Tagovi

Sreća, što je to?

Nedavno je objavljeno da smo mi hrvati zapravo vrlo nesretan narod (temeljem takozvanog indeksa sreće) i da sreća često puta nema mnogo veze sa DBP-om iliti takozvanim materijalnim dobrima.
Što je uopće sreća? Nematerijalizirani pojmovi kao što su na primjer sreća, ljubav razne emocije i stanja svijesti imaju u pravilu mnoštvo objašnjenja i definicija i sve su više - manje točne koliko i netočne ili pak djelomično točne.
Zato i ovaj pokušaj definicije ili bolje rečeno objašnjenja sreće treba prihvatiti tek uvjetno - neobavezno, da nas malo potakne da razmislimo o nekim našim stavovima u životu.
Prvi i osnovni uvjet sreće je osjećaj sigurnosti. Pritom se prvenstveno misli na elementarnu egzistencijalnu (materijalnu) sigurnost kao i na fizičku (bolesti). Ako ste nezaposleni, ne primate redovitu plaću, ili vam primanja nisu dovoljna da pokrijete egzistencijalne potrebe vaše obitelji teško da ćete biti sretni. Isto važi i za bolesti koje mogu imati teške posljedice.
Drugi osnovni uvjet koji vam ne dozvoljava da budete sretni su strahovi ili njihov ekstremni oblik - fobije. Ako živite u stalnom strahu od otkaza, od šefa u uredu, od bolesti (raka), od susjeda, od kriminala i nasilja… nećete biti sretni.
Treći osnovni uvjet sreće je vaš osobni stav iliti odnos prema okolini. Sjetimo se poznate židovske kletve dabogda imao pa nemao ili još bolje nisi bogat koliko imaš nego koliko ti treba. Ako imate praktički sve ali susjed ili rođak ima više to kod mnogih ljudi izaziva osjećaj neuspjeha, frustracije, zavisti i ne čini vas sretnim. Neki to nazivaju i jalom, hrvatskim jalom, koji je najbolje opisan u poznatoj sentenci neka meni crkne krava a susjedu dvije (duplo). Koji je zaključak: da vas tuđa nesreća može činiti sretnim i naravno obrnuto, tuđa sreća vas čini nesretnim. Naprosto vas tuđi uspjeh i tuđa sreća frustrira na način da kod vas stvara osjećaj neuspjeha.
Četvrti razlog da budete ne/sretni su ne/ostvarenje životnih ambicija i očekivanja. Ukoliko očekujete mnogo od života, karijeru, visoka primanja, idealnog partnera… dakle imate ciljeve koji su neostvarivi u odnosu na vaše sposobnosti i mogućnosti imate osjećaj da niste uspjeli u životu i to vas čini trajno nesretnim.
Peti razlog je način na koji prihvaćate životna zbivanja i kako uspijevati rješavati probleme u životu. Jedan poznati američki filozof je zaključio, nije važno što vam se događa u životu već način na koji te događaje prihvaćate. Dakle radi se o genetici, o vječitim pesimistima koji sve u životu gledaju crno (boca je napola prazna). Njima je život težak, patnja koja zahtijeva stalnu borbu, odricanja… i naravno za sve su krivi neki drugi. Ovakav pristup vam već u startu onemogućava da sagledate probleme koje trebate riješiti.
Šesti razlog je takozvana životna renta ili uvjeti u kojima ste rođeni. Ako ste rođeni u bogatoj sredini u sređenom društvu imate bolje uvjete da budete sretni nego onaj koji je rođen u teškom siromaštvu okružen svakodnevnom borbom za golu egzistenciju na granici kriminala.
Uzrečica siromašan ali sretan je obična budalaština. Siromaštvo nije u nikakvoj korelaciji sa srećom, baš obrnuto.

Sedmi razlog je sam naš odnos prema sreći, kako mi, ili mnogi od nas poimaju sreću. Na ovim našim prostorima vrlo je popularna poslovica koja glasi bolje se roditi bez k… nego bez sreće, a označava izuzetno pasivan odnos prema životu. Važno je imati sreću: u kartanju, klađenju, na poslu, u ljubavi, općenito u životu… Pritom tuđe uspjehe objašnjavamo srećom ili nepravdom a vlastite neuspjehe pomanjkanjem sreće ili opet nanesenom nepravdom. Na taj način i uspjehe i neuspjehe pripisujemo ne/sreći i ne/pravdi.
Postavlja se osnovno pitanje: a gdje smo tu onda mi sami i naše djelovanje, naš trud, naše znanje, gdje je tu odgovornost za vlastite postupke?
Osmi uvjet koji moramo razumjeti je da velika većina događaja koji nam se odvijaju u životu u potpunosti ili djelomično ovise o nama samima. I da sreća sa time nema nikakve veze. Gotovo sve u životu ovisi o nama samima i da li smo zadovoljni sa onima što imamo ili smo nezadovoljni zbog onoga što nemamo. I kako i na koji način rješavamo svakodnevne životne probleme.

A novac i zdravlje, što s njima?
Novac je dobra stvar i lijepo ga je imati. Zašto? Zato jer nam može riješiti mnoge probleme, ali naravno ne sve. A zdravlje. Sreo sam mnoge zdrave ljude koji su nesretni kao i bolesne koji su puni životnog optimizma. Ni novac ni zdravlje nisu garancija sreće. Ona leži u nama, u našim malim sivim ćelijama koje nas zapravo definiraju.
Zato ja imam slijedeću misao: važno je ne imati nesreće u životu, a za sreću ću se pobrinuti sam. Posao, obitelj, prijatelje, životno okruženje stvarate sami: kako siješ tako i žanješ. Pustimo sreću na miru. Važno je imati pozitivan stav u životu a životne probleme (a tko ih nema) rješavati i ne bježati od njih. I ne kriviti uvijek druge za sve što nam se u životu događa. Pogotovo ne sreću, svak' je kovač svoje sreće.
Nikola Bezerić planer - analitičar

Tagovi

Komentari

Evo dvije o sreći

“Sreća koju tražimo izmiče nam; sreća koju pružamo vraća nam se!”
"Nije sreća u tome da činiš ono što želiš činiti, već u tome da voliš ono što moraš činiti.” Pri tomu kod one prve baš i nisam siguran da se baš poklapa sa životnim iskustvom!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci