Tagovi

Što mislite o dolasku Schengena na 20 kilometara od Jelačić-placa?

Eto, Schengen se konačno spustio i na naše zapadne i sjeverne granice, pa me zanima što milsite o tome. Slovenci i Mađari (i mnogi drugi!) od 21. prosinca putuju bez ikakvih dokumenata praktički od rta Nordkaap u Norveškoj, pa do Krete, te od La Manchea do zapadnih granica Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Kako to obično biva sa zemljama koje ostaju izvan EU, i Hrvatska do daljnjega ostaje s druge strane "schengenskoga zida", što će - u to nimalo ne sumnjam! - kod pravih "domoljuba" izazvati dodatne ispade gnjeva, eruofobije i žalopojki kako nas "guraju tamo gdje nam nije mjesto". Pritom se, naravno, zaboravlja da, za razliku od državljana zemalja zapadnog Balkana, kojima za ulazak u EU trebaju vize, do kojih se jako teško dolazi, Hrvati u Uniju i dalje mogu samo s osobnom iskaznicom (iako, istinabog, s dodatnim kartonom). Zanimljivo je i da se u medijima u tekstovima o širenju Schengena uredno ističe Slovenija, a "zaboravlja" Mađarska, iako je i ona uvela ista pravila igre.
Zanimljivo je i da ovo što mi sada doživljavamo nije nikakva novost, jer su 10 ili čak više godina nešto vrlo slično doživljavali i državljani zemalja koje su danas u EU. Bratislava je, primjerice, još bliža (dojučerašnjoj) granici s jednom članicom Schengenlanda, nego što je to Zagreb.
Što god mi mislili o svemu tome, činjenica je da će Slovenci i Mađari sada u Austriju ili Italiju moći ići čak i po kruh i mlijeko, ili u, recimo, kino, a da ih ama baš nitko ništa neće pitati. za nas je to i dalje čista utopija. Postoji, naravno, i druga strana medalje, a ona kaže da bi moglo doći do porasta kriminala svih vidova na tom bezgraničnom prostoru.

Komentari

Imao sam priliku osjetiti

Imao sam priliku osjetiti šengen iz prve ruke upravo prvog dana novog režima - Slovenci su nas sve izveli iz autobusa i svrstali u red pred carinarnicom u kojoj je pogranični policajac skenirao naše putovnice (onaj ogromni crtični kôd odmah do fotografije). Prostorija mejne policije može primiti pun autobus ljudi, ali svejedno se red promrzlih i pospanih putnika nalazio s onu stranu vrata. Putna prtljaga (sendviči, voda, razne sitnice koje nosimo u kabinu...) se morala nalaziti na sjedalima, a pred policajca smo morali doći isključivo s putovnicom; fotografske, ženske i ine torbice su također morale ostati u autobusu. Vozač nam je kasnije rekao da je carinik bio u vozilu, ali nije znao reći što je radio tih predugih i prehladnih 15 minuta... valjda je htio ugrabiti priliku da se ugrije na brzinu prije nastavka smjene ;)

...

Toplo preporučam da posjetite najbližu PU i napravite putovnicu jer, kako su nam rekli, osobe s kartončićem čekaju još duže.

Tko je glasao

Ja stvarno nisam neki veliki

Ja stvarno nisam neki veliki eurofil, ali u uvjetima kada smo, nakon silnih proširenja EU, ostali zatvoreni u zapadnobalkanskom kavezu, doista ne vidim alternativu za Hrvatsku, nego da što prije pristupi EU. Jasno, kao alternativa se uvijek nameće izolacija (zajedno s ostakom zapadnobalkanskog društva), što zagovaraju i neke političke snage u samoj Hrvatskoj, ali onda treba biti svjestan i posljedica koje to stanje nosi - od sve jačih zidova, preko zaostajanja u svakom pogledu, pa do sve ranjivije pozicije, koja je posljedica toga da moram prihvaćati odluke na koje ne možemo utjecati. Zato mislim da moramo nastaviti i ubrzati naš ulazak u EU, jer ćemo, u protivnom, nastaviti čamiti u društvu BiH, Crne Gore, Srbije i drugih, za koje stvarno mislim da nam nije potrebno (njima svaka čast, ali...).
Što se tiče čekanja na Srbiju, mislim da je to nemoguće, kako iz praktičnih, tako i iz teoretskih razloga. Za početak, Hrvatska je puno više od Srbije upućena na EU i otvroena prema njoj, ekonomski stoji neusporedivo bolje, a i politički je svjetlosnim miljama ispred nje. Drugo, Srbija je tek nedavno parafirala (ne još i potpisala!) SSP, a to je faza koju smo mi prošili još negdje 2001., dakle, prije više od 6 godina. Razlika je i u tome što je naš SSP potpisan s tadašnjih 15 članica EU, a Srbija će ga potpisati s 27, a to znači da će se i procedura nejgove ratifikacije razvući puno više nego u hrvatskom slučaju. Nikakav "ubrzani put u EU", o kojem priča Dimitrij Rupel, tu Srbiji neće moći pomoći! Uz to, da bi ušla u EU, Srbija mora prihvatiti i primijeniti cijelu pravnu stečevinu EU. Mi smo taj posao započeli još potkraj 1990-ih, a Srbija tu još nije ni na početku. A radi se o cca. 100.000 stranica teksta!
Za Schengen nam nitko nije kriv. To je sastavni dio pravne stečevine EU i mi ćemo ga, nekoliko godina nakon ulaska u EU, morati primijeniti. To, između ostaloga, znači i da ćemo morati uvesti vize za države zapadnog Balkana, pa tako i za BiH, što se mnogima ovdje neće svidjeti, ali tako je, kako je. Naravno, ako EU do tada ne ukine vizni režim za BiH i ostale zemlje regije.
Zbog svega toga, užasno mi je glupo čitati i slušati o tom Schengenu kao da se radi o još jednoj uroti protiv Hrvatske, koju, kao, sada vrše Slovenci (čudno da nitko ne spominje Mađare, koji su Schengenu pristupili na isti dan kao i Slovenci!). Slovenija je to morala implementirati, kao što će, nadajmo se, jednog dana i Hrvatska. Rušenje granica prema jednima (Austrijancima, Talijanima,...) nužno dovodi do jačanja (zajedinčkih) granica prema drugima. Sviđalo se to nama ili ne.
Usput, što bi na dolazak Schengena na hrvatske granice mogli reći, recimo, Istrani? Schengen je, naime, sda podijelio istarski poluotok (sjeverni dio je u Sloveniji, za one koji ne znaju), i to po prvi puta u povijesti jednom vrlo čvrstom granicom, koje tamo do prije 15-ak godina nije ni bilo.

Tko je glasao

Države, pa i Slovenija,

Države, pa i Slovenija, vode određene politike ovisno tko prevladava i kako shvaća svoje i državne interese. Ono što se opravdano zamjera Sloveniji kao zvaničnoj državnoj politici ne samo iz hrvatskih nego, bih i nekih drugih balkanskih krugova nego i iz recentnih slovenskih krugova jest prekomjerni udio nastavka politike popa Korošca i dvojne kradeljsitičke taktike prema Balkanu, koristiti što više situaciju za probitke pa i kada se to dugoročno ne isplati:
- oko ništa za pokupljeni novac Ljubljanka banka je, po vodećem slovenskom ekonomistu Mencingeru pa i samom Kučanu, odavno ekonomski štetan i po Sloveniju a politički bez dvojbe;
- ekstremistička ekonomska i vlasnička politika da se bilo šta sa Balkana jako teško prodaje ili radi u Sloveniji a da istovremeno i gradnji Merctor robnih kuća i slovenskoj imovini niti 1 EUR materijala ili bilo čega ne može biti nabavljen u zemlji gdje se to radi s vremenom svrstava slovensko poslovanje u najgore poslovanje u RH, BiH i dalje;
- korištenje nerješene granice sa RH za izigravanje sile po Jadranu, proglašavanjem ZERP-a i demonstriranjem lekcija oko činjenice da talijanski ribari rade što hoće po području na koji je RH proglasila ZERP a istovremeno hrvatski ne mogu je prvenstveno slovenski problema a ne podloga za djeljenje lekcija;
- zadnje izjave ministra Rupela, koji uskoro predsjedava EU, da će se zalagati za ravnopravni status Srbije i RH, u svjetlu zbivanja devedesetih i EU je na tragu snaga koje su početkom devedesetih podržavale i omogućile Miloševićevo dicipliniranje RH, BiH, Kosova ... Tako nešto ne mogu si priuštiti javno zemlje kao Velika Britanija i slično a ni Italiji ne pada na pamet i kada ima nerješnih pitanja sa RH.

Dakle, službena politika Slovenije u znatnoj mjeri nastavlja sa bahatom politkom bez pokrića. Slično RH i drugdje, tako i u Sloveniji na račun "Balkana" pokušavaju moć održati snage navodni najveći borci za nacionalne interese, kojima su se upravo pokrenule demonstracije a i Marko Brecelj i ostali s time nesuklađeni slovenski borci ne miruju.

Kao i uvijek ne treba brkati Sloveniju i Slovence sa određenim politikama, kao što kod nas to ni blizu nije usklađeno tako je i kod njih. Ta pitanja će biti rješena kroz 5-10 godina a uvijek je teklo i dalje teče sasvim drukčije poslovanje i veze, u kojima u biti nema problema.

Tko je glasao

S dobrim dijelom onoga što

S dobrim dijelom onoga što si napisao se slažem (posebno s dijelom oko Ljubljanske banke), ali govoriti o tome da se slovenska politika na Balkanu svodi na maksimiziranje dobiti u najmanju je ruku neumjesno. Zar se naša, hrvatska, politika na Balkanu ne svodi na isto? Nismo li mi u Ustavu zapisali da nismo balkanska zemlja (OK, ne baš tim riječima, ali u preambuli stoji da smo "srednjoeuropska i mediteranska zemlja"), nije li nam to u vrijeme Tuđmana bila i službena politika (a i danas je), dok u istro vrijeme naše tvrtke (Agrokor, Nexe grupa, ZaBa itd. itd.) haraju po susjednom Balkanu, kupuju tamošnje tvrtke i izvoze svoje proizvode i usluge? I dobro je da je tako, jer da nije, i u Hrvatskoj bi bilo još više nezaposlenih. Samo, onda to ne možemo predbacivati drugima, kada se i sami tako ponašamo, zar ne?
Što se tiče ZERP-a, o tome sam već pisao i ne da mi se ponovno. Samo jedno pitanje: što će nam nešto što nismo u stanju provoditi?
O Srbiji i EU sam također pisao. Stoga mogu samo ponoviti da je "ubrzani put u EU" možda želja D. Rupela. ali da joj nedostaje čak i teoretske mogućnostiza realizaciju. Čak i kada bi Srbija krajem 2008. postala kandidat za EU, kako to traži Rupel, koliko če joj još vremena trebati za pregovore, potpisivanje pristupnog ugovora, ratifikaciju i sam ulazak? Podsjetio bih te da je u EU sada 27 članica. I gdje ćemo do tada biti mi?

Tko je glasao

Uglavnom je tako ali, evo

Uglavnom je tako ali, evo dolje odgovor Smucaru, kako vjetrovi i moda dolaze sa zapada i kako je Slovenija tradicijski u prilici da slijedi ili malo korigira modu, na Sloveniji je prvoj teret "korekcija", potom Hrvatska, potom Srbija a u vezi BiH bi trebalo najviše korekcija modnih pojava.

Tko je glasao

Dajem vam 3 boda zbog

Dajem vam 3 boda zbog sljedečeg:

"Države, pa i Slovenija, vode određene politike ovisno tko prevladava i kako shvaća svoje i državne interese. Ono što se opravdano zamjera Sloveniji kao zvaničnoj državnoj politici ne samo iz hrvatskih nego, bih i nekih drugih balkanskih krugova nego i iz recentnih slovenskih krugova jest prekomjerni udio nastavka politike popa Korošca i dvojne kradeljsitičke taktike prema Balkanu, koristiti što više situaciju za probitke pa i kada se to dugoročno ne isplati:"

==> Posle osamostaljenja ne vidim nekih bratimljenja Slovenije sa Srbijom, na štetu Hrvatske, što je bilo u samoj srži Korošecove i Kardeljeve politike.

- oko ništa za pokupljeni novac Ljubljanka banka je, po vodećem slovenskom ekonomistu Mencingeru pa i samom Kučanu, odavno ekonomski štetan i po Sloveniju a politički bez dvojbe;

==> Novac će štedišama biti vraćen, a morao je biti već ranije. Ali nazvati Mencingera "vodećim slovenskim ekonomistom" ipak je daleko od istine i uvreda za mnoge slovenske ekonomiste. Mencingeru je pre par godina u javnoj polemici bilo dokazano elementarno nepoznavanje naučno - istraživaćkog postupka i metodologije.

- ekstremistička ekonomska i vlasnička politika da se bilo šta sa Balkana jako teško prodaje ili radi u Sloveniji a da istovremeno i gradnji Merctor robnih kuća i slovenskoj imovini niti 1 EUR materijala ili bilo čega ne može biti nabavljen u zemlji gdje se to radi s vremenom svrstava slovensko poslovanje u najgore poslovanje u RH, BiH i dalje;

==> Koliko je meni poznato, radi se o temeljnom ekonomskom principu maksimiranja koristi, što znaći, da treba maksimirat kvalitet i minimirat izdavanje novca. Znaći - ako ima roba, koja je jeftinija i bolja, onda se uzima ta, a inače - "the next best thing".;))

- korištenje nerješene granice sa RH za izigravanje sile po Jadranu, proglašavanjem ZERP-a i demonstriranjem lekcija oko činjenice da talijanski ribari rade što hoće po području na koji je RH proglasila ZERP a istovremeno hrvatski ne mogu je prvenstveno slovenski problema a ne podloga za djeljenje lekcija;

==> O ZERP - u sam već pisao. Očito je SLO diplomacija uspjela da dovede hrvatsku diplomaciju toliko daleko, da potpiše nešto sa figom u džepovima. A u EU u glavnom i pretežito važi princip "Pacta sunt servanda!".

- zadnje izjave ministra Rupela, koji uskoro predsjedava EU, da će se zalagati za ravnopravni status Srbije i RH, u svjetlu zbivanja devedesetih i EU je na tragu snaga koje su početkom devedesetih podržavale i omogućile Miloševićevo dicipliniranje RH, BiH, Kosova ... Tako nešto ne mogu si priuštiti javno zemlje kao Velika Britanija i slično a ni Italiji ne pada na pamet i kada ima nerješnih pitanja sa RH.

==>Tu imate pravo, Rupel bi ponekad ipak mogao i da ćuti.;))

Dakle, službena politika Slovenije u znatnoj mjeri nastavlja sa bahatom politkom bez pokrića. Slično RH i drugdje, tako i u Sloveniji na račun "Balkana" pokušavaju moć održati snage navodni najveći borci za nacionalne interese, kojima su se upravo pokrenule demonstracije a i Marko Brecelj i ostali s time nesuklađeni slovenski borci ne miruju.

==> Službena SLO politika je, da zemlje ex - YU što prije uđu u punopravno članstvo EU, a da uz to ispune sve potrebne uvjete. Bilo šta drugo nije službena SLO politika. Kroz više vaših komentara vidim, da pripisujete važnost stajalištima Marka Brecelja, ex. Buldožer. Ipak mislim, da ne treba polagati previše težine na mišljenje osobe, koja je specializirana za insceniranje izvrsnih provokacija i incidenata, ali je daleko od toga, da bude ozbiljan opinion - maker.

Kao i uvijek ne treba brkati Sloveniju i Slovence sa određenim politikama, kao što kod nas to ni blizu nije usklađeno tako je i kod njih. Ta pitanja će biti rješena kroz 5-10 godina a uvijek je teklo i dalje teče sasvim drukčije poslovanje i veze, u kojima u biti nema problema.

==> Tu se slažemo 100%!

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Samo malo dodatno oko

Samo malo dodatno oko pravila "maksimaliziranja dobiti"u poslovanju pa i politici.

I u Hrvatskoj i svim zemljama ex SFRJ je razvijeno i hara to pravilo, ne samo u Sloveniji, i ne samo u odnosima među državama / republikama i poslovnim pratnerima nego i općenito.

Kao prvo, iskustveno je jako dobro dokazano da to ne donosi maksimalnu dobit i da usput proizvodi gubitke, koji nisu vidljivi u nekvalitetnim bilancama ali ih iskusni ljudi znaju. Maksimalna dobit i poslovanje sa maksimalnom dobiti na malo dulje staze od trenutnih je zahtjevniji i složeniji sport. Obzirom da imamo dosta poslovnih iskustava, i slovensko-hrvatskih, jako dobro znamo kako smo uspješnije poslovali i poslujemo od toga. Npr. ovo od Mercatora je već stvorilo jake blokade za razna druga slovensko-hrvatska poslovanja i sve više i više se posluje na isti način obrnuto, sve teže i teže je ugraditi bilo kakav slovenski proizvod zbog toga, i kad ima i te kako smisla. To ne valja, jer i jedni i drugi sve više ugrađujemo sve veće smeće, jedemo ga i pijemo, sve uz isstu cijenu kao kvalitetnije.

Kao što su vaši podmetali noge i tvrtki "Cesta" Varaždin i kad je trebate jako, do mjere da im nema smisla raditi, tako su i naši zatvorili tržište cesta i u biti poslove vode političke stranke i njihovi ljudi, kao sedamdesetih. Kao i kod vas kad je Drnovšek morao to malo disciplinirati, i kod nas je to cca 30-35 % skuplje, lošije i ostavlja deformacije. I u Sloveniji i u RH to stvara dugoročne štete a ista praksa neprimjrene konkurencije, dirigiranih dogovora, nastavlja uništavati BiH. Ako to već pravi probleme u Sloveniji, u Hrvatskoj još jače, u BiH će izazvati katastrofu.

Slično tome idu Rupel / Žužul i razne trgovačke politike. To nije apstrakcija.

Dakle, "maksimaliziranje dobiti" u slovenskoj varijanti je nešto jako poznato u ex SFRJ a ostale varijante, hrvatska itd. također. To je centar problema ovog područja, za 30 % više se dobije 20 % lošije i proizvode krize. U navedenom smislu Marko Brecelj nije beznačajan, on je simbol protesta protiv toga u ono vrijeme i u ovo drugo poluvrijeme, baš zato što je pravovremeno naznačio da postoji i drugo poluvrijeme, da igra nije gotova. Slovenska i hrvatska "ludistička" umjetost su evropske vrijednosti, onaj dio gdje nam ne djele lekcije nego naas respektiraju već desetljećima.

Tko je glasao

Možda nisi eurofil, ali

Možda nisi eurofil, ali razumiješ EU procese daleko bolje od mnogih proklamiranih eurofila.

Razlog zbog kojeg se o Schengenu raspravlja kao u slovenskoj uroti su mediji koji u poslijednjih par godina nisu u stanju imati jednu jedinu pozitivnu vijest vezano uz Sloveniju, a čak i ono što je pozitivno prikažu kao negativno. Medijska kampanja dizanja tenzija protiv Slovenije je vrlo agresivna i efikasna, ali nije jasno tko i zašto iza nje stoji.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Stoji "potreba" za novim

Stoji "potreba" za novim neprijateljem. Srbi i Bošnjaci to više nisu (bar ne tako izraženo), pa se Slovenci nameću kao "logičan" izbor. S tako polupismenim i glupim narodom (=vidjeti rezultate posljednjeg popisa stanovništva!), na žalost, stvari stoje tako. Njemu svašta možeš prodati, on sve kupuje.
Kako je krenulo, još malo ćemo i mi, kao Srbi '90-ih, imati podulju listu neprijatelja, udruženih u kojekakve urote i zavjere protiv nas, tako velikih, važnih i značajnih. To je valjda kompleks manje vrijednosti.

Tko je glasao

Strašno. :rolajz:

Strašno. :rolajz:

Tko je glasao

Krasno! Sad će Hrvatska

Krasno! Sad će Hrvatska morati čekati da se Srbija napokon raspadne, pa da njezin ostatak, skupa sa krhotinama, uđe u EU istodobno kad i Hrvatska. Nije nitko u Hrvatskoj kriv za to. Jednostavno, takva pravila vrijede u svijetu. Treba iz ove priče izvući pouku, a to i nije tako teško. Ako će Srbija ući u EU bez da mora izručiti Mladića i ostale zločince, ako je mogla nekažnjeno porušiti polovicu susjednih država, pa ipak biti nagrađena primitkom u EU, onda drugi puta... Znate na što mislim.
Taurunum

Taurunum

Tko je glasao

Da to je upravo ono kaj smo

Da to je upravo ono kaj smo uvijek željeli:)

Tko je glasao

Schengenski sporazum je

Schengenski sporazum je ugovor potpisan 1985. između 5 država kojem su kasnije pristupile i zemlje koje nisu u EU (tekst je ovdje). Dakle, postoje zemlje van EU (kao Hrvatska) koje nisu "s druge strane schengenskog zida".

Schengen je postao dio EU prava 1997 (dodan je Amsterdamskom ugovoru), ali se razvija neovisno od njega pa mu mogu pristupati i ne-EU države. Preduvjet ukidanja unutarnjih granica su efikasne kontrole vanjskih granica i Slovenija je jedna od zemalja koja sada preuzima dio tog tereta što je odgovoran posao.

Pitanje je kako će se Hrvatska snaći jednog dana kad ona bude odgovorna za sve što ulazi u EU s jugoistoka. Umjesto poluuvrijeđenog tragediziranja koje se može primjetiti po medijima bilo bi pametnije učiti na slovenskim iskustvima.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Doveli smo se u ovisnost o

Doveli smo se u ovisnost o Sloveniji. Ovisiti kao država o nekom takvom kao što je Slovenija je fatalna pogreška.

Tko je glasao

Pitanje radoznalog Slovenca

Pitanje radoznalog Slovenca za g. Cerovca ...

G. Cerovac, jel' mi možete, molim vas, reći, u čemu to Hrvatska ovisi o Sloveniji? Zašto bi ovisnost o Sloveniji bila fatalna pogreška za Hrvatsku?

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Da su se naši vladajući

Da su se naši vladajući više brinuli za državu a manje za svoje džepove bili bi prije Slovenije u EU i unutar Schengena.

Tko je glasao

Prvenstveno čestitke

Prvenstveno čestitke Sloveniji i Mađarskoj na uspješnom preuzimanju participacije u razvoju Evrope.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci