Tagovi

Što nam poručuje guverner?

Upravo sam pročitao jedan zgodan komentar, koji piše o temi o kojoj razmišljam već dulje vrijeme napisati nešto. Prenosim dio članka, a ako nekog zanima cijeli tekst neka pogleda komentar Darka Markušića: >„Upozorenje Rohatinskog je i glas za promjenu vlasti“ na Business.hr

Prošlo je već nešto vremena od mog poslijediplomskog studija na EFZg, i sjećam se tada rasprava o tome kako svim političarima u SAD se tresu noge prije nego što Alan Greenspan (ili sada Ben Bernanke) nešto izjavi ili samo izda priopćenje (ničim izazvano), a nekima se noge nastave dobrano tresti nakon tih izjava.

Tako je bilo i tako će biti. Guverner središnje banke ima mehanizme znatno utjecati na izbore kratkoročno, a o mogućem dugoročnom utjecaju da i ne govorim! Toga su sve više svjesni i naši političari (ili su čuli od drugih) i zato nezadovoljstvo guvernerom i gunđanje, poneki pokušaj akcije ali nikada nešto izraženije.

Ipak nekako se svaki put dogodi da istupi HNB-a, guvernera ili vijeća ostanu u drugom planu, nekako ih mediji preskoče i osim bombastičnih izjava o inflaciji na koju smo svi osjetljivi, nema ničeg drugog. Nema pritiska javnosti. Da li je prezahtjevno pratiti nekoliko pokazatelja koje HNB može nepristrano iznijeti za razliku od statističkog zavoda? Premda komentator u tekstu govori kako će „mnogi ovaj istup shvatiti kao poziv na promjenu vlasti“, ja ne dijelim taj optimizam, smatram da mnogi nisu u istupu Rohatinskog shvatili „što je pjesnik htio reći“, osim što su registrirali riječ inflacija.

Da ne duljim tu je dio članka koji se odnosi na trenutnu vlast, ali i na onu

(…)
Za bujanje osobne potrošnje kriva je HDZ-ova Vlada i njezin u posljednjih godinu dana izrazito vidljiv klijentelistički pristup. Naime, teško je ne povezati udovoljavanje zahtjevima pojedinih interesnih grupacija (umirovljenika, branitelja, poljoprivrednika...) s predstojećim izborima.

Najnoviji primjer je i odobreno povećanje otkupne cijene mlijeka, na tri mjeseca - dok prođu izbori... Povrat duga umirovljenicima, a i dionice HT-a (procijenjene u javnoj ponudi ispod realne vrijednosti) na neki su način poklon, odnosno mamac biračima. Na žalost, taj dio priče Rohatinski nije dotaknuo.

Međutim, ministar financija Ivan Šuker istup Rohatinskoga neposredno prije izbora nije dočekao sretan. I on, kao i svi mi, vjerojatno pamti sličan istup guvernera također u studenome, ali prije četiri godine, kada je na savjetovanju ekonomista u Opatiji oštro kritizirao Račanovu Vladu zbog alarmantnog rasta inozemne zaduženosti i prevelike javne potrošnje.

Njegovu kritiku gotovo svi shvatili su kao poziv na promjenu ekonomskih politika, ali i vlasti, do čega je i došlo. Ovotjedno upozorenje Rohatinskoga mnogi će, uključujući i mene osobno, shvatiti na isti način.

Vjerojatno Rohatinski, kojemu je sigurno već dosta neozbiljnih izjava političara i izbornih kampanja očišćenih od gospodarskih tema, pamti i nezadovoljstvo koje je još uvijek vladajući HDZ pokazivao prilikom njegova reizbora.

Iako osobno nedvojbeno nije karijerist i na nizu primjera dokazao je da više drži do osobnog kredibiliteta i stručnosti nego do udvaranja politici u zemlji ili inozemstvu, upravo je HNB pod njegovim vodstvom stasao u jednu od rijetkih nezavisnih institucija.

Bilo bi šteta ako bi središnja banka, s Rohatinskim ili bez njega, idućih godina bila svedena na instituciju poput Državnog zavoda za statistiku ili Ekonomskog instituta koji ne izlaze u javnost s lošim procjenama kako ne bi naljutili vladajuće.

Komentari

...sličan istup guvernera

...sličan istup guvernera također u studenome, ali prije četiri godine, kada je na savjetovanju ekonomista u Opatiji oštro kritizirao Račanovu Vladu zbog alarmantnog rasta inozemne zaduženosti i prevelike javne potrošnje.

Njegovu kritiku gotovo svi shvatili su kao poziv na promjenu ekonomskih politika, ali i vlasti, do čega je i došlo. Ovotjedno upozorenje Rohatinskoga mnogi će, uključujući i mene osobno, shvatiti na isti način.

Samo ne znam po čemu su ekonomski programi oporbe bolji?

Ima li neka stranka koja ozbiljno adresira problem na koji upozorava Rohatinski?
Ima li neka stranka koja obećaje smanjenje obima javne potrošnje i zaduživanja?
Koliko znam i Jurčić je govorio da će se zaduživati i da nije u tome problem.

Tko je glasao

ja bih bio sretniji da

ja bih bio sretniji da sustav rezervacija i destimuliranja zaduživanja jasno razlikuje fizičke i pravne osobe, banke posjeduju tu klasifikaciju i to ne bi bilo teško riješiti a efekt bi bio pozitivan

Tko je glasao

Kazu kad Greenspan kihne,

Kazu kad Greenspan kihne, Wall Street se zatrese ;)
No mi smo ipak negdje na putu prema CEB-u ( Centralna Europska Banka) pa je stoga nasa pozicija nesto drugacija od americke.Pa i one u EU.
Ali s polazistem da zelimo uci u euro-zonu prema planu svih stranaka koje ovdje pobjedjuju treba znati da je Rohatinski izlozen pritiscima po shemi cekica i nakovnja.Odnosno pritisak je i politike i banaka ( stranih).No ti politicari istodobno ne objasnjavaju kako misle preci dopusteni limit duga BDP od 3% koji je nuzan za uvodjenje € sa svojim deklariranim namjerama da se € uvede u Hrvatsku.
S druge strane i banke vrse pritisak iz inozemstva preko svog mocnog, ali slabo vidljivog lobija prema promicanju vlastitih interesa ( sirenje trzista i zastita plasirane robe - novca).
Slaba je vidljivost svjesno provedena u nasem slucaju, respektirajuci svjezu uspostavu drzavnosti.Tako je nedavno ovaj lobi odlucio i dalje ne mijenjati stara imena banaka poput Privredne, Zagrebacke i jos nekih, vec samo unificirati logo.
To je mozda znak razumijevanja prema "domacinima", ali je mozda i medvjedja usluga prema vidljivosti tko cime raspolaze i tko zapravo koga tu drzi kreditima iznad vode.
Sa ove je adrese stigla packa i bavarskoj banci da se isprica Rohatinskom radi svinjarije u Rijeckoj Banci, jer drze da iako je osnovni princip ovog lobija:

The EFR therefore strongly encourages national governments and the EU institutions to commit to creating a truly single market for wholesale and retail financial services in Europe. However the integration of financial markets does not stop at the EU’s borders but is increasingly global. EFR Members therefore encourage both national and European leaders to work for internationally consistent financial regulation and supervision and to support and promote free and open markets throughout the world.

ne treba uvijek ici silom i bahato do cilja.
Ovaj gornji citat objasnjava ukratko pravila razmjene.
Ili kratko receno: bude € i papice, ako ne budete ocekivali investicije bez odgovarajuce transparentne klime i zastite istih. Na taj nacin mozda se kolateralno i glasaci ogrebu radi pritisaka ovih likova, radi korupcije i slicnih doimacih specijaliteta.Kako se sad cini, stranke nemaju bas narocitu volju.
Shema je jasna:
Vise korupcije= losiji rating.Losiji rating = vece kamate.Vece kamate= manja prodaja kapitala.Manja prodaja =manji profit.
Kolateralno to za glasace znaci da ce teze dolaziti do nekretnina, automobila ili sto je i bitnije, teze ce investirati u poduzetnistvo.

Tko je glasao

Rohatinski sasvim sigurno

Rohatinski sasvim sigurno zna o čemu i zašto to govori. Valjda je svima jasno da to ne čini i partijsko-interesnih razloga.

Razlog za upozorenje i kritiku je nešto što se "iza brda valja", zakuhano u kuhinjama daleko izvan domašaja domaćih igrača. Američka centralna banka svojom politikom nedjelovanja (ne diže kamatu) pokušava spasiti što se spasiti da od američkog gospodarstva i izvozi domaće probleme u Svijet: dolar, na kojem su još uvijek zasnovane glavne svjetske financijske rezerve i trgovina sirovinama (naftom) strmoglavo pada, nafta je na 100 dolara barrel, američki državni dug je astronomski, dužnička kriza polako ali sigurno rastače temelje stabilnosti, burze padaju. Europsk proizvodi teško nalaze kupce “preko bare” i šire. Mnogi respektabilni komentatori prognoziraju dugotrajnu recesiju i tešku financijsku krizu, inflaciju i sve što s time dolazi.

Hrvatska neće moći izbjeći posljedice te neizbježne krize. Rohatinski, a i svi objektivniji promatrači znaju da je veliki dio gospodarskog rasta u Hrvatskoj posljednjih godina ostvaren na temelju velikog porasta zaduženosti države i gradjana, a sve zbog gospodarske kratkovidnosti u uvjetima lako dostupnog novca.

Glavnina toga je usmjerena na potrošnju i na dugoročno isplative (ili neisplative) infrastrukturne projekte. Samo mali dio posudjenoga je uložen u proizvodnju. Izvoz roba kaska za galopirajućim uvozom. Oslanjamo se na izvoz usluga (turizam) kao jedan od glavnih izvora poslovanja s inozemstvom.

Takva prenapuhana potrošnja ne može se samo odjednom zaustaviti bez velikih potresa. Jer, jeftin novac je kao droga. Što će se desiti kada dodje do radikalnog poskupljenja novca? Što ako inflacija izmakne kontroli? U slučaju krize, europski će gradjani najprije odustati od ljetovanja, što može teško pogoditi Hrvatsko gospodarstvo u cjelini.

Hrvatska definitivno nije spremna za takvu situaciju. To Rohatinski zna i zato upozorava. Pitanje je samo da li itko odgovoran sluša.

The Observer

Tko je glasao

Rohatinski HNB nisu, kao i

Rohatinski HNB nisu, kao i svi ostali zadnjih cca 66 godina, nisu ni pokušali nešto u korist malih i srednjih tvrtki pa i manjih banaka, koje onda tako svi dave, a koje i sa takvom daveži čine jedini dio Hrvatske koji rješava sve osnovne poslove i uz to jedin i stvarno financira sve živo (ostalo počiva na prelijevanju).

Obzirom da je to nešto daleko izvan pažnje i dosega i takvog trezvenijeg guvernera, da li tko uopće ima kakavu predodžbu na kakvim pozicijama stoje i plove ostali mozgovi.

Obzirom da je Hrvatska iskusna i preiskusna sa svim pojavama i takvom glavnom pojavom, defetizam neće proći.

A taj maoizam je poželjno što više gužve i problema, najbolje bi bilo da se proces urušavanja nekako zakuha.

Jer nikakav problem nije nicanje raznog na pustoj zemlji. Kod nas je jedino to i stvarno uspješno.

Tko je glasao

A taj maoizam je poželjno

A taj maoizam je poželjno što više gužve i problema, najbolje bi bilo da se proces urušavanja nekako zakuha.
Jer nikakav problem nije nicanje raznog na pustoj zemlji. Kod nas je jedino to i stvarno uspješno

U ovoj zemlji diskontinuiteta, gdje sve počinje iz početka nakon svakog manjeg ili većeg društvenog potresa, izgleda da jedini kontinuitet predstavljaju vodeće društvene strukture koje uz manje izmjene i dopune sastava metamorfiraju prema prilikama i kao g..no uvijek isplivaju na površinu da bi još čvršće zajašili. Tim dominirajućim snagama uglavnom nije ni kraj pameti voditi brigu o dugoročnoj stabilnosti i sredjenosti društva, jer bi to moglo izvesti narod iz permanentne zbunjenosti i potencijano ugrozilo njihovu neprikosnovenu avangardnu ulogu.

Ovoj zemlji treba trajna stabilnost i red da bi pamet postepeno nadvladala kontinuitet gluposti. Problem je nažalost dijalektičke naravi, jer vodeće snage svojim glupim djelovanjem nesvjesno provociraju lomove iz kojih opet izlaze jače i spremnije za nove pobjede.

The Observer

Tko je glasao

Ovoj zemlji treba trajna

Ovoj zemlji treba trajna stabilnost i red da bi pamet postepeno nadvladala kontinuitet gluposti. Problem je nažalost dijalektičke naravi, jer vodeće snage svojim glupim djelovanjem nesvjesno provociraju lomove iz kojih opet izlaze jače i spremnije za nove pobjede.

Sve stoji. Mala nagađanja tko su "vodeće snage":
- da se davi sfera rada, male i srednje tvrtke i razno zna cca 60 % ljudi a naajmanje 30 % sudjeluje;
- da iznimna bespravna gradnja i neujednačenossti oko sticanja imovine, uključujući društvene stanove i činjenicu da bespravna gradnja znači i nije ništa plaćeno od znatnih doprinposa i obveza za infratsrukturu i povećanu vrijednost zna cca 80 % ljudi a cca 30 % je vezano za ta hapanja ili izravno sudjelovalo;
- da su Donji grad u Zagrebu i jako puno konzerviranih i zaštičenih sredina jako zapuštene baš zato što je široka praksa eksploatiraj i hapaj dok može i pravi se jako pametan zna 70 % ljudi a sudjeluje šira društvena elita, najmanje 20 % ljudi;
- da su novci i ekonimija nešto u kojem se prodaje jako puno teorija o sicijalizmu i post socijalizmu da je biti bila što prije i lako oslobodi okova i pretvori u tvrdu valutu i stavi na sigurno zna cca 80 % ljudi a sudjelovalo više od pola;
- da su elitne akdemske snage više kreatori tih pojava nego žrtve te da moderiraju i usmejravaju zna cca 20 % ljudi a sudjeluje cca 10 % ljudi.

Cca je jasno da to nije neko složeno pitanje niti se dešavaju neki misteriozni procesi. To je proces koji napreduje i jak je po logičnom pravilu da je bemisleno mijenjati napredak koji odavno (od sedmadesetih) dobro funkcionira jer se je dominantna i znatna većina zahvaljujući inerciji jako dobro uhodala. Za promjene bi trebalo od toga uspjeha nešto žrtvovati a sav taj uspjeh počiva na tvrdoj disciplinid a se samo uzima i napreduje a ni taksene marke se ne plaćaju.

Obzirom da u tome napredku i konstinuitetu najbolje funkcionira licemjerje oko toga šta se zbiva, kao nitko ništa ne zan oko onoga što svi jako dobro znaju, nije čudno da je zavidna produkcija magle, teorija i igrokaza o nekoj imaginarnoj zbilji i razlozima.

Sve se to i više nego dobro zna i u tome je baš problem što indoktrinacija nije uspjela. Da je uspjela, a kako da uspijen u iskusnoj zemlji, ne bi bila potrebna tolika odgajanja i preodgajanja na licemjernim predstavkama, sav taj maoizam bi bio davno nepotreban. Zna će da je pitanje kratkog vremena kada će se nebo otvoriti i pasti kiša, samo se to pokušava što više odgoditi dok se da još i malo napredovati združenim divizijama od kakvih pola odraslih ljudi, podržanih logistikom svega živoga i neživoga te više nego uigranim vanjskim partnerima.

Tu otpora odvno nema, toliko većinske i udružene snage napadaju i zadnje točke. Ni ničeg drugog nema, nikakve dijalektike i takvih fora. To je pohod napretka.

Tko je glasao

Bez obzira tko su i čine li

Bez obzira tko su i čine li "vodeće snage" u nečemu 5%, 10% ili 30% ili naroda, i da li ti i takvi "hapaju" slučajno jer su se tamo zatekli pa koriste priliku (tko ne, taj mora da je lud) ili ih se ni ne pita ili svjesno podrivaju opće da bi prigrabili sebi i svojima, fakat je da se takav "napredak" permanentno dogadja na krivim temeljima, čime ubija u pojam onu nesudjeluću većinu. Zato, iako imamo etnički jednu od najhomogenijih država, permanentna duboka podijela društva ne dozvoljava normalizaciju.

"Svakome prema zaslugama i sposobnostima" ispada u tome kao nedostižna utopija, pogotovo jer se pojmovi zasluga i sposobnosti uglavnom tumače s vrha, krajnje deformirano i proizvoljno, već kako kome odgovara.

The Observer

Tko je glasao

fakat je da se takav

fakat je da se takav "napredak" permanentno dogadja na krivim temeljima, čime ubija u pojam onu nesudjeluću većinu. Zato, iako imamo etnički jednu od najhomogenijih država, permanentna duboka podijela društva ne dozvoljava normalizaciju.

Kad smo na postu šta nam poručuje guverner, čija je HNB uloga napraviti šta se mora i treba oko banaka, da malo ispitamo taj strašni usud, koji djeluje kao nešto nadnaravno:
- poznato je da u takvoj zemlji vidljivog velikog dispariteta većina nije nesudjeliujuća nego radi i stvara više nego igdje, jer kako bi bilo to što jeste;
- pitanje je da li guverner koji ima neku minimalnu moć može i misli šta napraviti, pogotovu ovaj guverner koji daje naznake da nešto zna, misli i da je možda i moralan. Isto je tako pitanje za razne druge, za tisuće i tisuće. Odgovor je svima jasan, nešto može. Ne bi bilo ništa ni ovoga da tisuće i tisuće naših ljudi i iz aparata vlasti nije i uz veliike rizike i probleme rješavalo razno i iznad onoga što rade u sređenim zemljama zapada. Postavlja se ozbiljno pitanje, zašto to neki i neke škole stalno jako puno toga u istom i na istim igralištima i igrama a drugi ne, te zašto se nitko ne udostoji uočiti ovu drugu praksu, koja zna i radi više nego što je moguće;
- to je od neodoljive privlačnosti "napretka", koja se dodatno odavno takmiči i inspirira svjetskim nadforama, kriteriji odavno nisu nesvrsatni i slično nego sva svjetska špica, u čemu je svijetu namjenjena uloga jadnika u odnosu na taj naš "napredak" (neke vrste maoizma nad maoizmom i kardeljizmom). Zato se kod nas i dalje i bez glumi i praši sve znamo i možemo, ne pričamo napamet, imamo rezultate - jače nego na vrhuncu kineske kulturne revolucije. Divizije koje slijede te parole nisu naivne nego jako iskusne i znaju šta to znači. I ne predvode nepsimeni, nego najelitnije snage, akademici i sva ostala elita.

Osim neodoljive privlačnosti i prakse takvog "napretka", sve jači i jači su i dva druga razloga:
- otvaranje bilo kakvog pitanja oko osnova nije nezgodno samo po neke krupne elemente, još nezgodnije je po elitne strukture, koje se već od otvaranja pitanja ruše, akademici pa dalje, već unutar obitelji;
- još uvijek se daju iskoristi okviri toga "napretka", a jedna od fora je prodaja EU.

Sve je jasno i ništa nije mistično, iako se zasipa svim i svačim. Pitanje je šta tko može i šta radi te šta namjerava (i guverner), milosti više nema niti je ikada bilo.

Tko je glasao

Zato se kod nas i dalje i

Zato se kod nas i dalje i bez glumi i praši sve znamo i možemo, ne pričamo napamet, imamo rezultate - jače nego na vrhuncu kineske kulturne revolucije. Divizije koje slijede te parole nisu naivne nego jako iskusne i znaju šta to znači. I ne predvode nepsimeni, nego najelitnije snage, akademici i sva ostala elita.

Hrvatska elita na čelu s akademicima izgleda da je zaboravila zašto se zove elita i prepustila se čarima konformizma i neodgovornosti. Time su operativne snage ostavljene bez prave orijentacija i kormilare državom i svime drugim nesigurno nemirnim morem medju raznim Scilama i Haribdama prema maglovitoj budućnosti.

Svjetionici su ugašeni. U potpalublju nestaje zraka. Čeka se smjena straže za kormilom.

The Observer

Tko je glasao

Željko Rohatinski je

Željko Rohatinski je riječima i djelom pokazao i dokazao da predstavlja jednu od rijetkih istinskih moralnih vertikala ovog društva.

Tko je glasao

Moralna vertikala da, ali

Moralna vertikala da, ali treba naglasiti da mu je posao nešto drugo.

Ako tu ništa ne može, jer već dugo daje naznake, bilo bi značajno da se obrati građanstvu, preda značku i pištolj i odjaše u legendu.

Ili još bolje, da ipak malo nešto više nečeg napravi.

Tko je glasao

Potpuno se slažem s vama.

Potpuno se slažem s vama. Izgleda da je nepotkupljiv i neosjetljiv na eventualne pritiske.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci