Tagovi

Što moramo znati o rastu BDP-u

Budalaštine i laži kojima nas obmanjuje sadašnja vlast o rastu BDP-a je naprosto nevjerojatni bezobrazluk. Rast BDP-a od 2 % - kaj god. Poznata je stvar da se pomoću brojki u politici najviše i najbolje laže. Pogotovo pomoću brojki koje je teško provjeriti. Dakle vlast tvrdi da je rast od 2% rezultat rasta potrošnje?
Veću glupost teško je ćuti a kamoli napisati.

Počnimo redom. Društveni bruto proizvod DBP je kako sama riječ kaže rezultat čovjekova rada - djelovanja iliti proizvodnje a ne potrošnje.
Ni Njemačka ni Japan ni SAD… nisu ono što su danas zato jer su trošili nego zato jer su radili, stvarali i proizvodili. Tek kada radite i proizvodite nešto možemo govoriti o potrošnji - ono što ste proizveli netko mora kupiti. Dakle zaključak broj 1 prvo morate proizvesti a tek onda trošiti ono što ste proizveli.

Idemo dalje.
Primjera radi imamo dvije obitelji. Obje imaju primanja 10 000 kuna. Prva obitelj troši u okvirima primanja a druga pomoću kredita i zaduživanja (kredit je anticipativna potrošnja - potrošnja unaprijed) troši mjesečno između 12 000 i 15 000 kuna. Proizlazi da druga obitelj ima bolji standard i živi bolje. Živi bolje ne temeljem rada i stvaranja nego temeljem kredita - potrošnje unaprijed. Postavlja se pitanje - dokle će druga obitelj „živjeti bolje“ i kada će to puknuti. Kada krediti počnu dolaziti na naplatu uvećani za kamate.
Zaključak broj 2 potrošnja veća od proizvodnje na temelju kredita vodi nas u bankrot. (ukoliko nemate izvore nafte).

Idemo na treći zaključak.
Društveni bruto proizvod sam po sebi je vrlo dvojbeni pokazatelj; ne pokazuje rast blagostanja u društvu, strukturu raspodjele i što nas prvenstveno zanima stanje imovine - supstance.
Da objasnim o čemu se radi. Društveni bruto proizvod se stvara - nastaje u poslovnom procesu - nastaje radom, a sve ostalo su knjigovodstveno - statistički marifetluci kojima se pokušava prikriti istina.
U trgovačkom društvu pravo stanje poslovanja vidimo iz dva dokumenta: bilance poslovanja i bilance stanja - imovine. Kako smo poslovali odražava nam se na imovinu poduzeća. Ako poslujemo dobro - poduzeće raste i imovina se povećava a ako poslujemo u gubitku imovina se smanjuje. Ekonomisti kažu imamo gubitak supstance - poduzeće „jede“ samoga sebe. Ili prodajemo imovinu ili se zadužujemo ili pak oboje.
Država je kao jedno veliko poduzeće a DBP nam kaže ili bi trebao reći poslujemo li dobro ili ne. Ali ima jedna „kvaka“. Nemamo bilance stanja. Profesor Vinski je davno jedini pokušao izračunati stanje (imovinu) Hrvatske a današnjoj Hrvatskoj to niti ne pada na pamet.
Bilanca stanja Hrvatske bi pokazala da smo uz enorman javni dug rasprodali sve što praktički vrijedi u Hrvatskoj. To znači da već duže vrijeme poslujemo sa gubitkom i da je prikazivani rast DBP rezultat potrošnje i kredita a ne rada i stvaranja. Zapravo je fiktivni.
Zaključak broj 3 bilanca uspjeha (DBP) tek uz bilancu stanja - imovine daje pravu sliku poslovanja.

I na kraju nešto kao zaključak . Paralelno sa globalizacijom zapadni ekonomisti šire mantru o potrošnji kao pokretaču razvoja. Podsjetimo se da je svojevremeno američki ekonomista Sachs širio isto tako mantru o štednji. Gdje je tu istina.
Istinu ćemo doznati sagledavajući odnos proizvodnje i potrošnje u slijedećim varijantama:
Prvo - imamo situaciju da je proizvodnja jednaka potrošnji
Drugo - imamo situaciju da je proizvodnja veća od potrošnje i
Treće - imamo situaciju da je potrošnja veća od proizvodnje
U prvom slučaju društvo stagnira. Nema rasta.
Da razmotrimo drugu situaciju. Industrijska revolucija stvorila je masovnu proizvodnju i samim tim potrebu za velikim tržištima koji proces zovemo globalizacijom. Razvijene zemlje proizvode mnogo više nego što im treba i tako je nastala teorija o potrošnji kao poluzi razvoja. Ta „teorija“ se prodaje drugim zemljama. Moramo trošiti - tuđu uvezenu robu kako bi se oni razvijali - baš zgodno.
U trećoj varijanti trošimo više nego što proizvedemo - to se zove anticipativna potrošnja koju realiziramo ili prodajom imovine ili iz kredita. I jedemo vlastitu supstancu - jedemo vlastitu budućnost.
Hrvatsku prekomjerna potrošnja gura u bankrot i glavni problem Hrvatske je proizvodnja i rad a ne potrošnja . Zapadni „ekonomisti“ nam paralelno sa teorijom potrošnje prodaju kredite kako bi kupovali iznad svojih mogućnosti što je klasični grčki scenarij.
Mora se priznati da ni našim „ekonomistima“ nije mrska ta teorija . Najbolji primjer je takozvani „model izgradnje autocesta“ koji su osmislili Čačić i Račan a suština je u dizanju kredita na principu lako ćemo.
Zapamtite dobro slijedeće : svaki kredit koji diže država danas je novi porez sutra. Da se ne zavaravamo. I sačuvaj nas Bože „rasta“ DBP –a na temelju potrošnje i novih zaduženja.

Nikola Bezerić

Tagovi

Komentari

Tko je glasao

Popio si i ti batine, a

Popio si i ti batine, a nažalost, tada sam te branio. Budi siguran, više neću.

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

He-he

Znam da vam je teško i SKORO da osjećam određenu empatiju. :)

Tko je glasao

Ko se zadnji smije, najslađe

Ko se zadnji smije, najslađe se smije.

Tko je glasao

Nema "zadnjeg", Skvikač! :-)

Zadnje će biti kad na kraju vremena Svemir naprabi Big Gnjec (suprotno od "Big Bang"). :-)

Tko je glasao

Odsjećam određenu empatiju.....

... prema hadezenjarama, koji teturaju okolo pokušavajući doći sebi i shvatiti što im se to dogodilo, da su nakon velikh nada popili batine i izgubili izbore,. pa će morati gledati esdepenjare i dalje na vlasti. :-D

Mada moram priznati da vesela zluradost ipak prevladava. :-D

Tko je glasao

EU

Udio koji je Europska unija imala u svjetskom BDP-u je pao 10 % od početka krize.

Što drugo reći osim čestitati vladi "stručnjaka" koja upravlja Europskom unijom i tamošnjom središnjom bankom !

Tko je glasao

učešće vrijednosti rada u

učešće vrijednosti rada u nacionalnom prihodu USA osamdesetih je bilo oko 67%, da bi 2010te palo na 57%...
...od ´68e do danas kupovna moć minimalne dnevnice pala je za 8%...
Do 2000e se je nekoliko desetljeća udio zemalja OECDa (zapad+Japan) u svijetskom BDPu konstantno kretao oko 80%.
Danas je oko 62%...
Čisto statističkim alatima je Wolfensohn došao do zaključka da će do 2050te zapad+Japan imati udio od cijelih 35% svijetskog GDPa ako se nešto ne promjeni...
...a u istom razdoblju....Stvaranje i upravljanje novcem postaje najvećim kontributorom u stvaranju bogatstva tih zemalja. Koincidencija, jel',
.... u tome u najvećoj mjeri sudjeluju države i njihovi proračuni kao najbolji, najjači, najsigurniji klijenti. Politika kao najbolji klijent banaka...
...kao onako usput se zaboravlja iskonsku bit bogatstva...financijalizacija i pretvaranje duga u novac postaje najunosniji business. I tu se gubi ona mudra (i Marxova, čak) da je novac samo kupon u zamjenu za izvršeni rad.
I, ako je novac dug, što vrijedi rad? zašto bi onaj tko upravlja dugom/novcem plaćao nešto što mu ne donosi toliko koliko mu donosi špekulacija dugom/novcem?...i otuda taj pad s početka posta.
...iako su se svi upregli u traženju reformi i rješenja, ništa od toga: rješenja nema bez vraćanja prirodi stvari i prirodi novca (povjerenja), zaboraviti na sve "post" nešto...
Nema dostojanstva rada bez potrebe za njim.
I sama robotizacija ne mjenja tu ništa na stvari. Roboti se ne ševe da bi dobili mlade robote...stvaraju ih ljudi, ljudski rad i znanje.
Nastavi li se istim putem, čisto statistički neizbježno, za nešto godina zemlje zapada+Japan sudjelovat će u svijetskom BDPu cca 35% u najboljem slučaju. I u najboljem slučaju će globalizacija uspjeti u tome da će sindikalisti Bangladeša, Brazila, Kine, Hrvatske, USA, Švedske....moći masovno tiskati potpuno iste zahtjeve za minimalnu nadnicu svojim HUPovima i Vladama.

Tko je glasao

Što moramo znati o rastu BDP-a

Što moramo znati o rastu BDP-a A da pitamo Grčića?:))))

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci