežnih odgovora odlu?io sve staviti u novi dnevnik.

U ovom dnevniku pisat ?u o ustroju Europske središnje banke i HNB, te o njihovim strukturama, ciljevima i zadacima, kao i o nekim inicijativama Znanstvenog društva ekonomista oko rješavanja aktualne gospodarske recesije u Hrvatskoj.

Tako?er ?u se osvrnuti i na fiskalnu politiku unutar zemalja Europske monetarne unije i Hrvatske.
Prvi dio dnevnika je više edukativni, a namjera mi je jasno istaknuti kakvu monetarnu politiku vodi ESB, a kakvu HNB, a u drugom dijelu iznijet ?u i svoja razmišljanja.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA sastoji se od Savjeta guvernera (izme?u ostalog formulira monetarnu politiku Eurozone), Izvršnog odbora (implementira monetarnu politiku i provodi regulatorne odluke) i Generalnog savjeta (doprinosi sustavu nadzora i koordinaceije ESB-a).
Ciljevi monetarne politike EU su održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku uz nisku stopu inflacije od oko 2%, podupiranje gospodarske politike unije, visoka zaposlenost i održiv neinflacijski rast.

Fiskalna i monetarna politika na hrvatski na?in

Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni bira?i umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovaraju?e (loše) rezultate. U ekonomiji se malo toga doga?a slu?ajno. Ako vu?eš poteze paušalno, nerespektiraju?i struku, nego s jednim okom gledaš papir na kojem nabacuješ zakonske prijedloge, a s drugim gledaš kroz prozor da vidiš tko ti je došao protestirati, ni ne možeš o?ekivati nikakav kvalitetan pomak.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci