Tagovi

Studentski plenum kao "kolektivni intelektualac"

Dok ?ekamo što ?e odlu?iti nastavnici Filozofskog fakulteta o pozivu/naredbi da održavaju nastavu na "alternativnim" lokacijama širom Zagreba, listam svoje bilješke prethodnih dana pa evo da nešto od toga, što mi u glavi vrije, podijelim s vama.

Prisustvovao sam više puta Plenumu, pa se nekoliko puta, kratko, i javio za rije? i dao maleni prilog raspravi. Neki su se okolo, koji me poznaju i znaju da nisam ni student ni profesor, pitaju pa kako je to mogu?e? Pravilo je od prvoga dana, i svakome dostubno - svatko tko je zainteresiran može do?i na plenum, može sudjelovati u raspravi i u glasovanju. Doslovnce: svatko! Neki dan je posebno napomenuto da to vrijedi i za prisutne žbire, koji svakako ima. Neodrživo? Pa ipak, funkcionira. Relno, samo mali broj ljudi van Fakulteta to iskorištava. Mogao bi do?i recimo i Ivan Zvonimir ?i?ak, i dobio bi rije?. (Svatko, tako?er, može preko cijeloga dana predlagati to?ke dnevnoga reda za ve?ernji plenum.) Mogao bi predložiti da se blokada prekine, i o tome bi se uredno, kao o svakom drugom prijedlogu, glasovalo.

Energija ne splašnjava. Dvorana D-VII, u kojoj se održavaju plenumi, u subotu je recimo bila tek malo manje prepuna nego uobi?ajeno: oko 500 ljudi, sva sjeda?a mjesta zauzeta, ljudi stoje sa strane ili sjede na podu. Diskusije su žive, ali i neobi?no konstruktivne, sjednice traju više od tri sata ali na kraju je tek malo manje ljudi nego na po?etku. Desetine ljudi sudjeluju u diskusiji, "odradi" se bar deset glasovanja. Ima naravno rasplinjavanja, ima onih koji govore predugo ili skrenu s teme (ali više zbog nedostatka govorni?kog iskustva nego zbog neiživljenog samoljublja, koje dominira recimo na sjednicama Kokošinjca, pardon, Sabora), ima ponekad konfuzije, ali sve se vrati u normalan tijek, nitko ne vi?e na druge, pljeskom bivaju nagra?eni i oni koji zastupaju manjinski stav ako ga valjano brane.

Filozofski fakultet ima stotine ljudi koji stalno aktivno i intenzivno sudjeluju u svim zbivanjima (što naravno ne zna?i, kako oponenti pokušavaju prikazati, da su svi ostali protiv blokade; nisu - jer dovoljno bi bilo da ih dovoljno do?e na Plenum i izglasaju prekid; ali prirodno je, da ve?ina ne može stalno slijediti temop) - kvalitetu (a ne puku kvalitetu) koju neki drugi fakulteti, koji su kra?e vrijeme ustrajali u blokadi, nisu imali, jer nekoliko desetaka ljudi nije bilo dovoljno - umore se.

Ljudi prate, sudjeluju. Osje?aju, da sudjeluju u ne?em ve?em, od njih samih. I to nije totalitarna iluzija - o sasvim se druga?ijoj, istinskoj kvaliteti tu radi. (Plenum je središna to?ka doga?anja koja teku stalno po cijelom Fakultetu - održava duh zajedništva, osnažuje sve sudionike - no nije jedini. A valja primjetiti da u tri tjedna nije bilo nijednog incidenta: nitko nije zapalio cigaretu, nitko se nije napio ili napušio, nitko nije vikao, nije došlo ni do kakvog naguravanja ili ?ak tu?e, redari su sve rješavali tek uljudnim rije?ima, molbama.)

Ovo je kolektivna kreativnost, gdje se prilozi pojedinaca pletu u mrežu, stvaraju?i novu kvalitetu - kolektiv bez "kolektivizma", kreativni tim: svi su zajedno pametniji nego svako pojedina?no (pa ?ak i više nego što bi bila prosta suma njihovih pojedina?nih pameti) - i u tome je njihova snaga i zna?aj: ako slušate pojedina?ne studente to ne?ete uo?iti. Nema šanse da to shvatite putem medija, ?ak i ako naprosto gledate video zapis: ne možete osjetiti atmosferu - a treba obrazovanje da se uo?i srž procesa koji se pred vašim o?ima zbiva, ?ak i ako plenumu prisustvujete. ?ak i kad iznose suprutna mišljenja, sudionici ne vode puki rat rije?ima na kakav smo navikli, kada unaprijed znamo da ?e svatko ostati na svojoj prvotnoj poziciji i da ?e tek mehani?ka ve?ina prevladati: stvara se "kolektivni um", netko iznese prijedlog, drugi ga nadopuni, tre?i promijeni, ?etvrti se usprotivi ukazuju?i na neki novi moment... Svi zajedni?ki rade na traganju za najboljim rješenjem. Vrlina je procesa tako?er da se skretanja i ometanja autonomno odbacuju: rijetko ?ete vidjeti na nekom politi?kom skupu (naravno - ovo jeste politi?ki skup, kako pisah u ?lanku "Hrvatski su politi?ari idioti", iako nije strana?ki) da se ljudi tako disciplinirano drže teme! Kad netko skrene, slijede?i govornik rijetko nasjeda na skretanje diskusije na stvari koje nisu na dnevnom redu - brzo se tok diskusije vra?a u maticu. To nije zasjedanje (predstavni?kog) parlamenta, nego slobodarskog kolektiva.

Nije to uo?io, recimo, profesor Žarko Puhovski, koji je nesumnjivo pametniji od svih sudionika plenuma (i od velike ve?ine svih ostalih ljudi, uklju?ivo svoje kolege profesore), koji je prvih dana objašnjavao kako plenum nije "demokratski" - i kako je logi?ki pogrešno re?i da se traži "besplatno studiranje" jer ono naravno uvijek mora biti pla?eno, samo je pitanje tko pla?a (na što, recimo, u svoje dve posljednje kolumne u Ve?ernjem listu upozorava i Borislav Škegro - koji dobro zna što govori kad citira da "nema besplatnog ru?ka", jer posljedice gargantuovskog apetita njegove bande lopovske iz "pretvorbe vlasništva" svi mi danas pla?amo) - što je naravno posve to?no, ali ovo je politi?ka borba a ne formalna logika. (Ja sam se, rekoh, javljao rijetko i govorio kratko. ?esto bih osjetio impuls da se umiješam u diskusiju, jer sigurno mogu artikulirati mnoge misli znatno bolje nego što to prosje?ni student može - ali oni ipak, zajedni?ki, obi?no to ve? znaju: proces je pametniji od sudionika).

Rad plenuma jest na?in, da se konstituira ono, što zovemo "demos" (jer on nije dan sam po sebi kao puka suma individua). Puhovski je recimo rekao i to da bi studenti trebali prosvjedovati protiv same "bolonje", koja univerzitet svodi na "školicu", sli?no onome što se doga?alo 1980-ih kada je Stipe Šuvar podre?ivao školstvo "udruženom radu" (a latentno je to, u sukobu koji tadašnji sustav, zapao u blokadu društvenih potencijala, nije znao ?ak ni artikulirati a kamoli riješiti: udruženom kapitalu - što se danas "globalizacijski" radi preko GATS-a). No, studenti su krenuli tako, da su vraga za rep povuikli - zapravo, nekoliko vragova odjednom. Na svakodnevnim predavanjima, tribinama i radnim grupama, koje se na Fakultetu odvijaju, mnoge se nove ideje i uvidi razvijaju. "Neshvatljivo je kako se u?mala atmosfera na Fakultetu promijenila, kako je sve živnulo", rekao mi je jedan nastavnik fakulteta kad smo odlazili s plenuma - on, mla?i, na neki koncert, ja doma.

Takvo kolektivno nekolektivisti?ko stvaralaštvo teško je shvatiti - i teško je, kako rekoh, ?ak i uo?iti - našim mozgovima, u?ahurenim u a) europskim, b) balkanskim tradicijama. (Prema onome što sam ?itao, sli?an je proces donošenja odluka na sastancima lokalnih organizacija zapatista u Chiapasu.) Osobito je shvatljivo da to ni naslutiti ne može samoljubivi i medioljubivi Ivan Zvonimir ?i?ak (koji je s Puhovskim godinama sura?ivao u HHO - i koji ima neporecivu zaslugu što HHO uop?e postoji!), za kojeg sam ve? pisao kako se "o?ešao" o studente u svojoj kolumni u Jutarnjem listu prošle subote (2. svibnja), a sada je i u naslov stavio svoju poruku: "Imitatori naran?aste revolucije doživjeli ste ?orak". (Naran?asta revolucija - misli na Ukrajinu - jedna posebno zanimljiva tema.) U njegovom slu?aju, naprosto, rije? je o narcizmu: ne samo o tome da on i "njegova" 1971. neminovno po?inju biti potiskivani u drugi plan i novim ?e generacijama 2009. a ne 1971. biti "referenca" za studentski aktivizam, nego i zbog na?ela, koje kao "bogomdani" lider ne može shvatiti ni prijavtiti, da lidera nema. (Da, svjedo?im s lica mjesta: uistinu ih nema, iako naravno ima pojedinaca, kako rekoh, aktivnijih od drugih.)

?i?ak se zalaufao i ne zna stati: "Studentski pokret u kojem nema studenta pojedinca je kolektivisti?ki i u svojoj intenciji teži totalitarizmu" a njime, naravno, usprkos tome što svakoga tko na plenumu govori svi vide (i odgovaraju?i su ih organi vlasti, ako išta vrijede, uredno registrirali), upravljaju "ljudi iz sjene". Studenti su "kolektivisti?ka anonimna masa", piše ?i?ak, "no njihove stavove ipak artikuliraju Kapovi?, Sre?ko Horvat i neki drugi profesor?i?i, podjednako lijevi i desni" (to su "crveno-crni revolucionarci", piše malo kasnije - koji su pak i ove prosvjede, pa onda štrajk javnih službi, fino tempirali pred lokalne izbore da ruše HDZ - prošli je tjedan pisao da se radi o "asistenti?ima" kojima jednako smetaju i HDZ i SDP). ?i?ak ne razumije da mediji ovaj proces ne odlikuju, da se artikulacija vrši na plenumu (jedna metodološka inovacija, zahvaljuju?i modernoj tehnologiji: zapisnik se radi kontinuirano na plenumu, svi projektirano na zid mogu vidjeti što zapisni?ar piše), a ne kod Stankovi?a u "Nedjeljom u 2".

Naravno da mu nije palo napamet da ovih dana do FF doše?e i da prelista dnevni bilten "Skripta" i druge materijale, odnosno posjeti blog slobodnifilozofski.blog.hr. Buni se, da je "nedemokratski i antislobodarski" da se na Plenumu ne dozvoljava prisustvo novinarima (naravno - fakti?ki mogu do?i kao obi?ni gra?ani, ako se ne isti?u, samo sjede i šute - i ja, najzad, povremeno radim kao novinar). Me?utim, kao funkcionari medijskog pogona, pak, oni su predtavnici jedne druge, heteronomne logike i kao takvi smetaju. A tiskovne se konferencije održavaju svaki dan, kopira se bilten, svatko može do?i i povesti razgovor.

Tagovi

Komentari

Kolektivni

Kolektivni intelektualac.......(nemrem bilivit?! )
To je kao kad se nekom "sretniku" rode djeca sijamski blizanci koji su spojeni glavama?
Obozavam kolektive, krda, gomile, mitinge, lagere, logore, gulage, marseve, stafete, parade, velike vodje, puno uniformi i kad se usinhronizira 1000000 mozgova u jedan.Kakva sinergija!
Mrzim povijest i povjesnicare koji inzistiraju cjepidlacno na nekakvim pojedincima i nevaznim individuama.Pa nas dave sa pojedincima.A pojedinac van gomile, je kao govno na kisi...
Prezirem sve te sebeljubive izumitelje Da Vincija, Einsteina, Teslu, dobitnike Nobela i one druge i sve poznate klasicne slikare Goyu, Rembrandta, Rubensa, muzicare ukljucujuci Mozarta, Bacha , Chopena i filozofe onako sebicno pobrojane Aristotel, Hegel, Kant i sl. samoljubljivce.

Tko je glasao

Mislim da je važno

Mislim da je važno isticati, kao što ti to činiš u ovom dnevniku, razliku između pojmova kolektivni i kolektivistički. Naime, kolektivno, za razliku od kolektivističkog kojeg smo živjeli u doba real-socijalizma, ne potire individualno i osobno. Krajem '80-tih i tokom '90-tih bilo je ključno prevladavanje kolektivističkog pristupa (govor u prvom licu množine) u korist afirmiranja vrijednosti individualnog mišljenja i osobnog stava (govor u prvom licu jednine). Neki bornirani umovi ni danas ne razumiju tu razliku i ne posustaju u tomu da svoja partikularna stajališta prikazuju kao univerzalna ili, kad žele nekoga diskvalificirati, osporavati pravo da se govori u ime neke društvene grupe (recimo, inzistiranje na frazi "to je samo njegovo ili njezino osobno mišljenje", a ne grupe).

Na primjeru diskursa studentica i studenata vidimo da oni tu barijeru niti poznaju niti im ona predstavlja ikakakav problem. Vjerujem da je to plod odrastanja u '90-tima kada je kolektivistički um u sudaru s demokratskim principima počeo izgledati groteskno. Nažalost, ta groteskna zvijer u svom samrtničkom hropcu proizvela je ogromnu štetu. Dobra stvar je to da su nove generacije rođene u demokraciji ipak oblikovane tako da im je individualizam u krvi, a nemaju komplekse kolektivnog djelovanja i govora u ime kolektiva. I to je nešto što likovi poput Puhovskog i Čička, koji dominiraju javnom scenom, niti razumiju niti im je na kraj pameti da se pred tim diskursom povuku i konačno jednom počnu slušati, umjesto da govore (usput, mislim da si previše blag prema ispadima Puhovskog, koji IMO nisu ništa manje zlobni i neumjesni od Čičkovih).

Nekad mi je užasno išao na živce Ivica Račan, jer mi nije bilo jasno kako ne vidi da nije normalno da bude jedan od središnjih aktivnih političara od 1971. (kad su delgatska baza bili moji roditelji) preko 1991. pa do 2006. (kad su biračka baza bili ljudi mojeg godišta i godišta mog sina), dakle, da svojim djelovanjem pokriva tri generacije i dva suprotna politička sustava. Danas popizdim od likova poput Puhovskog i Čička koji pokrivaju jednako povijesno razdoblje kao i Račan, ali za razliku od njega, figuriraju kao nekakve neutralne "talking heads", a u stvari žive od održavanja političkog i društvenog statusa quo i svakim svojim javnim istupom ga svjesno i promišljeno hrane, jer ih bilo kakva supstancijalna društvena promjena vodi ravno na groblje ideologija.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

čičkov komentar prosvjeda

čičkov komentar prosvjeda je pogodio u sridu. to što je on samoljubiv je sporedna stvar u cijeloj priči. Prosvjed na FFZG-u ima pokretače i idejne začetnike. među njima je spomenuti dvojac Kapović-Horvat kao medijski najeksponiranij( jesu oni samoljubivi i medioljubivi?). Radi se u grupici ljudi sličnog svjetonazora, uglavnom o mladim anarhistima i marksistima, koji su pokretali razne inicijative do sada, od antiNATO prosvjeda pa nadalje, otvarali antiglobalističke blogove, organizirali čitanja marxova Kapitala i slično. ostali su se samo priključili.

Što se Plenuma tiče nemam volje ni vremena sudjelovati no nekako imam osjećaj da se pravo na iznošenje tuđeg mišljenja dopušta samo kako bi se prikazala tobožnja demokratičnost. Na osnovu čega takav zaključak? Na osnovu net-iskustva. Ako pročitate razne forume, pokazuje se poprilična doza agresivnosti i ekstremizma tih boraca za studentska prava sa Filozofskog fakulteta. Kapović je u gostovanju kod Stankovića bio još neobično umjeren kakav zna biti i pazio je što priča. I to je u duhu tih novih proračunatih vjetrova koji pušu na Filozofskom. Da bi se dobila šira potpora moraš raditi kompromise sa samim sobom i neke stvari prešutjeti. Bar za početak. A lider pokreta bi se našao u nezgodnoj situaciji da mora braniti neke od svojih radikalnih statova. Tako da je taj kolektivistički pristup sa marketinške strane lukav. Kao i cijeli niz odluka tzv. Plenuma( tipa dopuštanje promocija, škole stranih jezika) koji je kod nekih izazvao oduševljenje. Međutim, ono što je žalosno jest da oni upravo poput naših političara znaju odlično pravila igre, sve cake i sve finte, ali im je suština ideje obično govno!

Tko je glasao

Na plenumima sam dosad bio 7

Na plenumima sam dosad bio 7 puta. Ni Kapović, ni Horvat nijednom, kad sam ja bio tamo, nisu govorili. Nekoliko drugih nastavnika fakulteta bili su aktivniji. Ja sam govorio četiri puta, kratko. Na radnim grupama, također, sudjeluju gotovo isključivo studenti. U grupi za program su studenti (sada dogovaram još jedno svoje predavanje - društveni pokreti u Hrvatskoj 1971-2009).

Net-iskustvo,, nije relevantno. Komunikativna situacija ovdje je posve različita. Zaista - ako ne doživite, vrlo je teško to shvatiti. Zaista, svatko ima pravo govoriti i glasovati, nikakve "agresivnosti i ekstremizma" nema. Morao bi se mnogo više truditi da pokažeš kako je ta demokratičnosti ipak samo "tobožnja". (Nijedna demokracija, naravno, nije savršena.)

Da, "grupica" o kojoj pričaš zaiista je imala važnu ulogu u tijeku proteklih godinu dana, kako je spremnost za prosvjed sazrijevala. Iz osobnog poznavanja te scene: nipošto se ne radi o istomišljenicima, ima više "grupica" - sam spominješ "anarhiste" i "marksiste", to su dvije različite grupe, a ima ih i više (npr. anarhista ima bar tri različite grupe). Međutim, povukli su u akciju tisuće. Sve ideje i akcije počinju od "grupica", pa i pojedinaca. Značajan je prosvjed bio 5. studenoga prošle godine, tada se već okupilo oko 500 studenata i bila je primjetljiva zrelost organizacije. FF je najjači, ali sudionika ima i na drugim fakultetima i van sveučilišta.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

No dobro, na plenumima

No dobro, na plenumima medijski eksponirani pokretači više nisu ni nužni aktivno participirati nakon što se sve pokrenulo(međutim Kapović je širio ideju na arhitektonskom) Kad govorim o pokretačima ne mislim o nekakvim ljudima iz sjene ili o strankama već upravo o toj maloj grupici koja je bila pokretač svega i svačega. I točno je da se radi o donekle heterogenoj skupini (kad pričam o anarhistima, ne mislim naravno na anarhokapitaliste )no o skupini koja će se naći na istim pozicijima po pitanju globalizacije, kapitalizma, slobodne trgovine, mržnje prema korporacijama i bogatima itd. The Shock doctrine od Naomi Klein im je Biblija. Chavez i Morales heroji. Čak je i izbor studentskog kino repertoara prilično znakovit. Dakle oni su motor prosvjeda, oni pišu FAQ-ove i rade transparente, biraju filmove a ostali su ipak pasivniji sudionici.
A net-iskustvo sa pokretačkom grupicom mi govori da se radi o isključivim, neozbiljnim i radikalnim ljudima koji nemaju ozbiljnu alternativu nego žele mijenjati sistem metodom "grlom kroz jagode". onako, baš tinejdžerski glupo i nepromišljeno. sa pojednostavljenim pogledom na svijet. a prema budalama ne mogu imati simpatije. jednom je blair rekao da je kao student sudjelovao u sličnim prosvjedima, a svi njegovi prijatelji koji su tada imali radikalno-ljevičarske ideje su u međuvremenu postali investicijski bankari. mogu samo misliti kakva nas tek kriza čeka kad kapovići i horvati postanu investicijski bankari. :)

Tko je glasao

Imamo nekolicinu lidera ili

Imamo nekolicinu lidera ili jos bolje imenovanih (Stipe Čurković, Tihana Pupovac, Mislav Žitko)
http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=27271

PS A vdimo da je npr Mislav sav preplavljen studenstskim pokretima jos od 2004-te http://www.studentnet.hr/whatever/show/482/2/, http://diskrepancija.org/casopis/index.php?id=131,320,0,0,1,0

Tko je glasao

Ne mogu da se ne nasmijem na

Ne mogu da se ne nasmijem na dio gdje donosis zakljucke na temelju "net - iskustva"

Tko je glasao

a što fali net-iskustvu? to

a što fali net-iskustvu? to pišu duhovi? baš zanimljivo da si se ti javio jer ima neki lik na indexu sa istim nickom koji se povlačio po ovakvim temama i prilično bezobrazno obračunavao sa neistomišljenicima.

Tko je glasao

moram te razocarati i iako

moram te razocarati i iako povremeno posjetim index.hr baš nikad mi nije palo na pamet registirati se na njih internet forum.
mogu samo misliti kakvih tamo sve čudesa ima.

Tko je glasao

no dobro, nisi ti. uglavnom

no dobro, nisi ti. uglavnom mislim da stavovi izneseni na netu nisu ništa manje važni od onih iznesenih u drugoj formi. čak su pod krinkom anonimnosti vjerojatno iskreniji i manje proračunati.

Tko je glasao

moram te razocarati i iako

moram te razocarati i iako povremeno posjetim index.hr baš nikad mi nije palo na pamet registirati se na njih internet forum.
mogu samo misliti kakvih tamo sve čudesa ima.

Tko je glasao

Superhik, studentski

Superhik, studentski prosvjed je nesporno vrhunski promišljena i još bolje provedena taktika.

A taktika je, kao što znamo sve. Sve bitno što se je dešavalo plod je taktika. Kod nas osim taktike nema gotovo ništa vrijedno spomena. Sva dobra, sve što jest, poslovanje, politika, čak i fukanje u zadnje doba, plod je taktike.

Zato su očito i studenti nastupili s vrhunskom taktikom. Tako vrhunskom da je slijedi i jedna Njemačka

http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr/post/preksutra-13svibnja-pocinju...

Čast USA, Rusiji i naročito Kini, ali kada Njemačka krene ...

Tko je glasao

ali ja mislim da je jako

ali ja mislim da je jako žalosno ako je taktika sve. jer ako je taktika sve, onda je Sanader Bog. Od sporedne figure u HDZ-u dogurati, i to preko nenadjebivog Pašalića, prvo do predsjednika HDZ-a a zatim do premijera Hrvatske je priličan uspjeh. A ako se sjetimo na koji način je došao na vlast, kritizirajući sve ono što je i on sam kasnije radio, i kako je posljednje izbore pametno oteo Milanoviću gotovo sigurnu pobjedu, onda je on nesumnjivo vrhunski taktičar. Samo ispada da je dolazak i opstanak na vlasti jedino polje na kojem on pokazuje briljantnost. A što je sa idejom, sa vođenjem države i slično, dakle sve ono što bi trebale biti odlučujuće kvalitete kod državnika? To je sporedno. Ne samo kod Sanadera, da ne bi bilo kako mislim da je samo u njemu problem( Milanović čak nije ni vrhunski taktičar), nego kod svih naših istaknutih političara.
Tako je i sa studentskom idejom. Pa onda nek' bolji taktičar pobijedi!

p.s. a od gubitnika očekujem da ne plaću ko p.... kad izgube, jer su sami pristali na pravila igre.

Tko je glasao

Meni je jasno da se ti

Meni je jasno da se ti Zorane krećeš unutar tzv.civilnih udruga, jednako mi je tako jasno da iz te perspektive Plenum i naćin kako on funkcionira, u tebi izaziva ushit. Nevjerojatno, ali, eto, vidiš kako se desnica i ljevica čak oko nekih stvari mogu suglasiti. Osobno mi se previše ne sviđa sam naziv tog tijela, Plenum, jer me podsjeće na Komunu, a kad je komuna u pitanju, to me asocira na komunizam, a onda sam već debelo narogušen. Međutim, slažem se s tobom da u funkcioniranju ovog studentskog Plenuma ima "ono nešto". Zbog toga, ali i zbog opravdanih traženja, ispred udruge branitelja, kojoj sam na čelu, mi smo ( mislim jedini ) uputili pismo podrške Slobodnom filozofskom.
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Meni je jasno da se ti

Meni je jasno da se ti Zorane krećeš unutar tzv.civilnih udruga

Griješiš. Malo se krećem "unutar tzv. civilnh udruga" i prema njima sam vrlo kritičan (pogledajte npr. moj tekst Kako su Zelena akcija i pravo na grad izdali građane). Vjerojatno ću slijedećih mjeseci više pisati na tu temu (pa nešto možda i činiti).

jasno da iz te perspektive Plenum i naćin kako on funkcionira, u tebi izaziva ushit

Način rada plenuma nema gotovo ništa zajedničko s radom naših udruga odnosno "civilne scene". I upravo zbog toga može u meni izazvati ushit. :)

Nemesis je gore upozorila: nemojte biti opterećeni svojim "podsjećanjima", kao što ovi mladi nisu opterećeni! (I "komuna" je prastara riječ koja nema nikakve veze s "komunizmom".) Inače, kako već spomenuh, riječ "plenum" je naprosto kratica od "plenarna sjednica", nema samo po sebi neki osobiti značaj.

A da su se nazvali "sovjet"? ;->

ispred udruge branitelja, kojoj sam na čelu, mi smo ( mislim jedini ) uputili pismo podrške Slobodnom filozofskom

Svaka čast!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

evo

evo novosti
http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr/

IZJAVA ZA MEDIJE od 11. svibnja - 22. dan blokade

Pokušaj organizacije nastave na alternativnim lokacijama od strane dekana Jurkovića i uprave Filozofskog fakulteta pokušaj je medijske inscenacije ovladavanja situacijom kojom ni Uprava ni Ministarstvo ne vladaju. Rješenje se situacije hini istovremenim zanemarivanjem kako njezina povoda tako i društvenog i političkog smisla. Ni blokada nastave na Filozofskom fakultetu, kao ni blokade drugih fakulteta u državi, nisu same sebi svrhom. Blokade predstavljaju sredstvo kojemu smo bili prisiljeni pribjeći u obrani prava čije se osiguranje putem službenih komunikacijskih kanala pokazalo nemogućim. Blokada je sredstvo javnog pristiska koje otvara prostor za javnu raspravu o pitanjima od javnoga interesa. Sâma činjenica da je ona bila nužna kako bi se u javnosti povela javna rasprava o pitanju prava na obrazovanje, povratno otkriva do koje su mjere instance čija je nominalna dužnost skrbiti o javnome interesu - zakazale: od političkih elita i njihovih zakulisnih birokratskih protokola pa do medija. Gluhoća i arogancija s kojima nadležni otpisuju pitanje prava na obrazovanje još je jedna lekcija koju je ova blokada proizvela i predočila javnosti; lekcija je to o preziru vladajućih birokrata prema javnome interesu i onima koji ga u datome trenutku pokušaju obraniti.

Ponovimo još jednom ono što bi trebalo biti očito: redoviti je nastavni proces blokiran, a predavanja na alternativnim lokacijama ne smatramo nastavom nego predstavom za medije i pukim zadovoljavanjem forme bez obzira na kvalitetu nastave. Kada bi ta predavanja postala dijelom redovitoga nastavnog procesa, bio bi to dokaz konačne kapitulacije Uprave pod pritiscima nadređenih instanci a po cijenu žrtvovanja primarnog smisla i dostojanstva nastavnoga procesa.
Pozivamo studente i profesore na bojkot te lakrdije.

---
Iz OTVORENOG PISMA JAVNOSTI od 4. svibnja 2009.

Minimalni su uvjeti za prekid blokade na koje možemo pristati:

1. uredba kojom se nadležni obavezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./10.
2. pokretanje procedure za izmjenu zakona kojim bi se osiguralo potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, na način da prijedlog ide na čitanje najkasnije na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Tražimo hitno formiranje radne skupine za izradu zakona u kojoj će sudjelovati i predstavnici fakultetâ. Nacrt zakona mora biti upućen na očitovanje znanstvenim i akademskim institucijama.

Tražimo ispunjenje naših zahtjeva u najkraćemu mogućem roku. Zahtjev ćemo ponavljati svakodnevno do ispunjenja.

Tko je glasao

Gluhoća i arogancija s

Gluhoća i arogancija s kojima nadležni otpisuju pitanje prava na obrazovanje još je jedna lekcija koju je ova blokada proizvela i predočila javnosti; lekcija je to o preziru vladajućih birokrata prema javnome interesu i onima koji ga u datome trenutku pokušaju obraniti.
Ponovimo još jednom ono što bi trebalo biti očito: redoviti je nastavni proces blokiran, a predavanja na alternativnim lokacijama ne smatramo nastavom nego predstavom za medije i pukim zadovoljavanjem forme bez obzira na kvalitetu nastave.

Imamo zahtjeve studenata (dva kljucna) koji se nastoje ostvariti blokadom. Nakon toga jos se zamjera gluhoca i arogancija nadleznih, a za alternativne lokacije da su puko zadovoljavanje forme.
To je princip regresije. Malo dijete nesto ultimativno hoce, da bi to dobilo, place, ako uspijeva onda o sebi misli "vidi kako sam jak, velik i uspjesan", ako ne dobiva sto zeli onda neko vrijeme jos jace place i uglavnom izrazava ljutnju prema roditelju kako bi ga pokrenulo.
Regresija je kada se netko tko bi trebao biti odrastao vraca na ove "djecije" principe funkcioniranja.

Kod ovih dogadaja sa studentima to sve je lako uocljivo, premda se isti strasno ljute ako ih se smatra nezrelim.

Studenti nesto hoce. Hoce to i za to blokiraju nastavu. Nema razgovora (cijela argumentacija i sve sto se plenarno dogada unutrasnja je stvar samih studenata u blokadi), nema nicega samo plenum na kojemu svakog dana odlucuju o slijedecem i na koga trbuhozboracki pozivaju ministra i bilo koga da ih poslusa. Dakle oni su u fazi plakanja i deranja. Vape da se uslisaju zahtjevi kako bi o sebi mislili vidis mi smo ta pokretacka snaga drustva. Mi razumjemo u cemu je problem i sto treba uciniti da se on rijesi.
Sto bi bio rezultat da Vlada uslisi zahtijeve studenata 100%?
Da li bi Vlada postala ono sto sad nije i da li bi to netko konsatirao?
Ne i nema sanse. Naprosto dogodila bi se posve iluzorna samopotvrda regresivnog nacina razmisljanja. Vidis kako smo ih stisli da su morali popustiti. Studenti bi kao pokazali kako se to radi, kao da npr škverani takvo sto ne mogu. npr zahtijev: hocemo besplatne navoze.

Tko je glasao

Nakon raznih pokusaja

Nakon raznih pokusaja rjesavanja kroz postojece institucije, te "igrajući" u skladu sa postojećim pravilima igre,
studenti su odlucili odbaciti "njihova" pravila i postaviti nova - svoja.

Meni je to jedna sasvim jasna odluka zrele i racionalne osobe, a ne nekakvo deranje i plač djeteta.

Tko je glasao

Molim te, ako bi me mogao

Molim te, ako bi me mogao podsjetiti, koji su to i kada bili ''razni pokušaji rješavanja kroz postojeće institucije''?

Tko je glasao

studentski predstavnici

studentski predstavnici ffzga sami su priznali da nisu mogli oci do niti su imali utjecaja na nadleze institucije kod odlucivanja pa tako i o skolarinama.
dalje, odrzano je nekoliko "klasicnih" prosvjeda, nadlezne institucije na iste su se oglusile.

Tko je glasao

studenti su odlucili

studenti su odlucili odbaciti "njihova" pravila i postaviti nova - svoja ne samo to nego su i vrlo svjesni sto cine. Vladajuci ih za sada toleriraju to je definitivno.
Sto ce se dogoditi ukoliko to vise ne bude slucaj ili ako bi doista doslo do kakvih sranja medu samim studentima?
Sto kad ih novinari i mediji malo stave na zub? Tko ce se obraniti od razjarenih pobunjeno studentskih objasnjavanja kako ih se krivo prenosi?
Sto ako se FF stvarno makar i privremeno preseli na Bogoslovni fakultet? Nece li se mozda na mala vrata u FF vratiti zivopisni Ivancic (http://www.vjesnik.com/Html/2001/12/23/Clanak.asp?r=tem&c=2)? ... ja ima hrpu pitanja ...

Tko je glasao

Stigao izvještaj s

Stigao izvještaj s današnjeg sastanka profesorIca FFZG-a!

Prisutne nastavnice i nastavnici FF-a na skupu održanom 11. svibnja 2009. u D-III zaključili su sljedeće:

1. odbacujemo ideju o izvedbi dislocirane nastave i zahtijevamo hitnu izvanrednu otvorenu sjednicu Vijeća Filozofskog fakulteta na kojoj će se, uz sudjelovanje rektora Sveučilišta u Zagrebu, raspravljati o stanju u koje smo odlukom o dislociranoj nastavi dovedeni

2. tražimo da se na istoj sjednici raspravlja o zahtjevima nezavisne studentske inicijative, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, i izradi prijedlog konkretnog hodograma rješenja potpunog javnog financiranja svih razina visokoškolskog obrazovanja

3. u skladu sa zahtjevima tražimo pravodobno i potpuno informiranje o svim poduzetim koracima kao zalog uspostave povjerenja i primjerenog funkcioniranja akademske institucije na kojoj smo zaposleni.

Tko je glasao

Ode dekan... a taman se malo

Ode dekan... a taman se malo uhodao s pihodima i rashodima...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci