Tagovi

Političkim kapitalom protiv Kapitalizma

Kapitalizam – fenomenološki opis postojećeg političko-ekonomskog stanja parlamentarne demokracije.

http://gpgale.wordpress.com/2011/12/11/marx-cnn-antikapitalisti-i-inform...

Dakle, kada govorimo o borbi protiv kapitalizma, govorimo o načinu prevazilaženja postojeće POLITIČKE krize i tek posljedično, ekonomske krize.

Prvo oko čega se moramo složiti jeste da je politika iznad ekonomije. Odnosno, politika ako želi može kreirati sustav kakav god poželi, može ukinuti vlasništvo, poduzetništvo, trgovinu, može oporezovati akumulaciju kapitala, može usmjeriti kapital na isključivi razvoj javnog interesa, može bilo što.

No, kako to da u stvarnosti snažni financijski centri moći barem u zapadnom društvu (ako izuzmemo Južnu Ameriku) imaju prilično jasnu nadmoć nad politikom? Kako je moguće da Obama jednim potezom oprosti 14 trilijuna dolara bogatim financijskim špekulantima i da istovremeno reže sva prava i osiromašuje najšire slojeve građanstva?

Vrlo jednostavno, zbog političke korupcije, preciznije, zbog nepostojanja izgrađene političke alternative, preciznije zbog izrazitog deficita političkog kapitala.

Katedrala i Bazar, politološki osvrt

Kultno djelo Erica Raymonda predstavlja svojevrsni manifest organizacijske paradigme programiranja u open source-u.

Mada se djelo bavi više trikovima i savjetima uspješnog vođenja open source projekata, ključna opaska usporedbe katedrale i bazara kao razlike između zatvorenog i otvorenog koda predstavlja dobru paralelu razlikovanja između JOT ideologije i ideologija predinformacijskog doba.

Katedrala i bazar.

Katedrale u programiranju predstavljaju velebne zatvorene projekte koji dobro funkcioniraju, ali bi ih svako otvaranje ili pak hakiranje ozbiljno ugrozilo zbog jednostavnog fenomena koji Linus Torvalds (tvorac Linuxa) definira ovako.

"Given enough eyeballs all the bugs are shallow" (slobodan prijevod - uz dovoljno očiju svi problemi postaju plitki)

Mogu li Pirati ne biti JOT?

JOT kao ideologija

"Postoji jedna stara indijska pri?a koje kaže kako je nekada davno jedan kralj naredio da mu dovedu pet ljudi koji su od ro?enja bili slijepi. Kada su ih našli i doveli u njegov dvorac, kralj ih je skupio i rekao im kako ?e sada imati priliku da opipaju nešto što se zove - slon, a nakon toga ?e morati podrobno da mu opišu kako taj slon izgleda.

Me?utim, kralj je udesio tako da se svakom od ovih pet slijepaca dozvoli da opipa samo jedan dio slona, tako da je prvi opipao surlu, drugi - glavu i kljove, tre?i - noge, ?etvrti - lijevu stranu slonovog tijela a peti - rep.

Onda ih je kralj opet okupio i zamolio da mu opišu kako slon izgleda. Nije prošlo dugo, ovih pet slijepaca su se po?eli ve? toliko da sva?aju da umalo nije došlo i do tu?e. Prvi je tvrdio da je slon sli?an zmiji sa veoma hrapavom kožom, drugi se odmah usprotivio tvrde?i kako slon nema nikakve veze sa zmijom nego je to nešto zaobljeno i veliko sa dva povinuta koplja koja iz toga vire, tre?i je tvrdio kako ova dvojica nemaju pojma, jer slon izgleda kao ?etiri debela kolca zabijena u zemlju itd. itd…

Građanin i Ovca.

Najčešći oblik samoobmanjivanja kojeg uočavam vezanog za društvo i društveni proces jeste da se skoro svaka Ovca samoproglašava građaninom, a u Hrvatskoj je sveukupno oko 300 Građana.

Pa tako u svakodnevnim raspravama privatno ili javno, najuobičajenije je vidjeti jednu klasičnu Ovcu kako "reži" (kad ovca mekeće, ona misli da reži - tako se bolje osjeća) na svoje pastire, na vukove iliti na vladajuću stranku, na oporbu, na loše pojave u društvu. Ovca stalno nešto konstatira i s time je definiran odnos između Ovce i društva.

Ovca je pasivni oblik, neemancipirani oblik humanoida. Ovca je obično jako glasna unutar svojeg društva, no na otvorenom terenu u javnoj sferi, Ovca će eventualno meketati skrivena iza nekog nicka (osvrt na blogosferu).
I što će Ovca raditi i tako poskrivečki? Komentirati će opet, pljuckati po svemu i tu će biti kraj njezina "građanskoga" duha.

Više manje, 4 500 000 humanoida u Hrvatskoj su Ovce. Ti dragi čitatelju isto tako si Ovca, osim ako nisi jedan od onih 300.

Za tri mjeseca bit ?u premijer

"Vrijeme je da ?ujem vaše želje, dam vam obe?anja da ?u vam vratiti budu?nost, budu?nost kakvu je pošten svijet poput vas i zaslužio. "

Prošlo je tri mjeseca, došao sam na vlast, nisam u?inio ništa, sve je ostalo po starom.

Vi ste opet gun?ali, nazivali me izdajnikom, prevarantom. Ali niste bili u pravu. Jer dao sam vam upravo onakvu budu?nost kakvu ste zaslužili. Kao i moji prethodnici, izme?u ostalog.

Istina, oni nisu bili toliko iskreni prema vama da vam to priznaju, ve? su vam prebacivali odgovornost na neke druge, umjesto da vam kažu istinu. Da ste uzrok cijeloga problema upravo vi, dragi moji razmaženi gra?ani.

Dragi moji razmaženi gra?ani. Gledate samo sebe, jer vas je strah gledati i druge. Za to vam mogu biti krivi svi, ali lako je tražiti odgovornost u drugima, bez obzira koliko opravdano to bilo. A vi ste kroz svo ovo vrijeme samo tražili opravdanja, gledali svoja posla i ?ekali da ?e ruže same od sebe po?eti cvasti.

Oslobo?enje javnog prostora

Živimo u društvu op?e politi?ke ucjene. Živimo u državi terora. Zlupotreba politi?ke mo?i pri obra?unima s politi?kim i inim nepodobnicima još uvijek je u definiciji modusa operandi više manje svakoga tko ima politi?ki utjecaj.

Obi?no ljudi strahuju za posao, s obzirom da ve?ina poslova ide preko države, javne i lokalne uprave i više manje svi su podložni politi?kom pritisku. Imamo i pseudoprivatni sektor ala Agrokor, koji po?iva na protekciji i pravovjernosti spram politike. Državni, javni, privatni sektor. Više manje svi. Imamo i pravosu?e gdje je uobi?ajena praksa da sudac dobronamjerno savjetuje nekom malom igra?u da se ne bode s rogatima. Zatim medijski lin?, gdje jedni drugima vra?aju i napla?uju usluge.

Imamo i produženu ruku kriminala i o?itog kršenja zakona gdje država selektivno reagira ili ne reagira i potpuno je o?ito da obi?ni mali ?ovjek baš i nije zašti?en ako se zamjeri bilo kome tko ima utjecaj. Jer izme?u malog obi?nog ?ovjeka i onih na poziciji mo?i ne stoji ništa. Osim možda javnosti, no javnost nam je slaba.

Kako realizirati javnu raspravu? Dobrovoljci?

Nedavno sam u naletu revolucionarne atmosfere spomenuo sljede?e:

lagano smo dosli u fazu gdje vlade trebaju padati sve dok se neka ne udostoji realizirati ono sto je sa strane javnosti artikulirano kao opci interes.
jedan dan, jedan dan. nema se vise sta izgubit. moze se samo dobiti ekipa koja ce nesto dobroga i uciniti. jasno, ne sumnjam da ova konstelacija unutar vodecih stranaka ima buducnost, no pod jakim pritiskom karte se daje dobro promijesati.

Kad ono na jeftinu frazu pala gomila pluseva.
Pobogu. Što zna?i to "sa strane javnosti artikulirano kao op?i interes"? Dobro zvu?i, nema šta, ali o ?emu mi ovdje pri?amo? Ako imamo nešto sa strane javnosti artikulirano kao op?i interes, treba li nam uop?e parlamentarni sustav ili nam trebaju operateri koji ?e taj interes jednostavno realizirati po zakonima struke, a ne politike koja je jasna?
Velike su rije?i pod navodnicima, no to je samo na?elo. No kako to na?elo sprovesti?
U me?uvremenu sam se pod navalom entuzijazma razlu?ivanja demokratskih i antidemokratskih snaga zaputio i na Lesarov fb profil pa ga onda pitam:

Udruživanje artikuliranih i op?e prihvatljivih inicijativa

Nije da nismo u mogu?nosti stvoriti bolje sutra.

Nedavno nam je društvo radio Petar Macut. Op?i napadi na Vladu, kritika i bla?enje. Rješenja niodkuda.

Mala korekcija. Rješenja postoje. Ili recimo ovo.

OK. Jeli vama bitno što piše u programu SDPa? Meni zapravo i nije. Jednostavno ne vjerujem SDPu. Neki dan su dizali kaznene prijave protiv niza SDPovaca. Argument SDPa je bio da se radi o politi?kom obra?unu. Možda se i radi. Ali to je irelevantno ukoliko priznaješ postoje?e institucije.

Ju?er je Hebrang branio Ron?evi?a, govorio kako se radi o politi?kom obra?unu, prekju?er je Šišljagi? branio Glavaša. Kada se ne napada tvoj, radi se o pravnoj državi, kada se napada tvoj, radi se o o?itom primjeru nepostojanja pravne države.

Neka se više odlu?e.

Zaklju?ak stanja i prijedlog

    Navest ?u neke crtice s kojima se možete i ne morate slagati, no te crtice osobno podrazumijevam.
  • Usko grlo politi?kog procesa nisu stranke, nije niti primitivni narod, ve? je nerazvijenost politi?kog tržišta.
  • Uvjeti za razvoj politi?kog tržišta su istina ne baš idealni, ali je ve?i stupanj prepreke op?enito u nepostojanju niti 2 000 emancipiranih gra?ana.
  • Neemancipirani gra?ani su pak produkt lošeg okruženja. Jednoumlje, op?enito nepovjerenje i sebi?nost kao proizvodi višedesetljetne indoktrinacije sistema koja je i dalje sveprisutna u medijskom i akademskom svijetu
  • Dok ne postoje emancipirani gra?ani, svaka pomisao da ?e netko u politici biti spreman/sposoban zaštititi op?i interes, iluzorna je, preciznije nemogu?a je s obzirom na realnu konstelaciju mo?i.
  • Javnost kao politi?ki faktor je iluzija sastavljena od interesa vlasnika medija, profesionalnog civilnog sektora što je na istim jaslama kao i ostatak oligarhijskih struktura.
  • Razlog zbog kojeg op?enito jako malo pojedinaca kre?e putem emancipacije je prvenstveno strah od ne pretjerano artikuliranih, no suvišnih komplikacija u privatnom životu.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci