Tagovi

Strepite!

Jutarnji je danas objavio još jedno upozorenje o katastrofi koja eto samo što nije. Niti je Jutarnji jedini koji s vremena na vrijeme objavljuje takve priloge, niti je prilog sam po sebi znanstveno neutemeljen - u čemu je onda problem?
Problem nastaje kad znanstveno istraživanje mora postati vijest. A ako pitate medije, novinare, blogere, ma bilo koga tko želi "uvaliti vijest" bilo kome, lako ćete saznati da su loše vijesti najbolje za objavljivanje. Da, globalno zatopljenje je prilično solidno dokazana znanstvena činjenica, jednako tako postoje osnovane pretpostavke o činiteljima koji utječu na njega. Nakon toga, postavlja se pitanje kako reagirati. I tu prelazimo iz znanosti u nagađanje.
Teza sa kojom se barata jest da ako će uslijed globalnog zatopljenja doći do posljedica po Zemlju onda će one biti u rasponu od "značajne" do "katastrofalne", i iz toga se izvodi zaključak kako trebamo, svi zajedno, spriječiti globalno zatopljavanje. Pitam: Zašto? Zašto ne bi te posljedice mogli, kad ih već možemo predvidjeti, jednostavno mogli i prihvatiti i prilagoditi im se? Nije li to osnovno pitanje opstanka - evolucija, odnosno prilagođavanje promjenama okoline?
Najčešći odgovor koji dobivam na takvu tezu jest: Ali moramo spasiti Zemlju! I opet pitam: Zašto? Ne bi li, prije svega, trebali spašavati ljude? Naravno, ne tvrdim ni na koji način da bi sada trebalo zanemariti zdrav razum i uništiti resurse koji su nam na raspolaganju, jednostavno zato jer si tako oduzimamo vrijeme za prilagodbu ili odlazak. A čak i ako uzmemo u obzir one koji doživljavaju Zemlju kao organizam, što je Gea učinila nama kao vrsti osim pokušala nas istrijebiti?
Naravno, ovo jesu ekstremni (i samo donekle karikirani) stavovi - no pitanje ionako nije o zamjeni žarulje u zahodu šparnom. Pitanje je čime možemo spriječiti trgovinu strahom koja nas svaki dan zasipa ovim ili onim scenarijem katastrofe. Uostalom što je najgore što nam se može dogoditi - da izumremo? Gledano iz ove perspektive, čak mi se ni ne čini da je dinosaurima loše.

Komentari

Ne samo Jutarnji list,

Ne samo Jutarnji list, cijeli sustav sadašnjeg EPH nije objavio nijedan članak u kojem je nešto dobro. Kuljiš je objasnio stvar logičnom obzirom da je sav zanatski nauk morao obaviti on ad hoc i pokojni Marinko Božić, gdje niti Letica, Pavić niti njegov šegrt Butković nisu bitni.
Obzirom pak na školu tih učitelja, stvar ne stoji loše kako izgleda.
Stvar ne stoji loše ni na primjeru Bugarske, gdje je njihov suvlasnik WAZ doveo stvar do stupnja medijske kontrole da niti Vlada nije mogla objaviti bitno, pa se izvlače.
Imamo Monthy Payton uživo.

Tko je glasao

Ne samo Jutarnji list, ne

Ne samo Jutarnji list, ne samo EPH nego bilo koja novina ili televizija - zapravo bilo koji medij obavezno ima i ovakvih priloga i to ne samo u Hrvatskoj. Ne stoji da "EPH nije objavio nijedan članak u kojem je nešto dobro" - svaki medij ima svoje "heroje" ove ili one vrste (nerijetko i među političarima, naravno) i promovira ih kao "dobru stvar". A ne slažem se ni sa tezom da neka vlada (pa ni bugarska) mora moći objavljivati ono što je bitno - jednostavno nije na vladama i političarima da sude što je bitno za objavljivanje (ili recimo koji prilog treba biti u kojoj minuti vijesti).
Ono što je bitno u ovakvim prilozima, ili poglavito u "znanstvenim istraživanjima" kakve objavljuje Man's Health ili slični magazini (pa onda kao "maskirani" marketing prenose i drugi, perceptivno ozbiljniji, mediji), jest to da oni predstavljaju sustavno zaglupljivanje korištenjem kvaziznanosti ili zloupotrebom znanosti. I to je jasan globalni fenomen koji više ili manje namjerno koristi logičke greške kako bi određene teze dobile na "važnosti", a time i medij koji ih obrađuje na kredibilitetu.
Pojedini medij (Jutarnji) ili nakladnik (EPH/WAZ) su praktički nebitni u cijeloj priči upravo zato jer nisu ništa posebno. A ako pogledamo malo šire upravo je ta praksa "ograničenog razuma" u pozadini raspleta gotovo svih afera - od Sanaderovih satova, Jadranke vs. Jadranke, "oglasne transparentnosti"... Upravo zato smatram bitnim ogoljavati takav način medijske prezentacije na temama koje su dovoljno daleko od dnevnopolitičkih - poput ove.

Tko je glasao

Očigledno smo u puno toga

Očigledno smo u puno toga odavno na svjetskoj razini.
Radi masovnih zabluda da nismo ima smisla upozoriti da jesmo na primjerima gdje jesmo.
U nekim drugim prilikama bi bilo zanimljivo osvjetliti i djelove gdje smo u svjetskoj špici.
Iako ovdje nije bitno, red je uzgred poštivati činjenicu da je EPH naš reprezentant.

Tko je glasao

Mislim da se i Nacional i

Mislim da se i Nacional i Večernji i 24sata i Nova žestoko bore, sveki dan, za tu "časnu" titulu "reprezentanta".

Tko je glasao

A čak i ako uzmemo u obzir

A čak i ako uzmemo u obzir one koji doživljavaju Zemlju kao organizam, što je Gea učinila nama kao vrsti osim pokušala nas istrijebiti?

Može malo pojašnjenje ovog stava?

Tko je glasao

Pa za početak, ako nisi

Pa za početak, ako nisi vidio crtić "Humans!" (studio se zove Three Legged Legs, 11 mega Quicktime), najtoplije preporučujem.
Ukratko, teza je jednostavna - ljudi kao vrsta se ponašaju prilično virusoliko (postoji i proširenje te teze da se bilo koji dovoljno razvijeni oblik života odnosni tako prema svom ekosistemu, no da ne razvodnjavam) i shodno tome Zemlji (u kontekstu živog bića) je cilj riješiti se infekcije (globalno zatopljenje - raste joj temperatura...). Konkretne metode uključuju poplave, potrese, vulkane - čak i godišnja doba, zašto ne (svake je zime odumiralo dovoljno ljudi da ostatak vremena budu podnošljivi, no izgleda da smo mutirali).
Mrvu ozbiljnije, smatrati da blijeda plava točkica uopće ima neke pretjerane veze s tim što na njoj postoji nešto što je u jednoj svojoj formi samo sebe definiralo kao "život" je u najmanju ruku naivno. Ljudi, teoretski, mogu uništiti Zemlju, no smatram daleko vjerojatnijim da ju uništi neka kozmička "nezgoda" jer bi takav pothvat zahtjevao od ljudi daleko više volje i koordinacije nego što su kao vrsta do sada ikad pokazali. Vjerojatnije je da ljudi mogu trajno narušiti ekosistem koji postoji na Zemlji, možda čak i do mjere da izumru kao vrsta. Zemlja će nastaviti postojati i nakon toga kao što je postojala i prije ljudi i nakon brojnih drugih vrsta. Jednako tako, to ne bi bila prva (a vjerojatno ni zadnja) promjena ekosistema, i velika je vjerojatnost da će sam život u nekoj formi i dalje opstati na ovom planetu.
Kroz masu ekoloških i "ekoloških" tema se provlači teza o "Majci Zemlji" - na ovaj ili onaj način koji pobuđuje emocije. To je postala dogma kojom se indoktriniraju i djeca u vrtićima, no to je samo jedan pogled na ekosistem u kojem živimo. Dio koji si citirao je jedan drugačiji problem na to isto. Ključ iza cijele priče je da problenima koji se tiču sredine u kojoj živimo, svi skupa kao vrsta, trebamo prilaziti bez takvih dogmi jer one smanjuju percepciju i ograničavaju razmišljanje.
Zemlji ljudi ne trebaju, no u posljednjih pedesetak godina se kristalizira shvaćanje da ni ljudima ne treba Zemlja. To je problem opstanka (temeljni problem onoga što nazivamo "život") dovelo do kriterija "isplativosti" - iz ljudske perspektive. Očekivati da će neka vrsta potisnuti svoj nagon za samoodržanjem kako bi spasila svoj okoliš smatram nerealnim. Uostalom to i jest u pozadini svih ovakvih kataklizmičnih vijesti - ako temperatura poraste (izumru kitovi, pande, posiječemo šume...) ljudi će izumrijeti. Možda. A možda i ne.
Ono što je nužno, a kao optimist se nadam da će se i dogoditi, jest da ova civilizacija ostvari pomak u vlastitom ustroju. Neki to zovu globalizacija - no osobno smatram da to prepojednostavljeno prikazuje proces koji se odvija. U tom kontekstu, smatram da je bitno da se pogotovo ovakva pitanja rješavaju trezveno i uz razumno razmatranje opcija nego emocionalno "ugasimo-svjetla-na-pet-minuta-da-spasimo-Zemlju" i dogmatski.
A što se samog posta tiče, ni zatopljenje, ni Gea ni ekologija nisu zapravo ono što mi je bila tema. Cilj je bio ukazati na način "razmišljanja" gdje se kombinacijom logičkih grešaka i "nabadanjem" znanosti serviraju razne "istine" - i to eventualno transponirati i na druge teme gdje se takav princip pojavljuje.

Tko je glasao

Ako umre domar i mi cemo

Ako umre domar i mi cemo vjerovatno otegnuti papke, bar veci dio nas. Zato ne smjemo ljutiti domara, moramo ga postovati, jer on nam daje zivot. I to je to. E sad, mi mozemo i pomoci nasem domaru da bude bolji prema nama, nije da ne mozemo. Ipak smo mi trenutno najinteligentnija ili bar najpoduzetnija inteligentna bica na Zemlji. Shodno tome bismo trebali iskoristiti nasu inteligenciju da osiguramo dobre odnose sa nasim domarom, a ne da ga ubijemo i na taj nacin ubijemo i sami sebe.

BTW, stara je prica da su preinvazivni virusi losi u prezivljavanju, a da najbolje prosperiraju oni koji nece biti preopaki prema svome domaru. A mi zelimo prezivjeti kao vrsta, sta ne?

Tko je glasao

Svi mi ćemo kad tad

Svi mi ćemo kad tad otegnuti papke, ne samo veći dio nas. A "domar" ne da se ne ljuti nego nas ni ne primjećuje - njemu je svejedno hoće li ga gaziti dinosauri, ljudi ili žohari. I nije točno da nam "daje život" - daje nam resurse (ili ih otimamo, zavisi o gledištu koje imaš). Samo je pitanje kako ćemo ih i koliko dugo trošiti, no možemo biti sigurni u to da će se potrošiti i da ćemo se tome morati prilagoditi. Dobri smo si s domarom dok ima pive, a onda tražimo novi tulum...

A paraziti paze na svog domaćina, dok virusi preživljavaju tako da se konstantno šire...

Tko je glasao

A gdje bi se ti sirio? Na

A gdje bi se ti sirio? Na Mjesec?

Tko je glasao

Članak je, ruku na srce,

Članak je, ruku na srce, bullshit čak i unatoč napomeni da su stavovi karikirani. "Spašavanje ljudi" je floskula ako život na Zemlji postane težak, ako već ne nemoguć. Osim ako se svi skupa ne preselimo na neku drugu planetu koju bismo onda mogli također postupno uništiti.

Tko je glasao

Savršen komentar zbog dva

Savršen komentar zbog dva stava koji ilustriraju upravo ono zbog čega sam i pisao.
"Spašavanje ljudi" je floskula ako život na Zemlji postane težak
A kad to život za Zemlji (za ljude kao vrstu) nije bio težak?
ne preselimo na neku drugu planetu koju bismo onda mogli također postupno uništiti
Ono "također" podrazumjeva da uništavamo Zemlju. Na koji način? Gotovo je zanemariva vjerojatnost da čovjek može uništiti Zemlju kao planetu, a osnovana je sumnja da može unitštiti i život na njoj. Mogao bi uništiti ekosistem koji trenutno postoji (pa i do mjere da ne bude pogodna za njegov daljnji opstanak), no poanta ekosistema jest da se mijenja i da se organizmi koji ga čine tim promjenama prilagođavaju. Širiti se po dostupnom okolišu i iskorištavati dostupne resurse za vlastiti opstanak nije značajka ljudi, ni virusa nego života kao pojave.

A cilj "bullshita" je bio pokazati da postoje i drugačiji pogledi na bilo koji konkretan problem osim "moramo ovo ili ono", pogotovo ako se postave i malo drugačiji prioriteti u rasuđivanju.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci