Tagovi

Stoljetni vampiri, paraziti koji sire bolest koja ce unistiti nas i njih same

Dragi Vi, je li Vi znate tko i kako unistava nas, privredu i drzavu? A narocito, jeste li svjesni kako?

Citajuci jedan vrlo zanimljiv tekst uvazenog F.A. Hayek-a "Denationalisation of Money", u kojem argumentira u korist prepustanja emisije novca trzisnim mehanizmima, konkretnije receno, prepustanje prava emisije novca privatnom poduzetnistvu, su me od samog naslova mucila dva sustinska pitanja.

Prvo. Kako jedan toliko ostrouman i priznati mislilac i teoreticar moze doci do takvog zakljucka. Naime zakljucka, da bi se vrijednost emitiranog novca bolje ocuvala iskljucivo po osnovi trzisnog natjecanja.

Prije teoretske razrade takve hipoteze, jedna povjesna retrospektiva. Od samih pocetaka koristenja "papirnatog novca" na europskom kontinentu pa sve do danas, je takva ovlast skoro uvijek lezala u rukama privatnih emitenata. Kojom prilikom javno, kojom prikriveno. Pocevsi od talijanskih bankara koji su organizirali platni promet medju trgovcima s juzne i sjeverne strane Alpa, do centralnih banaka poput Svedske, BoE, FED kao i danasnjih poslovnih banaka. Dakle zasto bi jos jedna dodatna liberalizacija financijskog trzista, koja bi se razlikovala od sadasnjeg stanja samo kroz to da bi se pojavilo vise vrsta moneta s razlicitim izgledom, donijela nesto novo i kvalitetnije?

Gdje je problem?

Kroz sva stoljeca je problem isti. Bez obzira u cijoj nadleznosti se nalazilo pravo emitiranja, novac je sustavno gubio na vrijednosti. Jedan razlog tome ce svakom odmah pasti na pamet jer je, koliko banalan toliko i poznat. Od davnih dana, dok jos nije bilo papirnatog novca, se manipuliralo istim, na nacin da se koristilo sve manja kolicina zlata, srebra, bakra, itd, za kovanje kovanica koje su koristene kao platezno sredstvo. Slijedeci korak je bio, kad su kovanice postale ocito prelagane, da se zamjeni dio vrijednijeg metala sa manje vrijednim sve u svrhu dobivanja veceg broja kovanica sa prividno istom kolicinom zlata ili srebra. Dakle, na taj nacin je bilo sve vise, sve manje vrijednog novca u opticaju. To su u ono doba prakticirali iskljucivo vladari na svom teritoriju u svrhu financiranja neceg sto inace ne bi bili u stanju (najcesce ratova). To se danas kaze, kako drzave stampaju novac. Po principu ista stvar. Medjutim, u danasnja vremena je stvar daleko kompleksnija i time vecini ljudi u potpunosti nejasna.

Da se vratim talijanskim bankarima koji su imali jednu fantasticnu zamisao. Njihov posao je bio vrlo logican, jednostavan i posten (u pocetku). Naime, oni su imali s obje strane alpa svoje "poslovnice". Kada je jedan trgovac s jedne strane imao namjeru krenuti na drugu stranu, on bi polozio svoje zlato, srebro ili cime je vec imao namjeru placati, kod banke sa svoje strane, dobio bi jednu vrstu mjenice koja je u pocetku glasila na ime i s njom bi lakse i sigurnije putovao na drugu stranu. Tamo bi za taj "papir" dobio ponovno zlato ili srebro i obavio svoj posao. Bankar je za tu "transakciju" naplatio svoju "proviziju" i svi zadovljni. Medjutim, pored te vrste poslova, razvila se i jedna "nus-pojava". Posto su bankari u svrhu sigurnosti vlastitih pohranjenih vrijednosti imali potrebu jakog osiguranja, je s vremenom sve vise klijenata izrazilo zelju koristenja te sigurnosti i za vlastita sredstva. Umjesto da svatko za sebe organizira skupo osiguranje, koristili su ionako postojece resurse kod bankara. To je bilo jeftinije i efikasnije. Kao i uvijek, prilika cini lopova. Pametni bankari su, nakon sto su promatrali razvoj te situacije poduze vrijeme, ustanovili da vecina kod njih pohranjenih sredstava lezi dugo vremena netaknuta. Dok su samo vrsili transakcije trasfera, te pojave jos nije bilo ali kroz "prodaju" sigurnosti poceli su se stvarati dugorocni depoziti. Paralelno sa tim razvojem je i povjerenje gradjana i poduzetnika u te institute raslo. Logicna posljedica je bila da su ti isti ljudi na osnovu stecenog povjerenja, da mogu svako doba dobiti protuvrijednost zlata ili srebra za svoju mjenicu zeljeli, u svrhu jos sigurnije i jednostavnije interakcije, poslovati sa mjenicama koje su univerzalne (prenosive) da ne moraju podizati zlato koje bi poslovni partner ionako u najkracem roku ponovno polozio kao depozit.

Zar to ne zvuci sve skupa nekako poznato ?

Naravno, to nije nista drugo nego nas danasnji sustav bezgotovinskog placanja. Samo jedan korak dalje u virtualiziranju vrijednosti. Nekad se polagalo zlato u zamjenu za komad papira od povjerenja. Danas polazemo komad papira od povjerenja da bi placali bankovnim/kreditnim karticama, cekovima, bankovnim transferima, itd. A ondasnji depoziti su danas zvucno definirani kao "polozi po vidjenju". Dakle isti stoljetni princip.

Dalje u tekstu. Tako su nasi tadasnji uvazeni bankari, koji su po prirodi posla, bili vicni matematici i statistici promatrali tu situaciju neko vrijeme i ustanovili da im je u pricipu samo ca. 1/3 od ukupnih depozita u stalnoj fluktuaciji (dakle idu nepredvidivo kroz ulaz/izlaz). Prvo logicno cega bi se normalan covjek sjetio bi bilo da ostatak od 2/3 izdaju u obliku kredita uz otplatu glavnice, kamate i uz odgovarajuca osiguranja. Lagani dodatni biznis, koji i nije bas korektan jer to u stvari nisu njihova sredstva, ali bez utjecaja na vrijednost "mjenica" ili da sad kazem "novcanica" koje izdaju jer stvarno postoji polog koji pokriva njihovu vrijednost.
Zamislite, to bi bilo kao da idete u kazaliste ili kino, predate kaput na garderobi a zena, eto sto iz dosade sto iz zelje da malo popravi placu, za vrijeme trajanja predstave ili filma iznajmi vas kaput nekom tko bi eto prosetao ali mu je hladno. Nije bas korektno, cak i malo riskantno - ali na to cu se vratiti kasnije, samo taj kaput postoji i setaca grije dok seta.
Samo nasi bankari, potpuno utonuli u svoj uspjesan "business-model" i sposobniji za kompleksna razmisljanja od nas obicnih smrtnika, razmisljaju drugacije. I tu frka pocinje.

Malo matematike.

Posto su nasi bankari ustanovili da se za najvise 1/3 njihovih novcanica trazila konverzija u stvarno zlato ili srebro, dosli su na ideju, umjesto da posudjuju doticne metale, izdaju jos za 2/3 pologa dodatnih novcanice. Zbunjujuce? Ma nije.
Ako su dakle za 100 zlatnika pologa izdali 100 novcanica, onda su 2/3 tog depozita koji uglavnom samo lezi kod njih bili u mogucnosti izdati jos 66 novcanica. Ne zbog toga sto je to njihova postojeca imovina u protuvrijednosti, vec samo sto su u stanju, u slucaju eventualne potraznje za konverzijom i sprovesti istu. Dakle ne izgubiti povjerenje depozitara u njihove novcanice. Dalje, prema prethodnom iskustvu, da se trazi uglavnom
konverzija za samo 1/3 izdanih novcanica, mogli su komotno racunati na to da ce se i za dodatnih 66 novcanica izdanih samo 22 nepredvidivo cesto mijenjati za zlato. Time, podrazumjeva se, su bili u mogucnosti na istih 66 izdanih novcanica jos jednom izdati 44 nove i tako sve dalje.
Sto se tu dogodilo ? Nasi pametni bankari su stvorili zanimljivu situaciju. Posto su sve novcanice bile potpuno istovjetne, jer su bankari garantirali mogucnost zamjene svake novcanice za zlato podjednako (iako naravno nisu imali pokrice za sve nego se samo uzdali u svoju "virtualnu" statistiku), oni su na taj nacin postali madjionicari, pored prvih 100 novcanica, koje su predstavljale dug za isporuku zlatnika depozitaru, oni su stvorili priblizno 200 dodatnih novcanica koje su predstavljale za njih imovinu, odnosno zaduzenje onih koji su ih primili i obvezali se vratiti iste uvecane za kamate.

Suludo, prevara ? Mozda da, a mozda i ne. Takav zakljucak ovisi o poziciji promatraca i ujedno predstavlja najvecu pogresku u percepciji novca u danasnje doba.

Dok bi jedni, mozda s pravom, argumentirali da su te novcanice zamjena za polozeno zlato, drugi (bankari) argumentiraju da se radi o "garanciji" da ce banka zamjeniti, ukoliko je to trazeno, jednu novcanicu za jedan zlatnik. Za nas obicne smrtnike koji ne razmisljamo preko tri coska to bi znacilo isto. Ali tome nije tako. U prvom slucaju se radi o stvarnom pokricu, dok se u drugom radi o "obecanju" da ce konverzija biti izvrsena (ali samo ako ne daj boze ne navali vise od 1/3 onih koji imaju pologe i traze isplatu u zlatu - taj dio ce kasnije biti vazan).
Dakle, sto su bankari napravili. Stvorili su od 100 novcanica sa stvarnim pologom 300 komada a da nitko ne zna. Oslabili su vrijednost tog novca za 2/3. Isto sto su "primitivni" vladari ranije radili sa laksim kovanicama samo u ovom slucaju nitko nije mogao raspoznati razliku jer su novcanice bile istovjetne. Pored toga da su vlasnici novcanica imali odjednom 2/3 manju vrijednost, su sa tim "iz niceg stvorenim novcanicama" stvorili bankari sebi korist/"prihod" na nacin da su na ostalih 200 "falsih" novcanica naplacivali kamate.
Nakon povratka glavnice (virtualnog/izmisljenog novca) i kamata od duznika, banka je jednostavno unistila novcanice od glavnice posto su ionako dosle "iz niceg" a kamate, u obliku novcanica ili zlata ili kakve druge vrijednosti zadrzala kao dobit. Da ne bi bilo zabune, cak i da je kao kamatu banka primila novcanice to ne bi cinilo razliku u vrijednosti istih. To su one "prave" novcanice jer je unistenjem fiktivnih novcanica novcana masa vracena na isto. Ukoliko je duznik zamjenio robu koju je proizveo za novcanice onog tko je stvarno polozio zlato za njih, onda su stvarne. Ako ih je zamjenio pak za one od nekog drugog "gologuzog" koji je takodjer digao kredit u bezvrijednom papiru pa njime plati nesto ovom koji vraca kredit, opet je stvarno jer se isti obavezao vratiti tu glavnicu pored dodatnih kamata. Dakle za banku ne igra ulogu na koji nacin je ostvaren povrat. Ili dobiva realnu vrijednost ili prave novcanice ili, a to treba razumijeti!!!, iako falsi novci, zadrzavaju atribute pravog dok se ne "poniste".

Na nasem primjeru garderobe bi to znacilo slijedece. Vi predate kaput i gledate film. Dodju ovaj puta cak dva setaca i pitaju da bi iznajmili kaput. Simpaticna gospodja na garderobi kaze da im nece iznajmiti kaput odmah vec da ce im za odredjenu "proviziju" garantirati da ce im ga iznajmiti, ukoliko im za vrijeme setnje postane hladno !! (i to jedan te isti kaput za dva setaca. Plus vas kao treceg naravno, ukoliko slucajno prije zavrsetka filma pozelite otici kuci. Genijalno, zar ne ?)

Poduza prica. Ali sad ste ujedno i razumijeli danasnju problematiku ziralnog novca. Princip je IDENTICAN !! Nema ni trunke razlike. To su standardi i nacini bilanciranja modernih banaka u osnovnim nacelima. Kazem u osnovnim jer je sustav naravno perfekcioniran u svojoj perverziji. Danasnjim poslovnim bankama, koje jedine imaju mogucnost stvaranja ziralnog novca, treba daleko manji udio depozita za stvaranje novca "iz niceg" nego u nasem primjeru iz davnina. Danas se vrtimo oko 40 do 50 puta kolicine depozita. Zamislite, sada se, za prvotnih 100 pologa, od kojih su onda napravili 300, danas se napravi 4.000 -5.000 !!!

I tako, sada mozda mozete razumijeti odakle dolazi razlog da se cijeli bankovni svijet pocne tresti kad se spomene "bank-run" (dakle kada veliki broj ljudi istovremeno pozeli podignuti svoje pologe po vidjenju). Banke su stvorile na 2-3% stvarnih sredstava 50 puta veci fiktivni iznos "nepostojeceg" novca. Ujedno je to i razlog zasto se pokusava narod sto vise natjerati na bezgotovinska placanja. Tako se rizik za banke smanjuje da dodju u probleme sa polozima koje ni u snu ne bi mogle isplatiti.

Dakle, zapamtite. Poslovne banke su vam za vas realan polog na ziro- i kojekakve druge racune samo dale obecanje da cete po zelji to dobiti i natrag. Jednako kao nekad pred stoljecima kada su novcanice predstavljale samo obecanje da ce donosioc za njih bezuvjetno dobiti protuvrijednost u zlatu (iako ga nije bilo ni blizu dovoljno).

Prije nego nastavim, jedan zakljucak koji upucuje na sam naslov.

Zasto vampiri ?

Zato jer banke bezvrijednim/fiktivnim novcem ubiru kamate/vrijednosti koje su ostvarene u realnoj privredi i time su stvarne vrijednosti. Naravno, ukoliko to ne bi bilo tako bi i ti prihodi bili podjednako bezvrijedni pa ni banka ne bi imala nikakve koristi od njih a to nije smisao i svrha truda. Dakle VAMPIR isisava realne vrijednosti iz naroda, privrede a i drzave.
Svi ti kretenski komentari koji tvrde kako su banke zasluzne za to da novcana sredstva cine dostupnim i time pospjesuju privredu su, pored toga sto su smijesni, bezobrazni i lazni do besvjesti. Trebali bismo im se klanjati do poda za to, sto 100 ljudi polozi po 200€ na njihove racune a oni na osnovu toga nekom izdaju kredit od ravno 1.000.000€ uz masnu kamatu. Uzas !!

Zasto to danas nije svima vidljivo? Pa zato jer se koriste isti trikovi kao i nekad. Nista novo. Onda se nije moglo razlikovati novcanice sa pokricem i one bez. Danas se knjizi pod istim nazivom "polog po vidjenju". Dakle onaj tko stvarno polozi novac se tako knjizi, ali i onaj kojem banka odobri kredit istog knjizi na imovnu stranu duznika takodjer titulira pod "polog po vidjenju". Time se bez detaljne usporedbe s internim knjizenjem aktive i pasive same banke kao i usporedbe sa aktivama i pasivama klijenata ne moze tako lako ustanoviti stvarno stanje. A da ne pricamo o mjesanjima svih tih raznih a istih pojmova, koja se time izazivaju kod "ne-bankara".

Nemojte me krivo shvatiti. Oni koji se malo dublje bave materijom bi mi mogli odmah udariti pecat na celo da sam zagovornik nekog poput Silvia Gesella ili slicnih. Nisam i nema potrebe da pocnemo o tome. Cak nisam ni zagovornik Fisherovog pristupa u "100% Money", detaljnije obrazlagenje mozemo odraditi preko komentiranja.

Ja samo cvrsto i uporno tvrdim da imamo dva osnovna problema. Jedan je da se doslovno isisava stvarna vrijednost iz drustva, ekonomije, drzave, kroz davanje izmisljene vrijednosti na koristenje. A drugi je da nema neutranlne instance koja bi kontrolirala kolicinu tog "neceg".
Prvi problem sam, nadam se, dovoljno slikovito prikazao. Drugi lezi u tome da je sustav takav da svi oni koji bi trebali kontrolirati stanje su ovisni o sto losijem ponasanju. Bankama nije nikako u interesu smanjiti izdavanje ziralnog novca jer time umanjuje svoje prihode. A drzavi, koja je kao druga u mogucnosti vrsiti kontrolu, nije u interesu jer na taj nacin financira svoju (socijalnu) potrosnju. Dakle obje strane se koriste istim okolnostima u svoje svrhe, a realnu vrijednost koju gradjani i privreda drze u obliku novca se mahom obezvrijedjuju.
Tu se desava najveca preraspodjela vrijednosti od siromasnih prema bogatim i to ne samo kroz ranije spomenuto okamacivanje niceg, vec i na taj nacin da se stvara kroz taj visak novca inflatorna spirala. Kroz kratko vrijeme dolazi do tzv. "prinudne stednje". Zvuci cudno ako razmisljamo o povecanju novcane mase ali nije. Kroz napuhavanje novcane mase dolazi do vecih investicijskih sposobnosti. One vuku za sobom povecanje potrebe za radnom snagom, sto kroz "apsolutno povecanje" kupovne moci, podize cijene proizvoda. To sve zvuci dosta pozitivno. Samo je problem u tome da prihodi od kapitala tada rastu od samog pocetka tog ciklusa, a place radne snage, po logici i psihologiji stvari tek nakon sto cijene proizvoda narastu. Time se s jedne strane stvara instantna akumulacija vrijednosti na strani kapitala koja ne ide direktno u potrosnju vec velikim djelom u stednju (prinudna stednja), a s druge strane kroz konstantan pad "relativne kupvne moci" - relativno na rast cijena, kroz kaskanje placa za cijenama imamo takodjer prinudnu stednju.

Dakle na koje sve nacine gubimo nase realne vrijednosti.
1. Dajemo realnu vrijednost jedan za jedan u zamjenu za novac, kojeg se kasnije skoro proizvoljno umnozava. (Pored klasinog stampanja od strane centralnih banaka, narocito kroz ziralni novac) Time rastu cijene a nasa jucer zamjenjena roba za taj novac, danas vrijedi eto vise novaca nego smo dobili.
2. Placamo kamate koje moramo realno stvoriti (a ne samo mi sami nego i drzava takodjer, koja te kamate bankama placa preko nas poreznih obveznika koji to opet moramo realno stvoriti).

Ukoliko bi netko bio toliko pametan da mi sad kaze da novac sve to ne cini, nego u stvari samo predstavlja mediatora u robnoj razmjeni, i time ne utjece na cijene, posto bi ta razmjena bila obavljena tako i tako u medjuovisnim vrijednostima, taj eto prica gluposti. Ukoliko bi se taj novac koristio iskljucivo za direktnu robnu razmjenu bi to bilo ispravno. Medjutim, najveci dio tih iznosa ide tako da se fiktivna vrijednost izdaje za investicijske svrhe. Time se pokrece i cijeli gore objasnjeni proces. On tada nije pokrenut prirodnim, vec umjetnim putem. Taj i takav novac narocito utjece na formiranje cijena i nije ni najmanje neutralan.

Upravo taj bolestan nacin rukovanja vrijednostima nam pruza u okviru zapadnih privrednih sustava dva najosnovnija problema. Preraspodjelu od siromasnih bogatima na nacin koji sam gore opisao i postojanje "Boom - Bust" faza koje jos vise pojacavaju osiromasenja, time da u "Bust"-fazi kroz pad cijena s jedne, a visoku akumulaciju s druge strane transferiraju veliku kolicinu realnih dobara u istom smjeru.

Da se vratim na uvodnu napomenu na Hayeka. On je mozda, svjesno ili podsvjesno, uocio problem oko pomenute kontrole povodom emisije novca. Kontrole nema ako dvoje vuku na istu stranu - i banke i drzava. Tako je pokusao, odgovarajuce paradigmi koju je pratio cijelog zivota, iznaci rijesenje kroz potpuni liberalizam podvrgnut trzisnom nadmetanju. Namjerno sam uveo pojam "paradigme" jer je to upravo ono sto je jedan izvrsni teoreticar znanosti i filozof, Samuel T. Kuhn, analizirao savrseno i dokazao koji problemi leze u pripadnosti istim. No to nikako nije rijesenje. "Privatne" emisije su, kako je prikazano, oduvijek postojale sa istim problemima. Samo bi dobili veliki broj emitenata koji se bez kontrole udruzuju u kartel, kao u drugim segmentima, ukoliko nema kontrole, pa opet imamo pocetni problem - nedostatak kontrole. Samo bi ih onda bilo jos vise i kontrola jos teza. A od koga? Dakle potpuno neprikladan pristup.

Da ne idem jos dublje u tu teoriju, preporucio bih onima koje stvarno zanima, original tekst iz 1928. g. "Geldwertstabilisierung und Konjunkturpolitik", jednog od najuvazenijih teoreticara desne (ili liberalne) struje L.v. Mises-a. Iako se u nacelnim pogledima na svijet, drustvo i ekonomiju cesto ne mogu sloziti sa njim, ima mnogih stvari koje je svojim ostroumnim analizama razradio do savrsenstva. Dakle, preporucam cijelo stivo za one koji kroz analizu tadasnje proslosti (do 1928. - i primjetite, uoci predstojece velike depresije), zele vidjeti sto nam se od onda do danas desavalo a i sto nas vjerovatno ceka u buducnosti. Usko vezano uz ovaj dnevnik, od strane 43 nadalje ("Die Zirkulationskredittheorie").

Jedan poseban faktor unutar svega toga su naravno i kamatne stope. Baza njihovog formiranja i koje su im sustavne gornje i doljnje moguce granice. Ali posto je ovaj dnevnik vec ionako veoma dug nema mogucnosti ih ovdje obraditi.

Zakljucno, ne zelim Vas ostaviti bez nekih zakljucaka.

Prvo, ne vjerujte u novac kao supstitut za bilo koju realnu vrijednost. Za Vas mozda predstavlja zamjenu za vrijednost, ali bankama predstavlja samo fiktivno obecanje ako se njihove fiktivne statistike ispostuju. (Sjetite se primjera kaputa.) Bila bi zanimljiva reakcija da se preko "face-a" nekoliko tisuca klijenata jedne velike banke dogovore da ce svi u ponedeljak ujutro stati pred poslovnice i traziti isplatu svih svojih novaca!!

Drugo, novac je idealan i potreban za laksu robnu razmjenu. Ali to doslovno za razmjenu, dakle u kratkorocnom postupku. Tko ima imovine, a zeli je drzati na duzi rok, mora je drzati u obliku realnih vrijednosti.

Trece, ako Vam netko pocne pricati kako su banke korisne za bilo sto osim za odvijanje platnog prometa laze.

Moj osobni zakljucak jest, narocito po pitanju kamata, da je ziralni novac najvece zlo koje nas je snaslo. Za primarnu emisiju novca bilo kog oblika, ne bi smijelo biti kamata. Jedino naknada troskova proizvodnje, emisije i knjizenja. To ne znaci da sam u potpunosti protiv kamata. Realno ostvarene vrijednosti, bilo u obliku novca ili svom izvornom obliku imaju opravdano pravo na oplodjivanje (da li kao kamate u obliku novca ili primjerice kao najam na stan ili kucu u vlasnistvu), no novac stvoren "jednim potezom pera" ili ukucavanjem nekoliko brojki u racunalo nema pravo na istovjetni plod. Time oni koji drze monopol/oligopol za nista uzimaju realne vrijednosti.
Na istoj toj osnovi se stvaraju razlike izmedju tzv. "realne kamate" i "novcane kamate". Ali kao sto rekoh, to je tema za drugu priliku.

Pozdrav......

Komentari

NEKREDITNI NOVAC

Poštovani gospodine Dean G.

Bez svake sumnje briljatno napisan članak i isto tako briljantno objašnjena prijevara zvana KREDITNI NOVAC

Rješenje je NEKREDITNI NOVAC, novac bez DUGA, ali da bi isti postigao svoju punu moć
u dijelu Vašeg teksta potrebno je izbaciti dio rečenice i dodati riječ ISKLJUČIVO, citiram:

"To ne znaci da sam u potpunosti protiv kamata. Realno ostvarene vrijednosti, bilo u obliku novca ili svom izvornom obliku imaju opravdano pravo na oplodjivanje ISKLJUČIVO kao najam na stan ili kucu u vlasnistvu), no novac stvoren...

Kao jedan od osnivača http://patriotpokret.com.hr pozivam Vas i ostale komentatore da posjetite našu stranicu te da u zajedničkoj raspravi razriješimo misteriju prijevare, odnosno nametnutu nam paradigmu i zajedno pronađemo put iz dužničkog ropstva.

erdedi@net.hr

Tko je glasao

Unatoc evidentnom trudu kojeg

Unatoc evidentnom trudu kojeg je autor dnevnika uložio hvatajuci se u koštac sa presudno važnom problematikom novca, banaka, kamata itd., ne mogu tom pokušaju dati prolaznu ocijenu iz minimalno dva razloga. Prvi je taj što mi temeljne postavke na kojima bazira analizu konceptualno nisu jasne, a drugi je da u djelovima gdje prepoznajem određenu logiku s njom se nikako ne mogu složiti. Možda kroz daljnja pojašnjenja dođemo bliže određenom suglasju, no u ovom trenutku mi to ne izleda vjerojatnim.

Dakle, ukoliko sam ispravno shvatio autorovo gledište, njegova je glavna zamjerka, ako bi se tako mogla nazvati, bankarskom sustavu da stvara virtualni novac bez realnog pokriča. Iz toga dalje proizlaze svi problemi, od socijalnih u smislu nepravedne preraspodjele od siromašnih prema bogatima, do čisto ekonomskih u smislu generiranja privrednih ciklusa i kriza.

Autor polazi od situacije gdje banke izdaju mjenice za položen novac kao realnu protuvrijednost i reprezentiraju je "vjerodostojno" u smislu da imaju u svakom trenutku za nju potpuno pokrice. Problem po autoru nastaje u trenutku kada mjenice kao puka reprezentacija realnog pokrica izgube u njemu utemeljenje i putem mehanizama depozitnog i kreditnog multiplikatora, kako ih moderna monetarna teorija naziva, postanu virtualni novac bez "realnog" pokrica.

Ovdje dolazim do prvog problema koji je vec dugo dugo poznat a tice se novcane forme ili forme novca kao opceg ekvivalenta. Klasična politička ekonomija a posebno njezina Marxova kritika su u prvim sistematičnijim promišljanjima fenomena novca, novac i njegovu vrijednost smatrali neodvojivom od njegove robne forme. Radilo se dakako primarno o razmatranju novca u formi zlata, a vrijednost je sukladno radnoj teoriji vrijednosti bila utemeljena u društveno potrebnom radnom vremenu za izradu novca (pronalazak, vađenje zlata, kovanje). To se smatralo realnim fundamentom vrijednosti novca . No kasnija Marxova analiza u Kapitalu pokazala je da unatoč povijesnom vremenu ipak još nerazvijenih proizvodnih i kreditnih odnosa zbog kojih je Marx prvotno vezao novac uz njegovu robnu formu, priroda novca i njegove funkcije u kapitalizmu nisu niukoliko nužno vezane uz njegovu robnu formu. Drugim riječima, razvoj kreditnog novca, neophodno nužan za razvoj kapitalističke ekonomije, nikako nije mogao biti ograničen na robnu formu zlata niti nekog drugog materjalnog supstrata..

To je dakako temeljno kapitalističko proturječje, da novac ne može imati podlogu u "realno" stvorenoj vrijednosti ukoliko se kapitalistički odnosi proizvodnje trebaju putem njega širiti, a opet novac ne može biti bez tog jamstva realne vrijednosti utoliko što se on predstavlja kao njezin ekvivalent.

Proturječna priroda novca u kapitalizmu vezana je dakle uz njegovu funkciju u proizvodnji koja jedina stvara realnu vrijednost. Problem leži u tome što se sama realna vrijednost i višak vrijednosti (profit) koji su osnovni motiv i pokretac proizvodnje u kapitalizmu uvijek i jedino pojavno izražavaju u formi novca ili razmjenske vrijednosti. Dakle, realnu vrijednost nije moguće nikako drugačije mjeriti nego u novcu, a novac ne mora biti uopće u nužnoj vezi sa realno proizvedenom vrijednošću (to proizlazi iz neadekvatnosti Sayovog zakona koji kaže da je svaka prodaja ujedno i kupnja a a svaka kupnja je ujedno i prodaja, dakle da ponuda stvara vlastitu potražnju. Marx je lijepo pokazao da svaka kupnja znači prodaju, ali svaka prodaja ne znači kupnju jer se novac od prodaje može pohraniti za neku buduću kupnju i tako dolazi do neujednačenosti "realnog toka", do novca kao potraživanja prema još nepostojećoj realnoj vrijednosti)

Zato je potrebno govoriti o monetarnoj teoriji proizvodnje, kako novac u toj njegovoj proturječnoj prirodi u kapitalizmu predstavlja ujedno i temeljni uvjet i temeljnu zapreku proizvodnje realne vrijednosti.

Autor evidentno nije svjestan te proturječne prirode kapitalističkog novca kada istice da novac ne smatra neutralnim, a u isto vrijeme postulira mogucnost njegovom svođenja na "realne gabarite" putem dokidanja negativnog utjecaja bankarstva i stvaranja žiralnog (virtalnog) novca.

No, da ne idem solipsistički dalje možda bi bilo najbolje da se osvrnem sa pitanjima i komentarima na konkretne djelove autorovog teksta pa cemo možda razbistrit stvari u daljnoj diskusiji

" Kroz sva stoljeca je problem isti. Bez obzira u cijoj nadleznosti se nalazilo pravo emitiranja, novac je sustavno gubio na vrijednosti."

U kojem smislu je gubio na vrijednosti? Da se danas sa tim istim nominalnim iznosom novca može kupiti manje dobara?! Mislim da je takva usporedba apsurdna.

Dakle, sto su bankari napravili. Stvorili su od 100 novcanica sa stvarnim pologom 300 komada a da nitko ne zna. Oslabili su vrijednost tog novca za 2/3. Isto sto su "primitivni" vladari ranije radili sa laksim kovanicama samo u ovom slucaju nitko nije mogao raspoznati razliku jer su novcanice bile istovjetne. Pored toga da su vlasnici novcanica imali odjednom 2/3 manju vrijednost, su sa tim "iz niceg stvorenim novcanicama" stvorili bankari sebi korist/"prihod" na nacin da su na ostalih 200 "falsih" novcanica naplacivali kamate.

Što znaci da su imali manju vrijednost? U kojem smislu se to odrazilo na realnoj kupovnoj snazi njihovog novca? Iz čega su bankari naplacivali kamate ako ne iz stvorene vrijednosti (točnije viška vrijednosti), i kako je mogao takav virtualni novac stvoriti realnu vrijednost?

Ukoliko je duznik zamjenio robu koju je proizveo za novcanice onog tko je stvarno polozio zlato za njih, onda su stvarne. Ako ih je zamjenio pak za one od nekog drugog "gologuzog" koji je takodjer digao kredit u bezvrijednom papiru pa njime plati nesto ovom koji vraca kredit, opet je stvarno jer se isti obavezao vratiti tu glavnicu pored dodatnih kamata. Dakle za banku ne igra ulogu na koji nacin je ostvaren povrat. Ili dobiva realnu vrijednost ili prave novcanice ili, a to treba razumijeti!!!, iako falsi novci, zadrzavaju atribute pravog dok se ne "poniste".

Kako sad odjednom sama činjenica da se "gologuzi" obvezao vratiti glavnicu i dodatne kamate od bezvrijednog papira uspjela stvoriti realnu vrijednost?

Zato jer banke bezvrijednim/fiktivnim novcem ubiru kamate/vrijednosti koje su ostvarene u realnoj privredi i time su stvarne vrijednosti. Naravno, ukoliko to ne bi bilo tako bi i ti prihodi bili podjednako bezvrijedni pa ni banka ne bi imala nikakve koristi od njih a to nije smisao i svrha truda. Dakle VAMPIR isisava realne vrijednosti iz naroda, privrede a i drzave.

Dakle, ipak je fiktivni novac doprinjeo da se stvori realna vrijednost. Mislim da je to u popriličnoj kontradikciji sa prethodnim autorovim tezama koje dokazuju da je funkcija bankarstva isključivo parazitska ako stvara virtualan novac bez realne podloge...

Nastavit ću sutra...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Selo

Biblija za nepismene

Bilo jednom jedno selo. Imalo je dosta stavovnika i zemlje, ali samo je nekolicina seljana imala pugove, ostali su radili sa motikama i slabo su obalvljali posao, pa je selo bilo siromašno.

No jedan se čovjek dosjetio jadu i predložio ljudima koji su imali plugove, da ih pohrane kod njega nakon što obave svoje poslove, a on će ih iznajmiti ostalima seljanima, koji ne mogu kupiti plugove, da i oni izoru svoja zemljišta.

"Naplaćivat ću im samo deset kuna za jedno iznajmljivanje, a vi ćete dobiti pola od tog iznosa".

Seljani se slože i odmah mu donesu svoje plugove, sretni, ne samo zbog toga što će nešto zaraditi nego i zato što im oruđa neće izjedati hrđa u njihovim ostavama.

Ni onaj "bankar plugova" nije gubio vrijeme. Odmah je počeo iznajmljivati plugove i činio je to danju i noću, jer vrijeme oranja je kratko, a on je htio što više zaraditi, a i svi su seljaci htjeli za nešto malo novca dobiti plugove, da se ne muče ručnim kopanjem.

Posao bi' završen na vrijeme, Sva zemlja bijade uzorana i zasijana. Najesen, žetva obilna ko u priči. Seljani se snabdjeli za prezimljavanje. a viškove prodali na tržnici i zaradili desetine tisuća kuna.
Zaradio je i onaj "bankar" kako su ga prozvali sejaci - čovjek koji je iznajmljivao plugove - a pola zarade dao je ljudima koji su kod njega bili pohranili svoje plugove. Oni su bili prezadovoljni. Za nekoliko godina takvoga rada Selo postade bogato i prebogato.

No tu se našli neki ljudi koji su počeli rogoboriti protiv "bankara" .

"Ni sijao ni žeo, a obogatio se"- govorili su.

"To je pokvarenjak i zlotvor. "

Sazovu oni zbor svih seljana i stanu ga pred njima napadati i uvjeravati seljane da je on zlo njihova sela, da radi na protuprirodan način da se bogati iz ničega itd itd, kako to već rade ljudi slična kova. Seljani, koji se nisu razumjeli u ekonomiju, popuste pred njihovim pritiscima, i donesu odluku da nitko više ne smije iznajmljivati tuđe plugove.

Ubrzo su se pokazale posljedice. Zemlja opusti. Selo osiromaši. Život postade težak i jadan, i ljudi stanu bježati, tražeći neko bolje selo. Neki su se sjećali onog "bankara" i blagostanja koje je on bio stvorio svojom promućurnošću, ali nije se više ništa dalo učiniti.

Ljudi koji su nagovrili seljane na onu zabranu iznajmljivanja plugova, postali su najglasniji kritičari novoga, lošeg stanja, a to su ostali i danas. Ima ih puno i na Politika comu.

Tko je glasao

Petarbosni, Biblija za

Petarbosni,

Biblija za nepismene,

Bilo jednom jedno selo. Imalo je puno stavovnika i zemlje, ali samo je nekolicina seljana imala plugove, ostali su radili sa motikama i slabo su obavljali posao, pa je selo bilo siromašno.

Biblija za pismene,

Bilo jednom jedno selo.Imalo je puno stavovnika i zemlje, ali samo je nekolicina seljana imala plugove, ostali su radili sa motikama i slabo su obavljali posao, pa je selo bilo siromašno.
Jedan bogat čovjek se je sjetio i ponudio ljudima novac da kupe traktore kod njega da uz olakšanje rada mogu mogu ti seljani višak poljoprivrednih proizvoda donjeti njemu i on če te proizvode prodati na tržištu. Naravno plačat če redovno i dobro.

Ljudi su oduševljeno to prihvatili i na početku je sve bilo dobro. Mogli su odplačivati glavnicu i kamate, a selo se je bogatilo.

Jedan dan taj čovjek ne odkupljuje višak od tih seljana, nego od nekih drugih koje je isto nagovorio na kupnju traktora.

Trakavica se ponavlja, a seljani sve siromašniji i siromašniji. Jedan dan dođe taj čovjek i uzme im zemlju i traktore jel nisu više mogli odplačivati kredit.

Danas ti seljaci rintaju za tog čovjeka i gorje im je nego na početku avanture.

Tko je glasao

Jest to tako, ali.......

Mi imamo daleko gore stanje. Ti navodis bogatog, (dakle onog koji vec ima novaca koje ce posuditi). Sto on na kraju price napravi ili moze napraviti je ispravno prikazano.

No, u danasnjici, sto je i manjkavost u razumjevanju osobe kojoj si i ti replicirao, je stanje takvo, da nema ni plugova za iznajmljivanje jer su izmisljeni od nasih bankara, a tvoj bogatas u selu je takodjer gologuz koji je na komad wc-papira napisao neki broj i sa tim wc-papirom su kupljeni traktori jer su prodavaci istih bili "napuseni" nekom travom, vjerovatno uzgojenom i poklonjenom od istog koji je izdao papir za placanje. Tako su oni u "dimu" povjerovali da s tim papirom imaju nesto vrijedno u rukama. Kasnije su seljaci morali vracati taj wc-papir uvecan za dio svojih proizvoda kao kamatu.

Drugi dio tvog komentara takodjer stoji i time bogati covjek, koji je tek izsisanom stvarnom vrijednoscu postao bogat, jos dodatno ucjenjuje one koje je prije prevario kroz odbijanje otkupa i time srozavanjem cijena.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

dodatak........

da ne bi pomislili da je navod sa travom i napusenima izvucen tek tako iz rukava.

Nije. Tu se radi o lobiju - travi, i ucincima istih - napusenosti.

Sjetite se samo koliko bivsih suradnika sjedi u najvisim krugovima svjetske banke, nacionalnim sredisnjim bankama, WTO-u, drzavnim vrhovima, itd. Oni svi siju travu kojom se narod i ljudi koji donose odluke napuse.

P.S. i ja bih sad rado ubacio jednu slikicu ali nazalost ne kuzim kako.

Pozdrav.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Leverage

Kada bi omjer između emitiranog (ni iz čega stvorenog) novca od strane poslovnih banaka zaista i bio samo 2/3 imovine banaka u vidu
njihovih prave imovine dakle depozita i čvrstih vrijednosnih papira,obveznica itd problem ne bi postojao ili bi bio minoran.

Leverage velikih poslovnih banaka unutar zone Eura procjenjuje se na 1 :30 čime bi se moglo reći da su sve do jedne insolventne,nadalje
pitanje je koliko u toj imovini banaka ima junk bodova pa se "poluga" penje na bogte pitaj koji iznos a pad Lehman Brothersa koji je bio
i okidač umalo raspada kompletnog monetarnog sustava (da nije balouta) dogodio se uz polugu 1:26.

Kompletni monetarni sustav će se u doglednoj budućnosti raspasti jer jedino što ga održava jest povjerenje ljudi u njega,a na sreću Bankarskih
oligarha ljudi mehaniku novca ne razumiju što nije garancija da se neće prije ili kasnije "probuditi"

"Kada bi ljudi zaista razumjeli kako funkcionira bankarski sustav sljedeći dan bi izbila revolucija"

Henry Ford

R

Tko je glasao

kolika je poluga u hrvatskim

kolika je poluga u hrvatskim bankama?

Tko je glasao

@ acinum

Kojim Hrvatskim bankama ?????

R

Tko je glasao

Reanimator

Kojim Hrvatskim bankama ?????

Dobar štos.

Tko je glasao

Naivac

Kada sam tek počeo pisati na ovome portalu, prije 3-4 godine, ponukan dobrim prijemom mojih tekstova okuražio sam se i napisao dnevnik u kome sam predložio da građani organizirano povuku svoje pologe iz banaka u jednom danu te time natjeraju banke na ozbiljan razgovor sa njima. No dogodilo se da sam bio razapet od bankara a dobio jako malu podršku čitaoca.
Poslije sam shvatio, da uz nedovoljno obrađen tekst i nedovoljno povjerenje članova, da sam udario na pravi način u osinje gnjezdo. Saznao sam i tko su mi bili oponenti, pogotovo Superhik (moćni hrvatski bankar).
Ta ideja se poslije počela pojavljivati u svijetu npr. poznata nogometna i ljudska legenda Eric Cantona je napravio jaču kampanju prošle godine koja e zasigurno prestravila bankare i koju su prenijeli svi mediji. Zezao sam da je tu ideju prepisao iz ovoga moga dnbevnika:
http://pollitika.com/skidajmo-kamate-ili-skidajmo-se-quot-do-kraja-quot

Ne bavim se puno bankama jer nisam stručan u toj materiji ali pokazuje se kako je moja ideja bila jako dobra za građane a opasna po banke. Šteta što nema dovoljno građanske hrabrosti i inicijative :(

Tko je glasao

Ideja o povlačenju novca nije

Ideja o povlačenju novca nije naišla na dobar odjek, jer prosječnu osobu to asocira na čuvanje novca u čarapi ili pod madracom. Većini to više nije privlačna opcija, a banke se percipiraju previše moćnima da bi im se tako moglo parirati, a kamoli im nauditi. Možda bi prijedlog dobio na težini da ga se situiralo u priču o drugačijem utemeljenju ekonomije. Evo jedne takve priče:

http://www.moveyourmoneyproject.org/

nemesis

Tko je glasao

Nedavno sam gledao jednu

Nedavno sam gledao jednu raspravu na sličnu temu na CNNu. Zaključak jednog od sudionika je da su danas jedina sloventna snaga koja drži cijeli sustav da se ne raspadne narko karteli koji po prirodi stvari operiraju sa gotovim novcem. Tja.

Tko je glasao

Vrijedi li ovo što si napisao

Vrijedi li ovo što si napisao o kreditima i bankama za banke u Hrvatskoj i njihove kredite?

Tko je glasao

Vrijedi li ovo što si napisao

Vrijedi li ovo što si napisao o kreditima i bankama za banke u Hrvatskoj i njihove kredite?

Mogu ja malo...

Vrijedi itekako samo što kada bi tužio banku nebi dobio spor na našim sudovima... (mislim svi znamo da bi suđenje bilo farsa , ko što će npr. biti farsa sa ozbiljnom kaznenom prijavom protiv Milanovića za rasprodaju Hrvatske...) Inače vani je bilo slučaja da su ljudi tužili banke zato što banka nije imala polog kredita u trezoru koji su dizali , da bi nakon izgubljenih tužbi bankarski lobi u sekundi promijenio zakon.

U Hrvatskoj ne postoji ni trećina novca banaka koje su banke izdale putem kredita. Uvjeren 99,99%...

Justice for all !

Tko je glasao

tuzba nema nikakvog smisla jer...

...nema zakonske osnove za nju. Svi zakoni koji imaju direktan ili indirektan utjecaj na navedeni sustav su proizasli iz sustava i time prema njemu i oblikovani. Uslijed toga su i svi poslovi vezani za sustav u potpunosti legalni. Napominjem, legalni ne pravedni.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

ako je tako kako pišeš kako

ako je tako kako pišeš kako je moguće da propadne banka npr. Credo a da štediše nisu uzrok propasti tj. nisu deponenti došli povući svoj polog abanka propala.
Zašto jednostavno nisu dali još nepostojećih novaca i riješili problem?

Tko je glasao

ako je tako kako pišeš kako

ako je tako kako pišeš kako je moguće da propadne banka npr. Credo a da štediše nisu uzrok propasti tj. nisu deponenti došli povući svoj polog abanka propala.
Zašto jednostavno nisu dali još nepostojećih novaca i riješili problem?

Uspoređivati neku smješnu Credo banku sa npr. Svjetskom bankom, J.P. Morgan, švicarskim bankama ili stranim jačim bankama koje su u Hrvatskoj je ko uspređivati Fiću i svemirski brod. Mislim acinum kako može jedna marginalna banka uopće printati novac. Zna se tko printa novac i u korist koga a ti si sve sveo na priču da i štedionice i mjenjačnice mogu "printati " novac ili varati na kreditima...

Oni mali mogu isto varati baš tako kao što je to odradila CRedo banka uzeti lovu uz davanje "prilike" zarade na oročenim novcima , a nakon toga propasti i jednostavno nikada ne isplatiti novac. U mom gradu to se desilo sa štedionicom Groš u kojoj su naivni ljudi uplaćivali rate za struju , vodu , a vodio ju je bivši direktor Cibalae banke koji je taj zanat tamo i izučio (kako uništiti banku i izvući lovu...)

Vjerovatno znaš o tome i ti...

Justice for all !

Tko je glasao

Koje banke u Hrvatskoj

Koje banke u Hrvatskoj plasiraju lažni ili nepostojeći novac iz dnevnika?

Tko je glasao

pitanje nije bilo za mene ali bih dodao misljenje

Credo banka nije "propala" u klasincnom smislu, vec zbog ne-zakonite i visoko-rizicne alokacije. U nastvaku, vlasnici nisu mogli ili htjeli to stanje izmjeniti pa je HNB povukao "rucnu kocnicu".

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

i koliko HNB dopušta

i koliko HNB dopušta plasiranje ne postojećih novaca kroz bankarske kredite a da banke ne pošalje u stečaj?

Tko je glasao

HNB i plasmani

Službeno 1 : 3, fizička realizacija banaka 1 : 25... plus hipoteka da su naše banke samo franšize stranih banaka jer naše banke nikad nisu pretvorene (privatizirane)!

Tko je glasao

Što ti želiš reći da banke u

Što ti želiš reći da banke u Hrvatskoj imaju plasiranih kredita 25 puta više nego li je vrijednost štednje građana i temeljni kapital banke ili samo u odnosu na temeljni kapital banke?

Tko je glasao

Podaci središnje banke

Podaci središnje banke pokazuju da je vrijednost imovine 32 hrvatske banke posljednjeg dana prošle godine iznosila oko 54 milijarde eura, što je za petinu više od ukupne vrijednosti roba i usluga koje su lani proizvedene unutar hrvatskih granica.

Aktiva banaka u prošloj godini bila je 4,18 posto veća nego u 2010. godini, kada je vrijedila oko 52 milijarde eura, što znači da je tokom 2011. godine porasla za oko dvije milijarde eura.

Rast aktive banaka u velikoj mjeri je posljedica slabljenja kune prema euru i švicarskom franku u prošloj godini“, ocjenujeZrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena.
Adekvatnost jamstvenog kapitala povećana s 18,78 na 19,15 posto u 2011. godini.

http://balkans.aljazeera.net/makale/hrvatske-banke-zaradile-620-miliona-...

....zadnja obavezna pričuva za hrvatske banke za koju znam je 13,5%
http://www.hnb.hr/propisi/odluke-centralno/h-uputa-za-provedbu-odluke-ob...

Tko je glasao

ako sam ja dobro razumio

ako sam ja dobro razumio dnevnik i ovo što mi pokušava sugerirati sjenka banke u Hrvatskoj na jednu kunu realnog novca ( temeljni kapital i štednja) daju 25 puta više kredita.

Ja samo piutam dali sam ja njih dobro razumio i ako jesam dali su oni sigurni da je to tako.

Iz podataka koje si ti dao može se isčitati da dnevnik i sjenkin stav nisu točni.

Tko je glasao

Zakon i život

Kod selektivne kreditne regulacije banaka od strane centralne banke, moguća su dva pristupa: odredeni izvori bankarskih sredstava vezuju se za određene selektivne kredite određene namjene, agregatni pristup kod kojeg se polazi odukupnog obima depozitnog potencijala banaka i na osnovu toga se izračunava minimalni iznos kreditnih plasmana za određene namjene, a na bazi selektivne makro — kreditne politike.

http://www.scribd.com/doc/52937237/8/POLITIKA-OBAVEZNIH-REZERVI

Tko je glasao

Zašto ne mogu dobiti

Zašto ne mogu dobiti jednostavan i konkretan odgovor na jednostavno pitanje :"Koja banka u Hrvatskoj daje 25 puta više kredita od novaca koje ima na raspolaganju ( temeljni kapital, štednja građana ) ?

Tko je glasao

Zašto ne mogu dobiti

Zašto ne mogu dobiti jednostavan i konkretan odgovor na jednostavno pitanje :"Koja banka u Hrvatskoj daje 25 puta više kredita od novaca koje ima na raspolaganju ( temeljni kapital, štednja građana ) ?

Zato što izgleda ništa ne kužiš. Prva stvar je da temeljni kapital neke strane banke u Hrvatskoj se ne može odrediti , jer strane banke mnogo puta se posluže kapitalom koji nije u Hrvatskoj za prijavljivanje temeljnog kapitala. TEmeljni kapital se povećava različitim metodama jedna je "zadržavanjem " dobiti, tj. jednostavnom metodom prijevare (u današnjem svijetu ovo je vrh poštenja...) u kojoj se poveća vrijednost dionica ili broj dionica koje normalno ima stranac... Evo ovdje ti je primjer povećanaja temeljnog kapitala za 5 milijardi kuna iako je prosječna neto dobit banke bila otprilike milijard kuna u godini dana... Ispada da su oni držali tu lovu od zaradu u sefovima 4-5 godina što je čista glupost.

http://www.vecernji.hr/biznis/zaba-povecava-temeljni-kapital-sa-1-28-mlr...

http://www.banka.hr/?ezid=69752

http://www.banka.hr/hrvatska/neto-dobit-grupe-zagrebacke-banke-389-milij...

JEdan vrlo jednostavan primjer. NAđi čovjeka (Todorić...) koji diže ogromnu količinu novca (KREDIT...) i odmah iza njega zapitaj banku da ti otvori svoje sefove , ako nema u istom trenutku pokriće za taj novac u NOVCU to će ti dati znak da nešto ne štima ili ćeš i dalje po nekom svom filmu.

Justice for all !

Tko je glasao

Ti si siguran da sam ja taj

Ti si siguran da sam ja taj koji ništa ne kuži?

Nije mi jasno što tebi nije jasno u dokapitalizaciji Zagrebačke banke. Nisu isplaćivali dividende zadnjih nekoliko godina i sada je skupština društva odlučila da zadržanu dobit pretvori u temeljni kapital i to radi na način da poveća broj dionica i raspodijeli ih prema prema pojedinačnim udjelima dioničara u trenutku donošenja odluke skupštine o povećanju temeljnog kapitala.

Lova iz dobiti banke prethodnih godina nije držana u sefu već je plasirana kao kredit kolikogod su to propisi dozvoljavali ili su gradili zgrade, donirali nekome nešto, isplatili plaće svoje zaposlenicima. Mogli su s tim novcem raditi što god su htjeli jer je to njihov zarađeni novac.

a ovo ti je za anale gluposti i nije vrijedno ni komentirati jer govori dovoljno samo za sebe :
JEdan vrlo jednostavan primjer. NAđi čovjeka (Todorić...) koji diže ogromnu količinu novca (KREDIT...) i odmah iza njega zapitaj banku da ti otvori svoje sefove , ako nema u istom trenutku pokriće za taj novac u NOVCU to će ti dati znak da nešto ne štima ili ćeš i dalje po nekom svom filmu.

Tko je glasao

Nisu isplaćivali dividende

Nisu isplaćivali dividende zadnjih nekoliko godina i sada je skupština društva odlučila da zadržanu dobit pretvori u temeljni kapital...

Tako se to radi :)...

Lova iz dobiti banke prethodnih godina nije držana u sefu već je plasirana kao kredit kolikogod su to propisi dozvoljavali ili su gradili zgrade, donirali nekome nešto, isplatili plaće svoje zaposlenicima.

A šta ako se ta lova ne vraća ...:)?

ovo ti je za anale gluposti i nije vrijedno ni komentirati jer govori dovoljno samo za sebe :

Znam isto kada smo imali raspravu za repu pa se pravio pametan. Šefe neću ja dalje pisati ti jer nebi imalo smisla... Ja kažem da za svaku kunu kredita BI TREBALO BITI POKRIĆE U STVARNOM NOVCU, ali pošto se mi igramo "ekonomista" normalno da te love ni od korova...

Ps. Nisi valjda vjerovato da "otvoriti sefove" stvarno podrazumijeva otvoriti sefove ili u istom trenutku podvući crtu i usporediti dugovnu i potražnu stranu...

Justice for all !

Tko je glasao

acinum

Zašto ne mogu dobiti

Zašto ne mogu dobiti jednostavan i konkretan odgovor na jednostavno pitanje :"Koja banka u Hrvatskoj daje 25 puta više kredita od novaca koje ima na raspolaganju ( temeljni kapital, štednja građana ) ?

Ma hajde, odgovor je jednostavan - ni jedna jedina.

Ali ti si možda nešto pomiješao. ne radi se o 25 puta više od aktive kojom banka raspolaže, nego prije o 25% od aktive kojom banka raspolaže. Živimo u vremenu u kojem nitko ne želi kredite. FED daju kredite od 0, 2 % kamate, i nitko ih ne želi. Rohatinski je dao lovu komenrcijalnim bankama da daju kredite po niskim kamatama, ali nitko nije htio uzeti kredite. Kako "dobro" banke posluju, vidi se iz toga što su imale u prošloj godini aktivu od 52 milijarde eura, a zaradile su samo 626,6 milijuna eura ili 1, 025 % . Kad se od toga odbiju torškovi poslovanja, ne znam koliko ostaje bankama. Vjerojatno im poslovni uspjeh svodi na cifru koja nije daleko od nule. Nekliko manjih banaka poslovalo je s gubitkom.Prošle godine. Za ovu još nemamo čiste podatke.

Evo: uloži ti u neki posao 100kuna i ako na kraju godine zaradiš ukupno 1 kunu i i 2, 5 lipe, hoćeš li se smatrati uspješnim poslovnim čovjekom, ili bankrotistom.

U idućoj godini možda će banke ukupno zaraditi 0 eura a prekoiduće će ići u gubitak. Toliko dobro posluje bankarski sektor.

Mislim da je bankarstvo danas poslovni sektor sa najnižom profitabilnošću. No zbog nezamisljivo velike sume novca kojeg ne obrću, nego mrtav leži u trezorima, kod širokih narodnih masa nastaje iluzija da su banke jako bogate i da im teče med i mlijeko. Tu iluziju iskorištavaju razni šarlatani i ekonomski čudotvorci koji govore da razumiju ove probleme i da mogu sve riješiti micanjem maloga prsta.

Tko je glasao

Lelujanje virtualnog plasmana ukupne mase kredita

Sve banke u odnosu na stanje obveznih rezervi lelujaju u rasponu 1:6 - 1:15 dok je Hypo jedne godine imala rekord 1:25 (inside info!).

Tko je glasao

dali su dati krediti realni

dali su dati krediti realni ili nepostojeći novac?

Tko je glasao

acinum

Krediti

Čak suviše realni, ali vrući, užareni pa ih nitko ne smije ni pipnuti.
Evo. Da li će netko ko zna da je kupovna moć potrošaća katastrofalno niska, da li će takle taj netko tražiti kredit za pokretanje proizvodnje kad unapred zna da mu nitko neće moći kupiti robu koju će proizvesti, a morati će vraćati kredit koji je uzeo. U takvom slučaju bolje je odmah objesiti se nego uzimati kredit.

Tko je glasao

U 95% iznosu radi se o žiralnom novcu

Pojednostavljeno, to je slika generiranih brojki na ekranu kompjutora iza kojih ne stoji ništa fizičko - samo obećanje i vjera (dakle emocija)!

Tko je glasao

Pišeš kontradiktorno pa mi te

Pišeš kontradiktorno pa mi te teško pratiti.

Pa da pojednostavim pitanje. Nas nekoliko osnuje banku i položimo ulog od 50 milijuna kuna i to je naš temeljni kapital. Koliko mi možemo dati kredita iz tih 50 milijuna kapitala.
Možemo li mi odobriti kredit od 100 milijuna kuna pa makar i žiralnih?

Tko je glasao

acinum

Pišeš kontradiktorno pa mi te

Pišeš kontradiktorno pa mi te teško pratiti.
Pa da pojednostavim pitanje. Nas nekoliko osnuje banku i položimo ulog od 50 milijuna kuna i to je naš temeljni kapital. Koliko mi možemo dati kredita iz tih 50 milijuna kapitala.
Možemo li mi odobriti kredit od 100 milijuna kuna pa makar i žiralnih?

Ne znam da li to pitaš mene ili nekog drugog?
A ako pitaš mene, možeš čak 150 milijuna. No moraš računati da time daješ i neki sitan prilog inflaciji,

Gledaj, kod mudrog korištenja novca, takvog korištenja koje će stvoriti višak vrijednosti, koji će se
putem tržišta transformirati se opet u gotovinu uvećanu, onih stopedeset milijuna je zapravo jednako realno kao i onih pedeset.
No kod raspamećenog, naopakog upotrebljavanja novca, lošeg kreditiranja etc. ,onih pedeset milijuna neće vrijediti niti pet milijuna.

Da li je upotreba novca mudra ili nije, to ne ovisi toliko o bankama, nego više o vladama i investitorima.(ili potrošačima). jasno i o drugim faktorima.

Novac je posebna vrsta bića i može ga se u nekim aspektima tretirati i kao ljudsku vrstu. Kad promišljaš čovjeka i shvaćaš ga kao vrstu, onda moraš pretpostavljati i golem broj budućih, još nerođenih generacija, koje će se nužno (ako ne bude sudnjeg dana) pojaviti na svijetu.
Kod promišljanja novca, pod pretpostavkom da ga se funkcionalno upotrebljava, mora se imati na umu i budući novac, koji je veći nego današnji, jer pretpostavljamo da je ljudska djelatnost produktivna u tom smislu da uvećava ili usavršava dobra kojima raspolaže.

No ne smije se zamišljati da će određena budućnost donijeti 200 milijuna umjesto spominjanih 150, jer će to biti kao gradnja mosta od materijala koji može nositi raspon samo od 150 m, pa će se most od 200 m nužno srušiti. Urušavanje tog mosta u ekonomiji zovemo ekonomskom krizom. Ona proizlazi iz precjenjivanjanja unosnosti tekućih investicija i naravno cijelog iza drugih faktora. Kriza nastupa onda kad se budući novac pojavljuje na svijetu kasnije nego što smo mi to predvidjeli. Da sada je bila praksa da se to zakašnjenje nadoknadi inflacijom. Ali time se samo pogoršava i čak ubrzava trend koji vodi ka krizi. Inflacija je nešto kao analgetik koji sprečava bol koju nam nanosi neka smrtonosna upala. Ako sprečimo bol ponašamo se komotnije, ali zato upala brže i sigurnije napreduje.

Tko je glasao

Više od onoga što stvarno ima

Više od onoga što stvarno ima može dati samo HNB a niti jedna poslovna banka u Hrvatskoj ne može kao kredite plasirati sve novce koje stvarno ima jer postoje obvezne rezerve , a savim sigurno ne može kao kredit plasirati nešto što nema.

Tko je glasao

Kategorije koje definiraju kreditni potencijal

Ne želiš razumjeti kategorije koje službeno određuju potentnost kreditnih plasmana. Gore sam ti dala link koji to pojašnjava te to pročitaj.
Kada govorimo o žiralnom novcu i kreditima na bazi istog visina temeljnog kapitala nije nužna veličina u deriviranju kreditnih plasmana. Naravno da to znanje nije znanje koje se stječe diplomiranjem raznih Petrusa i Pavla!
Završno na ovu temu - bankarsko kreditiranje je čisto prodavanje emocija.

Tko je glasao

Jesi li sigurna da sam ja taj

Jesi li sigurna da sam ja taj koji ne želi razumjeti kako se stvara kreditni potencijal banke?

Iz ovoga što pišeš i tebi je jasno da banka može plasirati kao kredit samo dio novca koji ima kod sebe ( bilo u gotovini ili žiralno). Banke u gotovom novcu drže samo ono što im treba u gotovini a količinu gotovine u cijelom financijskom sustavu regulira HNB i nikakve veze nema s kreditima koje banka daje.

Tko je glasao

NEKREDITNI NOVAC

Ako Vas doista interesira kako sve "to" funkcionira posjetite:http://patriotpokret.com.hr

Pozivam sve komentatore da se uključe u raspravu o NOVCU na :http://www.patriotpokret.com.hr/forum/ .

Poštovani Dean G.
Vaš tekst briljantno opisuje mehaniku novca. Iako je za razumijevanje istog potrebno solidno znanje, u dijelu gdje govorite o "namjeri iznajmljivanja kaputa" razumljiv je i laicima.

Kao jedan od osnivača portala:http://www.patriotpokret.com.hr portala posvećenog isključivo raskrinkavanju prijevare zvane KREDITNI novac, pozivam Vas da se priključite
raspravi.

erdedi@net.hr

Tko je glasao

Sjenka

bankarsko kreditiranje je čisto prodavanje emocija.

Ovo je upravo nevjerojatno otkriće!

Ima li koga tamo da Sjenku predloži za Nobelovu nagradu za ekonomiju, i to ne samo jednu.

"Prodavanje emocija" !!?? Nisam nikad čuo za takvu profesiju. Čak i prostitutke prodaju nešto što je konkretnije od emocija.

Zbiva se sumrak civilizacije. Mračne Sjenke postaju sve duže i veće, a pravi ljudi ostaju takvi kakvi jesu, Jedino što su malko više zabrinuti zbog mraka koji nailazi.

Ovo je svjesno i odgovorno ad hominem, jer čovjek katkada biva nesavjesnim ne nastupi li upravo tako.

Tko je glasao

Sjenka , sjenke pameti

Pojednostavljeno, to je slika generiranih brojki na ekranu kompjutora iza kojih ne stoji ništa fizičko - samo obećanje i vjera (dakle emocija)!
Iza onoga što ti pišeš, ne stoji ništa osim eklatantne gluposti.

Tko je glasao

Prosvjetljenje

Sve istine prolaze kroz tri faze:
Prvo se ismijavaju
Zatim im se nasilno suprostavlja
I treće, prihvaćaju se kao očite/samo dokazljive!

Arthur Schopenhauer (1788-1860)

Tko je glasao

Sjenka

Prosvjetljenje

Sve istine prolaze kroz tri faze:
Prvo se ismijavaju
Zatim im se nasilno suprostavlja
I treće, prihvaćaju se kao očite/samo dokazljive!
Arthur Schopenhauer (1788-1860)

Sve je to dobro, dragi moj. Ti imaš sreću. Tebe nitko neće ismijavati, suprotstavljati ti se, niti prihvaćati, jer ti nemaš nikakvih ideja.
Ta ne misliš valjda, o sjeno premudrosti, da su te stvari koje ponavljaš kao nekakav papagaj tvoje ideje !!!!!?????

Jedina tvoja ideja je fiksideja da imaš neke ideje.

Tko je glasao

...oni znaju što su imali za

...oni znaju što su imali za reći...
Što se našeg domaćeg bankarstva tiče, ono je pod kapom HNBa, i tu su bitne obavezne rezerve, koje koriste konzervativni bankari...ovdje je to obavezno deponiranje doskora 15%, od travnja 13,5% (ne znam za kasnije) u novcu kod centralne banke pri kreditiranju kao osiguranje...donji link ti sadrži uputstva HNBa...i to je promjenjivi instrument guvernera kojim regulira kanatne stope pri ekspanziji ili kontrakciji ekonomije...
...razvijenija i "inovativna" bankarstva kao standarda se trebaju pridržavati BISovog "Basel III"...koji bazično kaže otprilike:
"Basel III require banks to hold 4.5% of common equity (A measure of equity which only takes into account the common stockholders, and disregards the preferred stockholders) (up from 2% in Basel II) and 6% of Tier I capital (up from 4% in Basel II) of risk-weighted assets (RWA). Basel III also introduces additional capital buffers, (i) a mandatory capital conservation buffer of 2.5% and (ii) a discretionary countercyclical buffer, which allows national regulators to require up to another 2.5% of capital during periods of high credit growth. In addition, Basel III introduces a minimum 3% leverage ratio and two required liquidity ratios" po kojem nacionalni regulator ima mali prostor za intervencije...i zahtjevi za obavezni kapital nisu ograničeni samo na novac vulgaris već i na rizičnu imovinu...

Tko je glasao

obvezna pričuva

Danas sam čuo od nekoga mogući scenarij o rušenju obvezne pričuve s 13% na 2% - no ni tada "domaće banke" neće taj novac tek tako dati državi.

Tko je glasao

...ako je tome tako, e, ondak

...ako je tome tako, e, ondak je frka...

Tko je glasao

jedna od nedavnih izjava..

jedna od nedavnih izjava.. (ne znam koji put jer im stalno ponavlja ali ga ne "cuju")

"Mislim da je dilema koja se postavlja - HNB ili MMF, devalvacija ili MMF - lažna dilema. Radi se o tome koliko zemlja ima snage i sposobnosti sama provesti fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme koje su neophodne. U bilo kojem raspletu događaja, mi ćemo to morati napraviti", kazao je guverner Vujčić

"Ona mora odlučiti želi li pozvati MMF i u kojem trenutku", kazao je. Za razliku od ministra financija Slavka Linića koji je, nakon pada kreditnog rejtinga, najavio da će država u potpunosti odustati od zaduživanja na međunarodnom tržištu i u potpunosti se, uz pomoć HNB-a koji bi trebao otpustiti devizne rezerve, okrenuti bankama na domaćem tržištu, Vujčić drži da nema razloga za odustajanje od financiranja na međunarodnom tržištu.
"Devizne rezerve nećemo otpuštati. U ovom trenutku sigurno je da će država dio svojih potreba za zaduživanjem iduće godine izvršiti na domaćem tržištu, ali nema razloga za odustajanje od financiranja na međunarodnom tržištu.

"Činjenica da mi možemo štampati novce neće pomoći otplaćivanju našeg inozemnog duga. Moramo shvatiti da Hrvatska mora provesti fiskalnu konsolidaciju, da smanji svoje potrebe financiranja u inozemstvu i da mora provesti strukturne reforme kako bi mogla kreirati višak inozemnih deviza da otplaćuje dug. Zadužili smo se za jedan cijeli bruto domaći proizvod i tu monetarna politika ne može pomoći. Kada bi mogla, mi bismo to vrlo rado napravili", kazao je guverner Vujčić.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/guverner-vujcic-hnb-ili-mmf-je-lazna-dil...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

nije tako.. vujcic je vec

nije tako.. vujcic je vec odavno odbio takve ideje..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci