Tagovi

Strukture srušile "Disko"

Nakon što su Strukture voljele i rušile "Disko", prošli tjedan su ga napokon i srušile...

Osamdesetak okupljenih Pregrađana i prijatelja jučer se točno u podne prigodnom komemoracijom oprostilo od zgrade Doma kulture na njegovim ruševinama. Skup je bio neformalna građanska inicijativa kojom se na specifičan način prisjetilo najljepših trenutaka provedenih u toj zgradi od plesnjaka, svadbi, prvih poljubaca pa sve do nedavnog preuređenja i zabranjivanja korištenja. Na ruševinama je postavljen križ oko kojeg su zapaljene svijeće. Okupljeni su se upisivali u knjigu žalosti, a nakon 20-ak minuta prisjećanja ljepših trenutaka mirno su se razišli.

Podsjećam, zgradu Doma kulture u strogom centru Pregrade do sredine ožujka prošle godine koristile su mnoge udruge s područja grada Pregrade za svoj rad. Skupina od 50-ak volontera pod vodstvom udruge Zefra u prosincu 2006. godine pokrenula je projekt preuređenja zgrade za što su osigurana sredstva iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i uz podršku Grada Pregrade, a obnovi su se pridružili i brojni donatori. Krajem siječnja preuređen Dom kulture svečano je otvorila gradonačelnica Vilmica Kapac.

U ožujku dolazi do incidenta prilikom kojeg biva pretučen jedan član udruge i Gradsko poglavarstvo, bez konzultacije sa Zefrom i samo na osnovu policijskog izvješća, donosi odluku o izbacivanju i zabrani korištenja Doma kulture. Nakon što su članovi udruge za ovu odluku doznali iz novina, pokrenuta je peticija za vraćanje Doma kulture svim građanima Pregrade, ali iz Poglavarstva tada kreću priče o rušenju zgrade zbog loše statike i sigurnosnih uvjeta. Slučaj se intenzivirao krajem prošle godine kad su članovi udruge Zefra bili direktno optuženi za ugrožavanje života članova Poglavarstva (više: Mafija u civilnom sektoru).

Prije desetak dana članovi udruge Zefra slučajno su saznali da se iz Doma kulture iznosi inventar. U zadnji čas uspjeli spasiti dio svoje opreme koju su potom donirali pregradskom Crvenom križu. Prošli utorak je započeto rušenje zgrade, da bi nakon dva dana mjesto gdje se još do prošle godine zabavljao velik broj mladih bilo pretvoreno u oranicu na kojoj će, prema gradskim planovima, osvanuti pozornica.

Kronologiju čitavog slučaja s linkovima na detaljne informacije možete pronaći na www.zefra.hr/kronologija-slucaja-doma-kulture/.

Fotografije s komemoracije se mogu pogledati na pregradskom nezavisnom portalu: www.pregrada.info/novosti/gradjani-se-oprostili-od-doma-kulture/.


Nekrolog
Dom Kulture kakav su današnje generacije voljele, nastao je pod nazivom Sokolski dom davne 1935. godine. Mnoge generacije kroz desetljeća su koristile Dom Kulture, za različite aktivnosti. U njemu se veselilo, družilo, ljubilo, plesalo, pjevalo i davalo Gradu dušu. Prije svega godinu dana i nekoliko mjeseci krenulo se u revitalizaciju Doma Kulture. Hrvatska je Vlada dala sredstva od 50 000 kuna za uređenje, i mladi i stari pregračani i pregračanke su obnovili galeriju Doma Kulture u želji da ona bude prostor na kojemu će se živjeti pregradski kulturni i društveni život. No već nakon par mjeseci kreće prava drama i borba za život Doma Kulture. Mladi su izbačeni iz prostora koji su sami uredili, a pod kojekakvim lažnim optužbama, svima je zabranjeno korištenje novouređene galerije, i Dom Kulture je u tišini i samoći proživljavao ono što su, sada se vidi, bili njegovi zadnji dani. Prošli tjedan stanje se pogoršalo, iz Doma Kulture iznesen je sav inventar (uključujući i disko rasvjetu) koji je nestao u nepoznatom pravcu, izbijeni su prozori stari tek godinu dana i na kraju, početkom ovog tjedna dva su bagera navalila na njega. Usprkos zlobnim tračevima da je statika Doma Kulture loša, on je odolijevao dva dana, da bi u četvrtak bio sravnjen sa zemljom. Jedan dio pregradske prošlosti tako je žrtvovan za maglovitu budućnost. Prabake i pradjedovi izgubili su nit poveznicu sa svojom praunučadi. Nove generacije izgubile su mogućnost da preko starih tragova ostave svoje i zajedno sa prošlim generacijama stvaraju pregradsku budućnost. Riječima velikog pjesnika B. Štulića Grad bez Doma Kulture je "grad bez ljubavi" kojim vlada "sumrak ideja i loše vibracije".
Ostaješ u našim sjećanjima. Počivao u miru.

Komentari

Ovo je nevjerojatno! Ali i

Ovo je nevjerojatno! Ali i još jedan dokaz koliko je čudo 'mlada hrvatska demokracija'. Srećom, dogodine su novi lokalni izbori. Ako ne ide drugačije, bar na izborima pokažite što mislite o rušiteljima.

ragusa

Tko je glasao

A ovo je stranica grada

A ovo je stranica grada Pregrade i evo link za priču s druge strane:

http://www.pol.pregrada.hr/index.php?ru=1&rb=975

Posebno bi naglasio dio teksta (boldao ja):
Uz to, treba reći da Poglavarstvo u potpunosti daje potporu mladim ljudima u ostvarivanju njihovih potreba za zabavom i stoga je pitanje zašto se odbijaju ponuđeni im prostori koji bi za tu namjenu bili pogodni (prostori u gradu ili prostor kafića „Nec").

Živjeli!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Prostor privatnog kafića

Prostor privatnog kafića NEC je u takvom derutnom stanju da bi nam trebali tjedni renoviranja (žbuka, el. instalacije, devastirani WC-i) i tko zna koliko novaca prije nego što bi mogli početi s aktivnostima. Poglavarstvo nam je ponudilo ugovor u kojem smo trebali bezpogovorno prihvatiti njihove uvjete, a eventualne promjene bi se unosile aneksima!? A cijelo to vrijeme je Dom kulture, renoviran i adekvatan prostor koji smo uređivali mjesecima, ostao zatvoren za sve aktivnosti. Naš prijedlog je bio da nas se ostavi u Domu kulture dok se ne uredi alternativni prostor jer je tako najjeftinije i najbolje za sve. Grad na taj prijedlog nikad nije odgovorio. I sad smo tu gdje jesmo.

No, i NEC bi prema tom planu bio samo privremeno rješenje dok se ne uredi prostor u potkrovlju zgrade nogometnog kluba. A i taj prostor bi bio privremeno rješenje dok se jednog dana ne napravi nova zgrada za udruge u industrijskoj zoni.

Tko je glasao

Slični problemi diljem

Slični problemi diljem Hrvatske. Stoga sam se potrudio na temelju sinteze različitih iskustava i modela izraditi i predložiti separat budućeg programa Foruma mladih SDP-a, koji tretira upravo ovaj problem. Dakako, ovo je skračena i općenita verzija. Razrada ide u pravcu više mogućih varijanti primjene s obzirom na različitost konteksta..

Centri za mlade

Problem kvalitetnog provođenja slobodnog vremena jedno je od ključnih pitanja kada je riječ o mladima. U okviru socijaldemokratskih vrijednosti, kvalitetno provođenje slobodnog vremena podrazumjeva njegovanje i poticanje specifičnih oblika društvenosti (druženja). Njihova specifičnost proizlazi iz shvačanja da način provođenja slobodnog vremena određuje ali i odražava stanje društva i njegovih vrijednosti, a socijaldemokracija tom problemu u okviru postojećeg kapitalističkog poretka pristupa s credom - „Mi jesmo za tržišnu ekonomiju, ali nismo za tržišno društvo“.

Drugim riječima, socijaldemokracija ističe kako tržišni mehanizam kao dominantan regulator ekonomskih odnosa u kapitalizmu, s profitnim motivom kao pokretačkom osnovom, nije adekvatan u njegovanju i poticanju specifičnih oblika društvenosti, te s njima povezanih vrijednosti, koje socijaldemokracija drži bezuvjetnim temeljem vlastitog humanističkog svjetonazora.

U odnosu na problem slobodnog vremena mladih to znači da socijaldemokracija teži stvoriti uvjete u kojima bi se kreativno i spontano druženje mladih poticalo kao cilj po sebi, umjesto da druženje mladih bude puko sredstvo za stvaranje profita i akumulaciju kapitala. U okviru vladajućeg kapitalističkog poretka to postavlja pred javnu vlast i njezine politike čitav niz specifičnih zahtjeva. Oni su prije svega sadržani u potrebi osiguranja prostora i adekvatnih institucionalnih rješenja koji bi omogućili da se druženje mladih oslobodi podvođenja diktatu profita i negativnosti koje iz toga proizlaze..

Problem slobodnog vremena mladih započinje s činjenicom da se mladima nudi sve manje javnih prostora ili centara za mlade u kojima bi kreativno i proaktivno mogli provoditi svoje slobodno vrijeme. S prelaskom u kapitalizam trend ide u pravcu sve veće privatizacije okupljališta za mlade. Centre za mlade istiskuju profitni centri u vidu privatnih kafića, trgovačkih centara, kino multipleksa i slično.

Mladi u okviru profitnih centara postaju najobičnije sredstvo ili pasivni objekt računice privatnog vlasnika (zakupnika) koji kalkulira na koji način najefektivnije može njihovo okupljanje pretvoriti u profit. A to može učiniti upravo na način da potiče potrošnju, masovnost i standardizaciju (šabloniziranost), te da onemogući ili destimulira sve ostale oblike druženja, stvaralaštva i spontanosti mladih koji nisu pogodni za stvaranje profita.

Dakle, profitni centri zasnivaju se na jednodimenzionalnoj društvenosti, koja podrazumjeva stvaranje uvjeta u kojima se postiže kontrolirana reakcija mladih. Ti uvjeti podrazumijevaju privlačenje i stimuliranje platežno sposobne potražnje, dakle komercjalizaciju sadržaja i isključivanje sadržaja koji nisu komercjalni i isključivanje mladih koji nisu u mogućnosti platiti ( koji ne mogu ili ne žele biti dio rituala potrošnje). Profitni centri također isključuju aktivno i demokratsko sudjelovanje mladih u odlučivanju o programima i zajedničkom kreiranju sadržaja mjesta na kojem se okupljaju. Sve ovlasti odlučivanja koncentrirane su osobi privatnog vlasnika ili zakupnika profitnog centra.

Svjesni negativnog utjecaja profitne logike na mogućnost kreativnog i proaktivnog provođenja slobodnog vremena, Forum mladih SDP-a zalaže se da javna vlast stvori pretpostavke koje će omogućiti otklanjanje tih negativnosti.

Radi se o stvaranju pretpostavki za otvaranje centara za mlade, odnosno okupljališta koji bi bili vođeni logikom različitom od profitne i poticali drugačije, višedimenzionalne oblike društvenosti (druženja).

Centri za mlade trebali bi biti demokratski ustrojeni, odnosno o sadržajima i voditeljima programa trebali bi demokratski odlučivati posjetitelji i korisnici centara. Centri bi trebali biti ustrojeni na neprofitnoj osnovi, dakle sva zarada od kontrolirane komercjalizacije ponovno bi se ulagala u financiranje rada centra. Rad i financiranje centra mora biti u potpunosti transparentno i sve odluke i detaljni financijski izvještaji moraju biti kontinuirano objavljivani na internetu.

Adekvatna institucionalna forma za upravljanje centrom za mlade jest neprofitna udruga. U tom smislu postoji više varijanti rješenja. Centrom može upravljati posebna, novosonovana udruga, ili pak formirani savez postojećih udruga mladih. Prvo rješenje je u prednosti jer više potiče inkluzivnost, zajedništvo i solidarnost, te direktno uspostavlja odgovornost članova udruge za cjelokupan rad centra. Osnovno demokratsko tijelo udruge čini skupština koja bira upravni odbor koji se brine za upravljanje centrom, za izvođenje programa, za financiranje, za izvještavanje o radu itd. Skupština bira i nadzorni odbor koji nadzire rad upravnog odbora. Redovna izborna skupština održava se svake 1-2 godine.

Financiranje centra za mlade ima više mogućih izvora. Bitan izvor su sredstva javne vlasti koja se osiguravaju putem natječaja javnih potreba, a čija je namjena financiranje programa koji će se izvoditi u centru.

Drugi tip izvora su privatne donacije, ali i sredstva iz raznih fondacija.

Treći tip izvora kontrolirana je komercjalizacija koja podrazumijeva financiranje putem ugostiteljske djelatnosti, prodaje karata i marketinga. Za ugostiteljski dio, ili popularno rečeno „šank“, postoji više mogućih rješenja. Jedno jest da udruga koja upravlja centrom šank dodjeli u podzakup profesionalnom ugostitelju pod jasno definiranim uvjetima, koji određuju da li će se točiti alkohol i koliki iznos mjesečno ugostitelj mora izdvjati za pokriće režija centra i/ili financiranje programa udruge. Druga varijanta je da sama udruga osnuje ugostiteljski obrt i da se po principu neprofitnog poduzetništva sva zarada koristi za financiranje rada centra.

U konačnici, u formiranju centra za mlade i njegovoj održivosti, presudnom biva uloga javne vlasti. Javna vlast je ta koja treba osigurati adekvatan prostor u kojem bi bio smješten centar za mlade i mora osigurati njegovu osnovnu infrastrukturu. Također, treba ga dodjeliti udruzi ili savezu udruga koje bi njime upravljale. Uz to javna vlast mora udrugu koja upravlja centrom osloboditi plačanja obveza po osnovi zakupnine, komunalne naknade i spomeničke rente. Na taj način sadržaji i programi centra za mlade mogu biti vođeni neprofinom logikom, odnosno mogu se temeljiti na nekomercjalnim sadržajima i mogu njegovati alternativne i višedimenzionalne oblike društvenosti (druženja).

Centri za mlade za razliku od profitnih centra potiču proaktivan pristup mladih jer upravo o njihovoj demokratskoj volji, odgovornosti i spremnosti na dogovor ovisi kakav će biti sadržaj i u konačnici identitet mjesta na kojem se okupljaju. Centri za mlade svojevrstan su društveni eksperiment koji treba promovirati principe supsidjarnosti, inkluzivnosti i volontiranja koji čine temeljna načela socijaldemokracije.

Centri za mlade projekt su Foruma mladih SDP-a koji jasno promovira socijaldemokratku odlučnost u borbi za očuvanje onih društvenih vrijednosti koje su ugrožene današnjom metastazom profitno-tržišnih odnosa.

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Hrvoje, raspitaj se kod

Hrvoje, raspitaj se kod svojih kolega u SDP-u koliko projekata centara za mladih leži u ladicama već godinama u HZTK (Hrvatska zajednica tehničke kulture). Do sada su potrošena ogromna sredstva, a rezultata nigdje. prije nekoliko godina Njemci su održali nekoliko okruglih stolova na tu temu, svoja iskustva i ponudili svoje projekte (iz Sttugarta). Ostalo je mrtvo slovo na papiru. Novac je potrošen za studijska putovanja, dnevnice..a od realizacije nije se dogodilo niti R.

Tko je glasao

Esperanza, ne znam kod kojih

Esperanza, ne znam kod kojih kolega u SDP-u mi predlažeš da se raspitam?! Što se tiče Njemaca, to mi zvuči uvjerljivo. Jer pred par vikenda su bili Francuzi u Rijeci, točnije savjetnik pariškog gradonačelnika za kulturu, na savjetovanju koje je organizirao SDP, a tema je bila "Kulturne politike u lokalnoj samoupravi", i tip je baš spominjao neke njihove modele koji su na tragu ovoga što sam predložio. Druga je stvar što je SDP-ovim načelnicima i gradonačelnicima priča na jedno uho ušla a na drugo izašla...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Od tih priča "kulturnih

Od tih priča "kulturnih politika u lokalnoj samoupravi" zaboli me glava. Dakle, od 2001. godine organiziraju se seminari, okrugli stolovi, savjetovanja, pa opet seminari, pa mi idemo van, pa neko nama dolazi i tako u krug..novci se troše a rezultata nigdje. Mejić i Špicer svakako znaju za te projekte i bili su na dobrom putu da nešto i naprave, ali gradska vlast nije dopuštala. Koliko sam upućena, mislim da je upravo Riječka županija sa svojim civilnim udrugama na najboljem putu da nešto i realizira jer ima potporu od lokalnih vlasti i gradonačelnika.
Međutim po meni se problem upravo javlja u zakonu o financiranju tehničke kulture. Županije, odnosno zajednica udruga pojedine županije dobije velika sredstva koja onda raspodjeljuju po stranačkom ili nekom drugom ključu malim udrugama tipa one man band koji potroše novce u vjetar; par ih postigne neki rezulatat kako bi opravdali financijski izvještaj i tako godinama. Godišnja sredstva koja se raspoređuju na županije u suradnji s lokalnom samoupravom mogla bi izgraditi bar jedan takav centar za mlade. Dakle, loše gospodarenje novcem. Nadalje problem je i u samoj lokalnoj samoupravi, odnosno VGČ koje nemaju ingerenciju nad zemljištem i objektima u gradskom vlasništvu i tako se sve svodi na programe želja i poruka gradskim vlastima. Prije otprilike 6 godina dobila sam odgovor od pročelnika za sport i obrazovanje da su takvi objekti suvišni, da nisu rentabilni...da li ovakvom stupidnom odgovoru treba nešto dodati??

Tko je glasao

Centri za mlade projekt su

Centri za mlade projekt su Foruma mladih SDP-a koji jasno promovira socijaldemokratku odlučnost u borbi za očuvanje onih društvenih vrijednosti koje su ugrožene današnjom metastazom profitno-tržišnih odnosa.
Hrvoje, to nije istina. Projekti su prepisani, a zna se jako dobro tko vodi HZTK.

Tko je glasao

Uvjeravam te Esperanza da

Uvjeravam te Esperanza da ovaj prijedlog nisam od nigdje prepisao. On je rezultat moje posljednje inicjative u Rijeci oko čuvenog alternativnog kluba Palach koji je također trenutno zatvoren, gdje sam zajedno s kolegama iz Foruma mladih i Akcije mladih pokušao utjecati na promjenu modela upravljanja i samih uvjeta korištenja prostora koje određuje Grad Rijeka, a sve u cilju očuvanja alternativnih sadržaja. Pri tom smo kontaktirali ljude iz Zagreba (klub Močvara), Pule (Rojc), Splita (klub Kocka), Dubrovnika (Lazareti), i kroz sintezu svekolikih iskustava osobno sam napisao ovu skračenu i općenitu verziju prijedloga programa..

Ako imaš kakavu alternativnu verziju bilo bi super da je ovdje na politici objaviš pa da svi zajedno vidimo o ćemu se radi, i ako što valja da je iskoristimo..

Moja je namjera da ovaj prijedlog bude na Konvenciji Foruma mladih Hrvatske usvojen kao dio službenog programa, pa će onda postojati relativno dobra osnova da se za njegovu realizaciju i lobira..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Hrvoje nema razloga da ti ne

Hrvoje nema razloga da ti ne vjerujem, jer kreativnost nikad ne dolazi samo s jednog izvorišta. To što spominješ je na tragu ovoga:
http://www.uhm.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=34&Itemid=55...
Jedan od projekata koje je odbacila gradska vlast. Čitav projekt osmislio je R.Glas sa svojom ekipom.
Navijam za tebe i nadam se da ćeš uspjeti realizirati bar dio, a možda ti pomogne gornji link.

Tko je glasao

Je, sve je to dobro, ali u

Je, sve je to dobro, ali u Pregradi je na vlasti HDZ i HSS i sumnjam da buju oni prihvatili kaj im neki malac iz SDP-a veli (ne bu mene niko j**al).

Šalu na stranu, centri za kulturu (a ne samo za mlade) je ono na što sam mislio kad sam (malo niže) pisao o alkoholizmu u malim mjestima. Jad i čemer dečka od 15 godina koji je završio osnovnu školu (valjda) i sad je upravo došao s njive ili izašao iz svinjca i odlazi u lokalnu birtiju dokazati da je "muško". Pitanje što bi taj drugo mogao raditi, pisati na pollitika.com? Jeli ima kompjuter, ima li internet, zna li pisati?
I koliko godina treba da alkohol učini nepopravljivu štetu, 5, 10, 15 godina? Za 10 godina on će imati 25!

Svakako podržavam takvu inicijativu i možda uspijemo razbiti glave onima koji gledaju iz koje je stranke došla ideja a ne gledaju njenu vrijednost.
Ova tema je preozbiljna i nevjerojatno je da nema gotovo nikakvih pokušaja da se nešto učini.

P.S. Hrvoje, oslobodi se ovog "mladi" i gledaj stvar šire. Koja je razlika između mog oca, mog sina i mene? Mnoge stvari možemo zajedno raditi i pri tome nam stvarno može biti dobro.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Moram priznati da si u

Moram priznati da si u pravu. I sam sam razmišljao da se prijedlog označi kao "Kulturni centri". Uostalom u prvotnoj varijanti koja se ticala prenamjene industrijskih postrojenja bivše tvornice papira u Rijeci, naziv projekta bio je "Samoupravni kulturni centar Hartera". Samo se pojavio problem neprimjerene ideološke konotacije označitelja "samoupravni", pa su mi savjetovali da ga izbacim :))
Uglavnom, stavio sam naziv "Centri za mlade" zato jer bi cijela priča trebala imati podlogu u Nacionalnom programu djelovanja za mlade, odnosno iz njega izvedenim Lokalnim programima djelovanja za mlade, pa sam procjenio da bi bilo lakše progurati priču putem takve kategorizacije (u NPDM-u se i spominju termini "klubovi za mlade", "centri za mlade")

No slažem se s tobom da priča ne bi trebala biti nikako isključiva i da je namjenjena svima koji su mladi duhom. Radi se prvenstveno o pitanju taktike i određenih fokusa..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Sjeća li se tko filma

Sjeća li se tko filma Breakdance, u kojem su se mladi ljudi zavedeni ljubavlju prema plesu i prijateljstvu pobunili protiv establishmenta i prikupili lovu za spas kultnog okupljališta mladih, gdje su mnogi isto tako napravili prve plesne korake i doživjeli prve poljupce? :) Na kraju su uspjeli, i "Miracle" je preživjelo.

Što fali građanskom neposluhu? S birokracijom nema birokratskog rata, to je osuđeno na propast. Pucanje paragrafima na sustav teško će polučiti uspjeh, ako se ne koriste i druge legitimne metode. Čuj ovo: " Skupina od 50-ak volontera...". Pa s 50 ljudi se ratovi dobijaju, hej, toliko ljudi je u kolovozu 1991. obranilo Borovo Naselje. Jaki neki volonteri....

Tko je glasao

Što fali građanskom

Što fali građanskom neposluhu?S birokracijom nema birokratskog rata, to je osuđeno na propast.
Ništa, potpuno podržavam građanski neposluh, ali ovo drugo ne stoji. Prilično je dobro biti potkovan svim mogućim argumentima.

Jedno ne eliminira drugo, dapače, kombinacija je upravo ono idealno.

Vjerujem da je dobro imati u raspravi podatke koji će biti neugodni za protivnika a ne samo paušalne ocjene.
Za ovaj slučaj bi trebalo otkriti dali je izrađena potrebna dokumentacija, tko je to izradio, dali ima ugovor, dali i koliko je plaćen projekt, dali ima potrebne suglasnosti i dozvole i dali su bile pravomoćne u trenutku izvođenja radova, tko je izveo radove, dali je bilo natječaja, jesu li ostale ponude bile prave ili samo "miterice", ima li ugovor izvođač i dali i koliko mu je plaćeno, što je bilo s inventarom i materijalom dobevenim od rušenja, jeli tu netko nešto prodao ili, nedajbože, odnio u svoju klet. Naravno bilo bi dobro imati i imena svih osoba koje su davale naloge i potpisivale pojedine ugovore (obje strane naravno).

Imate sajt, iskoristite ga i objavite sve pronađene dokumente, naravno, u strateškom trenutku.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Kako vam se bliže lokalni

Kako vam se bliže lokalni izbori..... dajte pokažite koliko ste doista u stanju mobilizirati istomišljenike, izađite na izbore sa svojom listom i samik odlučite o svojoj sudbini i naravno sudbini "budućeg doma mladih"...

Tko je glasao

Tužno, a sad najbolje da se

Tužno, a sad najbolje da se svi preselite u lokalne birtije i povećate vanpansionsku potrošnju, a mogli bi postati i alkoholičari tako da birtaši imaju sigurnu klijentelu.

Nije jako poznato, ali kad se maknemo iz gradova i uđemo u mala mjesta, a pogotovo u ona izvan glavnih prometnica, naći ćemo izrazito puno alkoholičara, i to vrlo mladih ljudi (malo ih doživi starost). Najčešće iz tih malih mjesta zbrišu žene i ostanu samo muškarci koji naslijede kuću i zemlju (ipak smo patriarhat) i to nasljedstvo se pretvori u njihovu nesreću. Svojevremeno sam razgovarao sa župnikom iz Krapja (mjesto na Savi cca 12km uzvodno od Jasenovca) koji je rekao da u njegovoj župi ima 40 momaka (to je njegov izraz za neoženjene mladiće) za koje u mjestu ne postoje žene koje bi oni mogli oženiti i tako osnovati obitelj, i ti su u pravilu osuđeni na samački život u kojem je centralna kulturna ustanova lokalna birtija.

Ako gledamo u tom kontekstu nestanak Doma kulture, prostora u kojem se mogu odvijati raznorazne društvene djelatnosti, onda to možemo okarakterizirati kao razaranje temelja neke lokalne zajednice, jer, kako drugo možemo nazvati oduzimanje prostora mladima.

P.S. Prema Zakonu o gradnji za rušenje nekog objekta potrebno je izraditi "Elaborat uklanjanja objekta" za koji treba ishoditi suglasnosti pojedinih nadležnih ustanova i dobiti Dozvolu za uklanjanje objekta (slično kao građevinska dozvola, samo malo naopako). Takav elaborati treba sadržavati arhitektonsku snimku objekta kojeg se kani rušiti i opis načina uklanjanja i potencijalnih opasnosti što izrađuje statičar. Vrlo vjerojatno je za takvo mišljenje bio nadležan i Zavod za zaštitu spomenika kulture (sad se to zove nakako drukčije). Pregrada je, koliko ja znam, potpala pod novosnovani Ured u Krapini (na vašu nesreću). Najjednostavnije je da zatražite uvid u spis (datum i urudžbeni broj) tako da možete kontrolirati dali je dozvola za uklanjanje izdana retroaktivno. Također, svaka dozvola ima žalebni rok i radovi se mogu obavljati tek nakon pravomoćnosti. Ako se pokaže da stvari ne štimaju, pozovite građevinsku inspekciju. Građevinska inspekcija izlazi samo po prijavi, a ne obilazi teren i ne patrolira.

Sretno

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Od početka cijelog slučaja

Od početka cijelog slučaja mi smo dobili jako malo službenih dokumenata. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražili smo svu dokumentaciju vezanu uz slučaj, ali je nismo dobili s obrazloženjima tipa: to nama ne treba, zapisnici bi mogli biti podložni manipulaciji i materijal za ogovaranje, postupak je u tijeku i tako dalje... U rujnu predmet je poslan na Upravni sud i od onda nemamo nikakvih informacija.

Konzervatorski odjel iz Krapine čak je u jednom trenutku dao negativno rješenje po pitanju rušenja zgrade Doma kulture, ali je pročelnica Antonija Prebeg nedugo iza toga smijenjena. Čak su je spomenuli u očitovanju Uredu za ljudska prava:

U isto vrijeme Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel iz Krapine, sakrivši u tekstu pod brojem parcele, stavlja zgradu bivšeg disko kluba pod zaštitu države iako je ista od 1983. godine godine Urbanističkim planom i provedbenim aktima te site Uprave određena za rušenje kao bezvrijedne, a ista se ne nalazi od tada ni u jednom Prostornom planu. Osim toga pročelnica toga odjela daje svoje privatno mišljenje kojim glorificira predmetnu zgradu i opravdava njezino postojanje.

Tko je glasao

Rješenje o ukanjanju

Rješenje o ukanjanju objekata (isto kao građevinska dozvola) treba biti dana na uvid svim strankama u postupku. Tu spadaju susjedi i korisnici prostora (susjedi trebaju dati svoju suglasnost na intervenciju). Pretpostavljam da Disco nije imao nikakav ugovor o najmu prostora (što je isto prekršaj od strane vlasnika zgrade, pogotovo ako je netko držao šank) i da pravno gledano on ne postoji, iako se i tu da nešto napraviti.
Svakako, ako Konzervatorski odjel ima stav da zgradu treba čuvati i još ako je napisana preventivna zaštita (vrijedi 2 godine) onda odjel mora pokrenuti postupak kod građevinske inspekcije.
Zar nitko od ljubitelja "Diska" nije pravnik pa da se pročačka po tom slučaju.
Istina je da zgrade nema više, kao što kaže Maestro, ali vrijedi ustrajati i možda dobijete neki drugi prostor ako nastane dovoljno velika tarapana.
Svakako vrijedi pokušati, a na kraju krajeva nekakva zajednička akcija mora donijeti nekakve rezultate.
Pokažite onima gore da niste šutljiva većina - ovce za šišanje.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Vi ste načelno u pravu. Ali

Vi ste načelno u pravu. Ali pozvali oni i Papu Benedikta nema pomoći jer Doma više nema a gradsko poglavarstvo sigurno već ima plan kako teren najbolje unovčiti. Pa u Zagrebu se događa u stvari isto.

Tko je glasao

bilo bi mi nekako lakse da

bilo bi mi nekako lakse da ga misle unovciti. ali generalno je plan napraviti veliki plato/trg i nekakvu pozornicu kako bi se izmedu ostalog mogla odrzavati misna slavlja na otvorenom po uzoru na Marija Bistricu (uz disko, jos i ruse zidice uz crkvu kak obi se cijeli taj prostor pospojio). neki su rekli da kaj se bunimo kaj je disko srusen kad budemo na pozornici mogli raditi koncerte. ko da je pregrada na jugu dalmacije pa se 6 mjeseci u godini moze biti na otvorenom. takoder, sto je daleko najveci problem, realnog alternativnog prostora nema. cak za sve ono sto su nam obecali da bi se moglo napraviti (centar za udruge u industrijskoj zoni, potkrovlje nogometnog kluba, etc...) nije osigurana niti kuna u gradskom proracunu.

___________________________________________________
'Ali mogao sam isto tako stajati usred polja kupusa i samom sebi recitirati pastoralnu poeziju'

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci