Tagovi

Što doista treba učiniti?!?!

Rezultati izbora

Rezultate izbora imamo takve kakve imamo. Gotovo isti broj mandata i lijevih i desnih i Most koji može odnijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. I u MOST-u šaroliko. Prgomet koji zagovara tezu da je imao potpuno pravo sastati se sa Milanovićem jer svatko mora imati pravo razgovarati sa svakim. Istovremeno Petrovu brani da razgovara sa članicama koje su na njegovoj izbornoj listi osvojile još 2 mandata. Svi su za reforme. Kakve bi reforme trebale biti ne znaju ni lijevi ni desni., a ne zna ih ni MOST sudeći po do sada objavljenim reformama za koje se zalažu u poduzetništvu i pravosuđu. I nikako da neki shvate da bi "bolne" reforme trebale prije svega zaboljeti političare i uhljebe, a ne građane.

Što doista treba učiniti ako im je stalo do RH

1. Smanjiti broj ministarstava, Agencija, Ureda, komora, zavoda i broj zastupnika u Saboru

U Ustavu piše da je broj zastupnika u Saboru od 100-160. Pa probajmo sa 101 zastupnikom. Rok sljedeći izbori. Odrediti plaće zastupnicima bez dodataka ( npr. za rad u desecima odbora od kojih svaki ima 11 članova ). Po prestanku obnašanja dužnosti imaju pravo na naknade od HZZZ poput ostalih smrtnika u ovoj zemlji. U mirovinu po istim uvjetima kao i ostali građani. Bez imuniteta ako doista postoje uvjeti za pritvor. Bez dnevnica ako primaju naknadu za odvojen život.

Svakom ministarstvu, Agenciji ili nekoj drugoj ustanovi koja «živi» od državnog proračuna za svako izdano uvjetno ili nepovoljno mišljenje od Državnog ureda za reviziju zbog nepravilnosti u radu i nepoštivanje zakona smanjiti sredstva iz proračuna za 10%. Ovo smanjenje se ne odnosi npr. na učitelje u Ministarstvu znanosti... ili npr. liječnike ili medicinske sestre u Ministarstvu zdravlja ili korisnike socijalne pomoći u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Ta sredstva koristiti za kreditiranje poduzetnika kroz Banku za kreditiranje poduzetnika .

2. Smanjiti broj općina i gradova

Općine koje imaju zanemariv broj stanovnika i rezultate poslovanja koji nisu dostatni ni za plaće zaposlenih pripojiti drugima kako bi se postigle uštede prije svega na rashodima za zaposlene. Smanjiti broj vijećnika i iznose najčešće sramotno visokih naknada za taj ( ne )rad.

Svaka općina ili grad ili županija kod kojih se utvrde nepravilnosti u radu i nepoštivanje zakona po nalazu Ureda za reviziju ( uvjetna i nepovoljna mišljenja ) kazniti velikim novčanim kaznama. Ta sredstva koristiti za kreditiranje poduzetnika kroz Banku za kreditiranje poduzetnika .

3. Smanjiti PDV na hranu odmah, a stopu od 25% smanjiti na 23% ukoliko prihodi od PDV-a rastu, broj parafiskalnih nameta smanjiti na najmanju moguću mjeru.

U prvih 8 mjeseci 2015. prihodi od poreza veći su za 3,5 milijardi, samo od PDV-a veći su za 2,14 milijardi u odnosu na prvih 8 mjeseci 2014. godine. Neoporezivi dio dohotka povećati kako bi oni sa najmanjim prihodima dobili veću plaću koja bi za posljedicu imala veću potrošnju građana. Ostaviti stopu od 40%. Smanjenjem ove stope povećala bi se više štednja građana od potrošnje. Osloboditi obrtnike plaćanja PDV-a za nenaplaćena potraživanja. Obvezu plaćanja PDV-a odrediti onom poduzetniku ili obrtniku koji račun nije platio.

4. Dobro pročešljati poslovanje visokih učilišta

Pogledati dnevnik «Moralne nakaze» Stanje se nije promijenilo. Uvesti obvezu vraćanja dijela sredstava uloženih u studente ako im se osigura radno mjesto u državnoj službi ili u firmama u većinskom vlasništvu države za plaću primjerenu visoko obrazovanoj osobi u roku ne dužem od godine dana od završetka studija. Ukoliko im se ne osigura radno mjesto oslobođeni su vraćanja dijela sredstava. Sve u cilju ostanka mladih i obrazovanih u zemlji.

5. Financiranje političkih stranaka, vjerskih zajednica, udruga, zavoda, zaklada, kulture, znanosti....svesti u razumne okvire

Potpore političkim strankama od 2008-2014 isplaćene su u iznosu od 384 milijuna kuna.
Vjerskim zajednicama 3-4 puta više.

Ili npr. nalaz Državnog Ureda za reviziju za Hrvatsku zakladu za znanost

Hrvatskoj zakladi za znanost su u 2013., s pozicije Ministarstva, doznačena sredstva u iznosu 40.000.000,00 kn za provođenje novih natječaja, odnosno financiranje projekata i programa na temelju novih natječaja. Prema financijskim izvještajima Zaklade dostavljenim Ministarstvu, u 2013. su ostvareni prihodi u iznosu 41.126.003,00 kn, od čega 40.000.000,00 kn iz sredstva državnog proračuna za financiranje novih projekata, a 1.126.003,00 kn od kamata na deponirana sredstva ostvarena također iz državnog proračuna u ranijem razdoblju. Rashodi su ostvareni u iznosu 11.366.265,00 kn te je iskazan višak prihoda u iznosu 29.759.738,00 kn. Iz ranijeg razdoblja je prenesen višak prihoda u iznosu 65.417.828,00 kn te je za naredno razdoblje raspoloživ višak prihoda u iznosu 95.177.566,00 kn. Stanje imovine koncem 2013. je iskazano u iznosu 95.485.873,00 kn, od čega se vrijednosno najznačajnija odnosi na deponirana novčana sredstva u iznosu 89.009.470,00 kn i sredstva na žiro računu u iznosu 6.083.330,00 kn. Iz navedenog je vidljivo da Zaklada u cijelosti ostvaruje prihode iz državnog proračuna, odnosno sredstava za financiranje znanstvenih projekata i kamata na deponirana sredstva, koja su također ostvarena iz državnog proračuna (osnivački ulog i netrošena sredstva za znanstvene projekte), da sredstva nisu utrošena za financiranje projekata i programa za što su joj doznačena i kako je utvrđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, nego je najveći dio sredstava deponiran na računu kod poslovne banke. Dio sredstava doznačen za programe i projekte je utrošen za troškove poslovanja Zaklade (plaće zaposlenih, naknade članovima upravnog odbora i ostale troškove),

6. Objaviti spisak Ugovora o djelu, primitaka za rad u Nadzornim odborima, autorskih honorara za one službenike i namještenike koje se plaća iz državnog proračuna. Ukinuti poticajne i menadžerske otpremnine u firmama koje su u većinskom vlasništvu države jer mnogi koji su radili u firmama kojima je država bila većinski vlasnik nisu dobili ni plaća ni ikakve otpremnine ( ja osobno). Ukinuti pravo državnih službenika i namještenika na sistematski pregled svake 3 godine ( 500,00 kn ) dok ostali čekaju na potrebne preglede i godinu dana iako su već bolesni.

Primjer: U Nadzornim odborima često kao predstavnici države sjede zaposleni u HZMO. Sjednice NO se održavaju često za vrijeme radnog vremena, na sjednice NO dolaze službenim autima HZMO-a i doista ne vidim razuman razlog da bude plaćen i za rad u NO i za rad u HZMO.

-odmah ukinuti odredbu po kojoj radnika moraš prijaviti 8 dana prije nego počne raditi.
-umjesto nabave laptopa, tableta, mobitela, automobila za korisnike državnog proračuna osigurati besplatno fiskalne blagajne za poduzetnike koji će puniti državni proračun
- zabraniti svaku nabavu automobila i namještaja u sljedećih godinu dana

Nastavak slijedi......

Tagovi

Komentari

Nama triba, i to odma, rast

Nama triba, i to odma, rast BDP-a od najmanje 3% da bi imali dodatnih 15 miljardi kuna u proračunu ili bi toliko tribali srizat troškove. Tako bi imali točno onoliko kolike su nan godišnje kamate na dug. Naravno uz uvjet da nemamo nikakvoga daljnjeg zaduživanja. Prema najboljin procjenama za ovu godinu rast BDP-a bi triba bit 0,8% dok bi dogodine triba bit 1%. Ovi ka rast koji trenutno imamo je ako ne u potpunosti ono većinon posljedica ne naših postignuća već posljedica niske cijene nafte i oporavka eurozone.

reforme trebale prije svega zaboljeti političare i uhljebe, a ne građane

Aha, moš mislit... ka i do sad.

Nakon svakih izbora svi govoridu kako će nan sad bit bolje i da ćemo sad napravit ove reforme, one reforme... Triba smanjit ovo triba povećat ono... Ka da niko nije svjestan da mi postojimo i uopće funkcioniramo ovako kako sad funkcioniramo zato jer nan neko još uvik daje kredite. Svi ka da patidu od neke vrste stupora.
Kako ćeš tu išta reformirat i nešto postić bez da primjeniš onu metodu koju su đankete primjenili kad su u Kaštila sami osnovali komunu za skidat se. Onoga koji se tija "reformirat" zavezali bi lancima za stablo i pustili ga da danima tu urliče dok mu ne prođe kriza. Onda bi ovi ka izaša iz toga svoga stupora i bija ka normalan. Ni ta metoda in nije dugo trajala jer su se pobunili oni koji su živili u blizini da nemogu više trpit to urlikanje pa su potirali đankete ća.

Tko je glasao

PDV

Smanjivanje PDVa je jedna od najčešćih dosadnih priča.

Ajde ti kaži zar stvarno misliš će se smanjiti cijene ako PDV smanjiš s 25 na 23 % ?

Kako živim u Hrvatskoj cijeli život meni se nekako čini da bi trgovci tu razliku samo strpali u džep.
Molim te nemoj me nasmijavati komentarima da bi država trebala kontrolirati da li su smanjene cijene nakon smanjivanja PDV jer to bi bile samo floskule

Tko je glasao

Sin mi ima obrt. Prije je

Sin mi ima obrt. Prije je proizvode prodavao po istoj cijeni uvećanoj za 22%, pa 23%, pa 25%. Nisam baš osoba koja na pollitici nasmijava komentarima. Država je tu da kontrolira poreze , a cijene bi trebali kontrolirati potrošači, jer trgovci ovise od potrošača. I vjerujem da bi mnogi trgovci spustili cijene kad bi PDV bio manji. Stopa PDV-a nam je u samom vrhu od svih zemalja EU. Ja svoje proizvode godinama prodajem po istim cijenama. i ne bi smanjivala cijenu jer nisam u sustavu PDV-a. Kako Imam stalne kupce, moja rajčica neprskana, bez umjetnih gnojiva ima uvijek istu cijenu, a kupci mi najčešće puste puno više od onog što želim sama naplatiti.

Tko je glasao

Kako Imam stalne kupce, moja

Kako Imam stalne kupce, moja rajčica neprskana, bez umjetnih gnojiva ima uvijek istu cijenu, a kupci mi najčešće puste puno više od onog što želim sama naplatiti.

Po svitu prolazidu samo dvi vrste poljoprivrede. Ona masovna proizvodnja kad u npr. staklenike uložiš miljune eur pa uzgajaš npr. gmo pomidore koji sličidu ka jaje jajetu pa možeš imat jeftin proizvod do boli. Druga je ona tzv. eko proizvodnja na malo ali skupo. Vani se takovi eko proizvodi prodaju i plaćaju po suvo zlato jer ima dovoljno onih koji to mogu priuštit pa je to dobar biznis. Kod nas je problem šta ti gotovo niko neće platit kil npr. domaćega eko luka (češnjaka) 100 kn kil. Zašto mora bit tako skup znaš i sama ako se baviš eko proizvodnjon. Odma u početku moraš računat s tin da će ti 50% uroda propast jer nasad ne tretiraš s ničin. Koliko posla triba i koliko radnika moraš platit ako imaš malo veći nasad da bi rukama gulili korov jer isti ne smiš tretirat ama baš nikakovin kemikalijama. Ja znan to jer iman poznanika koji se bavi s tin pa kad dođe u neku konobu prodavat ovi mu rečedu da je lud i da oni na veletržnici uzmu kineskoga po 18kn kil, a stavija je natpis "dalmatinska konoba".

Tko je glasao

U blizini moga plastenika je

U blizini moga plastenika je rijeka Raša. Ne navodnjava se ni metar kvadratni. Nasipi se održavaju tako da sam i prošle godine imala poplavu. Više od metar vode po plasteniku i njivi. Uništeni karfiol, brokula, salata. Trebalo mi je mjesec dana mukotrpnog rada da počistim nered koji mi je poplava učinila. Za štetu nisam dobila ni lipe.

Ove je godine koncesiju za nekih 150 ha dobio jedan proizvođač iz Istre. Dovoljno mu je da zasadi polja i od poticaja koje će dobiti može lijepo živjeti ( sada barem treba zasaditi, prije su se poticaji dijelili bez kontrole ). Sada su i nasipi podignuti i to oni koji štite njegova polja, nasip prema mojoj strani nije podignut.

Što treba učiniti? Dio poticaja usmjeriti na navodnjavanje površina. Bez navodnjavanja sve je teže dobiti bilo kakav urod. Ja imam sreću da mi je zemlja ilovača pa stalnim okopavanjem pomažem biljkama da i bez zalijevanja daju urod. Suprug mi je napravio alatku kojom uklanjam korov bez problema.

Bez obzira koliko je teško baviti se eko proizvodnjom cijena od sto kuna za kilu češnjaka je previsoka.

Tko je glasao

Ja san se interesira kako

Ja san se interesira kako napravit bušotinu na oni komad polja šta iman pa san vidija da bušenje s postavljanjen cijevi košta 200kn po metru. Ako se ne naiđe na vodu onda je pola ili 100kn. Kod takovoga bušenja niko nemože garantirat da će doli nać vodu nego tek kad se krene s bušenjen valjda po tin slojevima doli može se vidit jeli se isplati ić dalje ili ne. Obziron na lokaciju i kako su svi oni koji su okolo bušili našli vodu ja računan da bi moga nać količinu koja meni triba na nekih 30-40 metri možda i manje. Onda triba još nabavit pumpu i dovest struju na polje jer ložit na benzinu agregat za pumpu se ne isplati.

cijena od sto kuna za kilu češnjaka je previsoka

To je ono o ćemu ja govorin. Ovde u nas je preskupo ali vanka je i tih 100kn jeftina cifra. Ima jedan šta se bavi proizvodnjon toga domaćega luka na veliko. Svake godine mu dođe neki Taljanac i sve otkupi po toj cijeni od 100kn. Sad moš mislit pošto on to prodaje u Italiji ili već di prodaje kad mu se isplati doć ovamo po toj cijeni.

Evo ti, cijena jedne glavice u takovoj trgovini u Engleskoj. Za jedan kil triba od 20-25 glavica pa izračunaj pošto je kilo ako je jedna funta 10,9 kn.

http://www.planetorganic.com/web-garlic-bulb-each/10080/

Tko je glasao

I kad napraviš tu bušotinu

I kad napraviš tu bušotinu sam uz mnoga ulaganja država će ti htjeti naplatiti podzemne vode koje crpiš.

Tko je glasao

da, nažalost

ali lijep je osjećaj kada znaš da financijski podržavaš lokalne seljake ( farmere)..

Doba je kolinja...pomažem tj. koljem po kućama... zavezanih očiju iako osjetila otupljenih od alkohola i duhana... bez problema po mirisu prepoznajem da li se peče meso svinje; crne slavonske, turopoljke ili banijske šare....ili se pak peče landras, hipor ili piatren...

No, iluzija je da se gradovi mogu prehraniti proizvodima kojima treba duže vremena i teži način uzgoja...

Moramo se pomiriti s time da si svi ne mogu priuštiti svinju od 100 Kg..kojoj treba godina dana...kad ima ova "vodenasta" koja nabije od 30-120 Kg. za 4 mjeseca.

Svinju sam uzeo kao primjer...tako je sa svime...profit ....

sve dobro...

Tko je glasao

cijene

Kako imaš punoljetnog sina poduzetnika tada si sigurno dovoljno stara da se sjetiš kako su na primjer cijene kruha rasle kada bi rasla cijena pšenice ili cijena energije, ali cijene kruha nisu padale kada bi padala cijena pšenice ili energije.

Slagala se ti samnom ili ne to je naša stvarnost.

Kada govorimo o poduzetnicima onda im se više može pomoći ako se PDV plaća tek nakon naplate potraživanje, a ne kod izdavanja računa.

Ove priče o smanjivanju PDVa, lokalnoj reorganizaciji Hrvatske i par drugih stvari predstavljaju gluposti za uveseljavanje ljudi. Koliko radnih mjesta bi otvorilo smanjivanje PDVa ili ukidanje županija ? Niti jedno jedino.

Oni koji žele dobro Hrvatskoj znaju da je naš prioritet otvaranje novih radnih mjesta,a ne gubljenje vremena i političkog kapitala na drugim stvarima.

Tko je glasao

Kada govorimo o poduzetnicima

Kada govorimo o poduzetnicima onda im se više može pomoći ako se PDV plaća tek nakon naplate potraživanje, a ne kod izdavanja računa.

Zaboravila sam pojasniti da je to u slučajevima kada se zatvara obrt. Imali smo nenaplaćenih potraživanja od jednog obrtnika koji je propao. Savjetovali su nam da pokrenemo ovrhu. Naplatili nismo ni lipe jer se banke namire čak i prije države, potrošili smo za ovrhu i još u slučaju zatvaranja obrta moramo platiti PDV na te izdane račune koje nismo naplatili.

Mnogo toga se sjećam. Vrijeme je da se svi malo promijenimo i možda nešto od nas bude.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci