Tagovi

SUPER: Vrijeme je za ustanak!

Birokracija je dosegla tu razinu da ona više nema nikakvu drugu ozbiljnu funkcionalnost osim da je sama sebi svrhom.

Da ju trenutno ukinemo, posljedice takve odluke bi bile manje štetne od njezinog daljnjeg postojanja.

S druge strane potencijal; znanja, dobrovoljnog rada i namjera građana, dokazano je takav da kroz javne rasprave odmah može preuzeti fukcionalnost parazitskog aparata.

...
...
Javna rasprava o organizaciji zakonodavnog tijela:

1. Zakonodavna vlast sastoji se od jednog tijela Sabora.
2. Sabor ima 75 zastupnika biranih neposredno.

Svaki zastupnik imenuje 75 moderatora diskusije na Javnom državnom forumu. Od tog broja 50 moderatora imenuje među fizičkim osobama i 25 među pravnim osobama.

Sve odluke na području države zakonodavnog karaktera; od donošenja prostornih planova do Ustava itd... donosi Sabor nakon provedene rasprave na Javnom državnom forumu.

Sve operativne javne odluke; od javne nabave do dodjele koncesija itd... koje danas provode razna tijela, društva, agencije, ustanove itd... donosi ad hoc formirani kružok na Javnom državnom forumu kojeg za tu svrhu imenuje Sabor od članova iz reda:

Jednog zastupnika
Dva moderatora fizičke osobe
Dva moderatora pravne osobe
Tri porotnika fizičke osobe
Tri porotinika pravne osobe

Odluke se donose javno, većinom glasova članova ad hoc kružoka, po načelu svaki član jedan glas, uz prethodnu raspravu na Javnom državnom forumu.

Izbori u državi se održavaju svake dvije godine, te se provode zajedno s referendumima za koje su se stekli preduvjeti u međuvremenu. Ritam izbora se usklađuje s Euroizborima, a potom izvode u ritmu predstavnički pa potom predsjednički. Mandat Predsjednika stoga traje četiri godine.

Ova javna rasprava nastavak je javnih rasprava:

1. Shema političkog sustava Treće Republike
2. Preporod reorganizacijim društva
3. Odluka o sudjelovanju na izborima i poziv na ustanak

...
...
...

SUPER, Stranka za Uspostavu Progresivne E -Republike je otvoreno političko tijelo koje odluke donosi javnim raspravama.

Politički djeluje kroz davanje podrške na izborima pojedinim listama i takmacima, isticanjem vlastitih takmaca na izborima, poticanjem referenduma i revolucijom.

Program SUPER-a je uspostava drugačijeg društvenog poretka, odobrenog referendumom uz minimalan trošak.

Komentari

Institut za migracije

Zovu se Institut za migracije, ali nemaju baš niti jedan rad o migracijama. Na posao dolaze dva dana u tjednu, plaća im je deset tisuća kuna, ali otkaz ne mogu dobiti jer ih štiti zakon

http://www.jutarnji.hr/ovo-je-najlosiji-institut-u-hrvatskoj-ravnatelj-i...

Tko je glasao

isti izvor, druga strana...

http://www.jutarnji.hr/ekskluzivno--prva-medunarodna-evaluacija-rada-ins...

Evo, najbolji institut - koji radi i "banku sjemenja" košta cca 20 milijuna kn godišnje... dakle cca 5 kn godišnje po stanovniku... dakle, novac se može i odlično utrošiti.

Tko je glasao

Ministar Jovanović u

Ministar Jovanović u citiranom članku kaže:
Pritom im se to dodatno plaća iako su instituti osnovani zbog zadovoljavanja jasnih društvenih potreba, a znanstvenici instituta, kao javni službenici, primaju već nemale osobne dohotke.

Taj "nemali osobni dohodak" u primjeru ravnatelja Instituta, višega znanstvenoga suradnika, iznosi oko 9.000 kuna, kao što u članku piše.

Dakle, ravnatelj Instituta zarađuje mjesečno nekoliko stotina kuna više od kontrolora ZET-a s osnovnom školom.

Da ne povjeruješ.

Tko je glasao

birokracija vs. "birokracija"

Teško mi je ne reagirati na ovakav, bezočno i namjerno, udrobljeni popis svega i svačega.

Da, vrlo dobro znam što je budžet, što je realni sektor, što je ovo i ono... i kako se što puni i tko što plaća...

No staviti razne agencije u rang s jednim Institutom Ruđer Bošković ili Ekonomskim institutom ili Lučkom upravom i sličnim ustanovama... Helou... na taj način smo mogli pobrojati i sve države škole i fakultete i bolnice i također ih staviti u ovaj popis...

Osim toga, gomila ovih ustanova itekako sudjeluje u raznim EU i svjetskim projektima, te im je stvarni trošak kudikamo manji od rashoda... tj. posjeduju dobru prihodovnu stranu.

Osim toga - velik broj njih je i nužnost. Ovo je, po meni, klasična zamjena teza i trpanja stvari u isti koš, populističko gledanje na stvari pod mantrom "sve što nije realni sektor je bezveze, birokracija i sl." - što je potpuno pogrešno. Svaka država ima svoja obilježja. Zar će netko drugi pisati i proučavati našu povijest? Netko drugi će proučavati našu ekonomiju?

Ako ukinemo Ruđer Bošković i Leksikografski zavod... te Arheološki muzej i Ansambl Lado (svi su oni na popisu) - onda će nam biti dobro? Gospodarski ćemo prosperirati? Ako ukinemo Pravosudnu akademiju i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu skočit će nam BDP?

Ne, nećemo. Uštedjeti ćemo u prvom koraku nešto novaca - no nedovoljno, a neke stvari ćemo nepovratno uništiti koje su se stvarale stoljećima.

Daleko od toga da bi gomilu toga u poslovanju navedenih institucija trebalo racionalizirati, pospajati, nešto poukidati - no ovako paušalan pristup me izuzetno ljuti.

Tko je glasao

Paušalno ljut!

jesi smjestio komentar....baš na pravo mjesto.

:)

A i etikete vas idu nešto u zadnje vrijeme.

Nema veze.

Može se naći neki izuzetak. Ovo dolje sam prenio kao informaciju koliko toga ima. Izuzetaka ima, ali to su stvarno izuzeci. Gro toga se može obavljati volonterski.

Međutim ja opet ne vidim u čemu je problem. Želi li se trošiti javni novac, treba jasno i javno predstaviti projekt, definirati trošak, imenovati ljude koji će sudjelovati u projektu bilo volonterski bilo uz naknadu i idemo u projekt.

Ne vidim zapreku da se tako formira plesni ansambl ili znanstveni institut.

Pa ja nisam rekao da sve aktivnosti javnog karaktera u državi treba ukinuti. Baš suprotno. Samo sam rekao da treba prestati rasipati novce, da o načinu trošenja treba biti raspravljeno javno i da potrošnja treba biti transparentna.

Pa ako pogledaš što sam napisao, u te procese je uključeno puno osoba. 75 zastupnika, svaki sa 50 građana. To je 3750. To je praktično na 1000 građana jedan moderator. Kad podjeliš teme po građanima ispada da svi imaju neko zaduženje. Ali se odluke u konačnici donose uz sudjelovanje Sabora. Svaki zastupnik tako ima tjedno jednu odluku za donijeti. Točno se zna na čemu je koji zastupnik radio.

Kako su materijali pripremljeni itd...

No i te neke stvari koje si nabrojao, da i njih bi ukinuo. Recimo Škegrin Ekonomski institut. A i iz ovih drugih sve koji ne rade na konkretnim projektima odobrenim preko Javnog državnog foruma.

Tko je glasao

nas? zaphod - brojno stanje - 1 kom.

Izuzetak? Tvoj popis (Večernjakov, ali na koji se pozivaš) je - osim agencija... cijeli izuzetak. Javno predstaviti projekt ... čega... Projekt matematički-kemičari i razvoj supravodljivosti? Projekt "Nacionalni park Plitvice"? Projekt "Pisanje opće enciklopedije"? Projekt "Hrvatski pravopis"? Projekt "Žrtve Domovinskog rata"?

Moram priznati da mi ovo poprilično počinje ličiti na "bahatost tehničke struke" naspram ostalih ne-inženjerskih struka - sve je to bezveze, rasformirati, uhljebi i slično. Ljudi nešto uče, počesto cijeli život... i ne možeš onda imati projekt "Sad nam hitno treba 150 eksperata za baze" pa ih vaditi iz rukava i zakopavati u zemlju kad projekta nema...

Jedna Bolnica za traumatologiju ili Fakultet elektrotehnike - ne mogu biti - projekti - samo zato jer su "sisači državnog novca"... To su ustanove koje se razvijaju - i stvar je vlasnika (država-naroda) da im određuje smjer i svrhu... a ne da ljude turbo-kapitalistički lomiš "projekt po projekt".

Upravo je taj pristup američkoj znanosti donio na početku napredak (smanjivanje broja državnih ustanova, financiranje samo projekatakoje netko plati s komercijalnom namjenom) - a sada već desetljetnu stagnaciju i nazadak... Ljudi, očito, ne funkcioniraju tako... u stilu "Ajde ti budi fantastičan fizičar dok radiš na ovom projektu... ali kada te mi mudraci preko Javno državnog foruma potjeramo doma jer je projekt gotovo, ti i doma nastavi biti fanstičan fizičar iako nemaš plaću".

Tko je glasao

Gore u blogu jasno piše: Sve

Gore u blogu jasno piše:

Sve odluke na području države zakonodavnog karaktera; od donošenja prostornih planova do Ustava itd... donosi Sabor nakon provedene rasprave na Javnom državnom forumu.

Sve operativne javne odluke; od javne nabave do dodjele koncesija itd... koje danas provode razna tijela, društva, agencije, ustanove itd... donosi ad hoc formirani kružok na Javnom državnom forumu kojeg za tu svrhu imenuje Sabor od članova iz reda.....

Dakle nigdje ne piše ovo o čemu ti raspravljaš. Međutim čak i na tim područjima kojih si se uhvatio ima prostora za rasparu o načinu korištenja javnih sredstava. Ne mislim ja tu samo na novce, već i na druge državne resurse.

I opet mi nije jasno u čemu ti tu vidiš problem.

Tko je glasao

a tko priča o dnevniku?

Jesam li ja ili ti odmah po objavi dnevnika objavio i komentar s popisom "birokracije"? Jesi pročitao članak i uočio nepravilnosti ili si ga samo nekritički kopirao. Prva rečenica u članku navodi broj ustanova i njihovu bruto plaću. Ajde sada zbroji tih 187 brojeva - pa vidi što si kopirao uopće...

Ne možeš podržavati ideju "Javnog državnog foruma", a onda ovako nekretički prenositi poluinformacije i tvrditi da su to činjenice - upravo je to ono što bi se događalo i na "Javnom državnom forumu"... gomila polu-nečega...

Ti ad-hoc formirani kružoci bi valjda trebali donositi odluke na temelju nečega, stvoriti stav i slično. Evo - ovo je tema - a ti si podastro nešto (članak) na temelju kojega bi mi trebali stvoriti neki stav. A članak je jako loš.

Tko je glasao

Sto mu bubnjeva Darkvuda

Pa valjda bi Javni državni forum imao direktan pristup takvim javnim podacima.

Pa nismo zamislili lošu aplikaciju. Javni državni forum, to ti je super softver.

Ima modul koji ga nadopunjava tvojim sugestijama. Priznajem da nije bilo tako od početka, ali čim sam mogao odmah sam taj nedostatak uklonio.

Je li sad OK?

Bude bila i ikonica s dvije glave za kliknuti.

Tko je glasao

Autor tog clanka je

Autor tog clanka je vjerojatno htio prikazati iskljucivo 'gutace proracunskog novca' i pri tom upao u velike nelogicnosti. Zasto bi npr. Arheoloski muzej u zadru bio gutac proracunskog novca (jer jest na spisku gutaca), a npr. Arheloski muzej u Splitu nije gutac proracunskog novca (nema ga na spisku gutaca)? Neki arhivi jesu, a neki nisu? Vecina muzeja nije, a neki bas jesu (autor ima ocito velikih problema s arheologijom:) Centar za hitnu medicinu kao gutac proracunskog novca? Kad autora prokine kamion na ulici, nek mu dodje prva pomoc, a medicinska sestra kaze- sori, korisnik usluge, nismo jos potpisali projekt pruzanja prve pomoci unesrecenima u kamionskim nesrecama.
Autor ima i nekih problema s nekim nacionalnim parkovima. Itd itd.
Lupost totalna, a da ne govorimo da smo svojom voljom i u visokobirokratiziranoj zajednici zbog koje smo morali i osnovat poprilicnan broj agencija.
Nije problem u ustanovama, problem je u upravljanju tim ustanovama.
Na kraju, zelimo li uistinu zivit u drzavi koja nije sposobna npr. zastitit Plitvicka jezera ili Kornate, pa cak i ako to iziskuje posebnu ustanovu?

Tko je glasao

Nije problem u ustanovama,

Nije problem u ustanovama, problem je u upravljanju tim ustanovama.

Mislim da ovo gore treba istaknuti, jer predstavlja suštinu problematike javnih ustanova.

Još bih dodao da se ne može raspravljati o opravdanosti nečega bez da se osim troškovne strane sagleda i društvena potreba i korist od istoga. Moguće je (ili sasvim izvjesno) da je od nekih od navedenih ustanova korist premala da bi opravdala troškove, ali to je, kako je rečeno, problem upravljanja koje je opterećeno nesnalaženjem, neznanjem, politiziranjem, negativnom selekcijom kadrova, korupcijom, itd. - što je glavni problem čitavog hrvatskog društva.

The Observer

Tko je glasao

A kad će se riješiti

A kad će se riješiti upravljanje tim ustanovama, da se novac troši razumno i u maniri dobrog gospodara? To se priča već desetljećima - sve su te ustanove OK, ali u njima se zapošljava po podobnosti, imaju višak zaposlenih, ne rade svoj posao ili ga ne rade dobro, sve u svemu preskupe su za ono što nude. Samo nam malo fali da naiđe neka dobra uprava i bit će sve OK. Yeah, right.
Možda kad javni dug bude 100% BDP-a? 120%?150%?

Nije loše što su Poljaci napravili, zapisali u ustav da javni dug ne smije prijeći 60% BDP-a. I onda ako privreda ne može napuniti poreznu kasicu a da se ne ode u veći dug, lijepo se porezni kolač proporcionalno smanji svima pa se drugovi snalazite s onim što imate.
Netko je spomenuo gore NSK. Pa zar stvarno ovoj zemlji treba onakva zgradurina s ogromnim staklima i hodnicima kao u Houstonu (bio sam tamo zbog poslovnih razloga, pa eto iz prve ruke). Uredi u kojima administracija radi su kao za direktore korporacija. Načuo sam i da imaju nenormalno veliki račun za grijanje zimi i klimu ljeti. Nije ni čudno, treba tog monstruma zagrijati. Zašto npr. ta ustanova ne bi mogla funkcionirati u manjem prostoru i sa manje ljudi? Ili npr. HNK, koliko im je ono budžet, 100 milijuna? A pisalo se po novinama o rasipništvu, glumcima stalne postave koji uopće ne dolaze na posao i sl.
O svakoj takvoj ustanovi bi se dali napisati romani, zajednički nazivnik je - slabo plaćeni ljudi na dnu lanca najčešće najviše rade, a ima hrpa šefića, šefova, koordinatora, savjetnika i sličnog kadra koji primaju lijepe plaće a ne rade ništa.
Nemam iluzija da će itko to promijeniti jer su otpori preveliki, da netko krene imali bi Ukrajinu. To će se morati riješiti samo od sebe kad dug probije 100%. Ili 120. Ili 150. Tj. kad bude game over.

Tko je glasao

Ako se napomene da pričaš,

Ako se napomene da pričaš, najvjerojatnije, o listi koju je donio Večernjak, a Papar prenio dolje u komentarima, opet ostaje ogroman manjak zaloga za uputiti Papru ovakav komentar.

Tko je glasao

???

To sam morao napomenuti? Papar u dnevniku niti je dao ikakav popis niti je on radio onaj u komentaru s linkom na Večernjak - mislio sam da je bjelodano jasno da kritiziram način sastavljanja popisa - dakle uradak Večernjaka.

Tko je glasao

Ok. Možeš li navesti ispravan

Ok.

Možeš li navesti ispravan način za islistati hrvatske DI?

Tko je glasao

Večernjak ekskluzivno objavljuje...

Ajmo po redu:

1) Popis državnih ustanova se vrlo lako može dobiti - ukucaj u google "Popis proračunskih korisnika" i to je to - imaš više formata, ja godinama koristim različite xls tablice zbog OIB-a državnih ustanova. To je KOMPLETAN popis, a ne ovo sa 187 nečega što se autoru Večernjaka sprdne.

2) Državne ustanove su recimo sve osnovne i srednje škole u RH - nijedne nema na popisu. Svi dječji domovi. Dječja bolnica. Domovi umirovljenika.

3) No, zato imamo jedan paradoks (koji sam tek sada uočio)... cijeli bruto platni fond jednog Ruđera sa 850 zaposlenih je 140 miliona kn, a mislim da je on naveća državna ustanova... Autor članka navodi 187 agencija... Kada bi sve bile veličine Ruđera (neke s i 100 puta manje) ukupan bruto platni fond bi iznosio 26 milijardi... niti blizu nekakvih 67 milijardi. (kada ću imati vremena iz zabave ću zbrojiti bruto plaće koje je naveo).

Uglavnom, autor članka u Večernjaku je potpuno pogrešno zbrojio sve zaposlene u svim školama, bolnicama, centrima za socijalnu skrb i slično i "nabio na nos" "gutačima državnog novca" čime se stvara antiintelektualna klima. Ako autor dnevnika (@Papar) koji je izrazito potkovan u brojkama nije odmah uočio takve neke stvari - onda sam stvarno zabrinut.

A što se tiče "kako bih ja sastavio popis" - to je prilično nebitno. Ja imam 1001 zamjerku akademskoj i sličnim zajednicama - od trenutka kada osnivaju Hrvatski studij uz postojeći Filozofski fakultet... do načina kako državna institucija prijavljuje projekt MZOŠ-u i slično... promijenio ... no izjaviti da bi se jedan... Lado... ili jedan HNK... trebali prijaviti kao projekt pa rasformirati kad završi... argh...

Tko je glasao

Pretvorimo li dio institucija

Pretvorimo li dio institucija u srodnom jezičnom užem obliku u bolnice, vojarne, škole i kulturu, ostaju oblici upravljanja za koje smatram kako bi cilj rasprave na članak trebalo biti koji su od njih izostavljeni.Tada rasprava moće ići razumnim tokom kada se svakako deklarativno očituju pozicije onih institucija koje tvore financijski stabilna i funkcionalna radna mjesta.

Tko je glasao

financijski stabilna...

Odrastao sam u svijetu gdje jedna država izdvaja financijska sredstva kako bi Gradska knjižnica Knin funkcionirala - bez obzira na to što možda grad Knin, zbog urušenog gospodarstva, to ne može sam. Kao i Centar za socijalnu srb Knin. Da li su ta radna mjesta u knjižnici - financijski stabilna, u smislu - samodostatna? Nisu, niti su zamišljena da budu (drugo je pitanje može li se uz neke preinake to malo pomaknuti, tj. da sami povećaju svoje prihode). No, osniva (grad, država) nisu niti osnovali tu ustanovu iz potrebe za direktnom financijskom koristi - već indirektnom - podizanje obrazovanja, dostupnost literaturi... što dugoročno podiže razinu znanja ljudi koji tamo žive, koji onda pokreću poslove, bla bla...

Stoga ovaj dnevnik nije samo "tehnološki", tj. ne govori samo o promjeni načina upravljanja, već zadire u sasvim druge teme i gura neoliberalnu "financijsku isplativost".

Nije isplativo niti doma tetošiti djeda ili mu plaćati dom (osim ako nema dobru pemziju), ali velik broj ljudi odlučuje upravo to. A zašto? Osim zbog naširokog poznatog čovjekoljublja - i zbog saznanja da će i ovi mlađi jednom postati stariji, pa žele da se i prema njima tako odnose, prilično pragmatično (i također ljudski), zar ne.

Tko je glasao

U političkom i društvenom

U političkom i društvenom raspravljanju postoji kategorija "puhanja na hladno". Ti ne pušeš na hladno, nego usmjeravaš ventilatore na led da bi ga otopio.

Ovaj dnevnik zbog toga što se u komentaru prenosi lista većine DI nije "tehnološki", ovaj dnevnik nije ni "neoliberalan" zbog toga, ovaj dnevnik je, zbog tog prenošenja te liste, upravo informativan i prijemčljiv za raspravu.

Unutar spomenute liste, kad se proširi s raznoraznim agencijama, te kad se pridodaju ministarstva, će se naći svi korisnici proračuna koji mogu strahovati od objektivne temeljite rasprave. Znači da bi cilj rasprave prvo trebao biti navođenje svih društveno-političkih subjekata koji eventualno nisu spomenuti, pa tek onda onaj kranji cilj rasprave može biti raspravno filtriranje.

Ovaj gornji dio mog komentara je još uvijek rasprava samo o tvom nerazumnom neshvaćanju dnevnika i spomenute liste u njemu, a tek ću sad u sljedećem pasusu navesti sukus mog prethodnog komentara kojeg također ne želiš shvatiti, nego zajogunjeno briješ vampirskom tematikom.

Financijski stabilno znači da institucija:

a) ili samostalno zarađuje novce za isplatu plaća zaposlenika i održavanje sustava te potrebuje državu samo u iznimnim slučajevima parcijalnih projekata ili u vidu ispomoći u trenutku krize
b) ima neupitan društveni značaj (u smislu zaključaka rasprave koju vode moralno i socijalno osviješteni građani) sa čvrstom potporom unutar financijske konstrukcije državnog sustava

Tko je glasao

Birokracija je dosegla tu

Birokracija je dosegla tu razinu da ona više nema nikakvu drugu ozbiljnu funkcionalnost

Ima, ima! Sprječavanje ustanka! Koliko bi se poveća broj nezaposlenih kad bi se ukinila sva ta "Ministarstva Za Smiješno Hodanje?
Čini mi se da je ovi dnevnik upravo na to i upućuje.

https://www.youtube.com/watch?v=iV2ViNJFZC8

Tko je glasao

teorija mogućeg

@Papar
Zaista si do mnogo truda ( u komentaru ) da nabrojiš tu masu agencija . No da li su sve nepotrebne ? Bilo bi učinkovitije i dobile bi se veće uštede ukidanjem županija i općina koje se ne mogu samostalno financirati.Tu bi se postiglo mnogo više.
A što se tiče Progresivne E Republike, mogu zaključiti da je samo maštarija dokonih ljudi koji imaju višk vremena i negdje ga moraju utrošiti.
Žali bože utrošenog vremena.

Tko je glasao

Pišem ti polako, jer znam da...

Boltek da ti pratiš tekst prije komentar možda bi ti i komentari bili primjerenija izričaja.

Dakle županije i općine smo ukinuli davno i državu smo organizirali u dvije regije panonsku i mediteransku te jedan grad Cropolis.

Što se tiče truda da pobrojim agencije, to je trajalo oko 10 sekundi, dolje je i link odakle. A da li su potrebne. Nisu. To sve može funkionirati ovako kako sam gore napisao. Svatko može imati "normalan" posao kojim se puni državni proračun osim nuždnih profesionalaca, sudstvo, policija itd... a sve ostale stvari u državi se mogu obaviti volonterski formiranjem ad hoc kružoka na javnom državnom forumu. Baš sve.

Kao na Islandu, imaš posao i još neko zaduženje javnog karaktera...

Vjerujem da ćeš s vremenom promijeniti zaključak. Jer ja ne utrošim znatno više vremena u pisanje od onoga koje je tebi potrebno za čitanje.

Kužiš buraz?

Tko je glasao

SUPER (Stranka za Uspostavu

SUPER (Stranka za Uspostavu Progresivne E -Republike ) će tražiti formiranje stručne vlade sastavljene od vrhunskih svjetskih menadžera odabranih preko međunarodnog javnog natječaja koji će za svoj rad biti nagrađeni sukladno svom uspjehu.

Naknada članovima vlade sastojati će se od fiksnog i promijenjivog dijela. Fiksni dio bi bio 70.000 kuna za predsjednika vlade i 50.000 kuna za ministre dok bi se promjenjivi dio sastojao od nagrade koja bi se uplaćivala u treći mirovinski stup tako da bi se uspješnost rada vlade verificirala kroz dugoročno razdoblje.
Promjenjivi dio bi se računao kao umnožak indeksa ostvarenja ključnih pokazatelja s osnovicom od milijun kuna za predsjednika vlade i pola milijuna kuna za ministre.

Ovaj fiksni dio je, pretpostavljam, mjesečno, jer nije navedeno, ipak se radi o vrhunskim managerima. Stvarno si bio široke ruke. 70 000 kuna, to je magnet-zarada, ali samo ako je dnevna.
Osim plaće, što bi te vrhunske managere moglo privući u ovako izazovan projekt?

Tko je glasao

Glupa ideja koja bi mogla upaliti

nije to neka neviđena plaća u usporedbi s plaćama koje idu uz menadžerske položaje. Doduše pitanje je koliko su te vrhunske plaće uopće primjerene, jer vidimo da niti vrhunski plaćeni menadžeri nisu spasili neke korporacije od kraha.

Ovo je primjerena plaća za koju bismo mogli dobiti određeni broj kvalitetnih ljudi s novim idejama koji bi dobili plaću dovoljnu da se ne osjećaju zakinutima, a s druge strane dobili bi odskoćnu dasku, životnu priliku da pokažu koliki doprinos društvu mogu dati.

Postoje razni oblici zadovoljštine. Oni krajnje osobni poput zdravlja, obitelji, potomstva. No onda ide potreba za novcem i uvažavanjem okoline.

Moje je uvjerenje da postoje osobe koje imaju već realiziranu afirmaciju na preostalim područjima i da im novac više nije glavni izazov, a da iz nekog razloga ili nisu prepoznati u svojoj sredini ili postoje neke druge zapreke da se tamo kroz javni rad kroz neki točno osmišljeni projekt afirmiraju.

Takvim osobama bi sudjelovanje u ovakvoj vladi moglo biti interesantno. Ta je vlada s današnjeg parlamentarnog rakursa, manjinska. Ona se održava samo zahvaljujući svojim idejama i rezultataima.

Uputio bih na slijedeći link: http://www.businessinsider.com/the-secret-is-to-have-a-stupid-idea-2014-...

Tko je glasao

plaća od 70 000 kuna mjesečno

plaća od 70 000 kuna mjesečno je heretičko pitanje u Hrvatskoj. Ja sam nekoliko puta na ovom blogu pokušao pokrenuti diskusiju o razumnim i tolerantnim granicama u kojima se trebaju kretati plaće i nagrade za rad političkih funkcija i posebno za upravljačke funkcije u državnim poduzećima (jer se mogu direktno usporediti s vanjskima). Doživio sam pravi fijasko, jer ne postoji ni minimum spremnosti da se shvati da ova mizerija od naših ministarskih plaća i plaća direktora u državnim poduzećima ne predstavlja nikakvu motivaciju za rad, nego, sasvim suprotno, upravo poticaj za krađu i pranje love tipa Remorker.
uranilovka takvog tipa je karakteristična za sve države iz bivše Yuge.
prema zadnjem Factbooku OECD-a apsolutni prvak jednakosti raspodjele dohotka, mjerene Gini indexom, je - Slovenija!!!.
prije Danske, Švedske, Finske.....
Rank broj1, koeficijent 0.24,
čista uranilovka, kao u Bjelorusiji, ili S.Koreji, a govori se o nekakvom neoliberalizmu.
(http://www.oecd-ilibrary.org/sites/factbook-2013-en/03/02/01/index.html?...)

zato tvoja SUPER vlada mora najprije stvoriti konsenzus o tome da li mi želimo brzi rast, koji ubrzava nejednaku distribuciju dohotka u korist manjih grupa ljudi koji se brže prilagođuju konkurentskim uvjetima, ili želimo egalitarno društvo sa sporim rastom, bez društvenih tenzija zbog enormnih razlika u raspodjeli dohotka.
Tu strani eksperti ne mogu pomoći. Pitanje je primarno političko. Problem je u tome da, ako se društvo odluči za drugu opciju, onda ti strani tehnički eksperti više ne trebaju.

Tko je glasao

Ne znam zasto izvlacis

Ne znam zasto izvlacis hrvatske zakljucke na slovenskom primjeru. Do tocnog hravtskog gini koeficijenta je tesko doci jer hrvatska nije clanica OECD-a. I dok je istina, Slovenija tocno na svedskoj razini s koeficijentom 0.24, procjene za hrvatski gini koeficijent su izmedju 0.29 i 0.35, ovisno od izvora, i on je prema svim izvorima visi od npr. austrijskog, njemackog ili svicarskog. Prosjek EU je 0.30.
Makedonija npr. ima jedan od najvisih europskih gini koeficijaenata (0.47), a i BiH je visoko rangirana, tako da tvrdnja o uravnilovkama u ex-Yu pada u vodu (Slovenija je jako los primjer za bilokakve ex-yu usporedbe jer se radi i o zemlji koja npr. ima jedan od najvecih izvoza na svijetu mjereno po stanovniku- oko 17 000 USD, dok RH ima oko 2800 USD, a Srbija 1500 USD, a Bosna i Makedonija jos i manje; ako bi sudili po slovenskom primjeru ex-Yu bi bila izvozna velesila, a sto nije:). Primjeri europskih drzava s visokim gini koeficijentima- Makedonija, Moldavija i jos neke ex-SSSR drzave nam ne pokazuju neku veliku povezanost izmedju gospodarske rasti, blagostanja vecine i gini koeficijenta. Ako idemo jos dalje, uocit cemo da najvisi gini koeficijent imaju africke drzave poput Namibije, iz cega opet ne mozemo izvodit neke velike zakljucke.
Ja ne mislim da su duznosnicke place velike- premijer ima oko 20 000 kuna neto place- znaci nesto manje od 3 000 eura. Medjutim, vise je uocljivi neki balon od sapunice u kojima duznosnici zive- uistinu glupe izjave o kociji, potpuno neshvacanje zasto skupi automobili u ovom trenutku provociraju vecinu, odlazak na skijanje u vrijeme dok se vlada sastaje, voznja avionom s Plesa na Krk, nemogucnost dogovora predsjednikove i premijerove svite o zajednickom putovanju avionom u Dubrovnik, pa taj avion vozi duplo u jednom danu i slicne stvari.
Inace, mislim da vise place duznosnika ne bi bile problem da je minimalna placa dovoljna za skromni, ali dostojni zivot npr. dvoje ljudi. Ali ona to nije. S 3 000 kuna, dakle 400 eura bruto, a oko 300 eura neto se u drzavi u kojoj su troskovi zivota u europskom prosjeku uistinu jako tesko prezivi. Da uopce ne pisem o minimalnim i prosjecnim mirovinama.
Dalje, u Hrvatskoj uvijek dobivamo podatke o prosjecnoj placi- u vecini drzava se dobiju podatci o medijan placi. I dok je Hrvatska prosjecna neto placa negdje oko 5 500 kuna, ako se uzme u obzir koliki postotak zaposlenih dobiva ispodprosjecnu placu, mislim da mogu pretpostaviti da je hrvatski medijan place negdje oko 4 000 kuna, sto poprilicno mijenja stvar.
Dalje, treba uzeti u obzir i broj nezaposlenih koji je gledano procentualno jedan od najvisih u Europi.
A na kraju, treba uzeti u obzir i odnos gospodarske elite prema radnicima. Evo najnovijeg bisera iz HUP-a. Goran Prgin, predsjednik dalmatinskog HUP-a je ovako u SD komentirao najavu generalnog strajka u svojoj tvrtki: 'Imaju siguran posao, sigurnu i redovitu plaću, proizvodnja ide. Ako bi netko od zaposlenih i htio štrajkati, to je njegovo pravo, ali ako bi se time remetilo proizvodnju i tako nanijelo štetu tvrtki i drugim radnicima, snosile bi se i neke posljedice.'
Znaci- tip, predsjednik nekakvog regionalnog HUP-a prijeti radnicima da ce snositi posljedice ukoliko sudjeluju u legalnom strajku (cilj i legalnog strajka i jest 'remecenje proizvodnje u vrijeme strajka) cime izravno krsi zakon i to prolazi potpuno neprimijeceno.
Dakle, za bilokakav pomak je potreban dogovor i politike i poslodavaca i posloprimaca, a sto je u ovom trenutku potpuno nemoguce jer su prve dvije skupine u apsolutno privilegiranom polozaju u odnosu na trecu skupinu.
I na kraju, meni je dogadjaj u Dugom Ratu, koji je simptomatican za hrvatsko stanje duha, puno veca zapreka reindustrijalizaciji drzave od gini koeficijenta. Radi se o urbanoj sredini i nekadasnjem industrijskom sredistu koje je danas deindustrijalizirana pustara koja ne moze zivjeti niti od turizma zbog zagadjenja, ali odbacuje ikakvu pomisao na 'modernost' (ovo namjerno u navodnicima jer bi nesto ovako benigno mislim da i u tridesetim godinama bolje proslo).
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...
BTW, ovoj spodobi gini index nije odmogao da na paradrzavne troskove lovi po africkim zabitima. Ukucaj u google european client and nice elefant bull i kazi mi prepoznajes li 'europskog klijenta' s drazesnim lesinama svih mogucih zasticenih zivotinja.

Tko je glasao

slažem se, slovenski primjer

slažem se, slovenski primjer mi je pao na pamet jer je u Sloveniji ovaj zadnji report OECD-a izazavo veliku pažnju s obzirom na slovensko prvo mjesto u "jednakosti" raspodjele dohotka. To je zato jer je i diskusija oko osnovne dileme - nezaposlenost ili egalitarnost - i posljedice na ekonomsku i fiskalnu politiku mnogo dalje doprla u Sloveniji nego kod nas. Mi još do toga nismo došli, zapravo, kod nas vlada uvjerenje da su ta dva cilja identična.Primjer sam naveo kao instrukciju za ponašanje paprove "managerske vlade", jer takva dilema je izvorno politička. Manageri se ne bave s time, a moje skromno mišljenje oko toga je da bi naše shvaćanje egalitarnosti brzo eliminiralo managerske ekipe, kojima je na prvom mjestu efikasnost, mjerena BDP-ijem.

Tko je glasao

Ali pitanje je je li vecini

Ali pitanje je je li vecini najvaznija efikasnost mjerena BDP-om (a jos uvijek ta vecina glasa na izborima:). Ako usprkos porastu BDP-a realni dohodak vecine stagnira, a izrazite manjine se povecava, kao sto se vec desetljecima dogadja u nekim drzavama, onda je jasno da BDP ne moze biti jedino mjerilo razvoja. Ne znam koliko daleko mozemo doci sa tim usporedbama s ostalim drzavama jer drzava s najnizom nezaposlenoscu u Europi (a koja i inace na svim tablicama kvaliete zivota redovno zauzima prva mjesta) ima i izrazito nizak gini koeficijent, a i visoku drzavnu potrosnju (Austrija), tako da je ocito da se radi o mnostvu parametara koji utjecu na razvoj gospodarstva.

Tko je glasao

...stari moj... Ovo je

...stari moj...
Ovo je primjerena plaća za koju bismo mogli dobiti određeni broj kvalitetnih ljudi s novim idejama...za bilo kakvu "primjerenu" plaću dobiti ćeš samo profesionalizam kvalitetnih menaždera,...njihove dodatne nove ideje? će dobiti samo oni koji bolje plate...i tako u krug...

Tko je glasao

Bog mater, ...

... pa tu samo fali Agencija za rogove i kopita.
Ili je možda od pobojanih bar stotinjak toga značaja?

Tko je glasao

Za raspravu...

U 184 državne institucije zaposleno je čak 21.629 ljudi, a ukupni godišnji rashodi poslovanja iznose 67,3 milijarde kuna

U 184 državne institucije zaposleno je čak 21.629 ljudi, a ukupni godišnji rashodi poslovanja iznose 67,3 milijarde kuna. Večernji list ekskluzivno prvi put donosi cijeli popis svih tih ustanova.

Poslije svake ustanove navodimo sumu rashoda za zaposlene, broj zaposlenih (u zagradi) te mjesečne troškove po zaposlenom. Iznose mjesečnih troškova zaposlenih izračunali smo dijeleći iznose rashoda za zaposlene s brojem zaposlenih te sa 12 mjeseci. Iznosi su u brutu.

- Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NEK - 2,317,512.00 kn (5) 38,625.20 kn

- Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata - 3,136,310.29 kn (7) 37,337.03 kn

- Državna agencija za osiguranje štednih 
uloga i sanaciju banaka - 7,347,216.00 kn (23) 26,620.35 kn

- Hrvatski registar brodova - 25,094,143.32 kn (95) 22,012.41 kn

- Agencija za elektroničke medije - 4,833,708.38 kn (19) 21,200.48 kn

- Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije - 44,304,774.00 kn (175) 21,097.51 kn

- Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo - 19,275,585.00 kn (77) 20,861.02 kn

- Agencija za javno-privatno partnerstvo - 3,260,808.00 kn (14) 19,409.57 kn

- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga - 32,451,272.00 kn (140) 19,316.23 kn

- Fond za naknadu oduzete imovine - 7,646,448.00 kn (33) 19,309.21 kn

- Institut za filozofiju - 6,099,116.36 kn (27) 18,824.43 kn

- Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom - 11,916,204.00 kn (53) 18,736.17 kn

- Hrvatski športski muzej Zagreb - 440,636.00 kn (2) 18,359.83 kn

- Lučka uprava Šibenik - 1,291,923.38 kn (6) 17,943.38 kn

- Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping - 3,611,500.00 kn (17) 17,703.43 kn

- Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) - 20,070,862.00 kn (96) 17,422.62 kn

- Agencija za lijekove i medicinske proizvode - 27,773,886.00 kn (134) 17,272.32 kn

- Hrvatski centar za razminiranje - 30,350,743.00 kn (149) 16,974.69 kn

- Zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu - 389,741.00 kn (2) 16,239.21 kn

- Institut za oceanografiju i ribarstvo - 19,293,777.83 kn (100) 16,078.15 kn

- Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara - 768,685.89 kn (4) 16,014.29 kn

- Lučka uprava Rijeka - 9,402,748.00 kn (49) 15,991.07 kn

- Hrvatska energetska regulatorna agencija - 11,041,596.00 kn (58) 15,864.36 kn

- Agencija za obalni linijski pomorski promet - 1,885,015.00 kn (10) 15,708.46 kn

- Institut za povijest umjetnosti - 6,859,481.87 kn (37) 15,449.28 kn

- Institut za etnologiju i folkloristiku - 8,478,543.73 kn (46) 15,359.68 kn

- Lučka uprava Split - 7,554,599.49 kn (41) 15,354.88 kn

- Agencija za istraživanje nesreća 
i ozbiljnih nezgoda zrakoplova - 1,470,721.00 kn (8) 15,320.01 kn

- Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU - 5,697,177.00 kn (31) 15,314.99 kn

- Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske - 5,494,442.22 kn (30) 15,262.34 kn

- Institut za društvena istraživanja - 7,441,980.00 kn (41) 15,125.98 kn

- Institut za antropologiju - 7,220,602.23 kn (40) 15,042.92 kn

- Institut za fiziku - 15,389,056.00 kn (86) 14,911.88 kn

- Institut za migracije i narodnosti - 5,846,869.00 kn (33) 14,764.82 kn

- Muzej antičkog stakla - Zadar - 1,049,676.00 kn (6) 14,578.83 kn

- Institut za arheologiju - 5,026,344.10 kn (29) 14,443.52 kn

- Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca - 2,044,361.61 kn (12) 14,196.96 kn

- Lučka uprava Dubrovnik - 3,222,984.00 kn (19) 14,135.89 kn

- Središnji registar osiguranika - 6,734,735.00 kn (40) 14,030.70 kn

- Hrvatski zavod za hitnu medicinu - 2,137,343.00 kn (13) 13,700.92 kn

- Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - 19,924,564.57 kn (122) 13,609.68 kn

- Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja - 9,273,227.00 kn (57) 13,557.35 kn

- Ekonomski institut - 9,749,655.00 kn (60) 13,541.19 kn

- Institut "Ruđer Bošković" - 140,135,805.00 kn (869) 13,438.42 kn

- Institut za turizam - 4,971,782.00 kn (31) 13,365.01 kn

- Institut za jadranske kulture i melioraciju krša - 8,794,364.00 kn (55) 13,324.79 kn

- Institut za međunarodne odnose - 6,388,573.93 kn (40) 13,309.53 kn

- Staroslavenski institut - 3,666,124.00 kn (23) 13,283.06 kn

- Institut za javne financije - 3,157,375.00 kn (20) 13,155.73 kn

- Lučka uprava Sisak - 787,274.00 kn (5) 13,121.23 kn

- Središnja agencija za financiranje i ugovaranje 
programa i projekata Europske unije - 20,593,531.00 kn (131) 13,100.21 kn

- Hrvatska školska kartografija - 1,715,767.75 kn (11) 12,998.24 kn

- Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - 24,331,870.00 kn (156) 12,997.79 kn

- Hrvatski geološki institut - 17,138,679.00 kn (110) 12,983.85 kn

- Javna ustanova galerija Klovićevi dvori - 4,572,278.80 kn (30) 12,700.77 kn

- Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi - 1,819,705.50 kn (12) 12,636.84 kn

- Lučka uprava Zadar - 2,574,662.00 kn (17) 12,620.89 kn

- Državni arhiv u Šibeniku - 604,675.81 kn (4) 12,597.41 kn

- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - 10,403,167.12 kn (69) 12,564.21 kn

- Hrvatski audiovizualni centar - 1,351,747.54 kn (9) 12,516.18 kn

- Lučka uprava Osijek - 900,915.53 kn (6) 12,512.72 kn

- Agencija za zaštitu osobnih podataka - 4,481,588.87 kn (30) 12,448.86 kn

- Hrvatske vode - 114,912,117.00 kn (777) 12,324.34 kn

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo - 36,870,468.00 kn (251) 12,241.19 kn

- Državni arhiv u Splitu - 3,055,159.84 kn (21) 12,123.65 kn

- Agencija za opremu pod tlakom - 2,011,447.48 kn (14) 11,972.90 kn

- Hrvatski veterinarski institut - 35,156,195.00 kn (246) 11,909.28 kn

- Agencija za znanost i visoko obrazovanje - 9,266,980.00 kn (65) 11,880.74 kn

- Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko - 12,819,809.41 kn (90) 11,870.19 kn

- Leksikografski zavod Miroslav Krleža - 24,888,056.89 kn (177) 11,717.54 kn

- Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga - 1,533,168.79 kn (11) 11,614.92 kn

- Hrvatski institut za povijest - 12,656,177.48 kn (91) 11,589.91 kn

- Arheološki muzej Narona, Metković - 556,151.89 kn (4) 11,586.50 kn

- Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - 22,522,538.00 kn (162) 11,585.67 kn

- Pravosudna akademija - 4,576,896.00 kn (33) 11,557.82 kn

- Tiflološki muzej, Zagreb - 1,519,516.00 kn (11) 11,511.48 kn

- Hrvatska akreditacijska agencija - 3,708,405.00 kn (27) 11,445.69 kn

- Ansambl narodnih pjesama i 
plesova Hrvatske - "Lado" - 10,427,648.00 kn (76) 11,433.82 kn

- Hrvatski muzej turizma - 676,608.44 kn (5) 11,276.81 kn

- Agencija za plaćanja u poljoprivredi, 
ribarstvu i ruralnom razvoju - 67,588,801.00 kn (503) 11,197.61 kn

- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - 22,792,952.89 kn (170) 11,173.02 kn

- Hrvatski povijesni muzej Zagreb - 4,277,584.95 kn (32) 11,139.54 kn

- Javna ustanova Mimara Zagreb - 4,659,425.43 kn (35) 11,093.87 kn

- Fond za profesionalnu rehabilitaciju i 
zapošljavanje osoba s invaliditetom - 1,857,448.00 kn (14) 11,056.24 kn

- Arheološki muzej Split - 4,093,829.00 kn (31) 11,004.92 kn

- Državni arhiv u Vukovaru - 785,081.50 kn (6) 10,903.91 kn

- Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu - 51,858,799.00 kn (397) 10,885.56 kn

- Hrvatska agencija za hranu - 2,731,640.98 kn (21) 10,839.85 kn

- Državni arhiv u Osijeku - 2,977,677.00 kn (23) 10,788.68 kn

- Lučka uprava Ploče - 4,678,924.00 kn (37) 10,538.12 kn

- Agencija za pravni promet i posredovanje 
nekretninama - 8,832,413.45 kn (70) 10,514.78 kn

- Međunarodni centar za podvodnu arheologiju - 376,226.00 kn (3) 10,450.72 kn

- Hrvatska matica iseljenika - 3.751.986 kn (29) 10,781.00 kn

- Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata - 2,379,880.00 kn (19) 10,438.07 kn

- Institut za poljoprivredu i turizam Poreč - 5,747,134.00 kn (46) 10,411.47 kn

- Državni arhiv u Rijeci - 3,343,810.00 kn (27) 10,320.40 kn

- Moderna galerija Zagreb - 2,597,109.00 kn (21) 10,305.99 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Kornati - 2,932,160.00 kn (24) 10,181.11 kn

- Hrvatski državni arhiv - 19,971,681.00 kn (164) 10,148.21 kn

- Zavod za obnovu Dubrovnika - 1,576,816.20 kn (13) 10,107.80 kn

- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo - 5,700,569.42 kn (47) 10,107.39 kn

- Lučka uprava Vukovar - 1,455,101.00 kn (12) 10,104.87 kn

- Lučka uprava Slavonski Brod - 848,540.00 kn (7) 10,101.67 kn

- Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split - 3,875,461.00 kn (32) 10,092.35 kn

- Muzejski dokumentacijski centar Zagreb - 1,937,614.00 kn (16) 10,091.74 kn

- Agencija za odgoj i obrazovanje - 16,045,177.00 kn (133) 10,053.37 kn

- Hrvatska zaklada za znanost - 1,565,197.00 kn (13) 10,033.31 kn

- Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb - 2,276,723.00 kn (19) 9,985.63 kn

- Javna ustanova Park prirode Biokovo - 1,555,050.00 kn (13) 9,968.27 kn

- Hrvatski muzej naivne umjetnosti Zagreb - 953,228.61 kn (8) 9,929.46 kn

- Agencija za sigurnost željezničkog prometa - 475,799.12 kn (4) 9,912.48 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Mljet - 5,124,220.00 kn (44) 9,704.96 kn

- Muzej Slavonije, Osijek - 3,480,907.80 kn (30) 9,669.19 kn

- Hrvatska poljoprivredna agencija - 42,790,368.00 kn (369) 9,663.59 kn

- Agencija za zaštitu okoliša - 6,936,302.98 kn (60) 9,633.75 kn

- Muzeji Hrvatskog zagorja - 6,122,451.00 kn (53) 9,626.50 kn

- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - 36,613,438.00 kn (318) 9,594.72 kn

- Hrvatski hidrografski institut - 9,507,980.00 kn (83) 9,546.16 kn

- Državni arhiv za Međimurje - 686,823.57 kn (6) 9,539.22 kn

- Državni arhiv u Bjelovaru - 1,471,513.00 kn (13) 9,432.78 kn

- Hrvatski zavod za norme - 6,437,265.00 kn (57) 9,411.21 kn

- Poljoprivredni institut Osijek - 25,148,387.00 kn (224) 9,355.80 kn

- Arheološki muzej Osijek - 1,122,091.00 kn (10) 9,350.76 kn

- Državni arhiv u Sisku - 1,458,656.00 kn (13) 9,350.36 kn

- Državni arhiv u Karlovcu - 2,349,755.00 kn (21) 9,324.42 kn

- Agencija za upravljanje državnom imovinom - 24,460,351.00 kn (220) 9,265.28 kn

- Državni arhiv u Varaždinu - 2,220,186.00 kn (20) 9,250.78 kn

- Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje - 887,047.00 kn (8) 9,240.07 kn

- Državni arhiv u Virovitici - 554,172.00 kn (5) 9,236.20 kn

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - 347,080,101.00 kn (3,140) 9,211.26 kn

- Financijska agencija, FINA - 338,292,683.00 kn (3,077) 9,161.86 kn

- Državni arhiv u Zadru - 3,399,712.00 kn (31) 9,139.01 kn

- Državni zavod za zaštitu prirode - 5,671,774.27 kn (52) 9,089.38 kn

- Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje - 1,416,846.00 kn (13) 9,082.35 kn

- Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu - 4,783,751.00 kn (44) 9,060.13 kn

- Hrvatski zavod za zapošljavanje - 140,170,746.00 kn (1,290) 9,054.96 kn

- Državni arhiv u Pazinu - 3,037,654.00 kn (28) 9,040.64 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera - 80,882,666.00 kn (751) 8,975.00 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Paklenica - 3,011,198.00 kn (28) 8,961.90 kn

- Državni arhiv u Slavonskom Brodu - 1,827,173.00 kn (17) 8,956.73 kn

- Državni arhiv u Gospiću - 1,072,798.00 kn (10) 8,939.98 kn

- Javna ustanova Park prirode Medvednica - 1,816,130.56 kn (17) 8,902.60 kn

- Agencija za strukovno obrazovanje i
 obrazovanje odraslih - 9,528,985.13 kn (91) 8,726.18 kn

- Arheološki muzej Istre Pula - 5,632,094.36 kn (54) 8,691.50 kn

- Javna ustanova Park prirode Učka - 1,146,573.00 kn (11) 8,686.16 kn

- Hrvatski zavod za telemedicinu - 1,451,680.09 kn (14) 8,640.95 kn

- Muzeji Ivana Meštrovića - 3,202,637.03 kn (31) 8,609.24 kn

- Državni arhiv u Zagrebu - 4,419,429.54 kn (43) 8,564.79 kn

- Agencija za vodne putove - 2,728,365.00 kn (27) 8,420.88 kn

- Javna ustanova Park prirode 
Žumberak-Samoborsko gorje - 1,508,186.62 kn (15) 8,378.81 kn

- Nacionalni centar za vanjsko 
vrednovanje obrazovanja - 5,514,273.00 kn (55) 8,354.96 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Risnjak - 2,545,827.00 kn (26) 8,159.70 kn

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - 248,390,830.00 kn (2,542) 8,142.89 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit - 1,562,502.35 kn (16) 8,138.03 kn

- Javna ustanova Park prirode Velebit - 1,636,239.46 kn (17) 8,020.78 kn

- Dvor Trakošćan - 1,442,124.00 kn (15) 8,011.80 kn

- Javna ustanova Spomen područje Jasenovac - 1,235,043.00 kn (13) 7,916.94 kn

- Agencija za mobilnost i programe Europske unije - 4,489,651.00 kn (48) 7,794.53 kn

- Hrvatski centar za konjogojstvo - Državne ergele Đakovo i Lipik - 5,400,310.00 kn (58) 7,759.07 kn

- Javna ustanova Park prirode Kopački rit - 2,314,759.80 kn (25) 7,715.87 kn

- Javna ustanova Park prirode Vransko jezero - 1,471,667.25 kn (16) 7,664.93 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Brijuni - 22,878,312.00 kn (250) 7,626.10 kn

- Javna ustanova Nacionalni park Krka - 16,161,934.56 kn (178) 7,566.45 kn

- Javna ustanova Park prirode Papuk - 1,171,269.87 kn (14) 6,971.84 kn

- Javna ustanova Park prirode Telašćica - 3,031,491.16 kn (38) 6,648.01 kn

- Državna škola za javnu upravu - 584,498.00 kn (8) 6,088.52 kn

- Akademija lokalne demokracije - 182,623.00 kn (4) 3,804.65 kn

- Državni arhiv u Dubrovniku - 3,772.01 kn (29) 10.84 kn

- Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske

- Hrvatski olimpijski centar - 178,623.00 kn

- Hrvatski institut za mostove i konstrukcije 
(pripojen Tehničkom veleučilištu u Zagrebu)

- Hrvatski mjeriteljski institut

- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 
(otklonili obvezu popunjavanja upitnika - dopisom)

- Hrvatski restauratorski zavod

- Državni arhiv u Križevcima

- Arheološki muzej, Zadar

- Arheološki muzej, Zagreb 
(osnivač nije RH već Grad Zagreb)

- Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb 
(otklonili obvezu popunjavanja upitnika - usmeno)

- Energetski institut Hrvoje Požar 
(otklonili obvezu popunjavanja upitnika - dopisom)

- Agencija za poljoprivredno zemljište - 6 zaposlenih

- Poljoprivredna savjetodavna služba - 238 zaposlenih

http://www.vecernji.hr/hrvatska/ekskluzivno-prvi-objavljujemo-popis-svih...

Tko je glasao

Kad čitaš ovaj popis ne znaš

Kad čitaš ovaj popis ne znaš bi li se smijao ili plakao. Pa pola naziva instituta i agencija je za Monty Pythona ili za rubriku vjerovali ili ne.

Podivljala socijalna država u svom sjaju. To je nama naša borba dala, zadnjih 70 godina.

Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko bi posto na izborima dobila stranka koja bi zagovarala zatvaranje par desetaka tih smiješnih instituta i agencija.

Ali da ne može drugovi tako dovijeka primjer je HŽ cargo koji otpušta 800 ljudi, od toga 200 šefova koji su godinama češkali jaja na našoj grbači (od kojih je najbolji onaj koji je dobivao 42000 za komunikaciju sa talijanskim i francuskim željeznicama a nije znao niti jedan jezik).
Doći će taj dan i provjetrit će se i ovaj popis.

Tko je glasao

Podivljala socijalna država u

Podivljala socijalna država u svom sjaju.

Preko 90% ovih nabrojenih agencija i ustanova nema nikakve veze sa socijanom državom. Osim ako se zaposlenje u njima ne smatra nekom vrstom socijalne pomoći.

The Observer

Tko je glasao

"Agencija Za Istraživanje

"Agencija Za Istraživanje Ruda i Gubljenje Vremena"

Alan Ford

Tko je glasao

Upotrijebio sam termin

Upotrijebio sam termin socijalna država kao zajednički nazivnik za nešto što se još opisuje terminima: država dadilja, welfare state, država blagostanja, država koja ždere pozamašni dio BDP-a i čiji političari na svakim izborima obećaju puku samo više i više privilegija a tko će to platiti, baš ih briga, i njih i puk. Takva država onda s lakoćom osniva ovakve nakaradne agencije i institute i radi još svakakve druge gadarije na teret sadašnjih i budućih generacija (Ponzi mirovinska shema, zdravstveni sustav koji se svako malo sanira iz poreza i sl.).
Praktički su sve europske države takve, ali treba razlikovati državu dadilju koja se ipak donekle kontrolira (Njemačka i općenito većina sjevernih zemalja) i one gdje su sve uzde popustile (većinom PIGS i slične propalice na jugu). Naravno, nije teško pogoditi u koju skupinu mi spadamo.

Tko je glasao

otkazi, a otpremnine?!

hoće li otkaz dobiti i onaj koji je zaposlio "komunikatora sa stranim željeznicama"
On je veći problem!
Bilo bi dobro takvima uvesti doživotnu zabranu primanja bilokakvih plaća i/ili naknada iz državnog proračuna.
Možda bi onda šefovi počeli paziti koliko koga zapošljavaju i na kakva radna mjesta..

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci