Tagovi

Pomozite da se čuje i naš glas 2.

Kažu, pobunio se jedan razred što je česta pojava u školama….. i nikom ništa
No onda je evolucija brzinom munje uradila svoje i dovela do pobune cijele škole poradi nekih učenicima glupavih pravila kojima su ih tretirali kao zatvorenike…. i dobiše svoju prvu veliku bitku jer su odmah potom i u još nekoliko drugih škola i gradova primijenili isti sistem samo/organiziranja i….. opet su „prosvjedom“ dobili što su tražili, a kad se malo bolje pogleda dade se lako zaključiti kako su tražili samo da ih se sasluša, uvaži,….. poštuje kao mlade ljude. Dakle samo ono što im se cijelo vrijeme deklarativno priča ali ipak iz ovog ili onog razloga jednostavno ne provodi u praksi,….. i onda se po logici stvari dogodio slijedeći klik ….. i doveo do toga da je danas u više hrvatskih gradova Zagrebu, Rijeci, Virovitici, Osijeku, Zadru, Puli … organiziran prosvjed.

I učitelji su vjerojatno glasali protiv HDZ-a, a svejedno je pobijedio

Pobuna prosvjetnih radnika neposredno pred izbore vjerojatno nije privukla značajnu pažnju birača, ali je privukla pažnju onih poput mene.
Kako životne radosti dijelim sa svojom ljepšom polovicom, defektologom u jednoj osnovnoj školi, primijetio sam njen kiseli osmijeh kad je preko mog ramena uperila pogled u LCD na kojem je bio izlistan promet po tekućem računu. Dobro, možda pričam gluposti, od kiselog osmijeha je daleko primjetniji bio vrisak:"Deset kuna povišice? Nakon što su nam sjebali i šansu za kredit? Primorac je lud!"
Nije, naime, teško provjeriti što je ministar Primorac učiteljima obećao nakon prošlog štrajka, pa to usporediti sa onime što taj isti ministar zove "rastom plaća u prosvjeti".
A sjećamo li se priče o kreditima za nastavnike? I ne samo za nastavnike, nego i za ostalo osoblje u školama? Stalno su u predizborne svrhe lupetali o tim kreditima.
A kako je to sve završilo?

Kome smo još dužni i kad će dug vratiti nama?

Još nekoliko dana i masa građana će pohrliti na birališta. Podržat će one za koje vjeruju da će im osigurati bolji život i bolje sutra za njihovu djecu i unuke. Svaka od opcija nešto nudi, neki programe a neki obećanja. Međutim, ima i onih koji nude otplatu dugova. Ne onih za koje znamo i koji stalno rastu umjesto da se smanjuju već drugih za koje nismo ni znali da postoje ili ih barem nismo smatrali dugom. Svaka država koja o sebi i malo vodi računa mora vratiti ono što je dužna. Pa kako stojimo s dugovima?

Znamo da smo dužni tridesetak i više milijardi dolara posuđenih na međunarodnom i, zadnjih godina, na domaćem tržištu kapitala. Za ovo drugo nas neki čak uvjeravaju da i nije neki dug iako znamo da domaće banke odavno nisu tako domaće kako se misli.

Nije nam nepoznat niti navodni dug onima koji su, kako sami kažu, svojim mudrim vodstvom omogućili nastanak samostalne hrvatske države. Za isto smo zahvaljivali čak drugim državama i državnicima, uglavnom rasprodajom i koncesijama na društveno bogatstvo mlade nam države, nešto ustupcima a nešto i prigodnom pjesmom.

Iznenađeni i ogorčeni – kome je Denis Latin zapravo stao na žulj?

Jučer je prikazana nova Latinica, emisija koja često izaziva reakcije gledatelja. Ova je bila o stanju u hrvatskom obrazovnom sustavu. Na reakciju nije trebalo dugo čekati. Kako to obično biva, prvo su se javili oni koji se predmetnim profesionalno bave.

Državni tajnici u MZOS-u, Nevio Šetić, Želimir Janjić i Slobodan Uzelac, poslali su pismo glavnom ravnatelju HTV-a.

Ivo Osvajač

Da neki političari osim uobičajenih sposobnosti potrebnih za bavljenje politikom imaju i karizmu, nije ništa novo. Karizmu pak tumačimo kad netko ima „ono nešto“ i obično ne znamo točno opisati o čemu se radi. Neki je imaju a neki ne.

Da li zbog stasa, dalmatinskog dijalekta, doktorske titule ili više nego primjetne doze bahatosti, mnogi će reći da premijer Sanader ima karizmu. Čitajući članak koji govori o tome tko će za koga pjevati na predizbornim skupovima, sjetih se reklame za jedan dezodorans koja je završavala otprilike ovako: „Nešto je divlje u zraku“.

Red Dozen: Gvozden Flego kao budući ministar znanosti i obrazovanja

Danas navečer u HTVovoj emisiji Fokus (čini mi se da je početak predizbornog programa na nacionalnoj televiziji) bila je tema znanost i obrazovanje. SDP-ovci su poslali svog bivšeg i potencijalnog budućeg ministra, Gvozdena Flegu.

S druge strane je bio Dragan Primorac i još ekipe Ukratko samo jedan komentar (dok ne postavim snimku na youtube...): bring em on, more of them like Flego i uopće ne trebamo predizbornu kampanju!!!!

Red Dozen lista se nazire....
(ok priznajem mu, dobro citira filozofe, to mu je očigledno poznato područje)

Mrak, kaj je to najbolje što imate? I daj se odlučite - hoće ili neće biti stručne vlade s desne strane markovog trga, ili ćemo imati političku vladu s desne strane (ironije u ovome lijevo-desno). Thompsonovac Jurčić kaže da će se ministri baviti politikom, a struci napredak.

Država (ne)znanja i PR kampanja

Studiji koji su prije "Bolonje" trajali četiri godine sada traju pet, a kako tome doskočiti na razini sustava još uvijek se ne zna. Svaki odsjek nosi se s tim problemom kako zna i umije, nekad lomljenjem predmeta na dva djela, nekad spuštanjem predmeta s viših godina na niže, nekad ograničenim izborom kolegija koji se nude studentima na upis. Zašto se ne uvedu dodatni predmeti, možda se pitate? Zato jer dodatni predmeti zahtijevaju financijska sredstva koja fakulteti nemaju. Bolonja zahtijeva nove troškove, a ti troškovi padaju na leđa svima - samo ne državi. No, o takvim „teškim temama“ Primorčeva i HDZ-ova kampanja „države znanja“ pet mjeseci prije izbora ne voli govoriti. Nema mjesta za konkretne probleme kada se hvalimo svojom imaginarnom „zemljom znanja.“

Povijest ili politika – može li uopće jedno bez drugog?

U našoj zemlji gotovo ništa ne može proći bez da se umiješa politika, a javnost se pri tom redovito dijeli na one koji su „za“ i one koji su „protiv“. Kako se kompromis rijetko postiže, svi se volimo pozvati na „struku“ koja bi kao Deus ex machina trebala riješiti prijepor. Međutim, što raditi u slučajevima kad se i struka podijeli?
Prijepor oko uvođenja zdravstvenog (seksualnog) odgoja u škole još traje, a struka i javnost se već dijele oko novog problema. Pitanje je časa kad će se morati umiješati i politika.

Radi se o udžbenicima povijesti za osmi razred osnovne škole. Kako je propisano, udžbenike piše i nudi više autora, povjerenstvo Primorčevog ministarstva odabire one koji zadovoljavaju minimalne standarde, a potom se nastavnici odlučuju za jedan od odobrenih. Sustav je jasan i naoko ne bi trebalo biti problema. Ipak, problemi su na pomolu.

Izvanredno studiranje? Postoji to?

Ja sam prva generacija koja je po "Bolonji" upisala faks u ak. god. 2005/06. Danas sam druga godina. Sjećam se kako je prošle godine bilo, išao sam u popodnevnu grupu na predavanja (sva su bila obavezna) i osim redovnih, u grupi smo imali i izvanredne studente. Ok, nije bed, čo'ek ko čo'ek.

Ali, onda su došle neke nepravde, točnije, nepravde prema nama redovnim studentima...

Tko želi biti znanstveni novak

Da biste postali znanstveni novak morate biti marljivi, talentirani, uspješni na dodiplomskom studiju i k tome voljni da se okušate u znanstvenom radu. Uspjeh vam nije zajamčen, a već i sama ideja podrazumijeva mnogo odricanja i jednako mnogo frustracija. Onda još morate naći mentora među onima koji su voditelji ili suradnici na nekom prihvaćenom znanstvenom projektu – mentora koji će vas poželjeti kao suradnika i trasirati put prema vašem doktoratu. Poželjno je pritom da nađete mentora koji će vam svojim znanjem i angažmanom zaista pomoći u vašem radu. No, niti to još nije dovoljno. Još se morate uklopiti u bodove, kriterije, kvote i pravila našeg Ministarstva. Ako sve to prebrodite i Ministarstvo vas počasti titulom znanstvenog novaka, tu ste. Tada se zapošljavate na nekoj visokoškolskoj instituciji ili institutu, radite ono što vaše radno mjesto mjesto podrazumijeva i učite. Puno učite.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci