Tagovi

Svinjski brlog

Kriza EURA se nastavlja i u EU ima svoje direktne i kolateralne posljedice. Crna Gora je odabrala gr?ko-izraelski konzorcij za gradnju autoceste Bar Boljare – što je kraj pri?e o „poslu stolje?a“ za hrvatske firme. Mala i od vlastitih „mustri“ izraubana Hrvatska nije mogla sama financirati taj veliki projekt. Za Gr?ku u krizi ?e se uvijek na?i garancija: Ona je dio šire EU obitelji koja u Gr?ku upucava milijarde, pa je posve normalno da ?e se u?initi sve kako bi se Gr?ka osposobila da novac vra?a.

Najvrucije: - kriticnih 1-2 tjedna za Spanjolsku, Portugal i EU

Usprkos vrlo prozirnim lazima kojima spanjolski premijer umiruje sindikate u Spanjolskoj, cini se da je pitanje od 1-2 tjedna kad ce napuhani balon javne potrosnje i birokracije puknuti.
Jasno je da Merkelicina glupost sa spasavanjem beznadezno propale Grcke nije mogla proci bez posljedica.Vjecna ce misterija ostati zasto Grcka nije ostala u EU ali van € sustava...
Ionako ce bacenih 135 mld € biti dovoljno samo za 3 godine grckog zivotarenja na slican nacin kao sto su to radili do sad.
Moze li se mentalitet promijeniti za 3 godine?
Nema ni vremena za razmisljanje o tome jer vec slijedi spanjolska korida koju spremaju sindikati sa ciljem izbacivanja i zadnje spanjolske nade- turizma kao slamke spasa.
Grcka vec biljezi abnormalan broj otkazivanja stranih turista...
Prvo Spanjolska koja se sprema pozderati sav rezervni novac EU:
Thu May 13, 2010 9:19am ( 22.20h po nasem vremenu)
Spain's prime minister has announced budget cuts amid fears Greece's debt problems might spread across the eurozone.
Jose Luis Rodriguez Zapatero will cut public sector salaries by 5 per cent this year and freeze them next year.

Spasimo Planetu, A Ne Bankare!

Cilj Vije?a za vanjske odnose (The Council On Foreign Relations) je svakako najjasnije vidljiv iz izjave bivšeg zamjenika državnog tajnika Clintonove administracije, prosvijetljenog Strobe Talbott-a koju je dao za Time Magazin u srpnju 1992 godine: "U sljede?em stolje?u, nacije u ovakvom obliku u kojem ih danas poznajemo ?e zastarjeti, sve države ?e priznavati jedan globalni autoritet. Nakon svega, nacionalni suvereniteti i nisu bili baš tako dobra ideja".

Vodi? kroz globalizaciju je nezaobilazni ?lanak za svakoga tko želi shvatiti nešto više u tom pogledu o kriznoj situaciji u kojoj smo se danas kao narodi svijeta našli: Nije stvar u spašavanju planete nego u spašavanju i uspostavi apsolutne dominacije bankstera, sve po zakonu i našim odobrenjem kojeg u ovom slu?aju predstavlja naša ignorancija.

Daj, nemoj mi pri?ati o tome

Daj, nemoj mi pri?ati o tome

„Znaš ono kada je pala“krma?a“ od par stotina kila, u blizini ku?a pri kraju grada, došli smo kolima hitne, ljudi su bili napuhani, glave su im bile ovolike ( kruži rukama iznad glave i opisuje ogromnu kuglu)“.
Jesu li preživjeli? ,upitala sam.
„Jesi li normalna!?, kako bi preživjeli?“.
Subotnja ve?er, u društvu prijatelja, neposredno prije kartaškoga obra?una izme?u dvije ekipe.
„Mene nema u registru branitelja, a bio sam u ...... postrojbama“, pa me žena pita, „gdje si ti bio godinu i pol dana dok su drugi ratovali? Kalašnjikova si imao me?u prvima, a i staru njema?ku uniformu. Vama muškarcima nikada nije za vjerovati.“

„Znaš ono, kada su granatirali tvornicu opeke i crijepa, miris pe?enoga ljudskoga tijela, nikada ne?u zaboraviti. Stigli smo neposredno nakon što se veliki dio pogona zapalio.“
Opet kvariš rijetke trenutke za odmor i opuštanje, daj nemoj mi opet pri?ati o takvim temama. Ne volim ni slušati o tome, ni podsje?ati se ružnih doga?aja.

Neoliberalno-tržišno sranje

zadnjih dana sa svih strana pozivi na rezanje troškova, na "bolne" rezove smanjenje poreza i doprinosa, pogotovo se so može vidjeti u službenom glasilu neoliberalno-tržišnih seronja, Jutarnjem listu.

razmislite malo što bi se dogodilo kad bi se poslušali njihovi savjeti.

-pove?anje izdvajanja u drugi stup na 7-10 posto
-smanjenje pla?a i mirovina
-smanjenje broja zaposlenih u državnoj službi
-ukidanje "nepotrebnih" bolnica i daljnje rezanje troškova u zdravstvu
-smanjenje doprinosa
-smanjenje poreza
-privatizacija brodogradilišta
-smanjenje subvencija
-privatizacija,privatizacija, privatizacija

kažu da ?e se smanjenjem poreza i doprinosa potaknuti potrošnja i zapošljavanje.
ali istovremeno otpuštanje ljudi u državnim službama i smanjenje pla?a i mirovina ?e dovesti do još ve?eg pada potrošnje.
daljnjom privatizacijom ?e se nakratko skupiti neka sredstva, ali onda slijedi "rezanje" troškova, otpuštanja i poskupljenje usluga, (sli?no kao s telekomunikacijama)

Do Dostojanstva I Boljeg Sutra Kroz Monetarnu Suverenost I Financijsku Neovisnost

Izvor: Crom Alternativne Vijesti, 03 Prosinac 2009.

Ser?u Blaži?u iz Atomskog Skloništa je onomad od sr?ane kapi umro najve?i mrav u vrtu vidjevši ljude kako besramno lažu i kradu, kad je pred školom ?uo psovke gomile ?aka i kad je vidio da su sa vrata otjerali starog prosjaka.

Op?a recesija, depresija i financijski o?aj su posvuda zavladali, ja se eto prisjetio one Jure Stubli?a iz Filma "Zamisli život u ritmu muzike za ples" i navio do daske onu Tifinu "Padaju zvijezde", ali taman što sam po?eo igrati i vjerovati da postoji nada, umjesto zvijezda su osim banaka po?ele padati i prve države, i to ne bilo koje, one najnaprednije i najbogatije, Island naprimjer, evo i Gr?ka i Engleska samo što nisu, pa tko ima novca ako ga nemaju bogati šeici iz raja zvanog Dubai?

Znanstvenici mogu pomo?i

Ovaj puta ne ?e biti moj dnevnik, nego s izi?itim dopuštenjem autora publiciram njegovo dielom objavljeno pismo u današnjem "Vjesniku", jerbo su tamo izpustili najvažnije (ovdje u sivilu). Na pollitika.com (ups! com...mercial?), jerbo je publika odli?na, inteligentna i agilna.:

Znanstvenici mogu pomo?i
Me?u brojnim teku?im raspravama je i ona mogu li znanost i tehnologija i kako pomo?i pri izlasku Hrvatske iz krize? Autorov je odgovor jednostavan - mogu, ali srednjoro?no i dugoro?no.
Dio krize je uvezen. Me?utim, dio krize je strukturne prirode. Sada dolazi na naplatu najmanje ?etvrt stolje?a deindustrijalizacije. Hrvatska nema dovoljno, prije svega izvoznih proizvoda i, što je još gore, nema dovoljno stru?njaka svih razina za promjenu stanja. Posebno u industrijskim institutima.
Pokušat ?e se sažeti promišljanja koja su javno predo?ena prvi put pod nazivom »Vrhunski kadrovi i za - proizvodnju« (»Danas«, 23. prosinca 1986.). U kontekstu suvremenih rasprava treba spomenuti i tekst: »Kad ne ?uju oni koji bi trebali, ne ?udi da je i ovaj put poticaj za proizvodnju došao od Predsjednika države« (»Vjesnik«, 21. studenoga 2000.).

Pred zidom smo... kaj sad?

Djeco, tata je trošijo preveč. Djeco, tada sada bude otišo u p... na put, a mama bude preuzela komandu. Djeco, nemojte ljutit mamu jer sam joj reko di je kajiš. Djeco ajde sada bok, budem zvao kad stignem...

Kaj sad pak može mama?

Daklem, da sam ja mama — a provjerom mojih organa je očito da nisam — napravio bih odmah sljedeće:

1. dizanje PDV na 25% od 1.9.2009. za sve proizvode i usluge osim u točki 2
2. PDV od 5% za kruh, svježe mlijeko, dječju hranu, noćenja u hotelima i organizirane posjete, izlete itd., na knjige, novine i časopise (to ionako moramo zbog EU, sada je 0%)
3. 5-10 lp trošarine po svakoj SMS poruci, 5-10 lp trošarine po svakoj minuti razgovora u mobilnoj mreži
4. rezanje svih mirovina iznad 2000 kn za 10% (samo dio iznad 2000 kn, dakle 3000 kn → 2900 kn)
5. rezanje svih povlaštenih mirovina za 20% (samo dio iznad 2000 kn, dakle 6000 kn → 5200 kn)
6. rezanje svih plaća u državnim službama za 10% (samo dio iznad 5000 kn, dakle 6000 kn → 5900 kn, 12000 kn → 11300 kn)
7. stavljanje svih projekata tipa Pelješki most, J-J AC u najnižu moguću brzinu

Obrat ide na sve strane

Obrat ka suvremenoj civilizaciji i vlastitoj tradiciji nakon duge revolucije preseravanja ide na krilima iznena?enja, gubitka kontrole i šokova da je razno ve? svrstano u sme?e najednom neka fora.

Umjesto o?ekivanih 1.000 mlrd za igre s derivatima nekretnina, investicija i potrošnje nakon svježe ulupanih 500 stiže za vratiti 100 prvih mlrd kuna.

Umjesto da nasmješeni mladi ližu dupe, u podne puše karu i klanjanju se bezbrojnim božanstvima i nadbožanstvima ?vrsto ovjekovje?enim instant slikama i estetikom ide prosvjed protiv te kulturne revolucije.

Umjesto da APF (amorfni pu?ki front), izba?en s "tržišta" i lista podobnosti, puni prora?une uve?ano za kamate na kamate, rekete i razno za ukupno 250 % više, hara? se pla?a sve manje i manje a APF se snažno okre?e vlastitom tržištu i ulozi osnove društva te "tržište" pluta sve više samo za sebe po olujnoj pu?ini.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci