Tagovi

Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja…

Članak Miljenka Jergovića u jučerašnjem "Jutarnjem listu", povodom izlaska knjige sabranih djela fra Leonadra Ćuturića, bosansko fratra iz samostana u Fojnici.

Njegovi su stavovi jednostavna ilustracija fenomena, kojeg je Edward C. Banfield, istražujući strukturalno zaostajanje južne Italije za sjevenom, prije 60 godina okrstio kao "amoralni familizam" (htijući naime reći da moralna načela vrijede samo unutar "familije"; pa bi možda bolje bilo "familistički moralizam").

fra Bono Zvonimir ŠagiSlika lijevo: Umjesto slike fra Leonarda, dajem sliku fra Zvonimira Bone Šagija, koji je bio, kako sam ga doživio, bitno drugačija vrsta redovnike, izbegavši se i suprostavlajući se nacionalističkoj redukciji kršćanstkoga univerzalizma.

Čovjek koji je uzor vrlina unutar svoje zajednice, kad iz nje izađe, umjesto etike (etika je moral, poopćen na čovječanstvo) osjeća strah, nepovjerenje i mržnju. Umjesto poopćena moralnih načela prihvaća, hirovito i nekritički, one ideologije koje su na raspolaganju, a odgovaraju osnovnim osjećajima obaveze prema Svojima i straha od Drugog.

Nakon četiri godine: kako koristiti Internet za stjecanje istinskoga znanja?

Izvorno objavljeno na blogu Ekološka ekonomija

Prije četiri godine, počeo sam sustavnije i upornije nego ranije (iako se time bavim 30-ak godina) proučavati široki raspon tema iz područja "ekološke ekonomije" (ponajviše energetika - jer naravno nitko ne bi mogao pratiti sve), te o tome pisati na ovom blogu i na istoimenoj facebook stranici. Prvi zapisi s fb stranice koje sam spremio ovdje su od 1. listopada 2012. (krenuo sam ranije, ali prvih nekoliko mjeseci je bilo eksperimentiranje). Ukupno, hm, nisamo točno brojao... sigurno preko 2000, možda 3000 tekstova na fb stranici.

too-big-to-know-naslovnica-david-weinbergerStavljam na net, uvijek nekome može biti korisno da na nešto naleti. Ponajviše ipak sve to spremam za sebe. Na hard disku sve imam kao nekoliko fajlova, pa kad pišem o nekoj temi, pretražim po nekom pojmu ili dijelu riječi (npr. "Afrik", "vjetr", "Tesla" isl.), pa nađem zaboravljene zanimljive tekstove.

S druge strane, sam napor da napišem, na hrvatskom. sažetak nekog teksta kojeg sam čitao, obično na engleskom (ponekad na drugim jezicima, uz nešto osnovnog znanja, google translate i klasične rječnike), pomaže mi da bolje shvatim. To je logika pisanja seminara tijekom školovanja - metoda je dobra za "cjeloživotno učenje". Prva mi je zamisao podučiti sebe, a tek onda druge. (Na sreću, ne moram time zaraditi plaću.)

Zašto sam “facts Nazi”

Pokušavam svoje stavove, čak i o naizgled očitim ili banalnim temama, zasnovati na točnim činjenicama. Ne treba žuriti u zaključcima. Pogotovo kad su umiješane emocije, bilo pozitivne ili negativne. Provjeriti točnost fakata, te jesu li to svi bitni fakti. "The truth, the whole truth and nothing but the truth".

Problem brzopletog zaključivanja

jumping-to-conclusions-reliabilitynowKod svakog od nas postoji sklonost prebrzom zaključivanju. Moramo tu slabost kontrolirati. Osobito onda, kad možemo postati žrtva manipulacije.

O zabludama i manipulacijama s činjenicama pogledajte npr. moje tekstove:
Kako se lažima kreira mržnja (28. listopada 2014.),
Slučaj male Jagode: žrtve ste manipulacije. Sjedite i razmislite (17. veljače 2010.),
Još jednom manipuliranje podacima o samoubojstvima branitelja (17. prosinca 2015.).

Treba paziti na točnost, te koliko je moguće i kompletnost podataka. A tek onda dolazi složeno pitanje interpretacije podataka i sagledavanja njihove međusobne povezanosti (cjeline, konteksta), o čemu neću ovdje.

Zokin tata i Plenkijeva mama: filosofska opaska o autoreferenci

Jedna od osnovnih tema mudroljublja (filosofie) su paradoksi odnosa prema sebi samom. Kad se pitam "Tko sam ja?" onaj tko pita i onaj o kojem se pita su isti, a ipak bi istovremeno morali biti različiti, jer sebe samog kao cjelinu postavljam u pitanje.

Nije uvijek na prvi pogled jasno da se radi o samoodnošenju. A se odnosi na B, B na C, a C opet na A. Tu igru imamo u javnim polemikama. Onda imamo "nereflektirano samoodnošenje", sve izgleda samorazumljivo.

Milanović kaže "kako vi prema meni, tako ja prema vama", pa kako oponenti svako malo spominju njegovog oca, on je spomenuo njegovu majku. I time sebe, kako kaže s pravom jedna moja fb prijateljica, izjednačava s njima. Reći "lekar" nije samo oznaka zanimanja, nego nosi jasne konotacije. Potvrđuje se hegemonija šovinističkog diskursa. (S druge strane, također popularni gard bahatog narcisa - koji se odnosi samo prema sebi i prema ničemu drugome, nevažno što priča, glavno da je "faca".)

Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe

Na blogu "Mudroljublje" objavio sam članak Um i kozmos: kako Jure Zovko iskrivljuje teze Thomasa Nagela. Prenosim i ovdje.

Često vodim okolo po Svemrežju diskusije, u kojima se spominju i za mudroljublje važne teme. Nekako oklijevam staviti to na blog, koji je malo ozbiljniji oblik izražavanja, jer su to tek isječci iz neke Velike Diskusije, koju bi tek trebalo cjelovito oblikovati. Tako, naime, nekako u sebi doživljavam, što je negativno nasljeđe klasičnog filozofskog obrazovanja. A prilično je jasno, da stvarno oblikovati sve to u neku cjelinu - neću nikad.

Nagel, ThomasPrenosim svoj prilog diskusiji koja se pokrenula na portal.connect.znanost org, pod naslovom: “Istaknuti” hrvatski filozof preporuča: “Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola”. Uvodni komentar objavio je 8. travnja Boris Lenhard, molekularni biolog koji radi u Velikoj Britaniji.

Intelektualci, političari, seljaci, bauštelci...

Po prvi puta pišem dnevnik, i pišem ga naveden nekim komentarima sa ove stranice, te bih volio postaviti par pitanja vezanih uz svjetonazore, a usput i preispitati svoje stavove.

Vrijednosti stavova

Preko nekoliko puta čitajući komentare primijetio sam da ljudi iz raznih sfera vole isticati pripadnost pojedinim grupama, te se pitam da li zaista to što se netko smatra intelektualcem daje pravo za valoriziranje ili devaloriziranje pojedinih mišljenja. Ne smatram pod ovime da su sva mišljenja izvrsna, jer to nisu, no da li je bitno što je neko mišljenje bez argumenata i obrazloženja potkovao intelektualac ili bauštelac. Nije li zapravo bitno da li je pravu li nije?

Ja osobno cijenim logiku i razum, no trudim se ne obezvrjeđivati emocije, te samim time smatram da svaku izjavu i mišljenje treba cijeniti prema sadržaju, a ne prema tome tko ju je izrekao. Jer ipak bauštelci su uglavnom iskreni, iako nisu "politički korektni", a političarima se često zna zalomiti laž (čak i nesvjesno jer sve pakiraju da "dobro zvuči"), a ponekad su i stručni u lažima.

Ayn Rand i amaterizam

Prijateljica me informirala da se na Pollitika.com razvila rasprava o Ayn Rand.
Ve? prije, nekoliko mi je poznanika i prijatelja preporu?ivalo da nešto od nje pro?itam, pa sam se išao informirati i zaklju?io da nemam interesa za tu vrstu literature.

Ayn Rand ne smatram dobrim piscem u smislu književne kvalitete, unato? strasti koju ona unosi u svoje pisanje, kao što ni Henry Miller po mojem mišljenju nije zna?ajan pisac, koliko god u nekom razdoblju života može biti privla?an.
Sli?nih, strasnih pisaca, a bezveznih imate koliko ho?ete. Nije lako biti dobar pisac. I Houelbeck pada, erodira, pa to nije nista cudno za jednu amaterku, koliko god bila talentirana i uporna.

Medjutim, knjizevni ukus je ipak samo ukus, pa kao sto sam i sam nekad sa zadovoljstvom citao Millera a i Houelbecka, tako mogu razumjeti da puno ljudi uziva u citanju Ayn Rand, znacajnim dijelom i zato sto pronadju u toj literaturi nesto sto ih osobno pogadja.
Uostalom, Mrak je upravo taj argument, da se prepoznao u nekim situacijama, naveo kao razlog za citanje Ayn Rand.

To ni Platon s maslom ne bi pojeo ili je li se Grk zaj... kad je mislio

Prije kojih godinu dana, kao profesor etike u Dalju imao sam tu nesre?u da sam morao predavati taj predmet prema udžbeniku kojeg je napisao prof. dr. Ivan ?ehok. Iako je taj udžbenik uredno odobren od ministarstva prosvjete, i da je ve? doživio 6 izdanja, to ne bi bilo ništa sporno - jer loših udžbenika ima puno, ni ovaj iz etike, jedne za Hrvate suvišne životne discipline, ne treba biti bog zna što. Mogu sada priznati da sam doduše pratio nastavne jedinice onako kako ih je rasporedilo Ministarstvo, ali sam nastojao minorizirati utjecaj ?ehokovog Udžbenika. Da ne odugovla?im: smatram da je taj udžbenik dospio me?u udžbenike samo zato što je to htjela politika. Loša politika.

Rub znanosti... A što je s druge strane?

Ako tvrdimo, da je nešto "na rubu znanosti", treba se zapitati - a što je s druge strane? Nevolja je kad je s druge strane lažna znanost: neobuzdana mašta ili svjesna prevara, koje se pokušavaju prikazati kao znanost.

Da Zemlju posje?uju vanzemaljci, hipoteza je koju možemo testirati. Ne može se apsolutno isklju?iti, ali koji su dokazi? Uvijek dokazivati mora onaj koji nešto tvrdi (da Zemlju NE posje?uju vanzemaljci, na?elno je nemogu?e dokazati, kao i da ne postoje vampiri, kentauri, štrumpfovi isl.). Ako netko godinama tvrdi da je nešto istina, a ne može predo?iti nikakav suvisli dokaz, on prelazi granicu izme?u prave i lažne znanosti.

Nešto je posve drugo, pak, kad su s druge strane umjetnost, filozofija, religija, ili politi?ka rasprava (rasprava o stvarima polisa! pogledajte moj tekst: Politika je previše ozbiljna stvar da bismo ju prepustili politi?arima). Stvarala?ka mašta sli?no radi kod svih kreativnih ljudi, a znanosti se odlikuju od drugih djelatnostima posebnim, rigidnim procedurama provjere: svaka "ideja" u znanosti je tek "hipoteza" koju treba testirati. U drugim duhovnim djelatnostima nije tako i ne može biti.

Nije ni poželjno

Ekonomija mora biti podre?ena ekologiji

Svoj nazor na svijet nastojim opisati raznim nazivima. Nema samo jednog sustava ideja (ideologije) koja bi moje nazore mogla opisati. Rije? je o mreži vrednota, na?ela, znanja i uvjeranja, koje se ne mogu svesti na neku hijerarhiju, kao što neki ljudi sve svoje nazore svode na jednu osnovu ili izvode iz nje, npr. "krš?anstvo" ili "marksizam". Mreža zna?i me?usobnu isprepletenost i pretakanje. Svjestan sam me?utim da me?u raznim vrednotama i na?elima može do?i i do sukoba. Kao što Imanuel Kant upozorava, teorijski i prakti?ki um dva su odjeljenja podru?ja, dvje odijeljene duhovne snage: ne možemo rješavati dnevne probleme automatski na osnovu poznavanja na?ela.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci