Tagovi

Spasenje po Škegru - Dobrota Privatizacije

Jučer je održana konferencija u Zagrebačkoj Školi ekonomije i menađmenta. Htio bi samo ukazati na prezentaciju Borislava Škegre, "Kako je Privatizacija spasila Hrvatsku," a vi izvodite zaključke. To je izgleda za naše medije bio najzanimljivija prezentacija, a još nisu svi ni obavili "reportažu" sa konferencije liberalnih ekonomista. Jedino je jedan gospodarsko-poslovni medij objavio kraću vijest da je bivši ministar financija ustvrdio kako je "privatizacija omogućila gospodarski uzlet koji se manjim dijelom osjetio već u devedesetim godinama, a većinom posljednjim godinama." Rekao je da su za lošu sliku privatizacije djelomično krivi mediji ali i oporba tadašnjem HDZu. Što je više zanimljvo jest da je priznao kako je "bilo nezakonitih postupaka," ali "ni više ni manje nego u ostalim sferama poslvanja sa državom."

Sve je to istina i točno manje više. Nezakonitosti koje su postojale jesu problem, ali manje bitan uzrok kasnijih problema i negativnih posljedica privatizacije koje nas prate i dan danas. (od kud mi ta ideja?)

Problemi sa Hrvatskom privatizacijom i razlozi zašto je javnost "bolesna" od toga su većinom u načinu kako je privatizacija sprovedena što se tiče ekonomske logike i nedostatak institucija koje su trebale nadgledati dobrobit privatizacije. Tu je kao HFP trebao biti "in charge." Državna imovina i poduzeća su prodavana gotovo pa bilo kome tko je imao spreman novac i koliko-toliko se držao nekih pravila. Ti vlasnici su uglavnom ne plaćali plaće, dnevnice, ili druge troškove. Ljudi su radili bez plaće, nešto što je apsolutno nečuveno u funkcionirajućoj ekonomiji i puno bitinije državi sa pravosuđem. Nisu investirali u samo poduzeće već ga sistematizirano cjedili "dok je sok iz limuna kapao."

Privatizacija je u nečelu dobar čin i nužno potrebna jednoj propaloj socijalističkoj ekonomiji. Kriva pretpostavka koju su napravili naši "vođe" u 1990. je da će državna poduzeća, kad jednom budu privatizirana i uskoće u tržišnu utakmicu biti puno bolji stvaraoci vrijednosti, poslova, nosioci razvoja itd. To je tako moguće jedino u klimi sa funkcionirajućim institucijama pravosuđa, koje određuju pravila igre i opale po ruci svakog divljeg i nezakonitog aktera. To jednostavno kod nas nije bio slučaj. Malo tko je prije "nadrljao" zbog primjerice neplaćanja plaća, a i danas je to slučaj negdje (sjetite se Tvornica Konca). Za vakum i divlji oblik kapitalizma u kojem su operirala privatizirana poduzeća je kriva ona institucija koja je to omogućila, ona koja nije stvorila pravila igre, ona koja nije reformirala i ojačala pravosuđe i potom ona koja nije mogla i znala sprovoditi zakone .... Država. Na kraju, to je Škegro i rekao - "Kao privatni poduzetnik, znam da je teško u Hrvatskoj investirati i zaposliti ljude, a to nema veze ni s tečajem, ni s porezima. Glavni problemi su državna uprava, pravosuđe, korupcija..."

Cronomy

Komentari

Nama koji smo dugo izloženi

Nama koji smo dugo izloženi raznovrsnosti poslovnih okolnosti je svima jasno da je Škegro jedan od najgenijalnijih ekonomista, rijetki koji je uvidio da su problemi državna uprava, pravosuđe, korupcija... Ali to nam je pomoglo koliko i veliki reformatori koji su nakon 30 godina otkrili da imamo enormno bespravne gradnje, da su vlasnička stanja u beskrajnoj zbrci te da je na zapadu ponešto drukčije.

Mi znamo da su scenski ekonomisti i političari ne samo svojom krivicom udaljeni od makro i mikro zbilje, ali je ipak vrijeme da možda pokažu kakav znak slabosti i uspostave bar kakvu malu tele komunikaciju. I mačku o rep za patetiku o ekonomskoj složenosti na vrhu države, pa znamo mi da se to odvija na gluplji i jednostavniji način nego većina drugih poslovanja, pa mi smo malo veće selo i sve se to globalno zna. To je praksa koja naprosto ne može podnijeti ni par dana kakvog smislenijeg ekonomista i bilo koga sličnog, pa bi bio red i da Škegro i svi drugi malo drukčije pjevaju/pričaju kako se to stvarno radilo i radi, pa tko će ih za godinu dana više slušati kad će svaka birtija znati bolje od njihove priče.

Tko je glasao

...

...

ZoomPolitikON:::...

Tko je glasao

Borislav Škegro je 1983.

Borislav Škegro je 1983. godine magistrirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je nagrađen za najbolje akademsko postignuća godine. Radio je 16 godina kao znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu na brojnim projektima primijenjenih ekonomskih istraživanja te je predavao na nekoliko kolegija makroekonomske teorije, ekonometrije i međunarodne ekonomije.
Završio je post-diplomski studij ekonomije na University of Rhode Island i usavršavao se na University of Pennsylvania. Autor je i koautor triju knjiga i brojnih članaka objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima.
Godine 1992. postaje zamjenik direktora Ekonomskog instituta Zagreb. Godinu dana poslije postaje savjetnik Predsjednika Republike za ekonomska pitanja.
Od 1992. do 1997. godine g. Škegro je član Savjeta Hrvatske narodne banke gdje aktivno sudjeluje u formuliranju monetarne politike.
U periodu od 1993. do 2000. potpredsjednik je Vlade za ekonomska pitanja, a od 1997. do 2000. objedinjuje i dužnost ministra financija Republike Hrvatske.
Za sedmogodišnjeg mandata, g. Škegro priprema devet usvojenih državnih proračuna i vodi ekonomski dio Vlade. Najpoznatiji je kao autor Stabilizacijskog programa iz 1993. godine.
Nadalje, g. Škegro koordinira glavne zakonodavne reforme koje uključuju Zakon o trgovačkim društvima, porezne zakone, Zakon o bankama, mirovinsku reformu koja se zasniva na tri stupa i Zakon o investicijskim fondovima. Vodio je pregovore s međunarodnim financijskim institucijama, bankama kreditorima, Pariškim i Londonskim klubom i bio glavni pregovarač u svim najvećim privatizacijama. Od 2001. godine do početka rada Quaestusa, g. Škegro radi kao izvršni direktor u najvećoj hrvatskoj tvornici tekstila i odjeće "Varteks".

Taj gospodin kojeg si opisao, taj gospodin Škegro slovi za vrlo uspješnog i sposobnog gospodarstvenika. Manje je poznato da je taj gospodin po nekim pričama jedan od najbogatijih Hrvata. Računajući gdje je sve radio i koliko je zarađivao mislim da bi porezna uprava imala prilično posla istražiti na koji je način stekao tu svoju imovinu.

Tko je glasao

Ja ga nigdje nisam tako

Ja ga nigdje nisam tako opisao. To nije moj citat.
No nema sumnje da je Škegro vrlo sposoban i pametan ekonomist. U odnosu na ove danas koje imam u vladi i Saboru (kao zastupnici) Škegro je puno dokazaniji stručnjak.
Stabilizacijiski program je bio vrlo uspješan.
Što sam ja htio ukazati u postu je kako i Škegro priznaje da je bilo nezakonitosti u privatizaciji i kaže da je ona spasila Hrvatsku. U isto vrijeme vidimo dan danas kako još ima problema, ekonomskih i društvenih, zbog loše napravljenih, ne nezakonitih, privatizacija. Ljudi su jednostavno JOŠ mučni od tih poslova i mućki, a nije trebalo biti baš tako.

(U njegovu obranu Škegro je sastavio prezentaciju za konferenciju PRIJE događaja sa HFP-om)

Tko je glasao

Oprosti što nisam rekao

Oprosti što nisam rekao što citiram. Prenio sam životopis koji stoji na stranicama Quaestusa.
Nisam sporio da je ekonomski stručnjak. Samo me zanima kako je došao do svog prvog milijuna. To me zanima kod svih ostalih tajkuna. Postoji priča od prije nekoliko godina, kako vani ima na računu 75 mil. DM. Sad su to Euri i ima ih vjerojatno više.

Tko je glasao

Vjerojatno bi odgovorio kao

Vjerojatno bi odgovorio kao i Luka Rajić. "Sve možete, ali ne pitajte me za prvi milijun."

Tko je glasao

eh, sada ide moje jedno

eh, sada ide moje jedno porazno priznanje i uvjerenje, naime u 13-14 godina koliko se ja bavim privatnim businessom nisam pronašao dosada niti jednog jedinog poduzetnika koji je recimo krenuo u isto doba kao i ja a da bi se do danas razvio da je bitno veći od recimo moje tvrtke

osim naravno onih koji su poslovali s državom, imali posla s HFPom i sličnim drugim čudnim kombinacijama (ili recimo poduzetnici koji su mi rekli da su plaćali da bi dobili poslove, što ja, belive it or not - meni svejedno, nikada nisam radio)

izuzetak koji mi pada na pamet je recimo iskon, vjerojatno ima još koji, no ovo je generalno pravilo, pa čak i kada pronađem nekog novog i krenem dovoljno daleko u prošlost, uvijek nađem moment koji je bio dotičnome prekretnica

to je jednostvno moja obzervacija koja je barem za mene strašno obeshrabrujuća

Tko je glasao

U istom i zbog istog ja se,

U istom i zbog istog ja se, zbog prekomjernih iskustava osobnih poslovnih uspjeha u društvenom poduzetništvu s tržištem i državom, sustavno i do daske toliko godina bavim u suprotnom smjeru od razvoja i rasta tvrtke, redukcijom, i nikako ne uspjevam izbjeći uvaljivanje teških zadataka, pa je sve slično Alan Fordu. Kod ovih koji su više izrasli je strava, evo meni bliski, pa i hdz-ovci i sdp-ovci čekaju Čačića kao mesiju a ja ih krajnjim naporima moram besplatno pripremati za te nove uspjehe. Kako tko, ali tko je jako izrastao nije mu lako, ljudi su očekivali da sve bolje i bolje žive a logično je da je veća davež, pogotovu zbog uspješnih ekonomskih i drugih reformi.

Tko je glasao

Stabilizacijski program je

Stabilizacijski program je bio vrlo uspješan, samo se pacijentu rapidno pogoršalo stanje.

Slično je Škegro vodio mini projekt preuređenja zgrade Varteksa na glavnom trgu u Zagrebu. Sve je bilo najbolje pripremljeno i vođeno sa najboljim učesnicima, samo se u stvarnosti sve počelo urušavati, pa i okolina a najeletiniji sudionoci razbježali. Škegro je uspio i izvrjeđati čovjeka koji je to spašavao iz inercije.

Ovo iznosim jer je to neke vrste pravila većine prakse, i one prije i one poslije Škegre, sve je to manje ili više bilo uspješno, što najbolje dokazuje stalni bar puzajući napredak. Pitanje je da li je bilo boljih od Škegre? Vjerojatno jeste već samom činjenicom da se akademskom tipu bez i jedne uspješne manje operacije daje vođenje velikih i složenih operacija, sigurno je bilo boljih a on se je mogao učiti i razrađivati djelove.

Tko je glasao

Ovdje malo brkamo stvari.

Ovdje malo brkamo stvari. Stabilizacijski program je bio vrlo uspješan u segmentu (fazi) svladavanja razorne hiperinflacije. U fazi razvojne politike je upitno i može se diskutirati.

A da li je bilo boljih je isto pitanje. Možda, dajete neka imena. (Škegro nije bio jedini autor Stab. Programa) Možda su Rohatinski ili Šajin bili bolji izbor? Bolji po ekonomskoj logici i sposobnosti, ali prvi predsjednik je imao prećih zahtjeva podobnosti.

Tko je glasao

Škegro je po meni kriv, jer

Škegro je po meni kriv, jer je svu voju stručnost podredio volji velikog vođe, a ne obratno. Razradio je ekonomske mjee da se uklope u njegovu legendarnu strategiju 200 bogatih obitelji. Slijedeći na toj listi je Milan Vuković, koji masakrirao sudstvo i pravosuđe, da više nije bilo u stanju primjenjivati važeće zakone. Pa tako imamo, kako se vidi u drukom postu, radne sporove koji se vode godinama, a po zakonu moraju biti gotovi za 6 mjeseci. Tako jesmo gdje jesmo.

Tko je glasao

Istina je to sa radnim

Istina je to sa radnim sporovima i to je upravo ono na što sam htio ukazati, kao posljedica loših privatizacija, tj. loše, okrnjene pravosudne i zakonske klime u kojoj se odvijala privatizacija koja je potom rezultirala raznim, dugogodišnjim sporovima.

Tko je glasao

Nitko ne spori Škegrino

Nitko ne spori Škegrino znanje, upitna je njegova moralnost. Ako je svoje znanje stavio u funkciju nemorala odnosno osobnih interesa onda se ne može reći da je stručnjak. Stručnjak je poslovno uspješna osoba koja poštuje pravila struke a pravila struke moraju biti usklađena za zakonima i standardima. On je meni više doktor Zloća.

Tko je glasao

Kako je moguće da netko tko

Kako je moguće da netko tko je upravljao HFP-om nakon ili još za vrijeme mandata postaje vlasnik ili suvlasnik imovine iz tog fonda? Škegro i DAMIR OSTOVIĆ I TKO ZNA TKO JOŠ. Nije li to sukob interesa? Pa zanimljivo je kako jedan od potpresjednika fonda zarađuje novac na burzi zahvaljujući povjerljivim informacijama iZ HFP-a. Sve to proslavlja časteći prijatelja, Krstarenjem.
Očito smo bili u krivom kada smo mislili da su nas opljačkali za vrijeme rata, oni nas pljačkaju i sada.
Škegrina i slična predavanja su samo dodatna poniženja kojima nam kažu, NIŠTA NAM NE MOŽETE!

Tko je glasao

Više se ne sjećam gdje sam

Više se ne sjećam gdje sam pročitala, i koja statistika je bila u igri, ali najveća pljačka Hrvatske obavljenja je između 1997-99.

Tko je glasao

Ako se ne varam i Njemačka

Ako se ne varam i Njemačka je imala slične probleme s privatizacijom Istočne Njemačke. Iako u Njemačkoj pravosuđe savršeno (koliko je to uopće moguće) funkcionira ipak su se dogodile silne prevare. No dosta dužnosnika privatizacijske institucije zavšilo je u zatvoru.

Tko je glasao

Da, a prvi generalni

Da, a prvi generalni direktor/predsjednik Treuhanda (njihovog fonda za privatizaciju) je upucan na ulici. Dakle istina, gdje se god trži državno i(li) zajedničko podložno je korupciji.

To je bio razlog više da se cijela stvar dvostruko kontrolira a ne da sada oni koji o tome su trebali voditi računa tvrde kako nisu znali.

Tko je glasao

znaš što? prvi predsjednik

znaš što?
prvi predsjednik HFPa je taj koji je uprskao, da je taj lik odradio posao kako spada, ustrojio mehanizam kako spada onda bi se vjerojatno ništa ili barem daleko manje od ovoga dogodilo

čini se da je HFP bilo samoposluživanje

Tko je glasao

Uprskao je prvi predsjednik

Uprskao je prvi predsjednik ali ne Fonda nego Predsjednik.

Tko je glasao

Mislim da strategija

Mislim da strategija privatizacije nije smišljena u HFP, niti Agenciji koju je zapravo naslijedio, nego u glavama Tuđmana i njegovih savjetnika. Ne sjećam se svih detalja privaizacije, ali ako se pogleda velika slika, ili ti big pictures, stoji ona Tuđmanova o 200 bogatih obitelji. trebalo se samo progurati u tu skupinu i ući u samoposlugu. Tako mi izgleda prva faza. Kada je ta koncepcija propala a autor umro, išla je slijedeća faza, odnosno, ova koja je upravo provaljena. U ovoj fazi je ulazak u samoposlugu bio 50k eura. Obitelj nije važna.
Slažem također da je količina kriminla u HFP bilamanje više ista kao u državnoj upravi u to vrijeme. Da li je to zastarjelo?

Tko je glasao

Dobar opis "prve" i "druge"

Dobar opis "prve" i "druge" faze.
Što se tiče javnosti i kako ona gleda na te stvari, to je upravno kako se i dogodilo, to je taj imiđ za koji je kriva politika države.

Tko je glasao

Vjerojatno, ali malo

Vjerojatno, ali malo površno gledanje problema.
Taj "lik" nije bio zadužen za ustrojavanje mehanizama pravosuđa i zakona, on je bio samo činovnik. Radio je po nalogu političkog vrha određene "predsjedničke demokracije" i unutar zakonskih okvira.
Sabor je zakonodavno tijelo, a Vlada izvršno koje treba provoditi zakone na najbolji mogući način.
Što znači, ako sistem pravosuđa ne funkcionira efikasno da suzbije korupciju (ne može je spriječiti potpuno) treba ga mijenjati, modelirati. Oštrim mjerama. Bez milosti.

Puno ispravnije je reći, da se prva ovakva akcija dogodila 1994 korupcija bi bila manji problem danas. Imali bi sistem borbe protiv korupcije koji funkcionira. Ovako, izgleda da smo ga tek u Subotu dobili. ;)

Tko je glasao

Ovako, izgleda da smo ga tek

Ovako, izgleda da smo ga tek u Subotu dobili. ;)

Jesmo li?

Svojevremeno sam napisao, negdje tamo nakon što je glavaš završio u zatvoru, da nema smisla zaletiti se i vjerovati kako je glavaš u zatvoru zbog istog interesa kojeg bi pravo i pravda morali imati.

Tko je glasao

Ali Glavaš je u pritvoru i

Ali Glavaš je u pritvoru i na suđenju zbog navodnih mučenja, ubojstva ili tako nečeg za vrijeme rata. (Ne pratim te politikantske igre)
Baš i nema veze sa sistemom protiv korupcije u gospodarstvu.

Tko je glasao

Ima nesto simbolicno u

Ima nesto simbolicno u mrakovom usporedjivanju zatvaranja Glavasa i korupcije. Naime, ako je Glavas pocinio zlocine za koje se tereti, to se, siguran sam, odavna znalo. Zasto ga se onda nije optuzilo prije nego se razisao sa dugogogodisnjim stranackim prijateljima? Nije zato, jer je bio potreban stranci. Ne znam je li Glavas ucinio to sto mu se pripisuje ili nije, lakse bih povjerovao da ima putra na glavi glede korupcije. Bezbolnije bi bilo da su ga radi nje gonili.
Dolazak koalicije na vlast (2000-te) me doista obradovao, racunao sam da ce se stosta popraviti i krenuti na bolje. Jer se tako tvrdilo u predizbornoj kampanji. I zbilja, samo nekoliko tjedana nakon dolaska krenulo se u akciju. U Pozegi je pritvoreno sest osoba (ne sjecam im se prezimena), potom u Osijeku Novalic. U odusevljenju sam uzvikivao: Pocelo je pocelo. No, na pritvaranju tih sest osoba se stalo. Zato mislim da ce i ova afera jednako okoncati. Ta zaboga, opet je predizborna kampanja.

Tko je glasao

Eto još jednog primjera

Eto još jednog primjera koalicijskog rješavanja kriminala u državnim firmama.
Na Zračnoj luci Zagreb sindikat je prijavio sumnju u kriminal. Vlada je naredila istragu. Istraga je utvrdila nepravilnosti i gubitke. Vlada je naredila Ministru prometa da pokrene postupak i da svi odgovorni snose posljedica. Sve je stalo kada se došlo do saznanja da se kriminal događao u vrijeme kada su pretsjednici nadzornog odbora bili Milan Bandić SDP i Stipan Matoš HDZ.
Odkaz je dobio predsjednik sindikata koji je prijavio kriminal a krivci su nastavili sa nepravilnostima.dokazi

Tko je glasao

možda je loš primjer ja

možda je loš primjer
ja sam samo htio ilustrirati da je progon protiv glavaša sasvim sigurno političke prirode te da se trenutni interes politike i pravde poklopio u njegovom slučaju

isto tako, može biti da je i ova situacija jedna politička akcija u kojoj se pokušava iz dnevno-političkih razloga kupiti naklonost birača

dobro je da je glavaš u zatvoru kao i da je neka korumpirana ekipa također iza rešetaka, no pitam se da li su i nalogodavci (ili finalni primatelji novca) također tamo? nekako sumnjan

Tko je glasao

Da. Ali pravo pitanje je

Da. Ali pravo pitanje je zašto baš sad. Slučajno? Nije se za to znalo prije? Ma daj te. Stvar se izvukla iz arhive kad je Glavaš otkazao poslušnost. Utoliko je to politički proces. Da nije, Glavaš bi već imao pravomoćnu presudu duže vrijeme.

Tko je glasao

Eto ga na, u isto vrijeme

Eto ga na, u isto vrijeme nas trojica napisasmo, u tancine, iste komentare. Tko li je od koga prepisivao?

Tko je glasao

Eto ga na, u isto vrijeme

Eto ga na, u isto vrijeme nas trojica napisasmo, u tancine, iste komentare. Tko li je od koga prepisivao?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci