Tagovi

Što želimo od nove Vlade

Žalimo se kako ćemo opet glasovati „protiv, a ne za“.
Ili „za manje zlo“.
Što bi trebala reći stranka „za“ koju biste glasali?
Od idealnoga kandidata želim čuti dvije stvari:
1. Red i zakon
2. Smanjenje troškova Države

1. Red i zakon
Oko poštivanja zakona svi će se složiti, svi želimo uređenu državu i miran život.
Ali, država jednostavno zanemaruje ono zašto u stvari i postoji.
Osnovno, ako ne jedino što Država ima radit je:
Donesi zakon. Provodi zakon.

Umjesto toga, dvije posljednje Vlade obrnule su prioritete trošenja svog vremena i naših novaca:
Najveći uspjeh im je potrošiti što više (na ceste i na razne promašene poticaje).
Kad se izgrade sve ceste, prijelazimo na riječne kanale, željeznice i bilo šta, samo neka je grandiozno skupo.
Niži interes Vlade pokazuju za zdravstvo i obrazovanje, od kojih građani dobijaju prolaznu do pristojnu uslugu.
Ali, Država ne radi ništa za svoje rasterećenje, za poticanje privatne inicijative u ova dva područja koja gutaju ogromne novce.
Na dnu prioriteta Države su uprava, policija, sudovi: ono gdje ima posla za još dva mandata a nitko ne spominje. Ministarstvo pravosuđa troši 2.5% državnog proračuna, MUP 4%.
EU naglašava pravosuđe kao najgori dio u pregovorima o članstvu. Šta vrijede beznačajna poglavlja pregovora, koja se otvaraju i brzo zatvaraju, kada padamo na nečemu što je prva ili nulta skalina.
Opažanja koja pritom daju europski predstavnici uvrjedljiva su i za one koji ne drže do sadašnje Vlade i premijera.

2. Smanjenje troškova Države
Oko reda i zakona složit će se svi, ali troškovi države su van kontrole i građani ne žele kočenje. Političari nisu glupi i ako obećavaju sve više i više investicija, to je zato jer ljudi to žele čuti, ne žele čuti pozive na razum.
Riječ „štednja“ nije spomenuta ni od jednog hrvatskog političara od 1990-te, ni onda kada je država bila fizički ugrožena.
HDZ, SDP i HNS svojataju uspjehe u cestogradnji i broje izgrađene kilometre.
Nitko ih ne pita koliko je to koštalo, tko je gradio jeftinije prosječni kilometar.
Zna li ijedan političar koliko je koštala autocesta ZG-ST?
(koliko su maraka platili svoje prvo auto prije trideset godina, to bi znali, vadili su iz svoga džepa).

Nisu političari krivi šta se povećanje troškova više neće zaustaviti.
Većinu ljudi u zemlji čine umirovljenici, oni koji to žele što prije postati i oni koji dobijaju plaću iz proračuna. Ove kategorije neće glasati za tržište i rasterećenje države nego samo za različite raspodjele, za jače „cijeđenje limuna“.
Jednostavno, većina birača želi socijalizam, samo bez zvijezde na zastavi.

Moja idealna stranka rekla bi:
Naša cijena Države prema Vama građanima je ona koja je dostignuta. Godišnje 100 milijardi kuna. Tako će ostati slijedeće 4 godine.
Prvo, Država prestaje gradit i trošit na bilo šta, samo završava šta je započeto i krpa najnužnije.
Država ne zapošljava više nikoga na neodređeno vrijeme. Ovo se ukida kada zaposleni počnu većinom odlaziti iz državnog u privatni sektor, a ne obrnuto.
Za sve nepopularne mjere postoji jednostavno i istinito objašnjenje: nema novaca.
Osim HEP-a, sve državne firme se prodaju, uključujući HAC i HTV. Građani imaju prednost pri kupnji (kao dioničari neće žalit otpuštene koji dobijaju 200 tisuća otpremnine i još se bune).
Oslobađanjem od poreza potiče se privatna inicijativa u zdravstvu i školstvu, gdje će bogatiji građani plaćat za bolju uslugu i time rasteretit javne bolnice i škole.
Oni koji od sada nalaze prvo zaposlenje, ne uplaćuju u prvi stup. Imat će mirovinu onoliku koliku u radnom vijeku uplate. Barem za 50 godina neće mirovine određivati dizanje ruka u Saboru.

Ako netko zna kandidata u X. izb. jedinici koji predlaže dio ovoga, makar neka je to najapsurdnija nezavisna lista, recite mi i glasat ću za njega. Neću žalit šta ćemo ostat ispod 5%.
Je li moguće da nitko ne nastupa sa razumnim ali nepopularnim stavovima? Ako bi jedan od četrnaest glasača glasovao za razumne, eto ti 7.1%.
Treća stranka u državi.

Komentari

Možda bih sebi mogao

Možda bih sebi mogao dozvoliti luksuz da se ne složim u potpunosti s rečenicom:

Oko poštivanja zakona svi će se složiti, svi želimo uređenu državu i miran život.

Zašto? Zamislite situaciju da vam npr. policajac zbog popriličnog prekoračenja brzine ili prolaska kroz crveno napiše kaznu, digne dozvolu i kaže da se parkirate sa strane i odete dalje pješke? Vi biste sa smiješkom pitali: Kako se možemo dogovoriti?, a on na to doda i kaznu za pokušaj podmićivanja službene osobe?

Problem je što je bezakonje (+korupcija) uzelo previše maha i svaka nagla promjena može imati samo kontraefekte. I uz najbolju volju čeka nas vrlo dugotrajan proces...

Tko je glasao

Efikasna drzava znaci i

Efikasna drzava znaci i kvalitetnu poduzetnicku klimu, to znaci radna mjesta, zivotni standard, uredjeno drustvo. Pa ako je za sve to potrebno da se ja drzim ogranicenja brzine, samo mi reci gdje da potpisem.

Tko je glasao

Kako se možemo dogovoriti?,

Kako se možemo dogovoriti?,
Tako je, ili "ima li popusta za gotovinu?" ali to ne mora biti toliko dugotrajan proces.
Ljudi se pridržavaju normi ako postoji uvjerljiva prijetnja brze i skupe sankcije.
Da nema "pauka", gdje bi sve ljudi parkirali...

Tko je glasao

Slažem se. Izdvajam što mi

Slažem se. Izdvajam što mi se čini bitnim:
Jednostavno, većina birača želi socijalizam, samo bez zvijezde na zastavi....
Je li moguće da nitko ne nastupa sa razumnim ali nepopularnim stavovima?

Izvrsno si si uočio da nije stvar samo u političarima i strankama nego o velikom dijelu naroda koji ne može zamisliti život bez državne sise. Političari žive od glasačke podrške naroda, narod živi od proračunske podrške političara, i dok je tako...
Nema sloja u hrvatskom društvu koji ne očekuje da ga država podrži: seljaci koji traži carine i više otkupne cijene, radnici koji traže zaštitu od otkaza i stečaja firme, poduzetnici izvoznici/uvoznici koji traže kerekciju tečaja na dolje/gore, nesposobni industrijalci koji traže subvencije, umirovljenici koji traže svoja "stečena prava" pa makar im unuci crkli, kulturnjaci koji žive od dotacija, javne nabave njihovih proizvoda i usluga, veteranske skupine za pritisak... Pa onda tu su i regije itd.
I svi imaju svoje pokrovitelje... Izbori se svode na jedan veliki otvoren turnir za neograničen nagradni fond - državni proračun. Pobjednik dobiva pravo da 4 godine muzi porezne obveznike do mile volje, da nameće interes i ukus onih koji su ga izabrali svim ostalima, da silom porezne prinude i i ovlasti da sklapa poslove, redistribuira, intervenira - odlučuje tko je neto dobitnik a tko gubitnik “dolje u društvu”.
Cijeli taj demokratsko-socijalistički sustav je u samoj srži koruptan. Ta korupcija je javna i zato je nitko ne vidi - a pokazuje se u plakativnim obećanjima stranaka interesnim skupinama da će im napraviti most, isplatiti neke novce, objaviti neki popis, izuzeti im miljenika iz progona itd., samo da ih glasački podrže. Glasovi se praktički javno kupuju, samo fali pisani ugovor.
Ima li nekog da kaže ljudima: nećete dobiti ništa osim izvjesnosti da ćete živjeti onoliko dobro koliko uspješno budete radili i izborili se na slobodnoj tržišnoj utakmici, a uzet će vam se koliko treba da se osiguraju uvjeti za prvo? Pa tog bi glasači odmah izmlatili.
Stranke koje zagovaraju rad, neovisnost o državi, odvojenost javnog i privatnog, slobodno tržište... nemaju šansu. U tom pogledu, razlike između HDZ-a, SDP-a, HNS-a... su marginalne (iskreno, ne znam tko je bolji a tko gori). Ostali ionako vise, osim onih izravno klijentelističkih stranaka - koje su barem ne kriju da ih politika zanima samo za to da državnim novcima ostvare parcijalni interes.

Tu može pomoći samo neki jak, izvanredni događaj s katarzičnim učinkom na svijest ljudi. I to bi mogao biti gospodarski slom. Kad nam on - npr. u liku stranih vjerovnika - ispostavi šokantan račun, onda bi moglo sinuti da nagradni fond ipak nije neograničen.

Nemoguće je, što rekao Zvone. I je, dok ne postane nužno. Dok to ekonomska "sila teže" ne iznudi.
Slom se možda i pomalja. Gradi se, da, građevinari trljaju ruke, a svi tonemo u tom forsiranom napretku, "rastu na dug". Kupska ul. - to je izgledni krajnji "dinamički" efekat od tog na nacionalnoj razini..

Zato ja ove zle slutnje "katastrofičara" primam kao - tračak nade. Možda nadolazi vjetar promjene.

p.s.
Eto, ap, ubacio sam pa fora, je li sad malo bolje? :)

Tko je glasao

Odlično. Kad bi stigao

Odlično.

Kad bi stigao dodati ono od prije, što je samo potrpano ili se zamagljuje maoističkim zbiljskim stvarima a veoma je aktivno, kuha i snažno prodire na površinu, to bi bila daljnja polovica orkestra.

Onda tekuća bezgrešna iskazanja, to je već virtuozna glazba pohlepe (komunistički ideolog Đilas je to odredio - pohlepa, pohlepa i pohlepa, iznad ikakvih životinskih razina). Tehnologija koja radi i bez pameti i dogovora bez greške, bilo kako opet radi punom parom.

Onda besprijekorna forma igrača, oni od sedamdeset praše kao u najboljim danima. Onda maoističko gađenje prema bilo kakvim odstupanjima od zacrtanim pravaca, jeftini trikovi unedogled garnirani impresivnim spletkama i gađenjima. Itd.

Tko je glasao

Zapravo možemo postaviti

Zapravo možemo postaviti pitanje, da li imamo političara vođau, koij će reći ono što moramo naparaviti, pa makar bilo i bolno, ali će riješiti problem, a ne ono što želimo čuti, ili smo osuđeni na vječite populiste, koji u svakom trenutku govore što želimo čuti, i sve probleme guraju pod tepih.
Ja trenutno vidim populiste.

Tko je glasao

Ma gledaj. Racan je 2000e

Ma gledaj. Racan je 2000e godine rekao da cemo morat stegnut remenje. I svi su bili presretni od ocekivanja velike boli na putu u bolje sutra. Pa nisu ljudi guske da ne znaju da bez odricanja nema napretka.

Samo, na to odricanje ne mogu pozivati opce kompromitirani ljudi, kojima narod ne vjeruje. I tu je problem. Nigdje drugdje.

Tko je glasao

Ali na žalost, nije to

Ali na žalost, nije to proveo. Ima milion razloga, ali uglavnom koalicijski partneri nisu bili spremni, a oporba je ružnu prijetila državnim udarom. Da je u tome istrajao danas bi nam bilo lakše, a oni bi bio veliki državnik, a ne samo hrvatski političar.

Tko je glasao

Kad je Račan umro onda je

Kad je Račan umro onda je Vesna Pusić o vlasti od 2000. do kraja 2003.g. rekla približno - on je jedini imao iskustva i sve nas koji nismo znali šta raditi je i više nego strpljivo vukao i podučavao. Od toga je račan već bježao do stupnja da ne predsjedava sjednicama Vlade i da tek u podne uspjeva malo doći k sebi, i to kad je najveća hrvatska mora Budiša eliminirana.

Obzirom da je Račan non-stop proveo u forumskim, kabinetskim i sličnim tehnologijama te obzirom na izrečeno, pitanje razloga i motiva je nešto dublje i šire kako za tu ekipu tako i ukupnu politiku i praksu.

Ili obrnuto, koliko političara i politike zna nešto i za to ima interesa i posvećuje vremena. Naravno, zna Čačić ali i on zna obaviti određene osnovne menadžerske konstrukcije i driblinge i o ostalom nema pojma a politikom se bavi kao jednom od 10 preokupacija, pomoćnom za druge, uspjehe.

Niti 10 % nužnog znanja za potrebno, još manje sposobnosti a mogućnosti za to su u politici manje od 5 % obzirom koliko je vremena i svega potrebno potrošiti na osnovne davež procese, one koje ne bi nikad nitko nigdje radio kad bi plaćao iz vlastitog džepa.

S takvim potencijalima i sličnim u ostalim društvenim procesima iznenađujuće se dobro nosimo i stojimo, naravno zato što to izvlače neki drugi ljudi i tehnologije.

Tko je glasao

Nije proveo, ali ne zbog

Nije proveo, ali ne zbog naroda, vec zbog straha od kriminalaca.

Tko je glasao

Jedna od osobina velikih

Jedna od osobina velikih državnika je da nemaju straha, a Račan se evidentno bojao, i nije vjerovao podršci koju je imao.

Tko je glasao

Pokojni Račan je imal oko

Pokojni Račan je imal oko sebe brdo nesposobnih svađalica i toga je bil svjestan.

Tko je glasao

Možda negdje i imamo

Možda negdje i imamo takvog, ali budući da je naš narod sklon ubijanju glasnika loših vijesti, političar prvo mora biti populist. Da ne bude zabune, kroz ovih nekoliko mandata vladajuće stranke očito je da je populist ponekad samo populist i ništa drugo.

Tko je glasao

Ne na hrvatsoj političkoj

Ne na hrvatsoj političkoj sceni još nema lidera u pravom smislu te riječi. Čovjeka koji će namećati svoje ideje, a ne slijediti nametnute obrasce. Nema nitko niti s nekom ozbiljnom karizmom, koja je nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Moda naš liider negdje još puže u pelenama. Vidjeti ćemo.

Tko je glasao

Vipera, Ima sposobnih i

Vipera,
Ima sposobnih i moralnih ljudi, samo ih nema na ključnim položajima ni u jednoj stranki. Oni koji drmaju s tim strankama nisu ljudi za team-ska razmišljanja i djelovanja.
Ne puštaju kvalitetne ljude naprijed jel su im potencionalni protivnici i bojiju se za svoje mjesto. To je tak od politike a bogme i privrede.

Tko je glasao

O tome i govorim. Možda

O tome i govorim. Možda današnji pelenaš prođe svete zapreke i uspije, možda i neki stariji.

Tko je glasao

Jedna stranka se mora

Jedna stranka se mora pripremat četri godine ak hoče dojti iz opozicije na vlast, a ne par mjeseci pred izbore. Ta priprema mora biti kvalitetna i čak kvalitetnija nego od onih koji su na vlasti, plus toga s djelovanjem se mora to i dokazati.

Tko je glasao

Upravo tako. Predhodne 4

Upravo tako. Predhodne 4 godine rada ili ne rada su mi bitnije od ovog predizbornog pakiranja u celofan s mašnom.

Tko je glasao

Vrlo precizno i jasno, da ne

Vrlo precizno i jasno, da ne kažem transparentno,i zato neće proći. Politika i vođenje države su ustvari prodavanje magle i paučine. To nam svi političari rade, još i u bivšoj državi. Svaka preciznozt i jasnoća sječe im krila i kvari igru i zato ovi prijedlozi za njih su neprihvatljivi. Naći će miljun razloga za stavku po stavku zašto ne. Nisu u pitanje okviri, koliki budžet, troškovi, zašto HAC i HTV, jednostavno koncepcija im je neprihvatljiva.

Tko je glasao

Vipera, Vodit jednu državu

Vipera,
Vodit jednu državu je jednostavno. Čovjek mora bit sa sobom na čistom i htjeti dobro svojoj zemlji. Onaj ko prodaje maglu i nije konkretan, taj nema dobre namjere. To je ko kad se sretneju dvoje mladih, onaj ko samo jedamput nekaj zamagli taj nije za bračnu zajednicu.

Tko je glasao

Da bih riječ rekla. I u

Da bih riječ rekla. I u tome je bit.
Postoji li u Hrvatskoj političar koji ne prodaje maglu i paučinu. Pa pogledajteili bolje poslušajte kako govore, koje su to rečeničke konstrukcije. Sama magla i paučina. Oni bi pravnu državu, ekonomski napradak, veći standard, ko ne bi. Ali one preciznosti koje se iznose u postu jednostavno ne mogu ući u tu retoriku. Evo, sam premijer je 2003 izašao s jamstveom karicom, koja je bila sve, samo ne precizna, i već ga se sad lovi na neostvarenim obećanjima. Ostali su naučili iz ovog primjera. Nikako biti jednostavan i precizan.
A onda, naravno možemo zaključiti s kakvim namjerama ulaze u ovu igru. Poznate posljedice samo potvrđuju pretpostavku. Ni jedan značajan potez od rata i pretvorbe i privatizacije, nije donešen s namjerom da cijelo društvo od toga ima koristi nego...

Tko je glasao

jednostavno koncepcija im je

jednostavno koncepcija im je neprihvatljiva

Šire naše snage (biznis, politika, akademske strukture + sve povezane) se koncepcijski kreću u jasnom smjeru - ni ova koncepcija ne odgovara jer ne može pratiti (stalno puca, ide se u nove korake doma i vani), već teče proširenje koncepcije cca kao što je bilo u drugoj polovini sedamdesetih.

Taj proces reducira i zatvara sve a ne otvara, pa i politiku (ne samo pričama o velikoj koaliciji i raznim odnosima vlasti po raznim razinama), i izbora je sve manje.

To je logično. Ili će širi procesi ići u jednom smjeru ili u drugom. Logično je da su šira napredovanja na zajednički račun i na račun dugova i mogućnosti slično dugoj polovici sedamdesetih puno privlačnija za većinske strukture nego zamorna i neizvjesna hrvanja po nepoznatim putovima.

Nekoliko je potencijalnih protivnika takvom smjeru/koncepciji, koji nema pravog protivnika:
- vanjski moderatori (zasad i njima to globalno odgovara, kao i prije, dobro zarađuju i ojačavaju mogućnost moderiranja);
- poznati efekt slabljenja sve većim uspjesima (prežderavanje, prejaka pijanka, gubitak imuniteta i interne privlačnosti ...);
- slabosti unutar snaga koje hrane i podržavaju takav širi i pojačani napredak (slaba forma, nemaš, nećeš, slaba orjentacija, magareća psihologija ...).

Ponavljanje igre istovremeno i snaži slabi, pa je rulet kuda krene, kao i u svim neegzaktnim pojavama, koje ovise o strastima i raznom.

Zaključak - smjer je jasan a ovaj put ovisi o raspoloženjima.

Tko je glasao

SVE POTPISUJEM !!! Ali,

SVE POTPISUJEM !!!

Ali, teško će to ići. Da ne kažem nemoguće :-(

Tko je glasao

Zanimljivo sročeno.

Zanimljivo sročeno. Neostvarivo. Vlast se ne održava na taj način :)

Narod cijedi limun. Tako je.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci