Tagovi

STOP nuklearnim elektranama u Hrvatskoj!!!

Meni je "najbolje" kad ljudi koji nemaju veze sa stvarnoš?u, zato jer im je Bog, potpuno neopravdano, dao u ruke enormna bogatstva, ali neka to bude na NJegovu volju, dakle, kad ti ljudi pokušavaju ostatku naroda nametnuti svoje izopa?eno vi?enje svijeta!

Dakle, ?ovjek kojem je Bog dao da se "doživotno" ustoli?i u stolicu Hrvatske Gospodarske komore, a da tako?er postane direktor jedne od najve?ih hrvatskih tvornica, "Kraša", nakon ?ega on, naravno, nije smatrao za shodno da bi stolicu u Hrvatskoj gospodarskoj komori prepustio nekom drugom, jer zacijelo misli da osim njega, bogomdanog, nema nikoga tko bi to mogao voditi jednako dobro, tako da ?ovjek danas sjedi u dvije jako skupo pla?ene fotelje i prima tko zna koliko još naknada u tko zna koliko nadzornih odbora, dakle, taj ?ovjek koji nikako ne može imati veze sa stvarnoš?u, on se usudi ostatku Hrvatske soliti pamet svojom nerealnoš?u.

Dakle, ?ovjek koji živi na basnoslovnim svotama novca, ne može zamisliti da 300.000 tisu?a ljudi Hrvata živi od bijedne naknade biroa za zapošljavanje (kamo sre?e da su naknade za nezaposlene velike kao naknade ?lanovima razli?itih nadzornih i upravnih nesposobnih odbora). On to ne razumije. Valjda zato jer je on bar jednog od tih 300.000 ljudi ostavio NEZAPOSLENIM zato jer mu nije prepustio fotelju ili HGK-a ili Kraša! Da ne kažem da se od pla?e predsjednika HGK-a ili predsjednika Uprave Kraša ne može namiriti samo jedna nezaposlena osoba, ve? može sigurno njih 100.

Naravno da ovaj narod, koji državi uredno pla?a ?lanarinu za HGK (iako mi nikad nije bilo jasno ?emu i kome to uop?e služi) nikad ne?e doznati svotu iz managerskog ugovora predsjednika Uprave jednog Kraša, ili predsjednika HGK. Niti ?e ikad prezbrojiti koliko koštaju troškovi službenog automobila koji mu je vjerojatno stavljen na uporabu 24 sata dnevno, ili koliko koštaju sve naknade u ?lanstvima nadzornih odbora.

Dakle, taj ?ovjek, koji živi na državnim jaslama i ujedno vodi jednu od najja?ih tvornica u Hrvatskoj, ne zato jer bi on bio neki lumen, ve? zato jer mu je netko to omogu?io po ne znam kojoj osnovi, taj ?ovjek bi ovom jadnom narodu, koji ne zna što ?e s ljudima na birou za zapošljavanje, on bi UVEZAO MILIJUN RADNIKA u Hrvatsku, da konkuriraju tim bijednim nezaposlenima s biroa za zapošljavanje.

Stvar ne bi bila ?udna da to veli netko s ulice, bilo tko, ali kad takvu glupost izvali "doživotni" predsjednik Hrvatske Gospodarske Komore, onda je to nešto strašno!

Ali da idemo po redu. To?no je to što on kaže da nam prijeti "Bijela kuga". Jer podaci DZS-a pokazuju stvarno lošu situaciju:

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2006.
________________________________________
Živoro?eni 41 446
Umrli 50 378
Prirodni prirast -8 932

Ali situacija s nezaposlenima je još katastrofalnija, iako se o?igledno iz godine u godinu sve više smanjuje. No impozantni broj nezaposlenih osoba još uvijek je dovoljno velik, tako da predstavlja jedan od najvažnijih problema hrvatske vlasti danas.

Podaci DZS

STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI
________________________________________
Stopa registrirane nezaposlenosti
za travanj 2008. iznosi 13,9%.

Nezaposleni
2004.---- 309 875
2005.---- 308 738
2006.---- 291 616

izvor: www.dzs.hr

Iz ovih podataka, svatko normalan tko bi uklju?io svoj mozak, zaklju?io bi da bi se problem broj 1. (rast broja umrlih - pad broja ro?enih) riješio, kada bi se razriješio broj nezaposlenih od gotovo 300.000 ljudi.

Jer kako ?e se ljudi ženiti i ra?ati djecu, ako nemaju POSAO!!! Dakle, najprije ljude treba pozapošljavati, a onda ih pustiti da na miru rade one stvari, pa ?e se i djeca ra?ati!

Ali kako bi jedan predsjednik HGK to mogao znati, kad ne živi me?u ljudima, ve? leti nebesima??

Bude li Hrvatska Demokratska Zajednica izbacila ovog ?ovjeka na bilo koju politi?ku poziciju, ja sigurno više ne?u dati glas toj politi?koj opciji!!! Neka to bude jasno jednom za sva vremena.

Sljede?i primjer beskrupulozne gospodarske elite, koja, umjesto aktualne hrvatske vlasti, drma ovom državom je HEP. Gospoda direktori HEP-a koji zacijelo imaju jednakovrijedne managerske ugovore poput lebde?eg direktora Kraša i predsjednika HGK, lete zajedno s njim po nebu, jer im je Bog dao previše dobra, pa nemaju zdravog razuma. Ta gospoda su potpuno poludjela, pa name?u Premijeru tezu da malobrojno hrvatsko stanovništvo (svega 4,5 milijuna stanovnika) ne može svoje energetske potrebe zadovoljiti hidrocentralama, vjetroelektranama, solarnom energijom i stotinama drugih alternativnih izvora energije, ve? name?u izgradnju NUKLEARNE ELEKTRANE, za kojom u Hrvatskoj nitko nema potrebe, osim onih koji žele u svoje džepove utrpati ogromne provizije od kupovine europske zastarjele nuklearne tehnologije.

Dakle, nakon što nas nije dotukla ?ernobilska kiša, nakon što nas nisu dotukli ?etnici, nakon što nas nije dotukao ratni stres i s tim svezane dugotrajne posljedice tj. sve ve?a pojavnost raka, ?ak ni nakon havarije Krškog nedavno, oni nama najavljuju izgradnju novog ?ERNOBILA i to u Slavoniji, žitnici Hrvatske, ili negdje na Jadranu, glavnoj turisti?koj meki Hrvatske.

Koliko je to suludo vidi se po tome da svi redom, ?lanovi HDZ-a koje sam u svezi toga saslušala, govore: "ne?e nuklearka u Hrvatsku dok je mene".

Kad bi premijer malo otvorio uši i poslušao svoj narod, shvatio bi o ?emu je tu rije?!!! Ukoliko se bude inzistiralo na izgradnji nepotrebne nuklearne elektrane u Hrvatskoj, nema te regije koja ?e to dati izgraditi u svom dvorištu, pa ?e do?i do uzbune hrvatskog naroda, a taj novi stres, nakon proživljenog ratnog, nam uop?e nije potreban!

Prema tome, poru?ujem aktualnoj vlasti, neka radije smijeni direktore HEP-a ako oni energetsku problematiku ne znaju riješiti na druga?iji na?in, osim nuklearnom centralom. Ako ni nakon toga što primaju tko zna kolike pla?e mjese?no, nisu sposobni uklju?iti svoje mozgove za nalazak razumnog rješenja, onda su zaslužili otkaze, a na njihovo mjesto neka do?u ljudi koji znaju misliti na budu?nost hrvatskog naroda, ljudi sa biroa za zapošljavanje, koji ?e zahvalno prihvatiti posao i uklju?iti mozgove, za razliku od ukopanih direktor?i?a HEP-a kojima je Bog povjerio važan zadatak, da rade na dobrobit Hrvatskog naroda, a oni misle isklju?ivo na svoju debelo podmazanu stražnjicu.

Da ja ne pri?am gluposti, evo samo malo relevantnih podataka:

Hrvatska šesta u Europi po broju umrlih od raka
Od ukupno tridesetak promatranih zemalja u Eurostatovu ljetopisu Hrvatska se našla na šestom mjestu po broju umrlih od karcinoma, s 213 slu?ajeva na sto tisu?a stanovnika, a stopa smrtnosti od sr?anih oboljenja triput je ve?a nego u Španjolskoj i Francuskoj.
Izvor na blogu LQ

Možete li, gospodo HEP-ovci dokazati da ovo nije posljedica ?ernobila, ili Krškog? Želite li svojoj djeci ostaviti u naslje?e borbu sa smještajem tisu?ama godina nerazgradivog nuklearnog otpada? Možete li biti toliko uvjereni da ste imuni od onog od ?ega hrvatski narod šaptom umire po bolnicma širom Hrvatske. Trebate li na svojoj koži osjetiti što zna?i umirati od raka?!

STOP NUKLEARNIM CENTRALAMA U HRVATSKOJ!!!!!!
HRVATSKOJ NE TREBA NOVI ?ERNOBIL!!!

Nikad , nikad ne?u dati svoj glas onome tko zastupa korištenje nuklearne energije žrtvuju?i budu?nost svoje djece tu?im dubokim džepovima!!!!

Hrvatska ne treba nuklearne centrale, a ne treba ni one koji zastupaju nuklearnu energiju!!!

GOSPODO HEPOVCI, IZVOLITE TRAŽITI "DRUGO NAJBOLJE RJEŠENJE", AKO NISTE SPOSOBNI ZA TO, IZVOLITE PREPUSTITI FOTELJE ONIMA KOJI ZNAJU!!!

Epilog:
http://pollitika.com/quot-vox-populi-vox-dei-quot-ili-zasto-cu-dalje-gla...
Hvala Premijeru na brzoj reakciji!

Komentari

Projekt Sava Zagreb

Projekt Sava Zagreb desetljećima ne počinje.
http://hrcak.srce.hr/file/14364

Jer to je samo 120 MW, nešto na što se je ispod nivoa i osvrnuti.

Ali to nije jedini ni ključni razlog. Ostali su:
- npr. brane Podsused-Jarun i Bundek su ujedno most, pa se njihovom eventualnom izgradnjom gubi dragocijeni učinak već užurbane gradnje zasebnih mostova sa zajedničkim d.d. IGH i još bolji budući zgoditak demontaže tih mostova kada se ovo izgradi (jer se iz puno razloga mora izgraditi);
- izgradnjom ovoga projekta se otvaraju jaki jeftini prometni koridori istok-zapad na linijama postojećih nasipa (dugi provizoriji) te velike javne površine, što gadno ugrožava cijeli sustav upsješnih višedesetljetnih poslovanja na davežima, sve se može srušiti od toga, ne samo poredak nego i sva pamet;
- gadno je i oko vode, jer se ovim projektom može uticati na sve vode, od pitkih do svih drugih, čime također otpada sustavno dugo spašavanje uništavanjem vodocrpilišta i svega korak po korak, bespravnim vađenjem šljunka i raznim drugi sportskim i rekreaktivnim aktivnostima;
- još najgore je po svijest, razmišljanje. osim što se razno može dobiti više i bolje za 100x manju cijenu od svega dosadašnjeg, već prvi koraci bi izazvaali lomove svijesti, pa i oko energije, u smislu kako smo desetljećima lomili pamet a vidiš sada pravog loma ...

Zato je najbolje s krajnjom indignacijom i gađenjem odbaciti i ovo malo podsjećanje na pišljivih 120 MW. Ujedno se ispričavama na spamanju plodne i znimljive rasprave o energetici.

Tko je glasao

Država bi trebala donesti

Država bi trebala donesti zakon o jeftinoj nočnoj struji za domačinstva.

Po noči je mala potrošnja i elektrane moraju reducirat svoje kapacitete, a to njih isto košta.

Po danu moraju radit punim kapacitetom i još uvozit struju.

Kad bi samo vešmašine bile uključene po noči, bila bi mreža rasterečena po danu i u jutro bi se veš mogel ranije obesit.

Kolko bjele tehnike radi dan i noč na stand by i več je izračunato od pametnih ljudi da je to u kunama oko 150 na mjesec.

Nek bude na godinu 1500 kuna.

Kučanstvo bi imalo više u džepu, a napravili bi nekaj i za okolinu.

Tko je glasao

Baš sam sad završil s

Baš sam sad završil s gledanjem dnevnika na internetu i to od 12.06.2008 i čul to kaj sam gore napisal.

Zacrvenil sam se valjda i po riti.

Tko je glasao

Pozdrav svima! Budući sam

Pozdrav svima! Budući sam inženjer i to baš iz ovog područja koje uključuje elektrane pa tako i nuklearke, želio bih ponuditi viđenje tog problema.

Prva stvar se tiče broja umrlih kao posljedica nesreća u elektranama. Naime, pokazalo da je najmanje ljudi umrlo kao posljedica nesreća u NE, a najviše od HE i TE. To je zato što je više ljudi poginulo od pucanja brana kod HE, odnosno urušavanja rudnika u kojem se kopa ugljen za TE, nego od nuklearnih nesreća.

Ja se slažem da izgradnja HE ima prednost pred NE, ali nam naši hidropotencijali ne dopuštaju i uz to na nekim rijekama se ne smije graditi (sve pogranične rijeke jer se ne možemo dogovorit sa susjedima + Korana, itd...). Ove HE koje su trenutačno u izgradnji (HE Lešće i HE Kosinj) su relativno malih snaga (oko 50ak MW) i ne mogu značajnije doprinijeti (ukupna instalirana snaga u RH je 3826,5 MW) sustavu. NE Krško s druge strane sudjeluje s oko 360 MW što je relativno značajni iznos (ukupna elektrana daje izlaznu snagu oko 720 MW, a pola ide Slovencima pola nama). S druge strane HE ne mogu raditi ako nema vode što postaje veliki problem zbog globalnog zagrijavanja i smanjenja količina padalina svake godine.

TE mogu značajno doprinijeti povećanju proizvodnih kapaciteta (npr TE Sisak proizvodi 420MW) , ali su veliki zagađivači zraka usprkos raznim filterima i ostaloj tehnologiji (radi se o ispuštanju većih količina ugljikovih i sumoprovih spojeva). Također, kao i NE moraju biti sagrađene uz riječna područja jer termonuklearni procesi zahtijevaju velike količine vode za hlađenje, a elektrane u rijeku ispuštaju toplu vodu što može biti pogubno za riječni život i na to se jako pazi. Osim toga ovisni ste o cijeni nafte (najčešće pogonsko gorivo uz mazut i ugljen) koja i nije baš stabilna.

Samo bih se kratko osvrnuo i na problem Černobila. Ruska nuklearna tehnologija se razlikovala od europske u to vrijeme čak i dan danas pogotovo po pitanju konstrukcije reaktora. Ruski tip reaktora (VVR) NIJE bio smješteni unutar nikakve posude tako da kad je došlo do proboja radioaktivni materijal je iscurio u okoliš. Njegova europska inačica (PWR) koja se nalazi i u NE Krško se nalazi u čelično betonskoj posudi pod tlakom od 150 bara i konstruirana je izdržati eventualne probleme curenja radioaktivnog materijala ili moguće eksplozije. Nesreća u Černobilu se mogla spriječiti, ali ne bih o tome i ovako je već predug post :). Smatram da je glavni problem neinformiranost ljudi koji čim čuju Černobil stresu se od straha, a zapravo su im samo servirane strahote koje je nesreća donijela dok ih se ne upoznava KAKO je došlo do nesreće. Što se tiče nuklearnog otpada, njegovo vrijeme raspada je doista veliko ali ga se može odlagati u prostorima koji osiguravaju širenje radioaktivnosti.

NE je najskuplja investicija, ali je gorivo jeftino, a izlazna snaga velika.

Evo još par riječi o obnovljivim izvorima pa vas neču više tlačiti. Ukratko solarni članci, ćelije ili kako hoćete su energetski NEISPLATIVI odnosno koeficijent iskoristivosti kad je riječ o pretvorbi u električnu energiju je mali. Pokazalo se da su zasad jedino efikasne za grijanje vode.
Vjetroelektrane su odličan prozivod kojeg su Danci progurali na svjetsko tržište, a koji nema velika utjecaja na elektroenergetski sustav zato što daje fantastično malu izlaznu snagu (jedva 1-1.5 MW) a i to samo kad ima vjetra (kad ga nema ili kad je prejak miruje). Da ne spominjem kakve probleme ima sustav sa uklapanjem-isklapanjem VE svako malo.

Zbog ovih razloga smatram da je NE najbojle rješenje za naš sustav. Pozdrav

Tko je glasao

Evo ti jedan problem za

Evo ti jedan problem za razmišljanje: najveća jedinica u Hrvatskom sustavu je HE Zakučac 400 MW i recimo mi sagradimo tu nuklearku od 1000 MW koja zadovoljava našu temeljnu potrošnju. S obzirom na situaciju u našem sustavu, što kad nam ispadne nuklearka slično kao što je ispalo Krško nedavno? Ili recimo vrijeme izmjene goriva svakih 18 mjeseci u trajanju od dva tjedna do mjesec dana?

Odakle pokriti ne samo zahtjev za snagom već i puku potrošnju u tom razdoblju, osim iz uvoza? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Evo mala korekcija, Zakučac

Evo mala korekcija, Zakučac ima izlaznu snagu 476 MW :). Što se tiče ispada nuklearke ili eventuanog remonta, revitalizacije, izmjene goriva i slično velika većina se mora pokriti iz uvoza. S druge strane postoje elektrane u rezervi tzv. regulacijske elektrane koje služe situacijama kad se proizvodnja naglo smanji (npr. ispad elektrane)
i može doći do kolapsa dijela sustava, pokušavaju vratiti sustav u stabilno stanje. Ukoliko se zna da elektrana ide van sustava dispečeri unaprijed poduzimaju korake u dogovoru sa kolegama iz susjednih zemalja za isporuku električne energije dok je elektrana out.

Ukoliko (velika) elektrana naglo ispadne, a regulacija ne uspije stabilizirati sustav vrlo vjerojatno će doći do podfrekvencijskog rasterećenja odnosno počet će se isključivat potrošači da bi se izjednačila proizvodnja i potrošnja.

U cijeloj priči je bitno i to da imate odgovarajuću infrastrukturu tj kvalieteno izrađenu mrežu koja može podnijeti eventualne šokove. Eto ispalo je Krško i ništa se nije dogodilo :)

Tko je glasao

Da, a koje su regulacijske

Da, a koje su regulacijske elektrane u Hrvata i kojih su snaga? :-) Hoću ti ukazati na činjenicu da svaka jedinica u sustavu mora imati pričuvu i da ako jedna odskače kao što će nuklearna elektrana odskakati to zahtjeva dodatna ulaganja u pričuvne elektrane. Tako i Krško ima svoju pričuvnu termoelektranu, zar ne? :-)

Istina da se za remont nuklearke uglavnom zna kad nuklearka ide izvan sustava, ali neočekivani ispadi se moraju vrlo brzo pokriti. I zato na cijenu nuklearke treba dodati ne samo ulaganja u mrežu, nego i dodatne troškove oko gradnje pričuvnih izvora, što javnost također ne uzima u obzir.

Eto, čisto za informaciju, nekad treba razmišljati i izvan okvira i možda razmisliti o kombinaciji izvora, ne razdvajati priču na pojedinačne izvore gdje svi griješe, već kombinirati...

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Imamo tri regulacijske

Imamo tri regulacijske elektrane a to su HE Zakučac (476MW), HE Vinodol (56MW) i RHE Velebit (280MW) što ukupno iznosi oko četvrtine naših proizvodnih mogućnosti. Dogodine u 10. mjesec će biti gotova i HE Lešće koja će također biti regulacijska i imat će snagu 42,3 MW što znači da imamo dobre rezerve.

Za Krško nisam siguran da li ima rezervu, to ću provjeriti, ali znam da svaka jedinica nema rezervu već se prema ukupnoj proizvodnji određuje potrebna rezerva sustava. Slažem se s tobom da izgradnju nuklearke prati odgovarajuća mrežna infrastruktura (dalekovodi, transformatori, itd), ali mislim da je pitanje ovdje da li graditi uopće nuklearku ili ne jer ti svaku energetsku jedinicu moraš spojit na sustav.

Što se tiče naglih ispada, a to sam napisao u zadnjem postu, nekad ne možeš dignit proizvodnju dovoljno da bi je izjednačio s potrošnjom i nadoknadio gubitak elektrane već u tom (rijetkom) slučaju pristupaš smanjenju potrošnje odnosno isklučenju potrošača.

Tko je glasao

Nuklearka spada u baznu

Nuklearka spada u baznu proizvodnju, gotovo da radi ili na 100% ili ništa (osim u Francuskoj, gdje zbog svog udjela pokrivaju i vršnu proizvodnju) i kako god planiraš sustav, morat ćeš ga nanovo planirati oko najveće bazne jedinice i to će biti nuklearka u našem slučaju. I tu nije samo pitanje priključka, već će o tome hoće li se graditi nuklearka vjerojatno ovisiti i strategija gradnji novih termoelektrana... sve do najmanjih jedinica u sustavu... znači da su potrebna ogromna ulaganja u sustav uz golemo ulaganje za samu nuklearku... i to više nije tako jednostavno... :-)

A što se tiče mog osobnog stava... više ulaganja, više poslova za nas projektante... ali s druge strane, je li ih realno očekivati? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Nuklearka pokriva bazno

Nuklearka pokriva bazno opterećenje, to je točno, ali da će se sustav morat planirati oko najveće jedinice to je netočno. Nova elektrana bi se uklopila u sustav. Sa pratećom infrastrukturom naravno.

Što se tiče uloga pojednih elektrana (bazne, vršne, regulacijske) dispečeri vrše vozne redove elektrana i odlučuju koje područje koja elektrana pokriva. U ovom slučaju morat će doć do promjene voznih redova što je logično i neproblematično.

Uopće nije sporno da RH treba nove proizvodne jedinice, ali ovdje se raspravlja da li je nuklearka najbolje rješenje (ekonomsko, tehničko, ekološko, pravno itd). Od svih tipova elektrana, investicija u nuklearnu je najskuplja, ali poslije HE i najjeftinija po pitanju goriva (voda je besplatna :)). Naravno da je prije bilo kakve odluke potrebno izvršiti studiju i pogledati kako će to utjecati na okoliš, sustav, lokalno stanovništvo, tržište električne energije, itd., ali izgradnjom svakog objekta se mora ići do najsitnijih detalja i ne vidim zašto se nuklearka izdvaja od ostalih po tom pitanju.

Tko je glasao

Koliko je to logično i

Koliko je to logično i neproblematično u praksi? :-)

A kad mi netko spoemne da je "voda besplatna" moram priznati da se blago naježim... nije ni voda, ni vjetar, a nije niti sunce... voda, vjetar i sunce su upravo najskuplji kad ih nema, a računa se na njih... kad umjesto njih mora izgarati ugljen, nafta ili uran...

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

"Koliko je to logično i

"Koliko je to logično i neproblematično u praksi? :-)"

Dakle, gospoda koja radi gore navedeni posao nazivaju se dispečeri. Da bi se postao dispečer treba se položiti dispečerski ispit kojem se pristupa nakon godinu i pol dana obuke za istog u Nacionalnom Dispečerskom Centru. Dispečeri su između ostalog zaduženi i za formiranje voznog reda i ne vidim što ti tu nije jasno.

Što se vode tiče, opet ću ponoviti: ugljen, nafta, mazut i plin moraju se KUPITI tj mora se izdvojit lova za njih i onda ih dopremit u elektrane. HE koje prema jednoj od podjela dijelimo na protočne i akumulacijske imaju slijedeću "shemu": protočne elektrane većinom nemaju akumulaciju već turbine koriste prirodni tok rijeke. Akumulacijske elektrane imaju akumulaciju smještenu iza brane i iskorištavaju pad vode. U tom smislu ja govorim da je voda besplatna. Ne treba je kupovati.

S drugim dijelom posta se slažem, kada gledaš na to tako voda je najskuplja kad je nema :)

Tko je glasao

(voda je besplatna :)). Nu,

(voda je besplatna :)).

Nu, pitaj one u Ugandi kako je besplatna :). U ekonomiji prirodna bogatstva su dio nacionalnog bogatstva pa tako i vode. One se ne izražavaju u novcu, ali ih to ne čini nepotrošnim. Neke nove metode računanja bogatsta kao što su neto ekonomsko blagostanje u izračun uzimaju i potrošnju prirodnih dobara i stanje okoliša. Tako da inžinjeru, ako nešto ne možeš izmjeriti ne znači da je to nužno nemoguće, možda samo imaš krivi instrument :).
Inače, tebi i bezkomentara velike pohvale za vrhunsku raspravu, treba toga još, posebno o ovoj temi.

Tko je glasao

Ne znam kako je Ugandcima,

Ne znam kako je Ugandcima, ali ja govorim za naše prilike i naše sadašnje stanje. Činjenica je da ćeš bilo koje pogonsko gorivo (uran, plutonij, nafta, mazut, plin) platit osim vode. Kod nas i zasad. Inače je to i glavni argument onima koji se zalažu za neprivatizaciju hidropostrojenja ukoliko dođe do privatizacije proizvodnje.

Tko je glasao

Nisi skužio. Ne govorim o

Nisi skužio. Ne govorim o novcu. Cijena korištenja nečeg ne mora bit izražena u novcu. Dakle, isto tako možeš reći da je drvo u Amazoni besplatno, ali se cijena prekomjerne sječe plaća povećanom koncentracijim stakleničkih plinova. Imaš još i oportuni trošak - trošak propuštene prigode - tako da ako izgradiš hidroelektranu na rijeci ona možda (barem u tom dijelu) postaje beskorisna kao ribogojilište, turističke svrhe ili što ti ja znam za što.
Nije sve to skupa toliko bitno, i tvoj argument svakako stoji - da je u novcu voda najjeftinije gorivo, ali upozoravam da svi troškovi nisu uvijek tako jasno vidljivi na prvu loptu.

Tko je glasao

Slažem se da oportuni

Slažem se da oportuni trošak postoji i da postoji uvijek neki trade-off i nešto slično je, mislim, napisao i bezkomentara malo poviše, ali smatram da ozbiljna studija o izgradnji proizvodnog energetskog objekta uključuje ne samo tehničke aspekte, nego inžinjeri mogu djelovati tek nakon što dobiju zeleno svjetlo ekologa, građevinara, pravnika i ekonoma :)

Tko je glasao

A sad budi tako dobar, pa

A sad budi tako dobar, pa nam ponudi DRUGO NAJBOLJE RJEŠENJE!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Ja bih pokušao s biljkama.

Ja bih pokušao s biljkama. A za to nam treba malo veći klik u glavama. Samo 5% sunčeve energije koja padne na površinu lijepe nam naše, može pokriti naše energetske potrebe. Pa, jeb.em mu malog miša, hajdemo u masovnu sjetvu uljarica. Neobrađene zemlje trenutno ima na pretek.
Biodizel rules!

Tko je glasao

Mislim da je to tvrdoglav

Mislim da je to tvrdoglav odgovor. Ja sam maksimalno pokušao argumentirat svoje stajalište, a ti ako se već ne slažeš onda me razuvjeri, argumentima naravno.

Tko je glasao

pametan čovjek uvijek mora

pametan čovjek uvijek mora imati asa u rukavu, ako ne prolazi jedna opcija, mora odmah dati drugo najbolje rješenje. koje je tvoje drugo najbolje rješenje? stvarno to pitam, jer me zanima!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Drugo eventualno rješenje

Drugo eventualno rješenje bi bila gradnja nove termoelektrane ili novih TE blokova u postojećim elektranama. Ali smatram da je to ekološki i ekonomski neprihvatljivije od nuklearne opcije i svakako bih to želio izbjeći.

Postoje doduše planovi za izgradnju još nekoliko manjih HE (Lešće, Podsused, Kosinj, Ombla i Novo Virje) ukupne snage nešto iznad 300MW, ali nam je nažalost nedovoljno.

Tko je glasao

Uzimaš li u obzir i

Uzimaš li u obzir i termoelektrane i blokove koji će se zatvoriti do 2020? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

E da, moja isprika, nisam

E da, moja isprika, nisam odmah skužio. Pitanje je skroz na mjestu :)

Tko je glasao

Koje su to termoelektrane i

Koje su to termoelektrane i blokovi koji će se tada zatvoriti i kakve to veze ima sa mojim postom? Pitanje Lion Queena se odnosilo na eventualnu drugu varijantu rješenja problema.

Tko je glasao

Ne bih bio bezobrazan, ali

Ne bih bio bezobrazan, ali Google čini čuda... ja te pitam da li u svom alternativnom rješenju uzimaš u obzir i činjenicu da će biti potrebno do 2020. zamijeniti dio postojećih termoelektrana? :-) Jedna od tih termoelektrana je i dobra stara naftašica u Rijeci... :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Sve ok :), ukoliko se

Sve ok :), ukoliko se elektrana TE Rijeka (303MW) ugasi (iako postoji vjerojatnost da se produži "rok trajanja") to treba uključiti u studiju, a ja bih bio najsretniji kada bi se to pokrilo iz HE koje će se također raditi u budućnosti (mislim da sam ih napisao u jednom postu) i biti će otprilike te snage. Druga varijanta bi bila kogeneracijsko postrojenje na tom mjestu (struja+para) ili eventualna plinska elektrana (ukoliko bude izgrađen plinovod). Inače TE Rijeka vozi na loživo ulje :)

Tko je glasao

TE Rijeka nije jedina koju

TE Rijeka nije jedina koju bi trebalo ugasiti do 2020... rekoh Google je tvoj prijatelj. A s obzirom da se radi o naftašici, s obzirom na rast cijena nafte, a samim time i mazuta kao njegove prerađevine i Kyoto protokol kojeg smo ne tako dano ratificirali malo je vjerojatno da će dobra stara naftašica nastaviti raditi. Prerada na plin bi se također mogla pokazati neisplativa...

A što se tiče gradnje nove termoelektrane, nakon zatvaranja stare, samo reci tim ljudima već dovoljno iziritiranim Plominom II i III, da će im se pod nosom graditi nova termoelektrana... nagradno pitanje, tek usput: zašto Novo Virje i Lukovo Šugarje nisu izgrađene? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Koliko ja znam TE Rijeka

Koliko ja znam TE Rijeka radi na loživo ulje. Napisao sam da jedno od rješenja mogu biti plinske elektrane, ako studija pokaže da će cijena nafte znatno povisiti investicijsku cijenu ili pak kogneracijska postrojenja koja imaju visoku korisnost. U ovom trenutku plin je, ipsravite ako griješim, puno "stabilniji" od nafte, a plinske elektrane su isplative. Za budućnost ne znam.

Koliko sam uspio skužit ekipa je zaobišla Kyoto protokol tzvanim trgovanjem CO2. Npr. Njemačka ima određenu kvotu koliko može ispuštat stakleničkih plinova i nek je to brojka 100 (relativno i nije možda realna brojka, čisto reprezentativno). Brazil zbog svoje površine i količine "zelenila" ima kvotu recimo 200. Njemačka proizvodi recimo 150, a Brazil 100. Njemačka će onda jednostavno višak prebaciti Brazilu kojem ovo povećanje ne probija granicu. Sit vuk, ovca cijela :)
Da ne spominjem da su nama za izračun uzeli ratne godine kad nam je propizvodnja bila jako slaba.

Što se ljudi tiče, u svakom poslu postoji trade - off. Sigurno bi bilo ljepše kad bi na tom mjestu bila postrojenja koja manje zagađuju okoliš ili ga nagrđuju. Ali struje mora biti jer je svijet o njoj ovisan. Sa sadašnjom tehnologijom veće količine je nemoguće dobiti od vjetra i sunca.

Što se tiče ovih dvaju elektrana znam da je Novo Virje u planu samo ne znam točno koji rokovi su pitanju. Bliža budućnost svakako, raspitat ću se. Za ovu drugu iskreno nisam čuo, ali ću provjerit sa svojim izvorima pa ću ti moć više reć.

Evo mala digresija. Danas sam provjerio i čini se da je NE Krškom došlo do curenja rashladne vode primarnog kruga u kontejnment. Reaktor je polagano zaustavljen i kvar je saniran. Treba napomenuti kako je ta voda nisko radioaktivna, ali nije bilo nikakve opasnosti za okoliš.

Tko je glasao

Zašto se upuštaš u

Zašto se upuštaš u objašnjavanja o onome što ne znaš, kao Kyoto protokol? (Ne zamjeram ti što ne znaš - nije ti to struka!)

Emission trade ne vrijedi za zemlje trećeg svijeta kao što je Brazil, nego samo za međusobnoe odnose industrijaliziranih zemalja, koje imaju obaveze smanjivanaj emsija. (Inače, sad smo u prvoj godini kad se to mjeri, 2008-2012; ali slijedit će nesumnjivo novi, još stroži dogovor). Hrvatska, kao i druge post-komunističke zemlje, može profitirati od ulaganja sa Zapada.

Za osnovu je načelno uzeta 1990., s time da svaka zemlja ima pravo odrediti neku raniju godinu, ako joj više odgovara. Hrvatska je računala, i zaključila da je 1990. najpogodnija. K tome, posebno nam je odobren dodatak kvoti na ime TE koje su tada bile u Hrvatskom vlasništvu na području BiH i Srbije - 650 MW, emisija 3,5 milijuna tona CO2.

Prelaskom sa ugljena ili nafte na plin smanjuje se emicsja CO2 po jedinici energije, pa je to jedan od razloga zašto se TE na plin tako intenzivno grade u Europi (oko 60% novin kapaciteta u EU 2000-2007., vjetroelektrane čine oko 30%, sve ostalo 10%). Dakako i kogeneracijom, pa onda supstitucijom električne energije direktnim korištenjem plina i naravno sunca idr.

Europa je iz vjetra dobila prošle godine 3,7% električne energije, a za 2020. je plan 12 do 14 posto - meni se to čini kao "značajnija količina".

Novo Virje: prvi put sam pisao o tom projektu u "Startu" negdje 1988.. Problem je veliko akumulacijsko jezero i znatne promjene režima podzemnih voda, što štetno djeluje na šumarstvo i poljoprivredu. Osim lokalnih stanovnika, pobunila se šumarska struka. Neki kriteriji kažu da u takvom ravničarskom kraju, da bi se dugoročno održala ekološka ravnoteža, treba imati bar 20% područja pod šumom (Danci imaju 10% i rade na velikom projektu pošumljavanja do 2050), a srednja Podravina je sada tu negdje i nova gradnja bi to narušila. Gradnja na nizinskim rijekama malog pada je nezgodna.

Lukovo Šugarje: projekt je bio besmislen kako god okreneš. Zanemarimo ekologiju - koja bizarna ideja locirati TE od 700 megavata na najpustijem mjestu Hrvatske! Vidio sam studiju o potrebi gradnje novog 400 kV dalekovoda da se ona uklopi u mrežu, jer je daleko do mjesta potrošnje - koštalo bi još koliko sama TE.

Najjednostavnije rješenje su novi, veći i ekonomičniji blokovi tamo gdje već postoje, i to bilizu potrošača - Rijeka, Sisak, Zagreb, Osijek.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ne znam puno o Kyoto

Ne znam puno o Kyoto protokolu, ali ovo što sam napisao znam i ne izmišljam jer je predavano na fakultetu. Moj primjer je služio samo za pokazivanje principa emission tradea, nisam razmišljao da li su zemlje dovoljno industrijalizirane ili u međusobnim odnosima.

Tko je glasao

Pa, ja sam držao predavanja

Pa, ja sam držao predavanja na tu temu. Inače, mehanizam emission trade zaista jest predmet kritika. Nije bitno da li su zemlje "dovoljno industrijalizirane", naprost postoje "zemlje anexa 1" na koje se obveze protokola odnose.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Emission trade ne vrijedi za

Emission trade ne vrijedi za zemlje trećeg svijeta kao što je Brazil,

Hm, sve 5, ali volio bih vidjeti tu klasifikaciju prema kojoj je Brazil, rastuća industrijska sila srednje razine dohodka smještena među zemlje 3. svijeta. Ne kažem da ona ne postoji, samo ju smatram pogrešnom.

Tko je glasao

Ne znam najnovije brojke (ne

Ne znam najnovije brojke (ne bi bilo problem naći u UNDP Human Development Report, 15 minuta), ali mislim da Brazil po svim bitnim indikatorima stupnja industrijskog razvoja i standarda (BDP p.c. u paritetu kupovne moći, očekivana duljina života, prosječne godine školovanja, broj liječnika na 1000 stanovnika, potrošnja energije po stanovniku idr.) još bitno zaostaje za inudstirjalizinim zemljama (OECD plus bivše komunističke zemlje), pa i Hrvatskom, iako možda razliku smanjuje. Nije uključen u zemlje s kojima je dozvoljena trgovina emisijama baš zato, da se umanje manipulacije koje je aurelian gore spomenuo! Inače, međutim, sami poduzimaju razne mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova (a neki postaju sporni - biogoriva!).

U post-kyoto dogovor, koji se sada priprema, vjerojatno će biti uključene i Kina, Indija, Brazil idr.. Najrazvijeniji su morali sami poduzeti prvi korak.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

http://hdrstats.undp.org/coun

http://hdrstats.undp.org/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BRA.html

Na to misliš? Stoji, ali podaci koji značaj Brazila u svjetskom gospodarstvu stavljaju u drugu perspektivu nalaze se na:

http://www.brazil.org.uk/economy/gdp.html

Veliko gospodarstvo s moćnim potencijalom na temelju kojeg Brazil traži i mjesto stalnog člana u Vijeću sigurnosti. S druge strane, imperativ očuvanja Amazone za globalni eko sustav nameće da su oni morali početi Kyoto promjenjivati jučer, a od bogatijih zemalja biti obeštećeni za takvo ograničavanje rasta (ne i razvoja).
Ipak, sve što si ti napisao u potpunosti stoji.

Tko je glasao

Naravno, to su podaci na

Naravno, to su podaci na koje sam mislo. Vidom da HDI (indeks ljudskog razvoja) za Brazil raste. Tu je recimo i podakat o potrošnji električne energije po stanovniku, još dosta zaostaju sa Hrvatskom koja pak ima relativno nisu potrošnju.

Jedan važan indikator je i raspodjela dohotka, po Gini koeficijentu ili odnosu najboljih i najnižih 20% - mislim da je ona i dalje znatno veća za Brazil nego razvijen zemlje, tj. velik broj stanovnika još nema koristi od generalno bržeg razvoja - zato i dolazi ljevičar Lula de Sliva na vlast. No, to je druga tema. Kyoto protokoj je sklopljen jo 1997, sada se radi na novom dogovoru do 2020, nadajmo se da će biti obhuhvatnij zahbvat i naći se putevi pomirenja zahtejva manje razvijenih za razvojem i globalnih zahtjeva za zaštiitom okoliša.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Znam što je trgovanje

Znam što je trgovanje emisijama, no kod nas je to još daleko i od povoja. Nama su naknadno uzete te godine, no kvota nije značajno povećana. Novo Virje je već trebalo odavno biti izgrađeno, no ekipa ondje se pobunila i tako sada imamo samo tri, a ne četiri HE na Dravi, jer su se trebale graditi jedna za drugom. Projekt HE Lešće je star preko 20 godina i pogledaj kad se tek počela graditi? I uz koju halabuku? :-) A Lukovo Šugarje ti je ta famozna termoelektrana koju ti LQ spominje na na Velebitu, ona nije prošla 90-ih.

A tek onako usput pitanje, što misliš kako će se naša strategija energetske budućnost temeljene na termoelektranama odraziti na ispunjenje kvote emisija? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Mislim da problem nije u

Mislim da problem nije u samoj izgradnji, jer sam bio prije nekidan u Lešću i radovi idu po planu, bit će gotova u 10. mjesec dogodine. Problem je srednjeročnim i dugoročnim planovima dakle energetskoj strategiji na duže staze koju HEP nema. Kada bi se ona napravila sve bi bilo jasno, a ovako gradnja ispada stihijski ili u političke svrhe.
Inače studije koje uključuju izgradnju energetskih objekata su dugotrajne mislim iznad 5 god (provjerit ću još za svaki slučaj). Moraš uzeti i u obzir da nismo bili u mogućnosti određen broj godina graditi ikakve energetske objekte tako da tu granicu od 20 god moraš sniziti.
Što se tiče strategije koja počiva na TE stare se elektrane mogu zamijeniti novima jer kvotu nismo probili, a koliko točno imamo do plafona ne znam. Ukoliko dođe do "kvotnih" problema sa klasičnim TE može se prebaciti na kogeneracijska postrojenja koja imaju puno veću iskoristivost (čak dvostruku) pa za istu količinu goriva dobiješ veću količinu električne energije.
Od obnovljivih izvora je možda moguće iskoristiti elektrane na biomasu, ali bi trebalo vidjeti koliko možemo "izvući iz njih".

Tko je glasao

Jedno je napraviti idejni

Jedno je napraviti idejni projekt elektrane i popratne studije, pa glavni i izvedbeni projekt elektrane, a drugo je izgraditi ju. Činjenica jest da su sutdije rađene još osamdesetih godina i sve te HE su u planu već dugo dugo... a s druge strane, stare elektrane se mogu zamijeniti, gradimo nuklearku, gradimo još termoelektrana, gradimo hidreoelektrane, gradimo autoput do Dubrovnika, most kopno - Pelješac, autoput do Siska... uhhh... zavrti mi se od silnih gradnji... uz zaduženost države jednaku ili veću od pojedinih afričkih zemljama... odakle sredstva? :-)

No, to je hrvatski mentalitet života na kredit... od najviših struktura pa sve do običnog čovjeka... uostalom, samo jednom se živi, zar ne? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Rad inženjera, magistara

Rad inženjera, magistara ili doktora energetike ne opterećuje se državnim prioritetima, već se koncentrira na vlastito područje, a jedno od njih je i razvoj elektroenergetskog sustava države. Njihov posao prema tome nije izboksat lovu od države ukoliko državi to nije top prioritet. Dakle, kada se država odluči posvetiti ovom području (tj ima namjeru ubacit ozbiljniju lovu) trebaju postojat srednjeročni i dugoročni planovi razvoja.
Ako je čovjek dovoljno objekitvan u svom poslu od čega polazim, onda ove fore sa mentalitetom ne pale i ne sviđa mi se generaliziranje, već sam pristalica pristupa svakom pojedincu. Jesi li sposoban nešto napraviti kako treba? Jesi? Izvoli. Nisi? Hvala, doviđenja.

Tko je glasao

To ti je ono na što će ti

To ti je ono na što će ti sada Oštrić reći: ti si kotačić i savršeno ćeš raditi kao kotačić. Posao koji ćeš raditi, a najveća vjerojatnost jest da ćeš se zaposliti kao projektant ukoliko nemaš HEP-ovu stipendiju, neće biti nimalo straightforward kako ga ovdje ilustriraš. A razni mentaliteti su upravo ono s čime ćeš se najviše susretati. :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Ja ne živim u iluziji ili u

Ja ne živim u iluziji ili u idealnom svijetu i znam kako stvari funkcioniraju jer sam ostvario neke kontakte sa profesorima fakulteta i zaposlenicima firmi kao HEP i Končar od inženjera do direktora. Naravno da ću u svom poslu nailaziti na "mentalitetne" prepreke, ali bitan je pristup. Neke stvari treba mijenjati i netko ih treba mijenjati. Ako ja ne uspijem uspjet će netko drugi, bitno je pokušati a ne go with the flow.

Tko je glasao

a s druge strane, stare

a s druge strane, stare elektrane se mogu zamijeniti, gradimo nuklearku, gradimo još termoelektrana, gradimo hidreoelektrane, gradimo autoput do Dubrovnika, most kopno - Pelješac, autoput do Siska... uhhh... zavrti mi se od silnih gradnji... uz zaduženost države jednaku ili veću od pojedinih afričkih zemljama... odakle sredstva? :-)
No, to je hrvatski mentalitet života na kredit... od najviših struktura pa sve do običnog čovjeka... uostalom, samo jednom se živi, zar ne? :-)

Ovo je bilo sasvim nepotrebno proširivanje. Pitanje javne potrošnje i njene efikasnosti je sasvim drugi par čarapa od pitanja energetske neovisnosti, o kojoj ti među ostalim, vrlo lijepo ovdje raspravljaš.
Izgradnja elektrana je invsticija u osnovna sredstva koja s aspekta nacionalnog gospodarstva povećava nacionalno bogatstvo. Tu se apsolutno mora ulagati, to ne samo u održavanje postojećih već i proširivnje i stvaranje novih kapaciteta. To ti je sasvim jasno jer vidim da si u toj temi više od mene...
Sasvim je pogrešno most za Pelješac, jednu narko - psihotično - defektnu halucinaciju Vlade spominjati u ovom kontekstu.
Inače sve u svemu, dobar posao...mislim na raspravu.

Tko je glasao

Nažalost bez toga nije

Nažalost bez toga nije moguće raspravljati: investitor HEP - državna firma, sisa s koje sišu je ista kao i izgradnja cesta i mostova i energetsku ovisnost zamjenjujemo financijskom ovisnošću. Gradnja nuklearke ili bilo kojeg većeg energetskog objekta jest složen problem i ova rasprava mora biti sveobuhvatna; ne uključuje samo energetski segment - moju struku, već i posljedice na okoliš, financjsko pozadinu, političke aspekte. Kolegu pokušavam navesti da ne gleda samo iz energetskog kuta na problematiku...

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Ma kužim te ja, samo

Ma kužim te ja, samo pokušavam reći da je neodmjereno opterećivati ovu raspravu s temama kao što je Pelješac ili tri prilaza za Zadar s autoputa. Jasno je da su to promšena investicije, tebi, meni i Aurelianu. Međutim, što sad, idemo prekinut finaciranje bilo kakve infrastrukture zbog toga? On pokušava reći kako najoptimalnije rješiti probleme elektro - energetskog sustava, a prikupljanju novca možemo pristupiti nakon...svakako treba početi dokidanjem ovakvih promašenih trošenja...tu počinje politički proces, ili bi tako barem trebalo biti :):

Tko je glasao

Hm, mene brine da je kesa iz

Hm, mene brine da je kesa iz koje se vuku novci ipak ograničena, pa da zbog "promašenih investicija" kako si ih nazvao energetika ne ostane po strani... :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Posve opravdano se bojiš,

Posve opravdano se bojiš, ali o strateškim prioritetima razvoja(i njihova finaciranja) treba svobuhvatno raspravljati, ne samo u kontekstu energetike. Dakle, pitanje nije da li pare uložiti u Pelješac ili Zakučac, već kako odlučiti između Zakučca i studentskog doma u Splitu, jer su jedno i drugo važne investicije. Svatko treba ponuditi svoju argumentaciju prioriteta, a ne da se podrazumijeva:"Gle, naravno da ovdje treba keširati a ovo ne." To je pitanje izostalog društvenog konsenzusa našeg društva, preširoko (po mom sudu) za ovakvu specijaliziranu raspravu.

Tko je glasao

Ja trebam na to gledati to

Ja trebam na to gledati to iz energetičarskog kuta jer je moj posao. Pritom naravno ne mislim da se odluku treba prepustiti isključivo nama. Već sam napisao u postu da naši planovi mogu realizirati nakon što zeleno svjetlo daju ekolozi, ekonomi, strojari i pravnici. Pitanje je u svakom pogledu interdisciplinarno.

Tko je glasao

A trebam na to gledati to iz

A trebam na to gledati to iz energetičarskog kuta jer je moj posao.

Nitko si, niti u jednom poslu ne smije dopustiti ovakvu izjavu, kamoli djelovanje. To je kao da ja kao projektant smjestim razvodni ormar pod plafon hale visoke deset metara jer tamo ima prostora. Tko će ga pobogu onamo zaista i montirati?! :-))

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

To je sad banaliziranje, ali

To je sad banaliziranje, ali shvaćam što hoćeš reći. Zato sam ti napisao da tvoj projektantski rad treba biti u skladu sa standardima koje će postaviti građevinarci i eventulanim planovima predviđenim za to pa nećeš stavljati razovdni ormar u visoku halu.

Tko je glasao

Kak sam puno išel na izlete

Kak sam puno išel na izlete po Njemačkoj i imam otvorene oči, a i sljepac bi videl takve stvari.

Ima puno rječica koje na svom toku imaju puno malih elektrana koje su u privatnom vlasništvu ili ih ima opčina.

Ne narušavaju izgled okoline i doprinašaju kolko tolko u dobivanju obnovljive energije.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci