Tagovi

Državna matura i kriza. O čemu se zapravo radi?

Bliži se kraj školske godine i u toku su završna ispitivanja, zaključuju se ocjene ….
Osvrnuo bi se malo na zaključivanje ocjena i takozvano „naštimavanje“ i zaokruživanje ocjena na više kako bi se osigurao bolji uspjeh. Ne bi vjerovali koliko je to uobičajena i raširena pojava u hrvatskom školstvu. I zaokruži se ocjena sa 3 na 4 ili sa 4 na 5 kako bi dijete imalo bolji opći prosjek. To se kod nas smatra normalnim i ljudskim a nastavnik koji ne ide na ruku djeci i ne poklanja veću ocjenu smatra se nehumanim i doslovce ga se sotonizira i smatra se da mu nije mjesto u školstvu, on ne voli djecu.
Takvi smo mi, neka ih to su naša djeca i radimo to za njihovo dobro.
Zapravo, jesmo li uopće svjesni što činimo? Kao prvo obezvrjeđujemo rad i znanje. Kakvu poruku šaljemo učeniku koji je naučio za određenu ocjenu poklanjajući tu istu ocjenu nekoj neznalici? Naprosto rušimo sustav vrijednosti u društvu. I od malih nogu šaljemo negativne poruke djeci, šaljemo poruku o iskrivljenom vrijednosnom sustavu. Da se do nečega može doći i bez rada.

Kaos zbog državne mature- očekivano i svakogodišnje

Kaos zbog državne mature- očekivano i svakogodišnje

Davno sam napisala tekst o državnoj maturi.
http://pollitika.com/drzavna-matura-udar-na-ucenike-nastavnike-roditelje...
Žao mi je što sve loše stvari na koje sam upozoravala proživljavaju i učenici, i njihovi roditelji, zatim profesori, a onda i ljudi koji rade na fakultetima s pristupnicima koje im je birao netko drugi, a ne njihova mjerila i preduvjeti.

Iz toga crnila jedino iskače Medicinski fakultet u Zagrebu, koji je uzeo stvar u svoje ruke, i već nekoliko godina sam svojim prijamnim ispitom bira svoje buduće studente: učenike koji do prvoga tjedna u mjesecu srpnju uče baš one sadržaje koji će im trebati na fakultetu, a ne zoologiju i biologiju biljaka s kojom ih opterećuju sasvim nepotrebno.

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Zakuhalo se oko državne mature.

Ministar prosvjete Jovanović reagira na poplavu kritika koje su Vladi i MZOS-u uputili ogorčeni maturanti i mnogi njihovi profesori, te izbezumljeni roditelji, jer test državne mature iz hrvatskoga jezika ne smatraju objektivnim testom znanja, već „pukim iživljavanjem nad učenicima“.

O testu:
bilo je oko 80 pitanja, te 8 tekstova na koje su se oslanjala neka pitanja. Za sami prijepis rješenja s ispitne knjižice na list za odgovore, učenicima treba barem 10-tak minuta. Kada se sve to uzme u obzir, po pitanju, imali su daleko manje vremena, od 1 minute.
Budući da su još dobili i pjesmu „Oproštaj“ Tina Ujevića, koju treba prevesti da bi je mnogi od učenika razumjeli, ili barem doslovno pročitali, vrijeme za rješavanje i razmišljanje, te povezivanje, bilo je još kraće.

Ministar prosvjete, istaknuo je da će svakako napraviti analizu toga testa, ali za ta pitanja nije nadležan MZOS. Također, on zna, da „mnogi hrvatski učenici ne znaju čitati s razumijevanjem“...

Nitko da se sjeti zavrnuti pipu i udaljiti blatnjave

Nitko da se sjeti zavrnuti pipu i udaljiti blatnjave

Nema posla u Hrvatskoj. Završila ona sve potrebne škole, ali nitko je ne treba. Kažu, ima posla u svijetu, samo se treba pokrenuti. Dobro joj je znanje engleskoga jezika, pa odlučila da proba bilo koji posao, i bilo gdje.

I tako, odleti ona malo do Londona, u sređenu bogatu obitelj s luksuznim stanom i dvoje djece. Radila ona svoj posao, uočavala sličnosti i razlike između njih i nas, stekla iskustva, vratila se puna novih saznanja i neka podijelila sa svojim prijateljima, koji su kao i ona bili sigurni kako samo treba otići i u krilo ti odmah padnu sve mogućnosti svijeta.

A stvarnost je ipak drugačija.
Voda je skupa. Obiteljsko kupanje uz štednju toga blaga, kojega su itekako svjesni, jer nije dovoljno samo zabosti cijev u zemlju i evo je: pitke i spremne na pranje svih prljavština. Malo je gadljivo, ali bilo je baš ovako, ispričala je:“ Svježu i namirisanu vodu prvo koristi glava obitelji, inače odvjetnik, zatim malo manje svježu i mirisavu njegova bolja polovica, a djeca su ionako najviše zamazana, pa nije više toliko bitno.

Nastava i kvaliteta - spojivi pojmovi?

Prošli tjedan sam bio na nekakvom seminaru i prvi puta prisustvovao školskom predavanju uz Powerpoint slajdove. E, katastrofa.
Meni je bilo pravo otkri?e da hrpa ljudi može tako istovremeno i temeljito iskop?ati mozgove. Svi se zabulje u slajd, profesor na laptopi?u a auditorij na zidu, prof pri?a glasom zombija, a mi u istom modu slušamo izlaganje. Nije to kritika profesoru, mislim da bi dosta ljudi na isti na?in palo u prezentacijski trans, nego needuciranju predava?a o korištenju pomo?nih sredstava u nastavi. Strašno je kad ti nešto što ti treba pomo?i, zapravo minira predavanje.

Uglavnom, nisam ništa shva?ao dok je trajalo izlaganje, ali u trenu kad je prof ustao sa stolca i normalno po?eo pri?ati, u ?udu vidim da je materija pasulj-jednostavna. Nevjerojatno. Kad mi je klinac objašnjavao da nema što raditi na predavanjima i da zato ne odlazi na faks, mislio sam da pri?a gluposti. Sad se i službeno ispri?avam za to što ga nisam ozbiljno shvatio.

Slijedi grešku

Slijedi grešku

Nije mi jasno je li to neka novotarija stigla iz svijeta ili je princip „slijedi grešku“ originalna hrvatska umotvorina!? Što bi taj princip zna?io u npr. gra?evinarstvu? Napraviš loše temelje, a onda dalje slijede samo pravilni i savršeni postupci. Zna?i li to da ?emo više vrednovati graditelje koji su dovršili posao nakon katastrofalne po?etne pogreške (npr. u vezi sa stabilnoš?u zgrade) jer su savršeno ugradili plo?ice u kuhinji ili kupaonici i prekrasno oblikovali oluke, nego one koji su izveli osnovni dio gradnje uz poštivanje svih normi i kojima valja sve što su napravili, ali plo?ice nisu polijepili.
Isti princip „slijedi grešku“ stalno se primjenjuje u pretvaranju društva iz staroga socijalisti?koga u novo kapitalisti?ko. Kardinalna greška u startu: plja?kaška privatizacija principom „slijedi grešku“ dovela je do deindustrijaliziranoga, demoraliziranoga, trgoviniziranoga društva. Nastavak „slijedi grešku“ i uz korektne dalje korake, pravnu regulativu, prepisivanje europskih zakona,..., ipak, kao što je vidljivo, ne vodi dobrome rezultatu.

Što to oni ne znaju?

Što to oni ne znaju?

Odrasli su. Polažu ispit zrelosti, po najnovijem „državnu maturu“. Pokazati ?e što su sve nau?ili za vrijeme dvanaestgodišnjega školovanja, u što su to porezni obveznici uložili svoje novce.
Umjesto da nam pokažu što su nau?ili, oni su nam otvorili o?i time što nisu nau?ili:
-tek 26% izašlih na povijest kao izborni predmet zna kada je Dan hrvatskoga sabora
-samo 20% zna kada je okupiran Vukovar,
-39% maturanata nikada nije ?ulo za Ov?aru
Valjda se možemo ponositi što znaju da je faraon Amenemhat III., sagradio na plodnoj oazi Fajumu za regulaciju Nilove poplave, umjetno jezero Meris i Labirint, golemi hram s mnogo podzemnih i nadzemnih prostorija, te što su se 606. na Asirce podigli Medijci i Kaklejci.

Tko je za to „znanje“ zaslužan?
Autori udžbenika? Oni koji ih odobravaju i pišu programe? Nastavnici povijesti koji prenose i provjeravaju ste?ena znanja? Sami u?enici?
Svi odreda snose svoj dio krivnje, ali tako?er, i svi mi koji to promatramo i ne reagiramo.

Danas je 19. svibnja 2010. Tko je u?enicima prokomentirao današnji datum?
Na taj dan proveden je sudbonosni referendum

Prirodoslovlje, društvoslovlje, kulturoslovlje ili priroda i društvo

“Doživjela sam da se pacijentima u bolnicu donose pidžame, toaletni pribor, TV, laptopi, ali da majka ve? prvoga dana hospitalizacije sinu donosi skriptu i testove za u?enje, još nisam”, prepri?ava rije?i medicinske sestre s odjela, maturant koji je od iscrpljenosti stalnim u?enjem za redovitu nastavu, a zatim i za predstoje?e ispite iz fizike, biologije i kemije, kolabirao i nastavlja: “ Da ja sam tražio da mi donese sve moje papire, kako ne bih gubio dragocjeno vrijeme.”
“Ne znam što prije uzeti u?iti, za redovnu nastavu, jer ne želim pokvariti ocjene ili za ispite koji su uskoro, a u njima su sve ?etiri godine u?enja fizike, biologije i kemije”, žali mi se ne?akinja.
“Dijete moje prijateljice je o?ajno, iako je prava odlikašica, vikendi su cijeloj obitelji postali no?na mora, trka s vremenom i silnim sadržajima, a dijete je nau?ilo redovito ispunjavati sve svoje obveze i pla?e jer je svjesna kako ne stigne nau?iti onako kako bi željela, ve? sve mora obavljati lete?i i površno, zbog toga osje?a nesigurnost”, usputni razgovor.
I što se doga?a?
Najbolji u?enici ne dolaze u školu na redovnu nastavu kako bi si ukrali još malo vremena za pripremanje ispita.
Neki, koji su ipak došli na nastavu, tvrde kako ni sami ne znaju zašto su se prijavili na poneki ispit, možda zbog slobodnoga dana, ili zato što su mislili kako ?e im možda trebati taj predmet, ali nisu u?ili i tako im je svejedno kakav ?e rezultat ostvariti. Ako nešto ulove na eci, peci, pec, dobro, a ako ne opet dobro.

S jedne strane opravdani u?eni?ki i roditeljski jadi, s druge strane, mišljenje nastavnika o državnoj maturi, a s tre?e MZOŠ-a i svemo?noga NCVVO-a. Neki nastavnici podržavaju maturu i tvrde kako ih treba platiti za sav posao, te o?ekuju svoju malu ili malo ve?u privatnu dobit i u medijima se rado predstavljaju, dok oni koji smatraju ovaj projekt lošim( ve?ina nastavnika), nedora?enim eksperimentom nametnute birokratsko-administrativne strukture koja drma hrvatskim školstvom, uglavnom svoje tvrdnje iznose anonimno.
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=123281

Pokusni kuni?i birokratsko-prosvjetnoga pokusa

Pokusni kuni?i birokratsko-prosvjetnoga pokusa

Državna matura je u tijeku. Pisani su ispiti iz nekih izbornih predmeta.
Ju?er su u?enici pisali esej iz hrvatskoga jezika, a danas iz engleskoga.
Nastavni proces izbušen je ispitima, kao švicarski sir rupama. Kako je tek izbušeno u?eni?ko vrijeme za sve dodatne obveze, koje im je nametnula državna matura u najosjetljivije i najnapornije vrijeme: vrijeme završetka njihove nastavne godine.

Puno je natpisa, iz kojih se vidi, kako je možda i sama matura dobila rupe : u?enici su došli do to?noga ulomka iz djela “Zlo?in i kazna” koji je bio u eseju.
Danas izjavljuju iz NCVVO-a kako tema eseja iz stranoga jezika ipak nije otkrivena.
http://www.jutarnji.hr/ucenici-na-facebooku-provalili-da-ce-tema-biti-do...

Problema ima. Ravnatelj dolazi do ideje da ispiti iz izbornih predmeta budu za vrijeme proljetnih praznika:
” Razmišlja se i o promjeni vremenika ispita iz izbornih predmeta. Ideja je da se ispiti organiziraju za proljetnih praznika, što bi olakšalo u?enicima koji paralelno moraju ispunjavati i redovite školske obveze.”

Državna matura: udar na u?enike, nastavnike, roditelje, zdravlje i prora?un

Prosvjedi, izbori, gospodarska i moralna kriza, teme su koje zaokupljaju i ve?inu politi?ara, novinara, ali i polliti?ara.
U sjeni tih važnih doga?aja, obi?ni život ipak te?e dalje. Nova ekipa u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavlja utabanim stazama odbjeglog ministra: udžbenici su nevažni za u?enike (mjesec dana bez njih nije problem- kaže ministar),ali važni su za nakladnike (Ž. Janji? u Dnevniku izjavljuje Dijani ?uljak- Š: dozvoljeno je i dalje do 9 razli?itih udžbenika po programu ,a umjesto nastavnika birati njihovi stru?ni aktivi), projekt državne mature koliko košta nek´ košta, koliko koristi nije bitno, glavno neka se kamen gurnut nizbrdicom nastavlja kotrljati. Do kada i kamo opet nije bitno,jer sve ?e to, kao i more «besplatnih» udžbenika, narod platiti.

Samo nekoliko natuknica o razlozima za uvo?enje državne mature:
http://drzavnamatura.skole.hr/ABC/zasto

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci