Tagovi

Sto Racan i Sanader nude po pitanju razvoja nadarenih?

Evo jedne zanimljive inicijative o kojoj bih zelio informirati a volio bih cuti i vase misljenje:

Site zanimljivog imena politics.co.uk (kako mi to poznato zvuci :-)) ) donio je jucer jedan interesantan clanak na temu novog prijedloga vlade o tretmanu nadarenih ucenika. O istoj je temi pisao i Telegraph pa najprije kratko objasnjenje o cemu se radi:

Kaze se da bi najbistrija djeca mogla dobiti vaucere koji bi se mogli utrositi na dodatne tecajeve.

Vec, naime, postoji program po kojem 5% djece sa najboljim rezultatima na nacionalnim testovima u dobi od 11 godina biva uvrsteno u "registar talenata" i dobiva dodatnu pomoc, pa je ministarstvo cak u stanju javiti svakoj skoli koju djecu poimence treba posebno tretirati.

Problem je da oko 30% skola nije nominiralo nikoga za tzv. "Nacionalnu Akademiju nadarene mladezi", djelomicno zato sto se neki ucitelji ideoloski opiru izdvajanju nadarenih od druge djece, a djelomicno zato sto u tim skolama i nema djece u tih 5% najbistrijih Engleza.

Tako bi ministri sad zeljeli prosiriti program na 10% najboljih ucenika u svakoj osnovnoj i srednjoj skoli.

Spominje se budzet od oko 65 miliona funti (vise od 650 miliona kuna po grubom neutrinovom tecaju vazecem bez gledanja na tecajnu listu) kojim bi upravljala neprofitna obrazovna kompanija Centre for British Teachers (CfBT) koja je pobijedila na natjecaju.

Ta bi kompanija prvo identificirala i skupila ponude od raznih obrazovnih organizacija - fakulteta, privatnih i drzavnih skola, udruga, instituta i slicno i fiksirala cijene.

Svaki bi tecaj dobio odredjeni broj bodova.

10% najnaprednije bi djece u svakoj skoli dobilo bonove od npr. 150 bodova.

Onda bi sami mogli birati zele li si "kupiti" mjesto u ljetnoj skoli za 100 bodova, vecernji on-line tecaj za 50 ili subotom uciti kineski za 80 bodova. Navodno bi se moglo cak i sudjelovati u tecajevima koje provodi svemirska agencija NASA.

Labuiristi su vec imali jedan neuspjeli prijedlog po kojem bi svako dijete dobilo vaucer od 5000 funti koji bi sveke godine moglo potrositi na privatnu ili drzavnu naobrazbu, tako da ce i ovaj prijedlog - iako skromnijih razmjera biti prilicno kontroverzan.

No, ako ostavimo britansku dnevnopoliticku scenu i njena previranja po strani mene zanima projekt kao takav.

Problem tretmana nadarenih je stvaran problem, bas kao i problem tretmana onih manje nadarenih ili onih sa posebnim potrebama. U neku ruku, i nadareni su djeca s posebnim potrebama.

S jedne strane, bistri su ona snaga koju treba prepoznati, pomoci i razviti kako bi kasnije vukli naprijed.

S druge strane, odmah padaju na um slike elite prepametnih i sivila ostatka priglupih koji se valjaju u blatu ili se pretvaraju u radilice.

No, ukoliko pak nema razdvajanja zapinjemo na "uravnilovci" po kojoj svi isto uce, znaju, oblace, jedu, piju i gledaju na TV ...

Narocito mi se svidja u ovom planu sto se ne izdvajaju samo 5% najpametnijih nego se sloj najboljih primjenjuje individualno na svaku skolu. Tako one skole u siromasnijim ili nesretnijim zonama imaju jednaku mogucnost razviti 10% svojih najboljih ucenika i omoguciti im ako ne nadmasivanje svojih vrsnjaka u sretnijim zonama onda barem izjednacavanje s njima.

Kakvi bi mogli biti efekti ovakve odluke?

O tome mi je zanimljivo razmisljati.

Evo jednog primjera. U Engleskoj postoje privatne i drzavne skole. Privatne imaju svoje liste cekanja, placaju se, neke su internatskog tipa i imaju pravo upisati koga zele prema statutu skole (smiju donekle diskriminirati). Drzavne skole moraju upisati djecu koja su sposobna za skolovanje, ali (i tu je kvaka) samo u svojoj "zoni upisa". Vrlo je tocno poznato koja skola ima koju "zonu upisa" - lokalna vlast izdaje jasne upute i mape s ucrtanim granicama. Zone se obavezno i preklapaju tako da djeca sa jedne adrese uvijek imaju izbor od nekoliko drzavnih skola u koje mogu ici, ali nitko tko nije iz njene upisne zone ne moze pohadjati odredjenu skolu. Na zagrebackom primjeru - ne moze dijete iz Sestina ici u skolu u Varsavskoj bez obzira koliko to roditelji zeljeli i koliko bili spremni vozati dijete preko pola grada. Drzava redovno kontrolira skole i javno objavljuje (na internetu) nalaze svojih inspekcija kao i rezultate drzavnih ispita po predmetima i razdobljima (Englezi imaju drzavne testove na nekoliko kljucnih dobnih skupina). Tako da roditelj lako vidi kakvu akademsku naobrazbu u prosjeku pruza koja skola.

Zasto vam to pricam? Pa zato sto su efekti ovog sustava jako zanimljive. Koliko god nevjerovatno zvucalo, ali CIJENE KUCA u "upisnoj zoni" posebno dobrih drzavnih skola su bitno vece nego drugdje. Ljudi su se spremni preseliti samo kako bi im dijete iso u dobru skolu.

Stoga bi bilo razumno ocekivati da bi roditelji "srednje nadarene" djece mozda bili skloni preseliti u zone sa manje nadarenom djecom kako bi njihova djeca usla u 10% talentiranih i ostvarila pravo na dodatnu nastavu.

Malo vjerovatno?

Mozda, ali mozda i ne. No, cak i kad bi se to dogadjalo - to ne bi nuzno bilo lose. Naime, time bi se pogodovalo pozeljnom mijesanju djece i sprijecilo daljnje raslojavanje skola na dobre i lose. Sad bi naime i one losije skole u prosjeku bile bolje i bile bi u stanju pruziti vise i onoj djeci koja ostanu u 90% prosjecnih.

Ostaje problem definiranja tih 10%. Naravno da bi bilo grozno da jedna tako dalekosezna odluka bude rezultat trenutne indisponiranosti djeteta u trenutku pisanja testa (bilo zbog bolesti, bilo zbog nekog drugog vanjskog razloga). Zato je jako vazno kako se izbor radi i tu treba naci pravu mjeru izmedju objektivnih mjerila (rezultati testova) i strucne procjene nastavnika koji su u svakodnevnom kontaktu s ucenicima. No, pri tom treba voditi racuna i da ucitelj moze biti pristran zbog raznih razloga pa se stoga testove ne smije sasvim izuzeti. U svakom slucaju taj bi proces odlucivanja trebao biti studiozan i racionalan, a ministarstvo je vec izdalo naputke skolama kako mu pristupiti. Posebno se naglasak stavlja na identificiranje nadarenih medju djecom koja odrastaju u posebnim okolnostima zbog kojih nisu ravnopravna sa svojim vrsnjacima.

Druga vazna stvar je osigurati da nadarena djeca budu prepoznata bez obzira na dob u kojoj svoju nadarenost ispolje. Tj, ako dijete sa 11 godina nije u 10% to ne mora znaciti da tamo nece biti sa 13 - sto znaci da proces utvrdjivanja 10% treba biti kontinuiran, ali i stimulativan. Nije lose ako djeca koja nisu u 10% zele tamo dospjeti pa se vise trude i bolje uce tijekom cijelog skolovanja a ne da nakon jedne odluke postaju drugorazredni ...

Sad, pitam se kako hrvatska politicka scena razmislja o ovim problemima. Nekako mi se cine bitnijim od toga laze li Hebrang 10 ili 100%, ili treba li premijer sugovornik odsutjeti kad voditelj postane bezobrazan ...

Eto, zato pitanje iz naslova. Nisam vidio bas previse izjava o razvojnim pitanjima a ni u dva sata intervjua jedan na jedan s Bagom - niti jedan od dvojice nije ni slova zucnuo o programima razvoja. Pardon, Sanader jest spomenuo hitro.hr ...

Komentari

Pa i jedan i drugi su

Pa i jedan i drugi su politicari. Ni jedan politicar sa IQ vecim od 52, ni najmanje ne zeli natprosjecno pametne ili talentirane u blizini. Takvi bi im bili preopasni. Zato moraju cvrsto drzati medije u rukama i spamati gomilu idiotskim aferama, da prikriju da su najobicniji lopovi.

Tko je glasao

Odličan članak neutrino.

Odličan članak neutrino.

Problem školovanja u Hrvatskoj ne postoji na način na koji postoji u SAD-u ili UK-u. Razlika između najbolje i najgore škole u nekom gradu nije dramatična. Također, svatko može u svaku školu, pa nema tog zanimljivog fenomena sa cijenama zemljišta u kvartovima sa dobrim školama.

Testovi koje spominješ su IQ testovi. Britanci očito žele pronaći i poboljšati obrazovanje djeci s najvišim IQ.

http://www.simun.info

Tko je glasao

Problem sa voucher shemom je

Problem sa voucher shemom je da da će koštati više, a postići manje nego prijašnji slični ukinuti projekti (Assisted Places Scheme koja je isto omogućavala talentima da se školuju na Eatonu i imala veliki uspjeh). Administracija ovakvog projekta košta izrazito puno no očito je New Labour shvatio da im je bez posebnog programa propalo nekoliko generacija djece u sustavu kakav je sada.

Drugi problem je taj da sa takvim pristupom koji dopušta nadarenima da napreduju usprkos lošem obrazovnom sustavu kakav ima UK ništa ne rješava jer što će napraviti s onim drugima? Oni neka trunu u lošem sustavu? Stvaranje ekstra kaste koja može "kupiti" kartu za izlazak iz sustava neće riješiti problem da i dalje velik broj sposobne djece sputava loš sustav. A i etiketiranje djece kao "nadarene" će neku djecu izložiti bullyingu.

Slično kao i u Hrvatskoj i u UK postoji problem obrazovanja jer za njega ne vrijedi ona "one size fits all" pa je potrebna fina segmentacija, ali ne ovakvog tipa koja zapravo stvara segregaciju.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Nisam nikad bio u UK.

Nisam nikad bio u UK. Svejedno mislim da se radi o razvijenoj zemlji koja nema loš obrazovni sustav.

http://www.simun.info

Tko je glasao

Postoji razlika u kvaliteti

Postoji razlika u kvaliteti između fakulteta (koji su privatni) i osnovne i srednje škole (koje su i državne i privatne). Sustav u UK je napredniji i "bolji" od hrvatskog, ali to ga ne čini nužno adekvatnim za UK odnosno sustavom kojem ne trebaju poboljšanja.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

mislim da je školski sustav

mislim da je školski sustav privatni vs. javni podjednako dobar ili loš jer se međusobno ne razlikuju po znanju koje se servira nego po nekim drugim razlikama

isto tako mislim i da nema značajnije kvalitativne razlike između engleskog i našeg sustava

Tko je glasao

Ne slažem se s ovim

Ne slažem se s ovim zadnjim. U UK prema OFSTED-u 29% djece izlaze iz osnovne škole bez da znaju dobro pisati. Donedavno djeca u Engleskoj recimo uopće nisu učila gramatiku vlastitog jezika - to znači da su iz škole izlazili, a da ne znaju što je pridjev!
Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Nisam provjeravao na linku,

Nisam provjeravao na linku, ali vjerojatno fali drugi dio distribucije na kojem 29% djece piše iznimno dobro. Jednostavno nisu svi ljudi jednaki.

http://www.simun.info

Tko je glasao

Naravno da nisu, ali prema

Naravno da nisu, ali prema BBC-u 12 milijuna Britanaca ima problema sa pisanjem i čitanjem. Takvi podaci traže reformatorske poteze.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Britanci kao i amerikanci

Britanci kao i amerikanci doista imaju problema sa čitanjem i pisanjem, ali to se odnosi na službeni (književni) jezik. Kod Amera je situacija gora, malobrojni znaju gramatiku.

Povucimo paralelu sa stanjem kod nas. Koliko naših ljudi piše i govori književno? I znamo li uopće što je kod nas književno? Pa mi imamo dva službena pravopisa i gramatike. Jedan stari i jedan novi. Iskreno, ni sam više neznam koje je točnije i ispravnije, ali mi se čini da je hrvatski "novogovor" malo pretjeran i da nebi trebali stalno izmišljati nešto novo.

Možda je i kod njih sličan problem.

B-52

Tko je glasao

kod nas ima više od dva

kod nas ima više od dva pravopisa i svaki ima nekoliko verzija

jedan od problema je i taj što ne postoji zakonom definirani "službeni" pravopis, nego ministarstvo prosvjete samo određuje koji se koristi u školama pa ovisno o ministru/garnituri ovisi i po kojem se pravopisu radi

no ne smatram ja to nekim pretjeranim problemom u odnosu na školski sustav kao takav u kojem primjerice informatika nije obavezan predmet dan danas

Tko je glasao

Za školski sustav nije

Za školski sustav nije presudan problem, ali za ocjenu razine pismenosti naroda jest.

Mislim da informatika još uvijek nije postala obvezan predmet samo zato što aktuelni nastavnički kadar ne raspolaže s dovoljno znanja. Problem se doduše može riješiti angažiranjem vanjskih suradnika, ali toga se oni koji odlučuju još nisu sjetili. Zato prečesto imamo situacije u kojima učenici više znaju od učitelja, a to sustav nastoji izbjeći. Žalosno, ali tako je. Imamo i škola u kojima postoji gotovo vrhunska oprema u kabinetima, ali zastari bez da je netko pošteno upotrijebi, a kamoli nekoga na njoj uči.

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci