Tagovi

Svjetska kriza ?e pomesti duge naplavine i blokade !?

Naša kriza nije financijska, ni ekonomska, ni politi?ka, ni duštvena, ni kriza znanja i obrazovanja, ni kulturološka i civilizacijska a još manje kriza potencijala (svaki + u tome stvara puno ve?u štetu).

Istaknuti krizolog Stipe Šuvar je, krajem devedesetih, na pitanje o rješavanju krize ex SFRJ i raspadanja SFRJ nakon Titove smrti odgovorio približno - Tito je bio jedini politi?ar a mi ostali nakon njega nismo bili u stanju rješiti ni banalne stvari, pa kako bi nešto ozbiljno. A krajem sedamdesetih, povodom "afere" nakon njegovog neuspješnog pokušaja ukidanja Fakulteta politi?kih znanosti (pod obrazloženjem da proizvode?i politikante klju?no truju i onako time zaga?eno društvo na naizbrdici) te u predavanjima na predmetu "Sociologija obrazovanja", iznosio je podatke o bujanju nerada, neznanja pod obrazovanjem i nerazmišljanja o budu?nosti. Pa ipak je i kasnije i tada izbjegavao elaborirati uzroke te krize, vodio je i izgubio politi?ku borbu. U isto doba u drugoj polovici sedamdestih su neki, npr. sociolog Žubrini?, uredno i jasno ve? tada iznosili da je žarište napretka i problema bonvivanska pijanka na zajedni?ki ra?un, nabijanje troškova i komplikacija radi kokošarenja nekretnina ... a Ko?a Popovi?, vode?i intelektualac u vrhu pobjedni?ke partije, je izjavio da su ?istkama nakon 1971.g. izvršene ?istke zadnjih misle?ih ljudi po SFRJ i uništene zadnje šanse za promjene (prvi put se je protivio volji moskovskog jezgra traže?i da ostave Latinku Perovi? u Srbiji, znaju?i da ?e biti prebrisan, potom na proslavi bitke na Sutjesci, gdje ih je spasio iz ?vrstog obru?a u koji su sami ušli uz cijenu pogibije 90 % od 1.000 dalmatinskih partizana pod njegovim vodstvom, nisu mu dali ni jesti grah, kao i zadnjim živim dalmatinskim partizanima uz njega).

Hrvatska i ex jugoslavenske zemlje su dugo pod pojavnim naplavinama i blokadama, po?evši od Paši?evih i egzibicija beogradskih pokondirenih tikvi nakon I svjetskog rata a potom snažno udvojeno vanjskim ?imbenicima, prakti?ki stalno pod dominacijom prijašnje velike svjetske krize 1929.g. i II svjetskog rata kojeg je proizvela. Pusta je iluzija da se je Hrvatska ikada oporavila od tih udara u razdoblju prije 95-60 godina, iako je jako dobro povuklo ?im se je ukazala prilika (pred II svjetski rat, do 1971.g.), jer odmah je spremno nastupala naužnost nužnosti koja nije bila nužna ali je bila tu i jako voljna. Za to uo?iti dovoljno je baciti pogled na najelementarnije poslovno-financijske i upravlja?ke orjentacije (osvajanje, grabež, gomilanje krame ...), može i bilo kakve evropske usporedbe (Danska iste veli?ine, nakon I svjetskog rata u istom stanju, sve naoko sli?no samo u nekim stvarima razlike) a najbolje je i najlakše u beskrajnim produkcijama svega i sva?ega uo?iti da nema ni?eg elementarnog, niti što je bilo niti što jest niti što ?e biti, nego sve neki omamljuju?i maositi?ki kulturno-revolucionarni show, Kardeljova pušnica sa zvu?nim i svjetlosnim show efektima.

Obzirom da kriza nije financijska, ni ekonomska, ni politi?ka ni duštvena ni kriza znanja i obrazovanja, ni kulturološka ni civilizacijska a još manje kriza potencijala, nego je to blokada koju te naplavine i kokošarsko-bonvivanska pijanka stvaraju svemu drugom, krizu ni minimalano ne razumiju i ne mogu je rješavati nego pogoršavati zasjele dugo pijane snage. I javno poznati vode?i rješava?i su pomalo kokošarili i bili esktra pla?enici toga, pa nije ?udo da i sada ne pokazuju znakove razumijevanja. Samo iznimni pijanci a la Holjevac, a i on ne stvarnim znanjem nego da zna da ne zna i na?e tko zna, ponekad trezveno misle i postupaju. Tako da je neizbježno i logi?no okupljanje i zbijanje redova oko pijanke, u nadi da ?e vo?e ipak šarmirati konobare, da ?e se bog smilovati i zaustaviti jutro a Radman ubrzati napitke protiv starenja, sada kada ceh kuca na vrata.

Pa ipak, oslobo?enje stiže, a da svjetska kriza nije još ni dodirnula pijanci vi?ne mozgove, prave tvr?ave. Sva lova diskretno nestaje i nekud isparava. Kako nestaje tako se poja?avaju poznata režanja i lavež na bilo šta što nije na istim frekvencijama. Kanibalisti?ke snage "spasa" se nude za pomo?. Pozivi "stežite kaiš" a potom "trošite, da se okre?e" upu?eni su beskrajnim vlastitim divizijama što piju jako dugo i savršeno ?itaju tako harmoni?ne znake, dok mla?e snage tome nisu vi?ne i zabunom misle da su i one prozvane. To je dodatni neo?ekivani dar s neba, uz najavu mogu?eg dolaska svjetske krize, pa su ve? odsvirani uvodni taktovi i sada show must go on - lova nestaje, stezanje kaiša, trošenje što više, kupujmo hrvatsko, zabune, rješavaju oni što su izazvali ... pijanka razvla?i i okre?e samu sebe, kako ne bi nakon toliko desetlje?a uigravanja i automatiziranja pokreta (salta, okreti, "jebe lud zbunjenog", sve).

A kada svjetska kriza stvarno stigne, slijedi osloba?anje što se ne da opisati, pa se poslužimo iznimnom pjesmom koja to sve približno ve? ima - specifi?ni Isus kod nas.

(btw, pjesma je zastupljenija u svjetskim izborima više od nobelovca Andri?a)

Nikola Šop

ISUS U POSJETU KOD NAS

I.

O Isuse, kad do?eš, u koliko bilo sati,
u naš propali i opustjeli dom,
dobrodošlicu tebi ?u zapjevati,
skupa sa svojom vedrom sestricom.

Pjevaju?i, od tvoje blizine sva bijela,
iznijet ?e ona preda te so i kruh.
Po drevnom obi?aju naših sela,
kada im u ku?u stigne mio duh.

Tada ?e te moja sestrica odvesti
do skromnog jela, koje krasi stol.
– Isuse dragi, izvoli samo sjesti
i odloži svoj šešir i oreol. –

Tako ?e ti ona re?i i na to ?e
stati preda te, u svetom bolu.
I puna tihe, nebeske samo?e
o klin ?e objesiti tvoju aureolu.

Neka nam svu no? sija, mjesto uljanice,
koju palimo pred svaki mrak.
Od sjaja ?emo kriti svoje lice.
Tako ?e njen bljesak biti jak.

II.

Poslije ?emo te povesti u dvorište, nose?i
ispred nas tvoje aureole žar.
I pri toj, od nebeskog sjaja svije?i,
pokazat ?emo ti pusti naš hambar.

I staje prazne, u kojima se suše
otkosi davni, ko cvije?e na groblju.
U pono?i tu do?u mrtvih konja duše.
?uješ ih, kako nevidljivu zob zoblju.

Pokazat ?emo ti i stado magle bijele,
koje se provla?i kroz živicu svježu.
O Isuse, to naše ovce izgorjele,
mrtve dolaze i u tor liježu.

Onda ?emo konja jedinog upregnuti,
da te provozamo kroz naš mali grad.
Nad njim se nebo nisko uvijek muti.
Pod njim prigušeno tutnji vodopad.

Ako me upitaš, dok naše staro kljuse
bude plašila kraj puta šaš:
- Koja je ovo zemlja? - kazat ?u - O Isuse
pa to je Bosna, ti to znaš. -

III.

A poslije, kad i pijetlima bude sneno,
osjetit ?emo kako tvoja glava
opušta se ?as na moje rame, ?as na njeno.
I silno nas obasjava.

I u to u doba zemaljskih kasnih sati
pjevat ?e ti moja sestrica blagim glasom.
O Isuse, ti ?eš tada zadrijemati,
izmoren konja tromim kasom.

I koji put, kad magla bude sniježno
sipala na tvoje sveto ruho,
stavit ?e ti na glavu, sasvim nježno,
oreol, koji ti je pao na jedno uho.

Komentari

Dodatak Jan Truszczynski,

Dodatak

Jan Truszczynski, bio na čelu poljskog tima za pregovore s EU, Business Week ga je svrstavao među glavne europske “agenda-settere” i tvrdio da ima jedan od najtežih poslova u bivšem istočnom bloku
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska_eu/clanak/art-2008,10,9,,136204.jl

"Što su bili najveći problemi u vašim pregovorima?
- Najveći problem je bilo postizanje dogovora unutar vlade i različitih ministarstava o tome što točno trebamo, što želimo. Poljsko-poljski pregovori, to je bilo najteže.
...
Poljska je dobila prilično dugačko izuzeće na slobodan pristup i kupnju poljoprivrednog zemljišta.
....
Na kraju su promijenili stav i prihvatili da bez pristupa izravnoj pomoći neće biti dovoljno jednakosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda EU te da bi konkurentnost poljoprivrednika bez te pomoći mogla jako patiti.
...
Tijekom pregovora glavna poljska brodogradilišta bila su u dobrom stanju.
...
Stvari su krenule nizbrdo 2003.
...
Jer u međuvremenu su brodogradilišta, da bi ih se spasilo, vraćena u ruke države.
..."

Tko je glasao

Hm. hm.             

Hm. hm.               

I Isus je patio u ime nekog drugog, boljeg svijeta koji dolazi "uskoro".

Najlakše se uspoređivati s Danskom. Zašto se ne bi usporedili s Albanijom ili Kolumbijom? I to su neke usporedbe.

Ne zaboravimo da je Danska bila dio interesne sfere SAD, kojima je razvoj te zemlje bio bitan. Mi smo bili neovisni od svih...

Privredni razvoj 60-ih je bio i izrada plastičnih sandala, nešto što sada jednostavno rade Kinezi. S vrlo jeftinim prijevozom, što ćete proizvoditi? I kako stvoriti ključnu masu obrazovanih ljudi? I kako spriječiti da ne odu u inozemstvo? Što uopće raditi u zemlji koja bi htjela imati čeličane, šećerane, brodogradnju, ribolov, turizam, uzgoj junadi ali ne elektroničku industriju a kamoli biotehnološku (glavno da smo zabranili genetski modificirane organizme)? I u kojoj je opći nivo obrazovanja katastrofalno nizak (što je opet razumljivo)?

Tko je glasao

Ne zaboravimo da je Danska

Ne zaboravimo da je Danska bila dio interesne sfere SAD, kojima je razvoj te zemlje bio bitan. Mi smo bili neovisni od svih...

Neovisnost od svih je, kao i danas, bila estetsko-modna pojavnost, a iza zida je dvojna prekomjernost - ovisnost o zapadu i (erotska) sljubljenost sa istokom. Ni to ne bi bilo tako loše da se je pazilo na bilo šta, pa i to, osim samog provoda i estetsko-modne parade, koja je odavno prešla u larpurlartizam kojeg ne bi ni bog nahranio, važno je jedino da ništa nije važno osim forsanja te estetsko-modne parade, kao da je faraon živ, rezidencije se množe i bujaju same po sebi a svijet, svemir i sve služi samo tome.

Evo malo šta kaže akter nadrealist, kojeg su ta čuda davno pregazila
http://www.znaci.net/00001/25_11.htm
http://www.znaci.net/00001/25.htm

Tko je glasao

Citirao si Nikolu Šopa. A

Citirao si Nikolu Šopa. A on je bio konkretan. Naša kriza je kriza nas samih.

Tko je glasao

Kolega, Jnr ako se ne varam!

Kolega,

Jnr ako se ne varam! Ovo je opet repriza, repriza koja nama nije bila potrebna ali je ipak sve odrađeno u skladu sa scenarij koji su davni režiseri napisali i snimili pa dali svojim budućim generacijama da nauće kako vladati vladama!

Ne radi se o nikakvi urotama ili o bajkama itd.... samo repriza... isti film se ponovno vrti i večina radi sve kao što je radila i u prvom snimaju filma!.... novi aktori... režiseri istog kalupa.... a gledatelji uvijek plaćaju ulaznice u kino!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci