Tagovi

Studenti ponovo zauzimaju fakultete

Kao što vjerojatno ve? znate, jer su masovni mediji prenijeli vijesti (te tako?er i prve, ovoga puta hitre, reakcije ministria obrazovanja i predsjednice vlade), danas u 14:30, nakon dva i pol sata rasprave, Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu izglasao je ponovnu blokadu nastavnog procesa i preuzimanje studentske kontrole na Fakultetu. U slijede?a dva sata, odluka je realizirana te na tiskovnoj konferenicji predstavljena medijima. Jedna od prvih posljedica bila je storniranje dekanove zabrane novinarima da ulaze na Fakultet!

Na Plenumu je sudjelovao oko 700 ljudi - dvorana je bila prepuna. Iako i dalje važi na?elo da svatko ima pravo do?i i sudjelovati u raspravi i glasovanju, gotovo svi su bili studenti FF Zg, uz nekoliko profesora te nekolicinu nas drugih. Iako je diskusija bila na trenutke burna i protivnici blokade iznosili svoje argumente, odluka je izglasana s oko 80 do 85 posto glasova "za", a ostali su bili približno podjednako "protiv" i "suzdržani" (zbog o?ite velike ve?ine, nije bilo potrebe za pojedina?nim brojanjem ruku). Sve vijesti o radu Nezavisne studentske inicijative za besplatno školstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pogledajte na mrežnom sjedištu "slobodnifilozofski.com".

Iako je raspoloženje ve?ine bilo jasno, na odluku su utjecale i vijesti iz Rijeke, gdje je rektor pokušao mjerama represije sprije?iti studentsko zauzimanje. To se pokazalo bezuspješnim, jer su i u Rijeci studenti izglasali i zatim i proveli blokadu. Pogledajte vijesti na mrežnom sjedištu rije?kih studenata "autonomnistudenti.com".

Iako je Filozofski fakultet u Zagrebu, s velikim brojem sudionika, nesumnjivno stožerno mjesto Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj (kao dijela svjetskog pokreta), ovoga puta nije prvi krenuo u akciju. U Puli su studenti Sveu?ilišta "Juraj Dobrila" izglasali blokadu u petak i danas je proveli. Nave?er je Plenum izglasao nastavak blokade. Mrežno sjedište pulskih studenata "drustvoznanja.org". Pogledajte i Izvještaj HRT iz Pule. Sutra nave?er o blokadi ?e odlu?ivati Plenum studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

Promatra?i i komentatori ?esto su u uprolje?e propuštali zamijetiti da se ne radi o lokalnoj pojavi, nego o europskom i svjetskom pokretu za emancipiraju?e obrazovanje. Pogledajte mrežno sjedište "emancipating-education-for-all". Rad u plenumima kao oblik direktne demokracije i zauzimanje fakulteta (tj. blokada nastave i studentaks kontrola) kao oblik direktne akcije uobi?ajeni su oblici djelovanja. Trenuta?no je blokirano oko sedamdeset visokoškolskih institucija u Europi. Gra?ani Hrvatske sudjeluju u jednom me?unarodnom zbivanju, a ne radi se o sportu, kao nešto što se samo po sebi razumije. Nešto na što nismo navikli - provincijalizam i frustracija, osje?aj manje vrijednosti, svima su nam se duboko uvukli u svijest.

Slijede?ih dana, pratit ?u što se doga?a, te prenositi i komentirati na svojem blogu. Zasad, dodajem samo poveznice na moje tekstove iz vremena proljetne blokade.

26. listopada 2009.
Studentski pokret ide dalje
28. svibnja 2009.
Vrag i pop zajedno na Filozofskom fakultetu! :)
27. svibnja 2009.
Zapamtite rije? Plenum: još ?ete je ?esto slušati!
21. svibnja 2009.
Studenti: 32. dan blokade!
13. svibnja 2009.
24. dan blokade!
11. svibnja 2009.
Studentski plenum kao "kolektivni intelektualac"
11. svibnja 2009.
Studenti: 22. dan blokade - bit ?e sigurno bar 28!
8. svibnja 2009.
Studenti stoje uspravno: 136 nastavnika potpisalo podršku!
7. svibnja 2009.
Radnici i seljaci uz studente: na djelu je klasna borba!
6. svibnja 2009.
Studentski prosvjed razotkriva: naši su politi?ari idioti!
5. svibnja 2009.
Kako me je razotkrio Ivan Zvonimir ?i?ak :)
27. travnja 2009.
Studenti: direktna demokracija, nenasilje i kriti?ka misao
25. travnja 2009.
Studentsko zaposjedanje: Da, revolucija je po?ela!

Komentari

Program 8. dana blokade.

Program 8. dana blokade. Popdne, više zanimljivi stvari nažalost ide paralelno! Tu je i Petrokemija - možda dođe i naš Jelenska?

-- PREDAVANJA I TRIBINE---

9.30, predavaonica A 101... See More
predavanje: O vezi između principa bitka i plaćanja školarine
predavač: Lino Veljak

14.00, predavaonica A 101
predavanje: Kako je ideja napretka završila u neoliberalizmu
predavač: Lino Veljak

17.00, predavaonica D4
predavanje: Kako je Stožer branio Petrokemiju (o sličnostima djelovanja NSI-a i Stožera za obranu Petrokemije Kutina
predavač: Željko Klaus

18.00, predavaonica D6
predavanje: Od uličarke do milijunašice: aktivistička strategija novog doba (kroz ispovjedni žanr)
predavačica: Mima Simić

18.30, predavaonica D1
tribina: Bespuća studentskog predstavljanja (Povijest i legitimitet Studentskog zbora)
sudjeluju: Ivana Jandrić, Eugen Vukovič i Ivan Ivković

18.00, Novinarski dom
tribina:Nova blokada – strategije otpora i perspektive besplatnog obrazovanja
sudjeluju: Andrea Zlatar Violić, Srećko Horvat, Jerko Bakotin, Igor Štiks, Nikola Vukobratović, Goran Radman, Nino Raspudić, Marko Pogačar

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Sve je to igrarija. Nista od

Sve je to igrarija.
Nista od besplatnog studiranja djeco.
Tko nema novaca za studiranje neka kopa ili radi nesto drugo.Malo sam ljudi sreo u zivotu koji su bas sve mogli i imali kao sto su si zamislili.
Nitko od njih se nije bacio pod vlak, zaustavio promet ili objesio parolu oko vrata.
Djeca od 6 godina cmizdre ako su razmazena a ne dobiju neku igracku.Popustljivi roditelji jos vise pokvare dijete popustanjem i stvore razmazeno deriste.
Razmazena derista nemaju izgledne buducnosti.
Ne treba se pogotovo u punoljetnosti praviti deristem i traziti nerealne igracke.Za studiranje nikad nije kasno, a novac koji se sam zaradi za studij bitno mijenja percepciju studenta kako ne bi 15 godina studirao.
Takodjer ne nasjedajte kumroveckim ucenicima marxizma i kardeljistice ekonomije!
To su likovi koji ni sami ne vjeruju u ono sto govore.
Puni su teorije ali u praksi ne dobiju vise od 2% glasova.
Tvrtke koje se samoupravno vode su virtualno sjajne, ali u praksi su u bankrotu.
U Europi ce za 2-3 godine biti jos teze naci bilo kakav posao.Sve ce industrije seliti po malo na druge kontinente.
Nisu one krive jer moraju stvarati profit koji ce vlasnicima ( mirovinskim fondovima u 70% slucajeva + sve vise umirovljenika) i drzavama ( porezi za socijalu) omoguciti da vam udijeljuje za pivice i parizer.

Tko je glasao

G-news: Nisu one krive jer

G-news:
Nisu one krive jer moraju stvarati profit
Odlično uočeno, G-news! Znao sam ja da ćeš se ti konačno složiti sa
kumroveckim ucenicima marxizma i kardeljistice ekonomije, bez obzira koliko oni glasova na izborima dobili!

Jer, naime, kvaka i jest u tome: a zašto ekonomija, koja proizvodi toliko obilje dobara da svatko može bez problema uživati u "pivicama i parizeru", ipak ovisi o tome da se stvara profit? Zašto ne možemo imati u stacionarnu ekonomiju, kako je to upravo u pojmu ekonomija zamišljao autor termina, Aristotel? Svake godine zadovoljimo sve svoje potrebe, uključujući i onu za dovoljno slobodnog vremena, prirodne resurse koristimo obnovljivo, i svi veseli? Zašto bi se trebalo mučiti, da svake godine bude još i viška? Samo zato da se zadovolje financijski vrhovi, koji su toliko stravično važni? A kad financijsi ustav zakaže - svijet im u panici poklanja sitnicu od tisuću milijardi dolara, da bismo mogli dalje. A za besplatno obrazovanje - love nema...

Dakle - ključni problem jest, suzbiti kurjačku glad kapitala za viškom vrijednosti! Ključni problem, da civilizacija ne doživi slom, jest - prevazići kapitalizam!

Istina je, da dosadašnji pokušaji nisu uspjeli. Problem je jasan, rješenje još nije.

Drago mi je, da smo se složili!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

pa ti oštriću osnove

pa ti oštriću osnove ekonomije ne razumiješ.

Tko je glasao

studenti se bore za ono što

studenti se bore za ono što im je zagarantirano ustavom.

Ustav RH

Članak 65.
Osnovno je školova­nje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, sred­njoškol­sko i visokoškolsko obrazova­nje u skladu s ­nje­govim sposobnostima.

interesantno je kako dobar dio sveučiličnog nastavnog osoblja ne pordržava taj bunt i to onaj dio koji je besplatno školovanje iskoristio u potpunosti i koji je svjestan da ocjene na ispitima nisu uvijek odraz znanja studenta, poznata je stvar da neki studenti imaju tremu na ispitu i jednostavno im dođe do blokade i pokazano znanje je manje od stvarnog. tako da odluka kako samo najbolji imaju pravo na besplatni studij je čisto licemerje jer i neki sadašnji profesori i asistenti nisu bili baš najbolji studenti i da nije bilo besplatnog školovanja pitanje je da li bi studirali pod današnjim uvjetima.
potpuno je ok da oni koji daju godinu za godinu mogu računati na besplatno školovanje. drugo su oni koji su upisali studij radi studentskih prava i onda se lijepo sele s faxa na faxa - njima zbilja nije potreban besplatan studij.
interesanto je slušati intervjue novinara sa studentima u vezi bojkota. ispada da je puno više onih koji su protiv nego za. iako bi novinari i urednici, pogotovo oni na televiziji trebali biti neutralni, nažalost u većini slučajeva nisu. s druge strane tu su i studenti kojima se pred nos tutne mikrofon i on/ona mora pred kamerom reći da li je ili nije za bojkot. zamislite tog jadnika ili jadnicu koliko ima hrabrosti da kaže ono za što je ili ipak pobijedi kukavičluk i onda kaže ono što smatra da bi se sviđalo profesorima i njegovim roditeljima. dobro uijek bud i jedna dio koji nijeza nikakav bunt - jer se ne vole buniti. sjetite se kad je cijeli razred markirao uvijek se je našla neka duša koja je ostala u razredu. usporedba baš nije najbolja jer jedno je markiranje a sasvim drugo je borba za ono što je propisano ustavom i to se izvrdava.

govori se kako nema novaca za besplatno školstvo. radi se o laži jer kad novci ne bi odlazili drugdje bilo bi ga dovoljno za besplatno školovanje i studiranje i onda bi studentima ostao smao bunt oko bolonje.
ovo sam dobila mailom - douđše odnosi se ne krizni porez ali se može proširiti:

> Ima tu dolje i prostih riječi, ali bitna je informiranost naroda...

> ... nama KRIZNI POREZ, A NJIMA LOVA!!
----
> Ovako sam to dobila uz komentar, ali nije dovoljno.
> Odite na link dolje OBAVEZNO!!!!, ako ste imali bilo kakve iluzije,
> slučajno.
>
> Idi na link: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx , pa da vidiš
> kamo ova naša vlada šalje opet lovu. Izaberi Narodne novine broj 132 iz 2009. godine i pogledaj odluku broj 9. o slanju love u BiH. A vele da smo na rubu bankrota. Ovo je doneseno na sjednici vlade 30.10.2009. i lova se već šalje, a o tome svi šute, jer su skoro izbori i nitko neće povlačiti takva pitanja......
>
> Evo ti par izvoda iz odluke:
> 1 Akademski plivački klub >Zrinski< Mostar Razvoj plivačkog športa u Mostaru 67.500,00 .
> .
> 4 Hercegovačka radiotelevizija d.o.o. Mostar
> Mostar Nabava studijsko režijske opreme 90.000,00 .
> .
> 86 Hrvatski radio Bobovac Vareš
> Vareš Nabava radio-odašiljača 45.000,00

> 87 Hrvatski radio Bobovac Vareš
> Vareš Nabava studijske opreme 22.500,00

> 108 Skijaški klub >Blidinje-Čvrsnica< Mostar i Sportski savez grada
> Mostara Mostar Izgradnja staze na Ski centru 90.000,00
.
> 120 Medijski centar Napredak d.o.o. Sarajevo
> Sarajevo Nabava studijske opreme za radio postaju Vrhbosna > 72.000,00
> .
> 147 Župa Uznesenja BDM - Trebinja
> Trebinja Ravno Obnova pastoralnog centra 225.000,00 .
> .
> 165
> Župa Gospe od Zdravlja - Neum
> Neum Izgradnja crkve u Neumu 90.000,00 .
> .
> 169 > Župa Marije Majke Crkve - Katedrala - Mostar
> Mostar Obnova katedrale 180.000,00 .
> .
> I takvih bisera imaš još pun kufer.
> Kad se sve skupa zbroji lakši smo za 21.500.000,00 kuna.
>
> PROSLIJEDI DALJE DA I DRUGI VIDE ŠTA NAM RADE !!!

w. ;)

Tko je glasao

Svakomu je dostupno, pod

Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, sred­njoškol­sko i visokoškolsko obrazova­nje u skladu s ­nje­govim sposobnostima.
I kako je to u koliziji s principom "plati koliko padaš; ako ne padaš, ne plaćaš"?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Evo ti inside situacija: 1)

Evo ti inside situacija:
1) jedan normalan faks (znači ne promet, ekonomija i sl.)
2) dio ljudi je upisan izvanredno (plaćaju)
3) jedan normalan kolegij, obavezan za sve studente prve ili godine
4) dolazi pitanje od jednog normalnog dekana (ili dekanice): kako toliko ljudi pada iz tog predmeta?
5) odgovor(i): nemamo dovoljno asistenata, studenti ne uče dovoljno, ne dolaze na konzultacije, literatura je dobra i dostupna pa studenti misle da ne moraju dolaziti na predavanja (i naročito vježbe)
6) dolazi komentar dekana - pa ne možemo dozvoliti da nam padaju ljudi koji su platili studij!!!!

Što bi to do vraga trebalo značiti?
Kakve veze ima je li netko redovni ili izvanredni student?
Ako plaćaš, ne padaš. Ili barem tvoj pad postaje problem koji muči dekane.

A što će biti kad će svi nešto plaćati?
Hoćemo li onda raditi razliku između onih koji plaćaju više i onih koji plaćaju manje?

Nije to sve, naravno...
.. ali zasad je vjerojatno dovoljno.

Što se tiče studentskog bunta jedini ozbiljan problem vidim u zahtjevu da nema mijenjanja kvota. Jasno mi je zašto se to traži, ali ako neki fakulteti pune burzu rada - jedno od rješenja mora biti da se kvota treba smanjiti (a i sumnjam da su neki pretjerani genijalci smislili sadašnje kvote). Imam još neke sitne zamjerke, ali ne bih razvodnjavao ovu priču.

Tko je glasao

1. Takvi ne bi smjeli biti

1. Takvi ne bi smjeli biti faksevi koje želimo smatrati "normalnima".

2. Opisana situacija nema veze s onim što sam ja napisao. Ja pričam o plaćanju već padnutog ispita i nikako ne mislim da bi plaćanje trebalo imati veze s prolaznošću. Dapače, profesori ne bi smjeli uopće znati tko je platio, a tko ne!
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Kad preispitujemo

Kad preispitujemo demokratičnost i legitimitet Plenuma, trebamo isto tako preispitivati i postupanje drugih aktera sukoba. Pretpostavljam da ćemo se složiti u polazištu da činjenica kako je država zasnovana na demokratskim načelima ne znači da je sve što državna tijela rade automatski legitimirano time, što su zastupnici Sabora izabrani na demokratskim izborima, a većina u Saboru izabrala predsjednika Vlade i potvrdila ministre.

U postupanju države (ministarstvo obrazovanja, Vlada, Sabor, koji mogu donijeti odluke, koje Nezavisna studentska inicijativa zahtijeva), jedan od očitih nedostataka jest netransparentnost početnih stadija pripreme odluka, famoznog novog Zakona o Sveučilištu koji se navodno priprema, koji je do studenata procurio tek nekim neformalnim putem. Ta tajnovitost duboko je ukorijenja u njihovoj kulturi, politokratsko-birokratskoj, to sam svjedočio puno puta od 1980-ih (široka javna rasprava o novom Ustavu 1990. bila je "demokratski ekces").

Bilo je formirano jedno povjerenstvo nakon proljetnih zauzimanja fakulteta, pa je raspušteno i imenovano novo kojem je sastav nepoznat, samo se zna predsjednik (Žarko Puhovski, koji je doživio neočekivan obrat da se u očima studenata, kojima dijelom predaje, u nekoliko mjeseci preobratio u konzervativca), a to povjerenstvo pak navodno čeka da neka posebna "stručna skupina" pripremi nacrt Zakona, o kojem će se onda odlučivati.

Tko je u toj "stručnoj skupini", koju je navodno ministar imenovao, nepoznato je. Faktički, po mom iskustvu, to znači da su dali zadatak nekom činovniku srednjeg nivoa u ministarstvu da napravi nekakav nacrt. Čak i da je on/a osoba svestranog obrazovanja i uloži stvarnu volju i trud, jedna osoba (ili dve-tri takve) ne mogu dati valjani rezultati. Gubimo se u detaljima, u suhoparnom birokatskom jeziku.

Tako obično u startu dobivamo nešto, što nije dobra osnova za dalju diskusiju. Omiljena je metoda, kad se s takvim nekvim Nacrtom izađe na formalnu "javnu raspravu", da se svakoga tko kaže kako nešto ne valja "poklopi" s nekakvim birokatskim pseudo-argumentom, kako je dato rješenje jedino moguće s obzirom ne neki paragraf nekog drugog zakona ili odluke... Pa onda činovnici, obično s pravnim obrazovanjem, vuku za nos stručnjake i druge kompetentne aktere uvlačeći ih u pravne zavrzlame, umjesto da se diskutira o suštini. Na kraju, kao rezultat "javne rasprave", sve se bitne primjedbe odbiju, ostaje eventualno neko kozmetično dotjerivanje.

Naprotiv, svi zainteresirani "akteri" (još jedna "pomodna ali korisna riječ" :)) trebali bi OD SAMOG POČETKA u proces odlučivanja biti uključeni. Jasno artikulirati alternativna rješenja tamo gdje nema konsenzusa za dalju plodnu diskusiju, jasno razlikovati načela o kojima treba demokratski odlučivati od tehničkih detalja itd..

To je vrlo ozbiljan defekt demokratičnosti, u odnosu na procedure uobičajene u zemljama s više iskustva u "parlamentarnoj demokraciji" (a da ne govorimo o tome da se i tamo često traži širenje "participacije" i postoje nezadovoljni društveni pokreti, koji organiziraju "pritisak odozdo"). Stvar je u skrivanju, u nagonskoj netreansparentnosti - dok je u radu Plenuma sve transparentno, pa i nedostaci - koji su PMSM ipak daleko manje značajni u odnosu na ove, mnogo bitnije.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

U komentarima Charona i

U komentarima Charona i djelomično Whatevera kritički se razmatra i dovodi u pitanje demokratski legitimitet Plenuma, s obzirom na broj ljudi koji ga u pravilu čine i odlučuju za sve studente, pa zatim s obzirom na način vođenja rasprava gdje se suprotstavljena gledišta razmatraju do određene točke, pa onda isključuju itd.
Stoga smatram da bi ipak bilo korisno unijeti konceptualnu distinkciju kako bi se neke temeljne stvari oko Plenuma i njegovog specifičnog vida demokratske borbe ipak pojasnile. Naime, ono što karakterizira Plenum i općenito Inicjativu za besplatno školstvo jest specifični vid demokratske borbe za određeno pravo, a teorijski se označava kao "politika preskripcije". Zoran uporno polazi od deliberativnog aspekta ili tzv. delibarativne demokracije kao odlike Plenuma, no smatram da je to u ovom slučaju pogrešno jer upravo deliberacija na neki način legitimira kontinuiranu demokratsku raspravu, što se promeće u zahtjevanu beskonačnu raspravu gdje svaka točka prekida rasprave i donošenja odluke ispada kao arbitrarno i nedemokratsko nemetanje volje (kakvo gledište zastupaju Charon i Whatever, dakle deliberativno). Stoga smatram da delibaerativni pristup predstavlja dvosjekli mač jer bez obzira na pozitivne odlike kontinuiranog zajedničkog promišljanja, vrlo često može poslužiti kao alibi za opstrukciju određenih zahtjeva. Stoga je potrebno pojasniti razliku između deliberativnog i perskriptivnog pristupa ili politike kakvog demonstriraju Plenumi. Prenosim objašnjenje iz jednog svog ranijeg komentara:

Evo da pokušam pojasniti razliku između preskriptivnog i deliberativnog pristupa, te zašto držim da je studentska akcija ogledni primjer prvog. Čin preskripcije postavlja aksiom kao polazišnu točku i zahtijeva njegovo neposredno uvođenje kao vodečeg načela naših djela. Deliberacija ne postavlja nikakav neumitan temelj, ona polazi od kontinuiranog refleksivnog preispitivanja (racionalnosti) samih normativnih i proceduralnih osnova našeg djelovanja. Preskripcija postavlja pravo na besplatno obrazovanje ne kao cilj koji valja postići, već "kao točku odlaženja, pretpostavku od koje treba poći u svim okolnostima". Deliberacija pravo na besplatno obrazovanje postavlja kao temu rasprave i uvjetni cilj kojem se trebamo približavati postupno, strateški razrađujući moguće alternative i odmjeravajući okolnosti (sve one teze koje kažu da prijedlog za besplatnim obrazovanjem kao takav nije razrađen oslanjaju se na deliberativni, kompromisni i reformistički pristup). Kod preskripcije je na djelu neka vrsta kružne-retroaktivne temporalnosti - postupno uspjevamo ostvariti aksiom tako što se prema njemu već ponašamo kao da je ostvaren. "Preskripcija je prije svega i ponajprije anticipacija svoje nadolazeće moći, posvećenost svojim posljedicama, uvjerenje u vlastitu snagu". Kod preskripcije je na djelu sljedeće: "najprije odlučiš, a zatim opravdavaš svoju odluku nudeći za nju opravdane motive i razloge. Najprije se obvezeš, a zatim istražuješ granice onoga što ti ta obaveza dopušta da činiš. Preskripcija je progresivno-regresivna metoda. najprije djeluješ i zatim, u novom svjetlu tog djelovanja, rekonstriraš okolnosti koje su te dovele do djelovanja". Deliberacija se s druge strane zapliće u beskonačni proces preispitivanja samih osnova djelovanja, ona pretpostavlja mogućnost neusiljenog konsenzusa svih involviranih i jedino njemu daje legitimitet za odluku. Ukoliko do takvog konsenzusa ne može doći, odbacuje se svako definitivno zauzimanje strane, već se odluka donosi kompromisnom inkorporacijom djela zahtjeva svake strane. Preskripcija odbacuje takvu logiku kompromisa, ona je umjesto toga s jedne strane divizijska (ona kompleksnoj društvenoj teksturi okrutno nameće liniju koja razgraničava "nas" i "njih") i istovremeno univerzalna (divizija je rezultat neposredne primjene univerzalnog aksioma). Zbog svega toga preskripcija nam omogućava da povućemo istinsku liniju razgraničenja između radikalne emancipacijske politike i prevladavajuće politike statusa quo. A radi se o razlicici između politike utemeljene na setu univerzalnih aksioma i politike koja se odriče konstitutivne dimenzije političkog. Najjasnije se razlika između preskriptivnog i deliberativnog pristupa mogla uočiti na samim plenumima. Na njima su pojedinci nastojali deliberirati samu osnovanost zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, pa zatim deliberirati njegovu razradu itd, što im je dakako onemogućeno jer direktno negira aksiomatski pristup. Kasnije su se ti isti pojedinci žalili da Plenum nije demokratsko tijelo jer ne dozvaljava deliberaciju. Plenum jest demokratsko tijelo ali ne zasnovano na "lošoj beskonačnosti" deliberacije već na odlučnosti preskripcije. Naravno, plodotvornost rasprave je upravo omogućena takvim aksiomatskim pristupom, ali uvijek u smislu retroaktivnog pronalaženja motiva i razloga za opravdanje zahtjeva za besplatnim obrazovanjem..

Za šire pojašnjenje politike preskripcije preporučujem pročitati izvrstan tekst Petera Hallwarda

http://abahlali.org/files/Peter%20Hallward.%20The%20Politics%20of%20Pres...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

@hrvoje štefan: Zoran

@hrvoje štefan:
Zoran uporno polazi od deliberativnog aspekta ili tzv. delibarativne demokracije kao odlike Plenuma
Zapravo nije tako: imam određen odmak prema tom terminu. Napisao sam da je pomalo pomodni ali ipak korisni pojam, koji opisjuje neke bitne aspekte participacije. Zastupam sudioničku (participativnu) demokraciju, koja kombinira oblike direktne demokracije (kao što su referendum ili Plenum) s oblicima posredne demokracije (biranje predstavnika u skupštinama, parlamentima, predsjednika države isl.). To je pitanje institucija koje postoje kao legitimne, kriterija i stupnja njihove legitimnosti.

Ovo pak što ti spominješ je pitanje samog procesa demokratskog odlučivanja. Svakako, korisno razmatranje, ja sam se time manje bavio, barem na razini teorijskog osmišljavanja.

Kao što se ne može u beskraj debatirati, tako se ne može ni unaprijed sve teorijski osmisliti! (To, najzad, upravo mi na ljevici moramo vrlo ozbiljno imati u vidu s obzirom na strašne posljedice grešaka naših prethodnika.) Ne može se sve definirati, jer pojove definiramo uvijek pomoću drugih pojmova - moramo negdje stati, neke pojmove proglasiti "kategorijama" a neke postavke "aksiomima", kao što pišeš.

Da bismo djelovali, naravno, raspravu barem na neko vrijeme moramo prekinuti. S jedne strene recimo imamo studente od kojih se traži da u ime demokratičnosti vječno iznova debatiraju o osnovama (da li smo za besplatno školstvo), dok s druge strane imaš ljude koji jasno kažu da su protiv (i državu, koja tu jednostavno mulja i vara!).

Puno stvari studenti "u hodu" rješavaju i nalaze odgovarajuće procedure i forme (npr. nakon prvih iskustava na plenumima uvedeno je da se nakon 30 minuta rasprave o nekoj temi treba glasovati da li će se rasprava produljiti ili prekinuti i preći na glasovanje). To je idealna situacija za sociologa, možda model "proučavanja sa sudjelovanjem", koji je 1970-ih osmislio David Turen. Na svom tom njihovom iskustvu, svi ti plenumi, pa sekcije, radne grupe, prateći programi, povremeni kontakti s organiziranim radnicima (radnici splitske Željezare jučer su im izrazili podršku) itd., brojna predavanja, tribine, kružooci, prevedeni i originalni teorijski radovi... može se napraviti nekoliko doktorata. Valjda i hoće, s vremenom.

Iza svega stoji Nezavisna studentska inicijativa za besplatno obrazovanje, što je međunarodni pokret, a njene organizacijske forme su sasvim fluidne i zbunjujuće - jedan anarhistički ideal (anarhisti su snažno prisutni u pokretanju i osmišljavanju inicijative i metode blokade nastave i studentske kontrole - a prethodilo je 15-ak godina intenzivnog rada nekoliko anarhističkih grupa, od "Zagrebačkog anarhističkog pokreta" 1992., s intenzivnim teorijskim radom, desetine prevedenih i originalnih knjiga): nema nekakve fiksne organizacije i dužnosnika, nema "Centralnog komiteta" ni "Politbiroa". Sve forme (pa i fakultetski plenumi) su "ad-hoc" (sjećam se pojma "adhokracija", iz vremena mojeg obrazovanja...).

A teorijsko pitanje legitimiteta, kad napraviš jednom distinkciju između legitimiteta i legaliteta... Ajme, boli glava. :) Uvijek negdje imamo neki zatvoreni krug, autoreferencijalnost: netko daje legitimitet samome sebi.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Sad mi je još manje

Sad mi je još manje jasno...

1. Ako plenum kreće od fix-ideje (da pojednostavim tvoj text), čemu onda sastanci, odlučivanje,... da se glumi demokratičnost (dojam koji sam dobio kroz textove onih koji su na plenumima imali drugačije mišljenje, poput Whatevera)?

2. I dalje mi nije jasno kako to što si napisao daje za pravo grupici od 12% kolektiva da cijelom kolektivu onemogućuje ono zbog čega ljudi ulaze u taj kolektiv (prevedeno: što plenumašima daje za pravo da onemogućuju kolegama pohađanje nastave)?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

@Charon: Mislim da nije

@Charon: Mislim da nije problem u tome da tebi nešto "nije jasno", pa da bismo ti u daljoj raspravi eventualno raspravili i ti onda prihvatiš razjašnjenje. Jasno ti je, ali valjanost argumentacije ne priznaješ, a to je tvoje pravo.

Ako plenum kreće od fix-ideje (da pojednostavim tvoj text), čemu onda sastanci, odlučivanje,... da se glumi demokratičnost
Postoji zadana pretpostavka, da se želi organizirati razne akcije za besplatno obrazovanje. Međutim, demokratičnost se zaista ne glumi: zadnja točka na SVAKOM plenumu je da li će se blokada nastaviti slijedeći dan. Svaki dan je moguće, da protivnici nadvladaju. To se uostalom već na nekim plenumima događalo (u proljeće, na Fakultetu političkih znanosti blokada je trajala samo, koliko se sjećam, dva dana). Zasad - oni koji imaju drugačije mišljenje od većine ostaju u manjini i bivaju nadglasani - to je demokracija.

Glede točke 2 - već je odgovoreno, i ti odgovor znaš - odbijaš prihvatiti uvjerljivost argumentacije i to je tvoje pravo - no, kako Nemesis dolje kaže, riječ je o moći (ne o sili!), a ja sam veći pisao: kad bi se par stotina odlučnih protivnika blokade okupilo, stvorili bi protumoć, i time tek i krizu legitimiteta Plenuma. (Dakako: čak i da se nedvosmisleno pokaže da većina jest za blokadu, može se postaviti pitanje legitimiteta nametanja takve vrste odluke manjini!)

Namjerno govorim o "legitimitetu", ne o pukom "pravu".

Postoji prirodna tendencija ka pretpostavci da je uvijek "legitimno" da stvari teku onako, kako je uobičajeno, a da je radikalni zastoj ("blokada") i pokušaj okretanja u drugom pravcu, nelegitiman. No, stvari naravno nisu tako jednostavne. Nekog "konačnog razriješenja" problema legitimiteta jednostavno nema. Zato uvijek netko može s racionalnim razlozima odbijati legitimitet bilo koje institucije.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

2. I dalje mi nije jasno

2. I dalje mi nije jasno kako to što si napisao daje za pravo grupici od 12% kolektiva da cijelom kolektivu onemogućuje ono zbog čega ljudi ulaze u taj kolektiv (prevedeno: što plenumašima daje za pravo da onemogućuju kolegama pohađanje nastave)?

Nema prava. Radi se o moći generiranoj zajedničkim djelovanjem. Molim da se razlikuje moć od sile/snage. Studentice i studenti generirali su moć i konstituirali političko tijelo (plenum), čije odluke se kontinuirano legitimiraju otvorenim procedurama (koje su također podvrgnute legitimacijskoj proceduri) direktne demokracije. Tako se političko tijelo nalazi u procesu trajnog demokratskog konstituiranja. Osim gole sile, tako generiranoj moći može se suprotstaviti samo druga moć (generirana na isti način). Naravno, radi se o komunikativnom djelovanju - poziv na javnu raspravu je otvoren svima.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

dobro, znači dođemo ja i

dobro, znači dođemo ja i još nas par sa pollitika.com koji nismo za blokadu na filozofski. al' ne odemo u dvoranu 7, nego u dvoranu 3 recimo. i mi konstituiramo novo političko tijelo. nazvat ćemo ga pravi plenum ili sabor recimo. i mi izglasamo deblokadu (plus ritualno bičevanje srećka horvata). koje političko tijelo ima veću težinu? čije odluke se provode? svako svoje? ili se nalazimo točno u podne sa bejzbol palicama da to riješimo na stari način?

Tko je glasao

@superhik: Vrijede odluke

@superhik: Vrijede odluke onih, koji imaju moć svoje odluke provesti (pogledaj gornje komentare Nemesis i moj!). :)

Dakako, tu je uvijek u pozadini moguća moć države, koja može poslati nekoliko stotina specijalaca i isprazniti zgradu fakulteta - svijest o tome naravno kod organizatora od početka postoji. Takve su se situacije naravno širom svijeta u raznim studentksim prosvjedima događale - u Burmi (Mianmaru) vojna hunta je svojedobno doslvce zatvorila SVE fakultete, zbog studentskih prosvjeda. Pitanje je, da li bi javnost to smatrala legitimnim (gledajući recimo mobitelom snimljene slike specijalaca koji silom odvlače studente, koji pružaju otpor samo time, što sjednuj na pod, koje bi se naravno pojavile na internetu - da ne govorimo o uvijek prisutnoj mogučnosti da specijalci, suočeni s nenasilnim otporom, pretjeraju i počnu batinati)? O tome naravno donosioci odluka moraju razmišljati.

Kad bi se našlo ne nekolko vas, nego nekoliko stotina, mogli biste, kao što sam već pisao, stvoriti krizu legitimiteta Plenuma.

ili se nalazimo točno u podne sa bejzbol palicama da to riješimo na stari način?
To je, zaista, "stari način": jedna od klasičnih metoda rješavanja takvih sukoba. U ovom slučaju, međutim, zaista je impresivno i neočekivano da je na svim fakultetima bilo samo nekoliko marginalnih incidenata s naguravanjem isl., nikakvog fizičkog nasilja. Plenum je donio odluke o dosljedno nenasilnom djelovanju i na takvu vrstu sučeljavanja ne bi pristao. Čak i ako bi policija, u gornjem scenariju, zadobila većinsku potporu javnosti, neka organizirana grupa batinaša to sigurno ne bi mogla.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

zbog čega je nužan broj?

zbog čega je nužan broj? plenum nije skupio čak ni polovicu studenata filozofskog pa nikome ništa. ako bi se pojavila nas nekolicina, recimo nekoliko desetaka( hipotetski jer nemam volje za takve akcije) i mi izglasamo deblokadu ne vidim zbog čega bi naša legitimnost bila manja od njihove zato što nas manje ima. na koncu u doba interneta možemo organizirati i virtualni plenum kojim izglasavamo deblokadu. pa čak nek je i naša legitimnost manja zbog manjeg broja prisutnih ona ima utjecaj. iz naše vizure to ne potkopava legitimitet njihovog plenuma jer mi njihov legitimitet i tako ne priznajemo, a oni priznaju samo svoj pa opet ništa. e pa moje pitanje je što onda? jer mi njih ne priznajemo, oni nas ne priznaju. kako riješiti spor?

Tko je glasao

Superhik: ponavljaš se,

Superhik: ponavljaš se, već smo jasno na to odgovorili Nemesis i ja.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

niste ništa odgovorili!

niste ništa odgovorili!

Tko je glasao

@3103 ti je prikladno

@3103 ti je prikladno odgovorio, a ja ću ti samo reći da se uopće nisi potrudio razumjeti moj komentar (vjerojatno zbog objektivnog nedostatka predznanja). Usput, bornirani umovi mogu proizvesti samo bornirane metode (bejzbol palice).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

ma jasno. vi vidite

ma jasno. vi vidite demokraciju samo u službi vlastitih strasti. kad se demontiraju vaše floskule dobivamo ovakve bijesne i arogantne reakcije. bejzbol palice su bile očiti sarkazam. ali očnjake si već isukala, pjena na ustima, kasno je za razum.

Tko je glasao

oni su nakupili više

oni su nakupili više potpisa nego što se uspjelo skupiti protiv devastacije Cvijetnog trga. Kada ih vi skupite dovoljno (samo odete do Hlo i EPH-a) onda ćete biti u ravnopravnoj borbi. Jedino nećete vjerovatno biti toliko svjetski ugledni kao oni, ali svakako za ovu našu močvaru ogledni.

Tko je glasao

?? komentar ti je promašen.

?? komentar ti je promašen. kakve veze skupljanje potpisa ima sa plenumom? više puta je jasno iznesen stav da je plenum superorgan koji odlučuje o sudbini funkcioniranja Filozofskog fakulteta. ako želiš nešto mijenjati priznaj plenum i dođi glasati, kažu oni. ni riječi o nekakvim potpisima koji daju legitimitet plenumu. odakle si to uopće izvukao? navodni legitimitet blokadi proizlazi iz činjenice da su imali većinu na plenumu. mi bi jednako tako imali većinu na plenumu, dapače na Pravom plenumu, koji bi izglasao protivno odluci njihovog plenuma. što tada, ja pitam?
svjetski ugledni? :)))daj se sredi!

Tko je glasao

Prikupljeni potpisi govore o

Prikupljeni potpisi govore o stvarnom legitimitetu plenuma koji je, ako hoćeš, veći od onoga kojeg ima recimo gradonačelnik za kojega je glasalo cca 15% glasaća. Njih je u toj dvorani već blizu 10% ukupnog broja studenata ff. Prikupljenih potpisa podrške imaju još cca 70% - svojim potpisom priznaju plenumu povjerenje u odlučivanju. Ne ulazim u to što bi bila zakonita legitimnost, ali svakako imaju onu stvarnu ili moralnu, daleko veću nego ovaj gradonačelnik

Tko je glasao

potpisi i plenum nemaju veze

potpisi i plenum nemaju veze jedno sa drugim. na plenumu se izglasava jedno a potpisivalo se nešto drugo.

Tko je glasao

Nisi u pravu ali to i tako

Nisi u pravu ali to i tako nije bitno
Bitno je da su studenti svojom upornošću (jer mogli su i oni kao u drugim zemljama lumpati 7 dana i gotovo - da se zadovolji forma) pomogli jako da se kod nas otvaraju teme. Došlo je i vrijeme, ali oni su jako doprinjeli. Samo budali nije jasno da u ovoj zemlji ovakvih privatizacija je čista lutrija privatizacija sveučilišta, a to se krije iza rasta reketarenja studenata. Samo budali nije jasno da se galonima odlijeva naša lova (pa je sada ni njihovi roditelj nemaju), a da je plaćanje šlolovanja i studiranja jedna kap u tome. Nebitna. Njima bi bilo zbog njih najbolje da sada prekinu blokadu. Dalje je na vladi i nama svima ostalima.

Tko je glasao

u čemu nisam u pravu? opet

u čemu nisam u pravu? opet baljezgaš! za što su se davali potpisi? za blokadu? ne!
samo budali nije jasno da studenti ništa korisno ovom blokadom nisu napravili. no za to je potrebna širina koje budale nemaju.

Tko je glasao

Za "zakonsku legitimnost"

Za "zakonsku legitimnost" postoji pojam "legalnost". Treba uvijek imati u vidu bitnu razliku da tva pojma.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Dekan Filozofskog fakulteta

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci pokušao je izazvati krizu legitimiteta Plenuma, provođenjem ankete koju je proglasio "referendumom". Dakako - ne postoje nikakva prije donesena pravila o tome, kako bi se takav referenum donosio, a način provođenja je evidentno problematičan. Plenum je jučer navečer izglasao nastavak blokade i za danas. Pogledajte Izjavu za medije na mrežnom sjedištu "Autonomni studenti FF Rijeka".

Pogledajte i zgodan mali video zapis: Znanje nije roba, a studenti?

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Aha, anketa je sporna jer

Aha, anketa je sporna jer "ne postoje nikakva prije donesena pravila o tome", a plenum nije jer su tu sva pravila poznata... po kojem zakonu ili statutu?

Ili je plenum, kao i Biblija, u pravu zato jer je sam proglasio da je u pravu?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Na Plenumu je sudjelovao oko

Na Plenumu je sudjelovao oko 700 ljudi
To bi bilo otprilike pola kvote na FFZg-u, dakle pola studenata prve godine. Uračunamo li sve studente FFZg-a (na žalost, ne mogu pronaći točan broj), ovo je sitna manjina. Garantirano debelo ispod 20%. I onda mi pričaš da je 80ak% tih ljudi (dakle garantirano daleko ispod 16% svih studenata FFZg) nekakva većina?! Većina čega?! Onih kojima se ne da učiti, pa u tome ometaju svoje savjesne kolege?

I vrhunski je superhik primijetio da je alocirana prostorija u koju niti teoretski ne stane ništa blizu većini svih studenata.

Koja revolucija... malo ste se previše navukli na Chea i slične pop-ikone. Revolucije žive od sisanja krvi poštenim ljudima koji rade, za razliku od revolucionara koji su jednostavno prepuni vlastite važnosti.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

sitnica u vezi postotka -

sitnica u vezi postotka - prikupljali su potpise na kojima su potpisi večine studenata, naravno da svi ne stanu u sedmicu

Tko je glasao

@Charon: Uobičajeni način

@Charon: Uobičajeni način odlučivanja jest da se izabere nekoliko predstavnika studenata u "Studentskom zboru". Ljudi su za to nezainteresirani, na izbore izađe možda i manje njih, nego što se skupi na plenumu. O tome sam u svojem posljednjem dnevniku napisao:

Kao argument protiv takvog načina odlučivanja navodi se da faktički nisu svi studenti nazočni, nego samo njih 10 do 15 posto (kad je riječ o FF u Zagrebu, a pretpostavljam da se tu negdje kreće i drugdje). Međutim svi imaju mogućnost biti nazočni, a i u staroj Ateni obično je samo manji broj građana dolazio na pijedine rasprave. Isti argument uostalom navodi se protiv izbora kao metode posredne demokracije, jer mnogi građani (ponekad većina) uopće svoje pravo izlaska na izbore ne koriste. Tko šuti, znači da se slaže.

Načelno, teško bi bilo braniti ideju da je biranje predstavnika "demokratskije" od plenarnog odlučivanja. PMSM, načelno jedini širi način odlučivanja, koji se načelno može tražiti, mogao bi biti referendum - najširi oblik neposredne demokracije, na kojem pravo sudjelovanja imaju svi studenti određenog fakulteta (ali ne i drugi, za razliku od Plenuma). Referendum ima to bitno ograničenje da se može postaviti samo jedno jasno definirano pitanje, na koje se može odgovoriti ZA ili PROTIV (ili eventualno nekoliko reznih pitanja - to znači organizirati više referenduma istovremeno), dok na Plenumu svaki dan diskusija traje u prosjeku oko četiri sata i sudjeluju desetine ljudi. Zato je plenum "kolektivni intelektualac". Referendum naravno treba valjano pripremiti i kontrolirati provođenje - svakako to ne može zamijeniti nekakva "anketa" koju je dekan FF Rijeka zamislio provesti u dva dana.

Dalje charon piše:
Koja revolucija... malo ste se previše navukli na Chea i slične pop-ikone.
Ne, ova se generacija ne "navlači" na Chea, on je tu i tamo prisutan kod pojedinaca, moglo bi se zaista reći, kao "ikona", ali ne i kao idol. Simbol čovjeka, koji je bio spreman stalno se boriti i umrijeti za svoje ideale (da je ostao smirno živjeti kaoministar na Kubi, umjesto da ode dizati bezizglednu i promašenu revoluciju u Boliviji, nitko ga se danas ne bi sjećao). Ikona zbog posvećenosti svojim idealima, ali nitko ne slijedi danas njegove metode (pa ni u Boliviji npr.), a i vrednote su se bitno promijenile.

Niti je to takva vrsta revolucije. Na to sam upozorio još u svojem prvom članku nakon početka proljetne blokade: Studentsko zaposjedanje: Da, revolucija je počela!

u oči upada posve "nerevolucionarna" ležernost, drastično različita od one koju su stvarale generacije nešto starije od moje (na čijim sam se pričama obrazovao) 1968. i 1971. godine. Svi su razgovori mirni, tolerantni, ne galami se, ne uspaljuje, ne cijene se naročito vješti oratori, ne iskazuju strasti, ne mačuje velikim riječima pretencioznih (totalizirajućih) teorija.

Ne - neće biti "juriša na zimski dvorac"; ovo je nešto drugo, dublje. Da - to je "festival", između ostalog, jedan "performance". Revolucionarni zanos, baziran na formulama velikih teorija, uz koji su marširale precizne formacije revolucionarnih brigada, postaje per-formativna mreža, u kojoj svatko može sudjelovati i svoj dio saga tkati. (Što je, također, bio bitni sadržaj 1968. - tadašnja revolucija nije pobijedila, pa ipak je svijet revolucionarno promijenila.)

Važno je pak to, da se puko rasipanje u milijune malih društvenih i osobnih "projekata" ponovo počinje povezivati - u mrežu, ne hijerarhijsku organizaciju (jer to odgovara i postojećoj strukturi opresije, koja je u hegemoniji neolibaralnog kapitalizma postala mnogo suptilnija!) - i zatim, formulirajući iz projekata program, strategiju i viziju, fokusirati ka ključnim točkama mreže opresije i mreže emancipacije, tragajući za "arhimedovom točkom" (ili, pomodno rećeno, točkom bifurkacije) gdje se revolucionarna promjena može proizvesti uz minimalnu upotrebu nasilja. Od pukog besciljnog post-modernizma ka "post-post-modernizmu", nešto što je Ulrich Beck nazvao "druga Moderna".

Dakako, mnogim ljudima svako spominanje "revolucije", bitne promjene postojećeg svijeta, izaziva užas - to je svojestveno ljudskoj prirodi: strah od koraka u nepoznato. Razumljivo i treba uvažiti, oprez jest nužan, na promašajima dosadašnjih revolucija se učimo. Međutim, nekorektno je kad se strahu robuje, pa se onda svatko tko spomene "bitnu promjenu postojećeg" (revoluciju), smatra istim svakome drugome koji je ikada u povijesti o tome govorio. Kao što recimo nekom hindusu svi kršćani izgledaju isti (misionari od njega traže revoluciju radikalniju od one, koju je vodio Che!): on se neće zamarati razlikama između katolika, pravoslavaca, protestanata idr..

Tu sam misao više puta varirao, sve do mojeg posljednjeg dnevnika Demokracija se uči u praksi sudjelovanja:

Studenti koji u ovome sudjeluju stiču neprocjenjiva iskustva, koja će možda s godinama donijeti do učinkovitijeg rješavanja društvenih problema nego što smo mi sposobni. Pogledajte moj tekst od 11. svibnja: Studentski plenum kao kolektivni intelektualac. Umjesto da sad tragam za teorijskim potkrijepama, preći ću na "ad hominem": moje osobno loše iskustvo s Hrvatskom blogerskom organizacijom u proteklih godinu dana. (...) Mi nismo uspjeli organizirati desetak ljudi, nismo uspjeli voditi čak ni valjani registar članova (i na meni kao tajniku je dio odgovornosti jer nisam reagirao odmah kad je trebalo), a oni su recimo na FF Zg održali u sedam mjeseci 55 sjednica Plenuma, nikad nije bilo ispod sto sudionika (a maksimalno blizu 1000), i sve funkcionira bez ijednog incidenta - dnevni red, zapisnici, glasovanje, moderatori, glasnogovornici, redari, sekcije, predavanja, tribine, peticija...

Disclaimer: ja, naravno, nisam nikakav ovlašteni tumač što studenti misle. Pišem samo ono, što osobno mislim, te tu i tamo sudjelujem i pomognem. Na osnovu mojih iskustava sa starijim generacijama, uključivo žalosni promašaj s HBO, moj savjet njima bio bi: "Ne vjeruj nikom iznad tridesete!". Uključujući i mene, naravno. :) Da budem precizan: može nam se vjerovati pojedinačno, imamo znanja, iskustava, ideja - ali ne kad nas se skupi više od jedan: ne znamo djelovati kao tim. :(

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ljudi su za to

Ljudi su za to nezainteresirani, na izbore izađe možda i manje njih, nego što se skupi na plenumu.
I po tome je plenum legitimniji?! Pa neka tih 700+ "savjesnih" izađe na izbore i izabere svoje ljude u predstavnike i dalje imamo legitimnost!

Referendum naravno treba valjano pripremiti i kontrolirati provođenje
To ti je argument za popljuvati nekakvu Dekanovu anketu, ali ne i za popljuvati plenum koji pati od identičnih boljki kao anketa?

Ostajem pri tome da samoproglašena manjina nema madat predstavljanja nikoga osim sebe.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

@ Charon: I po tome je

@ Charon:
I po tome je plenum legitimniji?! Može se diskutirati o raznim značenjima i kriterijima "legitimnosti". Svakako nije MANJE legitiman.

To ti je argument za popljuvati nekakvu Dekanovu anketu, ali ne i za popljuvati plenum
Da. Jer Plenum (četiri sata diskusije, svaki dan, svatko može predlagati točke dnevnoga reda...) je očito sasvim nešto drugo nego anketa.

Ostajem pri tome da samoproglašena manjina nema madat predstavljanja nikoga osim sebe.
U krajnjoj liniji, točno. Najzad, čitaj sve njihove materijale - uvijek govore u ime Plenuma, odnosno Studentske inicijative za besplatno obrazovanje. I što sad s tim?

Zoran Oštrić

Tko je glasao

O četiri sata diskusije si

O četiri sata diskusije si pročitaj u Whateverovom komentaru.

U krajnjoj liniji, točno. Najzad, čitaj sve njihove materijale - uvijek govore u ime Plenuma, odnosno Studentske inicijative za besplatno obrazovanje. I što sad s tim?
I s kojim onda pravom ostalim studentima onemogućuju pohađanje predavanja, a nastavnicima držanje istih?

Zanimljivo, baš ti koji si često protiv miješanja Crkve u svačiji život, a s argumentom "više od 80% katolika", ovdje zagovaraš da manje od 20% studenata nekog fakulteta može/smije/treba/... ostalima nametati svoje ciljeve i način borbe.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Whatewevor komentar sam

Whatewevor komentar sam naravno pročitao - dapače, na njega sam i odgovorio, dvaput, pa je smiješno da mi ovdje daješ poveznicu na to"!

I s kojim onda pravom ostalim studentima onemogućuju pohađanje predavanja, a nastavnicima držanje istih?
S pravom, da je tako izglasano na Plenumu, na koji svaki student može doći i glasovati. Da, znam, vrtimo se u krug. :)

baš ti koji si često potiv miješanja Crkve u svačiji život, a s argumentom "više od 80% katolika", ovdje zagovaraš da manje od 20% studenata nekog fakulteta može/smije/treba/... ostalima nametati svoje ciljeve i način borbe.
Nije baš sretna usporedba. Na Plenum svatko može doći - a koliko građana Hrvatske ima pravo glasa pri biranju članova Hrvatske biskupske konferencije? Nula. :(

Zoran Oštrić

Tko je glasao

I s kojim onda pravom

I s kojim onda pravom ostalim studentima onemogućuju pohađanje predavanja, a nastavnicima držanje istih?

Iako se obraćaš Oštriću, slobodna sam odgovoriti na ovo pitanje. Blokada je način kako studentice i studenti žele ostvariti svoj cilj - otvaranje rasprave o visokom obrazovanju kao javnom dobru kojem svi imaju pravo pristupiti i koristiti ga pod jednakim uvjetima. Blokada može prestati sutra ukoliko se ostvari ovaj cilj. Građanska neposlušnost (u ovom slučaju blokada nastave na fakultetima) je legitimni način izražavanja mišljenja u demokratskim društvima. Događa se u pravilu kao odgovor na već postojeću blokadu - blokadu javnosti političkih procesa donošenja odluka važnih za zajednicu. Hrvatsko društvo je u tom pogledu blokirano već dva desetljeća, a posljedice takve blokade približavaju se katastrofi. Zato smatram da bi pitanje trebao uputiti kreatorima antipolitike i ubojicama javnosti - otkud njima pravo da nama onemogućuju normalan život, a budućim generacijama uskraćuju perspektivu?

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Što se tiče postotaka koje

Što se tiče postotaka koje navodiš, probaj izračunati koliki je udio saborskih zastupnika (slobodno dodaj tome i članove vlade sa svom pripadajučom administracijom) u odnosu na stanovništvo RH. A onda, prije nego mi kreneš rušiti paralele, uzmi u obzir i da plenumima može (ako želi) prisustvovati bilo koji student.

Vidim da uvijek iznova upadaš sa pričom o studentima kojima se neda učiti. Trud uložen oko ovih prosvjeda i način na koji su izvedeni, ukazuje na sposobne i uporne ljude, koji ne bježe od (društvene) odgovornosti i posljedica. Ljude koji imaju inicijativu. Takav je inače otprilike profil studenata koji u roku završavaju studij.

"Savjesni" kolege, o kojima ti pričaš prvo moraju izrast još malo sive tvari da bi shvatili što je sve na kocki, a zatim još i barem trunku odvažnosti (većina njih se užasava (kvazi)autoriteta) da se pojave na nekom od plenuma. S obzirom da ih je, kako ti kažeš, toliko mnogo, lako bi nadglasali ovu "sitnu manjinu". Zašto to već jednom ne naprave pa da napokon mogu krenut učiti?

Tko je glasao

Što se tiče postotaka koje

Što se tiče postotaka koje navodiš, probaj izračunati koliki je udio saborskih zastupnika (slobodno dodaj tome i članove vlade sa svom pripadajučom administracijom) u odnosu na stanovništvo RH.
Oni su izabrani (na stranu sada što se ja ne slažem s načinom izbora i mislim da ga treba mijenjati); plenumaši nisu.

A onda, prije nego mi kreneš rušiti paralele, uzmi u obzir i da plenumima može (ako želi) prisustvovati bilo koji student.
A zašto bi se bilo koji student zamarao sa samoproglašenim tijelom koje nema nikakav legitimitet da nešto govori ili odlučuje u njegovo ime?

Vidim da uvijek iznova upadaš sa pričom o studentima kojima se neda učiti. Trud uložen oko ovih prosvjeda i način na koji su izvedeni, ukazuje na sposobne i uporne ljude, koji ne bježe od (društvene) odgovornosti i posljedica. Ljude koji imaju inicijativu. Takav je inače otprilike profil studenata koji u roku završavaju studij.
Kako to "ne bježe od (društvene) odgovornosti i posljedica"? Traženjem "besplatnog školstva za sve, neovisno o rezultatima", umjesto - recimo - da traže kvalitetu?

"Savjesni" kolege, o kojima ti pričaš prvo moraju izrast još malo sive tvari da bi shvatili što je sve na kocki,...
Prevedeno, svi koji se ne slažu sa Svetim Plenumskim Ciljevima su budale. Toliko o demokraciji i uvažavanju stavova s kojima se ne slažeš...

Zašto to već jednom ne naprave pa da napokon mogu krenut učiti?
To moraš njih pitati. Ja prvi ne bih išao na tako neki skup koji nema legitimitet. Šta, da obilazim svaku hrpicu mojih samoproglašenih predstavnika i oduzimam im "pravo" da me negdje predstavljaju?! Pa valjda ti moraš dobiti pravo da me predstavljaš, a ne da ga imaš po defaultu i ja ti ga moram oduzimati!

Što se tih 700 nije lijepo organiziralo, kandidiralo na studentskim izborima, glasalo za sebe i sada bi bili pravi studentski predstavnici s mandatom? Nego su se skupili i rekli "mi predstavljamo studente FFZg/UniZg/..." i sada bi mi to imali prihvatiti. Demokracija, nula bodova!

Evo, ja se proglašavam predstavnikom svih plenumaša i raspuštam plenum. Tko se s tim ne slaže, neka dođe u neko vrijeme koje ja odredim i na mjesto koje ja odredim i neka glasovanjem poništi moju odluku. I tako svaki dan! Ja dobrohotno dajem to pravo svakom plenumašu, kao što oni to daju "svakom studentu". Ajde, odgovori mi na ovaj apsurd!
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Pročitaj, molim te, ova 2

Pročitaj, molim te, ova 2 članka (1 i 2). Ovo je samo maleni dio golemog problema s kojim su studenti suočeni. Kako se izboriti za vlast u takvom okružju, ako ne otvorenom pobunom. Kako npr. ti namjeravaš izraziti svoje neslaganje i izvojevati promjene:
Oni su izabrani (na stranu sada što se ja ne slažem s načinom izbora i mislim da ga treba mijenjati)...?
Izlaženjem na izbore svake 4 godine? Na taj način neće se, za naših života, ništa riješiti, jer izbori se namještaju prema potrebama (kao i studentski), a šutnja unutar tog razdoblja od 4 godine samo produbljuje snagu vlasti onih koji su na tronu. Otvoreni bunt, unutar granica uljuđenosti (pa i izvan, ako te vladajući na to prisile), jedini je odogovor koji može polučiti rezultate - za naših života.
Ne znam koga si citirao kada si napisao:
Traženjem "besplatnog školstva za sve, neovisno o rezultatima", umjesto - recimo - da traže kvalitetu?
Mene svakako nisi, a sve mi se čini da nisi ni studente. Besplatno školstvo je imperativ, a uvjetovati ga sa rezultatima (koje prosječan student realno može zadovoljiti, ako radi prema zadanom programu) itekako ima smisla... Naravno da treba tražiti i kvalitetu, ali treba postaviti i prioritete. U suprotnom se bunt rapline na sto strana i gubi snagu.

Šta, da obilazim svaku hrpicu mojih samoproglašenih predstavnika i oduzimam im "pravo" da me negdje predstavljaju?!
Prevedeno, svi koji se ne slažu sa Svetim Plenumskim Ciljevima su budale. Toliko o demokraciji i uvažavanju stavova s kojima se ne slažeš...
Ako sam dobro shvatio, nema tu povlaštenih predstavnika niti "Svetih Plenumskih Ciljeva". Postoji samo JEDNA "hrpa" studenata, među kojima nema povlaštenih. Svi su jednaki. I oni koji slažu i koji se ne slažu sa ciljevima (koji su zajednički definirani) također su jednaki. Nema tu budala... osim možda onih koji tvrde da je predstavnički način odlučivanja u danim okolnostima (možda i inače?) bolji za društvo.

Ne želim ni počinjat sa hrpom priča o malverzacijama prilikom studentskih izbora unazad desetak godina i o prljavim rabotama koje su se odvijale unutar SZ, uz blagoslov viših (MZOS i Sveuciliste) instanci... Prava minijatura onoga što se zbiva na razini cijele RH. Dignuti glas protiv toga, jedina je ljudska stvar koja se može napravit.

Ajde, odgovori mi na ovaj apsurd!
Gore ti je odogovoreno. Nema povlaštenih predstavnika!

---------------------------------------------
You don’t watch because you don’t want to see, you don’t say anything even though you realize it, don’t listen even if you are told... and finally you face catastrophe.

Tko je glasao

S problemima oko SZ-a sam

S problemima oko SZ-a sam upoznat jer sam dosta surađivao s ekipom koja je prije podosta godina srušila Bezjaka. Na žalost, bezjačenje je preživjelo, gotovo nedirnuto. No, to ne bi bilo moguće kad bi se gomile studenata pojavile na studentskim izborima, umjesto da izlazi 5-10%. Ovdje se priča o velikoj podršci, revoluciji, bla, bla,... pa ja logično pitam što se taj silni ljudski potencijal ne upotrijebi za izbore da se maknu HDZovi poltroni? Nije valjda da je nekažnjeno zabušavanje umjesto pohađanja nastave uzornim plenumašima bolji motiv od izlaska na izbore i legitimnog studentskog predstavljanja? :-P

Besplatno školstvo je imperativ, a uvjetovati ga sa rezultatima (koje prosječan student realno može zadovoljiti, ako radi prema zadanom programu) itekako ima smisla...
To je ključna stvar koju ja tvrdim, pa ispadam "dio problema", "frazer" i sl. (izrazi koje je napisala veoma kulturna diskutandica nemesis, no i drugi izražavaju jasno neslaganje s mojim stavovima).

Zahtijeva se "besplatno za sve", a ne "besplatno za one koji polažu ispite". Već sada imamo "besplatno za one koji polažu ispite". Ne provode svi fakulteti, ali onda ih treba imenovati i zahtijevati da se to provede. Basta. Osim, naravno, ako je moj dojam dobar, pa se ipak traži "besplatno za sve", bez odgovornosti...

Nabrajaš mnoge probleme kojih bi se zbilja trebalo uhvatiti, no plenumaši do bjesomučnosti pile sa "besplatno za sve", a druge se stvari tek ovlaš spomenu. Tu se troši hrpa energije na nešto što će se rasplinuti i brže od onoga u proljeće, jer će ova repriza daleko brže dosaditi ljudima (široj javnosti) nego prije pola godine kad je bilo aktualno.

Gore ti je odogovoreno.
Nije mi odgovoreno. Evo što sam "pitao":
Evo, ja se proglašavam predstavnikom svih plenumaša i raspuštam plenum. Tko se s tim ne slaže, neka dođe u neko vrijeme koje ja odredim i na mjesto koje ja odredim i neka glasovanjem poništi moju odluku. I tako svaki dan! Ja dobrohotno dajem to pravo svakom plenumašu, kao što oni to daju "svakom studentu". Ajde, odgovori mi na ovaj apsurd!
Ok, nema pitanja, ali valjda je jasno: smatraš li stvarno da bi moja akcija bila legitimna i da bi se plenum, u skladu s mojom odlukom, morao raspustiti prvom prilikom kad mi netko ne dođe gdje i kad sam tražio da me nadglasa? Ako da, super - odmah raspustim plenum! Ako ne, po kojoj logici si plenum može uzurpirati pravo odlučivanja o svim studentima FFZg-a i zanijekati im pravo na obrazovanje?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Na žalost, bezjačenje je

Na žalost, bezjačenje je preživjelo, gotovo nedirnuto. No, to ne bi bilo moguće kad bi se gomile studenata pojavile na studentskim izborima, umjesto da izlazi 5-10%. Ovdje se priča o velikoj podršci, revoluciji, bla, bla,... pa ja logično pitam što se taj silni ljudski potencijal ne upotrijebi za izbore da se maknu HDZovi poltroni? Nije valjda da je nekažnjeno zabušavanje umjesto pohađanja nastave uzornim plenumašima bolji motiv od izlaska na izbore i legitimnog studentskog predstavljanja? :-P
Ako si upoznat, kao što tvrdiš, sa problemima oko SZ-a, kako to da ne vidiš po kojoj špranci bezjačenje preživljava?! Isto tako bi ti trebalo biti jasno zašto velik broj studenata (kao uostalom i građana RH) ne izlazi na izbore. Na to pitanje nema jednostavnog odgovora, ali da on postoji - postoji. Ovo čemu svjedočim, desilo se upravo stoga što se pomoću uvriježenih legitimnih mehanizama ne može oduprijeti nepravdi koja zahvaća čitavo društvo. A nije da se nije pokušavalo svih ovih godina.

Osim, naravno, ako je moj dojam dobar, pa se ipak traži "besplatno za sve", bez odgovornosti...
Možda te zovu "frazerom" zato jer uporno podvaljuješ svoje "fraze". Npr.
Traženjem "besplatnog školstva za sve, neovisno o rezultatima", umjesto - recimo - da traže kvalitetu? ili Prevedeno, svi koji se ne slažu sa Svetim Plenumskim Ciljevima su budale. Toliko o demokraciji i uvažavanju stavova s kojima se ne slažeš...

Kada pročitam ovako nešto:
Nabrajaš mnoge probleme kojih bi se zbilja trebalo uhvatiti, no plenumaši do bjesomučnosti pile sa "besplatno za sve", a druge se stvari tek ovlaš spomenu.
pitam se jesi li ti uopće pročitao tekst peticije? --->

Traže se stvari koje su od najvećeg značaja za uspješan nastavak pozitivnih promjena u sustavu znanosti i obrazovanja, a ne samo pravo na besplatno obrazovanje... dostupno svima, pod jednakim uvjetima. Pri čemu "dostupnost" ne znači ujedno i da će svi moći ostvariti to pravo; zato jer se ono ostvaruje "pod jednakim uvjetima". Oni koji te uvjete ne zadovoljavaju, neće imati pravo na besplatno obrazovanje. Basta!
Nije mi odgovoreno.
Rekao sam ti da u plenumu nema povlaštenih. Ti sebe u svojoj priči stavljaš u povlaštenu poziciju, što nikako nije usporedivo, jer spomenuti apsurd ne prelazi granice tvoje umotvorine. Ako ti to nije dovoljno kao odgovor, pročitaj ono što ti piše Zoran Oštrić - meni se nije dalo ići u te širine da bi ti oborio tezu.

Tko je glasao

@Charon: smatraš li stvarno

@Charon:
smatraš li stvarno da bi moja akcija bila legitimna i da bi se plenum, u skladu s mojom odlukom, morao raspustiti
Ne.
po kojoj logici si plenum može uzurpirati pravo odlučivanja o svim studentima FFZg-a
Po toj logici, što je Plenum tijelo, u kojem svaki student FFZg ima pravo glasa. A sastanci se ne održavaju na nekom proizvoljnom mjestu, nego na mjestu svima poznatom i lako dostupnom, svi točno znaju kad će biti slijedeći sastanak, svatko može sudjelovati u kreiranju dnevnog reda itd..

Vidiš kako je to jednostavno. :)

U prvom slučaju, možeš nametnuti svoju volju jedino tenkovima. U drugom slučaju - to je demokracija.

Ako bi se recimo znatan broj studenata, približno isti onome koji se okuplja na sadašnjim plenumima, okupio negdje drugdje i proglasio svoju akciju protiv blokade, to bi dovelo do krize legitimiteta. Takve situacije, s više predentenata na legitimitet, naravno puno su se puta u povijesti događale, s državama (što obično dovodi do rata) ili organizacijama (razni sindikati npr. koji postoje unutar iste radničke grupacije), što ponekad dovede do fizičkog nasilja. Dosad takve situacije nismo imali, ali na nekim plenumima većina je glasovala protiv blokade.

Dakako, s druge su strane sveučilišne vlasti i država, koja ima pravo korištenja sile (načelno, ima monopol na legitimnu upotrebu sile - to je svojstvo moderne države). Međutim, kako je država demokratska, pitanje legitimiteta da se sila faktički upotrijebi opet je škakljivo.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Po toj logici, što je

Po toj logici, što je Plenum tijelo,
A ja ne mogu biti tijelo? A ako skupim još nekoliko istomišljenika? Koliko ljudi mora biti da bi nešto bilo "tijelo" (molim navesti i izvor).

u kojem svaki student FFZg ima pravo glasa
I kod mene bi svaki student FFZg imao pravo glasa.

A sastanci se ne održavaju na nekom proizvoljnom mjestu
Održavaju se na "proizvoljnom" mjestu (organizatori plenuma ga odaberu).

nego na mjestu svima poznatom i lako dostupnom,
Pa, ne bih niti ja to organizirao u Tunguziji, nego negdje na području Zagreba i svima (koje bi zanimalo) bilo bi poznato gdje.

svi točno znaju kad će biti slijedeći sastanak,
I to bi se znalo, naravno.

svatko može sudjelovati u kreiranju dnevnog reda
Ok, zaboravih dodati taj detalj. Naravno da bi i na mom plenumu svi mogli "sudjelovati u kreiranju dnevnog reda".

U prvom slučaju, možeš nametnuti svoju volju jedino tenkovima. U drugom slučaju - to je demokracija.
Slučajevi se ne razlikuju, osim što ti podržavaš FFZGovce, a mene ne.

Ako bi se recimo znatan broj studenata, približno isti onome koji se okuplja na sadašnjim plenumima, okupio negdje drugdje i proglasio svoju akciju protiv blokade, to bi dovelo do krize legitimiteta.
A, tu smo! Našao sam negdje da FFZg ima 6000 studenata; plenum okuplja njih 700 (prije blokade je, navodno, broj bio 10ak puta manji). To je manje od 12% svih studenata koji odlučuju za sve studente.

Po istoj logici, da bi se odlučivalo o plenumu (a ne o FFZgu), dovoljno je okupiti 12% od 700 studenata, dakle njih 84, a ne "približno isti [broj] onome koji se okuplja na sadašnjim plenumima". Ili furaš dvostruke standarde.

Naravno, zašto bi baš 12% značilo legitimitet? Zašto ne 10%? ili 5%? Kolika je uopće granica kad neka proizvoljna skupina može uzeti pravo odlučivanja o svima u svoje ruke? Već smo vidjeli da >80% deklariranih članova nije dosta, a 12% je dosta.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Bio sam jučer na Plenumu na

Bio sam jučer na Plenumu na Filozofskom, rekoh, ajd da vidim da ne pričam bezveze i da se podsjetim nastudentske dane i beskrajne praktikume u toj istoj dvorani.

Sve što ja mogu reći nakon sat i pol sjedenja na tom Plenumu je - čista i nepatvorena katastrofa. Prvo, moderatori skupa užasno loše vode skup tako da su se već 5 minuta nakon početka počeli gubiti u trivijalnostima. Dnevni red je zamišljen tako da su prvo stavljene točke koje su apsolutno za sadašnji trenutak nebitne, a one važne, o samoj blokadi, zahtjevima i akcijama su bile negdje 14, 15 po redu. Pošto je rasprava o ovim sitnicama trajala dugo, tko može čekati 3, 4 sata da se dođe do biti cijele priče?

Međutim, najveća glupost je uslijedila raspravom o navodnom fizičkom incidentu na arheologiji gdje je jedan profesor digao glas i odgurno redara. Na dugo i na široko se raspravljalo treba li tražiti posljedice za tog profesora. U tijeku te rasprave se javila jedna studentica (očito protivnica blokade) koja je pitala postoje li neke posljedice za one koji blokiraju nastavu i priječe njeno pravo na obrazovanje i mogu uzrokovati velike probleme u polaganju godine jer se vježbe ne održavaju. Pitanje je uz početno mrmljanje i negodovanje - potpuno ignorirano. Nitko nije odgovorio.

Onda sam ja uzeo riječ :) i pitao cijenjeni plenum koji je smisao da pozivaju protivnike blokade na Plenum ako ih onda ignoriraju i barem iz pristojnosti ne odgovore na pitanje. Pitao sam ih jesu li spremni preuzeti odgovornost za negativne posljedice njihove blokade za studente (propuštene vježbe i nastava, mogući pad godine...). Opet je pitanje potpuno ignorirano i raspravljalo se o glupostima. Nakon što sam drugi put uzeo riječ i pokušao ponovo postaviti pitanje - što sa negativnim posljedicama blokade - moderatori su dali prijedlog da se daljnja rasprava prekine :))) I naravno, prekid rasprave je izglasan ogromnom većinom i prešlo se na sljedeću, krucijalnu točku dnevnog reda - rasprava o tome tko ide 3 dana u Munchen na Plenum njemačkih studenata. Plaćen put i smještaj. E, to je već polučilo velike rasprave. :)

Nakon ovog iskustva, nema druge nego zaključiti da se ta skupina studenata totalno rasplinula, nema nikakvog jasnog cilja, brljave o glupostima, Minhenu, Oktober festu, tko će na besplatni put... a neistomišljenike prvo pozivaju na Plenum, a onda ih ignoriraju po staroj Bushovoj "ako nisi s nama, protiv nas si".

Zaključak: dječja posla, igranje revolucije i Che Guevare. Osuđeno na propast. Zapravo, prilično otužno.

Tko je glasao

u izvjestaju sa jucerasnjeg

u izvjestaju sa jucerasnjeg plenuma izmedju sotalog stoji

Nije bilo zainteresiranih za odlazak na internacionalni plenum koji će se održati ovaj vikend u Münchenu te se plenum odlučio ispričati.

Tko je glasao

@ Whatever: Sve što ja mogu

@ Whatever:
Sve što ja mogu reći nakon sat i pol sjedenja na tom Plenumu je - čista i nepatvorena katastrofa. (...) nema druge nego zaključiti da se ta skupina studenata totalno rasplinula, nema nikakvog jasnog cilja, brljave o glupostima
Ovo je bio 57. plenum. Ja sam sudjelovao na oko 15 i moj je zaključak točno suprotan tvom, iako razumijem tvoje primjedbe. Da, ovakav način odlučivanja na masovnim skupovima ima svojih ograničenja. Recimo, o tome da li će se poslati delegate na neki međunarodni skup i tko će to biti obično odlučuje neko uže tijelo. Ili, svaki plenum ima dvoje moderatora, uvijek se na kraju plenuma biraju moderatori idućeg, pravilo je da nitko to ne može biti dvaput, i naravno da onda njihova učinkovitost nije uvijek zadovoljavajuća - tu imamo izbor između demokratičnosti i stručnosti, gdje je svjesna odluka (o svim se tim pravilima naravno na plenumima glasovalo!) da se prednost dade demokratičnosti.

S obzirom na golemu složenost posla, zadivljujuće je kako stvar dobro funkcinira! Vjerujem da si vidio ono što sam pisao o usporedbi s našim fijaskom s HBO - to sam "ad hominem" napisao Zvoni, krivica je na meni, a i na tebi djelomice: gle, nas deset se nije uspjelo valjano organizirati, propustili smo zadatak i šansu da djelujemo za razvoj ljudskih sloboda i prava u Hrvatskoj, a oni uspijevaju voditi akciju u kojoj sudjeluju tisuće (nije samo FF Zg u igri, kao što znaš).

Odgovor na pitanje "postoje li neke posljedice za one koji blokiraju nastavu i priječe njeno pravo na obrazovanje i mogu uzrokovati velike probleme u polaganju godine jer se vježbe ne održavaju" odnosno "jesu li spremni preuzeti odgovornost za negativne posljedice njihove blokade za studente (propuštene vježbe i nastava, mogući pad godine...)." je naravno kratak i jasan: NE. Zapravo, pitanje je samo retoričko, nema se o čemu raspravljati. Odluke donosi plenum većinom glasova i ne možeš tražiti odgovornost pojedinaca jer su glasovali ovako ili onako. Prethodni put je 34. dana blokade Plenum donio odluku o suspenziji blokade, pritom su bilie obavljene pripreme i dogovori, tako da nije bilo posjedica koje spominješ.

Bila je jučer popodne tribina na tu temu "zašto je blokada nelegitimna...", nažalost nisam bio, evo malo sam bolestan, muči me i danas... :(

Glede prekidanja rasprave - u pravilima Plenuma stoji, da se nakon trideset minuta diskusije o nekoj točki dnevnoga reda treba glasovati o tome, da li će se rasprava produljiti, ili će se prekinuti i pristupiti glasovanju. Velika većina je bila za prekid - demokracija, zar ne? (U pravilima se kaže i da plenum teži konsenzusu, međutim, realno, uglavnom se odlučuje većinom glasova - težnja konsenzusu ima svojih mana, o čemu sam nedavno pisao - ponekad je jednostavno nemoguć, ili zahijeva previše vremena).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Zorane, cijenim iscrpan

Zorane, cijenim iscrpan odgovor, ali upadaš u nelogičnosti. Tumačiš stavove Plenuma (ili studenata), a kažeš da nema jedinstvenog tumačenja ni jednog zastupnika, sve odluke ad hoc donose Plenumi. Mislim, to je divna kvaka raspršiti odgovornost kako bi je se u potpunosti izbjeglo.

Nisam ja tražio individualnu odgovornost nego sam pitao Plenum kao tijelo studenata u blokadi:
a) jesu li svjesni negativnih posljedica metode prosvjeda, blokade?
b) jesu li spremni preuzeti odgovornost pred kolegama koji zbog te metode pretrpe izravnu štetu (pa i financijsku)?

Zadovoljio bih se bilo kakvim odgovorom pa čak i onim "Revolucija zahtijeva žrtve", ali nitko nije bio spreman udostojiti triput postavljeno pitanje jednostavnim odgovorom. Prema atmosferi u dvorani i reakcijama bilo je jasno da su takva pitanja smetnja i nešto o čemu se ne želi otvoreno pričati. Prekid rasprave je to jasno pokazao, koliko on god bio naizgled demokratski (usput rečeno, o Munchenu se pričalo oko 45 minuta, najmanje, bez želje moderatora da prekinu raspravu).

Zapravo me najviše razočarao nedostatak spremnosti na dijalog i odnos prema onima koji nisu oduševljeni njihovom revolucijom. Mi revolucionari, vi budale. A najveća tragedija je u tome što su mediji upravo počeli igrati na tu kartu (sprečavanje obrazovnog procesa za druge, maltretiranje po fakultetima) da bi diskvalificirali cijelu priču. I umjesto da se otvori ta tema koja će ih koštati puno negativnog publiciteta, oni su je odlučili ignorirati i preći na temu trodnevnog lumpanja u Munchenu. Pametnom dosta.

Rekao sam već na prijašnjim temama - generalno podržavam prosvjed, ali ne i metodu, za moj ukus donosi više štete nego koristi. I dalje imam dozu blagonaklonosti pa čak i dopuštam da sam upao na Plenum na loš dan... Ali ipak, nekako mi sve upućuje da se cijela priča razvodnjava, a da ni u početku nije bila sasvim suvisla. Možda odem na još neki Plenum, ali ovo mi nije baš dalo volje da se opet pojavim ako je jedioni način razgovora aklamacija onoga što studenti žele čuti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci