Tagovi

Spasavanje Lehman Brothers-a

New York Times je to upravo nazvao "jednim od najmahnitijih dana u povijesti Wall Streeta". Poslije je rijec "frantic" promijenjena u "dramatic" pa u "extraordinary". Radi se o vikendu tijekom kojega su, od petka popodne do nedjelje navecer, na poziv predsjednika newyorskog FED-a zasjedali vodeci ljudi americke drzavne administracije, centralne banke i najvecih financijskih kuca, kako americkih tako i svjetskih.

Iako su sastanci vodjeni iza zatvorenih vrata vodeci su mediji o tome redovito izvjestavali, navodeci pri tome relevantnost svojih informacija. Na primjer: "kaze osoba koja nije bila prisutna ali je izvjestena o sastanku..." Pratio sam New York Times, Wall Street Journal i Bloomberg.

Na zalost nemam vremena naciniti detaljan dnevnik, jer bi to podrazumijevalo provjeru kako se pisu imena ljudi i institucija, te pozivanje na izvore kad je rijec o svotama.

Zato u ovom dnevniku iznosim samo dojmove i mozda preuranjene zakljucke. Cinim to jer nisam u hrvatskim medijima o tome nasao jos nista (osim jedne kratke vjestice), a ne vjerujem ni da ce oni koje za to placamo poduzeti cjelovito, pazljivo, detaljno i upuceno istrazivanje koje dogadjaj zasluzuje. Eventualno ce zovnuti neke od tzv. nezavisnih ekonomista koji se informiraju iz agencijskih vijesti u domacim novinama. Pa se tu krug zatvara.

Podsjecam da je potkraj radnog dijela tjedna Alen Greenspan na televizisjkoj mrezi ABC izjavio kako je ono sto se trnutacno zbiva dogajaj kojem se svjedoci mozda jednom u cijelom stoljecu.

Financijske su krize stalni pratilac ekonomskih zbivanja jos od izuma novca, svaki put na drugi nacin, kako se karakter novca mijenjao. Po cemu je ova izuzetna Greenspan nije objasnio.

Otkad su je postali svjesni, negdje pocetkom prosle godine, iako je ozbiljnih upozorenja bilo i prije, strucnjaci posljednju financijsku (a i ekonomsku) krizu - u naporu da je nekako definiraju - usporedjuju sa slomom 1929, zatim sa 1980-ma kad je propalo stotine stedionica, tvrde da korijeni sezu u sedamdesete, kad je Nixon napustio fiksnu cijenu zlata, u vrijeme sporazuma iz Bretton Woods-a, kad su stvoreni Medjunarodni Monetarni Fond i Svjetska Banka te svjetski financijski poredak, uzroci se traze u vremenu kad je - zahuktavajuci reaganomiku - Paul Volcker podigao osnovnu kamatnu stopu prema dvadesetak posto, pa se skrece paznja na Plaza Accord kad je dogovorena tecajna politika medju vodecim zemljama sto je izazvalo rasprskavanje japanskog burzovnog balona...

Po mojem skromnom misljenju priroda novca evoluira, a time i vlasnistvo i trziste (iako bi Smiljko Sokol rekao da novac nije imovina) i svaka je kriza ujedno i nastavak prethodnih kao i nesto sasvim svoje i osobito. Znam da sam ovime problem samo toboze rijesio, kao "rijec je i o ovome i o onome", ali u dalje se teorijske pojedinosti ovdje necu upustati. Poslije cu objasniti da je ova kriza najuze povezana s globalizacijom.

Sad se vracam na stvar, na prethodni vikend, dakle jedinstveni vikend u svjetskoj financijskoj povijesti, kazu mnogi.
Lehman Brothers, jedna od najvecih americkih investicijskih (napominjem investicijskih) banaka nasla se na rubu bankrota. Rijec je o firmi s 24 000 zaposlenih sirom svijeta. Ne znam u ovom trenutku velicinu njezine bilance, ali te tisuce milijardi su u podrucju svemirskih velicina.

Slicno kao kad je spekulativni Long Term Capital Management (LTCM) fond igrajuci na cijenu drzavnih obveznica kolabirao potkraj devedesetih, predsjednik newyorskog FED-a sazvao je vodece bankare da podmetnu ledja i financiraju rjesenje problema Lehman Brothers. Bilo je nekoliko opcija. Prva, da Bank of America ili britanska Barclays Bank kupe Lehman Brothers i stvar rijesena (?!).

One su medjutim trazile da americke drzavne institucije, kao i prije nekoliko mjeseci u slucaju Bear Stearns, kad je kupnju obavio J.P. Morgan, jamce za losa ulaganja.

Ovaj put, nakon sto je vlada preuzela Fanny Mae i Freddy Mac, koji drze otprilike 60 posto stambenih kredita u Americi, a koji krediti da bi bili subvencionirani - sto jesu - ne smiju pripadati u onu grupu subprime kredita koji su navodno zapoceli krizu, pa prema tome su i inace solidni platise dosli u poziciju da masovno odgadjaju placanje svojih obaveza, dakle nakon sto je vlada podmetnula ledja u tom slucaju, te nakon sto je agencija za zastitu stednih uloga usla u - po mojim zabiljeskama - jedanaest komercijalnih banaka dosad, naglasavam komercijalnih, medju kojima je na primjer i najveca kalifornijska banka IndyMac, na sastanku u povodu Lehman Brothers-a vlada je odbila dati jamstva.

Ponavljam, jer sam gornju recenicu zakomplicirao, zvucnije afere u posljednje vrijeme bile su: Bear Stearns, Fanny i Freddy, i jedanaest banaka. Mozda sam nesto preskocio. Trebam li spominjati sunovrat indeksa financijskih dionica s obzirom na to da su velike banke, na primjer Citibank, UBS itd, otpisale desetke milijardi potrazivanja.

Bank of America je vec u nedjelju ujutro objavila da se povlaci iz price. Barclays je ostala, uz drugi scenarij: da se Lehman podijeli u dvije banke, dobru i losu, da Barclay kupi dobru, a da egzekuciju lose banke (ne znam kako bih to drukcije nazvao), da dakle prebiranje po kreditima koje duznici ne placaju, tuzbe duznika, likvidacije kredita itd. preuzme konzorcij financijskih institucija s Wall Streeta.

Barclays je i dalje trazio drzavna jamstva (u Hrvatskoj bi ih dobio za pet minuta), iako mi vise nije bilo jasno za sta, a napokon je objavio da mu za svaku malo vecu odluku (dakle za kupnju bez jamstava) treba suglasnost dionicara, sto moze potrajati.

Drugim rijecima, dogovor nije postignut. Americki su novinari tvrdili da Barclays igra igru pritjerivanja uza zid.

U ovom trenutku, dok ovo pisem, ocekuje se da eventualno, do ponoci po americkom vremenu, Lehman Brothers proglasi bankrot. To se zeljelo izbjeci. Iako je bankrot u Americi relativno solidno kodificiran, ipak on predstavlja izlazak s trzista, dakle netrzisni nacin rjesavanja problema.

Iance, firma koja proglasi bankrot prema tzv. Chapter Eleven, u nas najcuvenijem (i osobito dragom Goranku Fizulicu koji je dok je bio ministar stalno ponavljao Chapter Eleven), ima pravo da u sest mjeseci nadje financijere, ili ide u bezuvjetnu likvidaciju. Novine su u slucaju Lehman Brothersa spominjale Chapter Seven: zdravi subsidijari bi mogli prezivjeti, a centrala bi isla u likvidaciju. Pri tome bi Holding (Lehman Brothers) navodno trebao podmetnuti ledja. U daljnje istrazivanje nisam isao.

Vazno je naglasiti da je vec poslijepodne po americkom vremenu odrzan i drugi sastanak, onih firmi koje su izlozene prema Lehmanovim kreditima. Nije rijec ovdje samo o onima koji su kreditirali Lehman za dnevne potrebe ili za neku investicijsku aktivnost. Rijec je o cuvenim derivatima i hedge fondovima koji mijenjaju nase pojmove o novcu, imovini i pravu vlasnistva.

Pokusat cu biti sto jednostavniji. Lehman bi dao kredit nekome, a potom bi druga financijska institucija prihvatila da pokrije taj kredit ako on propadne. Za to osiguranje Lehman bi placao odredjenu svotu. Potom bi ta firma prodala trecoj svoja potrazivanja prema Lehmanu.
Naravno, procjene hoce li Lehmanov kredit propasti mogle su se izvoditi iz kvalitete duznika, ali i na osnovi zakona vjerojatnosti.

Pa bi se organiziralo kladjenje. Na primjer: kupac firmi A da 10 dolara, a firma A obeca dati sto dolara ako Lehmanov kredit propadne. Ta igra, izmedju firme A i - na primjer - citatelja ovog teksta vise ne mora imati nikakve neposredne financijske veze s Lehmanom. Kladjenje je moguce organizirati i o pitanju hoce li komet udariti u Zemlju.
Igra se na jedan deset, ili na cak i neki veci omjer, i tu vrijedi princip velikih brojeva. Sta kosta da ulozite pedeset kuna u to da ce izbiti rat Zapada i Istoka. A ako dobijete, obogatit cete se toliko da mozete pobjeci na pacificke otoke. Mozemo se kladiti u ishod utakmice, ili u to koliko ce kredita koje je dao lehman Brothers propasti. Mala je vjerojatnost da propadnu svi i za takav se slucaj dobije najvise novca, ali malo je onih koji na to igraju. Mozete se kladiti i na stanje dionice Lehman Brothers-a itd.

Hedge fondovi su puni matematicara koji zapravo organiziraju ta kladjenja. U hedge fondove ulupan je ogroman novac. Neki hedge fondovi su se osigurali (kontraokladama), drugi mozda nece moci pokriti sve one koji su se kladili protiv Lehman Brothers-a. Tvrdi se da je investicijsko bankarstvo, a pogotovu hedge fondovi, u Americi neadekvatno regulirano. I nema nadzora, nema javnosti. Sve je to privatna prica.

U opasnosti je medjutim javno dobro, to jest efikasan financijski sustav, infrastruktura modernog zivota. Bez kvalitetnog financijskog sustava je zivjeti kao bez struje, pa je pitanje do koje se mjere stvari stavljaju pod javni nadzor, a koliko je prepusteno privatnim odlukama i pothvatima.

Zato je sastanak organiziran od javnih tijela, Federalnih Rezervi, a koje su javno tijelo jer njihovog predsjednika, u ovom slucaju Bena Bernankea, imenuje izabrani predsjednik Sjedinjenih Drzava. Tvrdnja da je FED privatna firma osnovana od banaka samo je djelomicno tocna.

Dakle, vodeci igraci koji su izlozeni prema Lehmanu bilo tako da su osiguravali njegove kredite ili da su se kladili na ishode, zasjedali su od dva do cetiri u nedjelju, nastojeci se nekako medjusobno pomoci.
Rijec je o pokeru u kojem nitko ne otkriva svoje karte do kraja. No, nakon sastanka svakako ce se bolje medjusobno upoznati. Sta su saznali jedni o drugima, vidjet cemo najbolje kad se otvori Wall Street u ponedjeljak.

Vlada i FED inzistirali su na subotnjem sastanku jer su u opasnosti od bankrota Lehman Brothers-a jos dvije velike financijske institucije: AIG, America International Group, najveci ili ipak jedan od najvecih osiguravatelja, te Washington Mutual, kojeg cu opisati kao najvecu stedionicu. Vec se dugo govori da i Merryll Lynch treba dodatno financiranje.

Za njega je vezan prvi znacajan ishod sastanka. Bank of America - koja je trebala kupiti Lehmana - odlucila se na preuzimanje Merryll Lynch. Za pedeset milijardi dolara sto je otprilike hrvatski GDP.

Ne znam koliko sam ovim kratkim prikazom bez istrazivanja pojedinosti citateljima Pollitike uspio prenijeti o kojoj je drami rijec. Americke su novine objavljivale da su neki sudionici sastanaka dolazili u tenisicama i trenirkama, direktno s terena, da su pod rukama odnosili tajanstvene kuverte itd. Financial Times je na naslovnicu stavio da se "Wall Street bori za zivot"!

Dok ovo pisem pola deset je u New Yorku. Lehman jos nije objavio bankrot. Mozda to i nece uciniti. Sta bi to znacilo? Uvijek su moguce barem dva objasnjenja - dobro i lose. Ako ne objavi bankrot znaci li to da gubici i nisu tako veliki. Ili, da su pustili da stvar nosi voda, upravo ono sto je FED zelio sprijeciti.

Slicno je i ako objavi bankrot. To moze znaciti da su gubici nesvladivi, ali i da je Lehman, troublemaker, izisao s trzista koje se sad moze stabilizirati.

Rado vodim ovu pricu prema zakljuccima, koliko god ishitrenim i preuranjenim.
Prije svega, izgubio sam nadu da cu o ovakvim dogadjajima procitati suvislu i cjelovitu analizu u hrvatskim medijima. Ja listam po internetu, znam vise manje sve sto me zanima, ali mi za kvalitetan zivot nedostaje i kvalitetna domaca javnost.
Sto mislim o tzv. nezavisnim ekonomistima vec sam rekao, a slicno je i s novinarstvom. Ako mi je dopusteno rekao bih da i komentatori na Pollitici nerijetko lupetaju tako da me sram.

Koje ce efekte drama u New Yorku imati na Hrvatsku ne zelim sad spekulirati. Ali nemam dvojbe da ce posljedice doci. Kad je Argentina usla u financijsku krizu vlasnik PBZ-a Banca Intesa je otpisao ogromne milijarde i zaustavio svoje sirenje u rastuce istocnoeuropsko trziste. To je samo jedan od primjera.

Americke Federalne Rezerve mozda ponovno smanje kamatnu stopu, no to ne znaci da ce financiranje posati jefitinije, kao sto su se nadali neki nasi poznati ekonomisti. Rizici su sve veci pa tako i kamate.

Cijena Ine ovisi o americkom vikendu, iako ce se pod njega nesumnjivo podvuci cijeli niz lazi i izgovora.

Za kraj cu iznijeti jedan sasvim generalni sud. Dakle, americka kriza, kao sto je nedavno posredno ustanovio Economist, konzekvenca je ekscesivnog finaniranja globalizacije, sirenja na Istok i Daleki Istok, od zapadnih centralnih banaka.
Kamatne stope su bile niske, novca kao u prici, i naravno kupovalo se neobuzdano, na kredit. Cijena nije bila u pitanju, pa su cijene i rasle. I doma i u svijetu. Zaduzivalo se nemilice. I doma i u svijetu.

Ja ne vjerujem u ekonomske zakonitosti. Zapravo ja ne znam ekonomske zakone, osim jednog, koji se zove zakon ponude i potraznje i koji apsolutno rijetko funkcionira, to jest samo kad se stvar dobro namjesti. Uzmite samo primjer hrvatskog stambenog trzista: ponuda sve veca a cijene ne padaju.
U ekonomiji jos osim tog zakona postoji niz teorema, koji nisu zakoni i koji se testiraju na nizu slucajeva pa nekad daju bolje nekad losije rezultate.

Dakle, postoji zakon koji za mene nije nikakva sofisticirana znanost, a koji kaze da si u banani ako su ti troskovi veci od prihoda. I to je to.

Vec dugo se govori o neodrzivosti americkog deficita tekuceg racuna.
Dakle, americka zarada iz inozemstva takva je da ne moze pokriti obaveze prema stranim kreditorima. Svijetu trebaju nesto prodati, a proizvodi vise nisu dovoljni ni materijalni ni intelektualni. Ameri mogu prodati imovinu. Lehman Brothers je dosao u probleme kad je korejskom drzavnom fondu zabranjena kupnja lehmanovih dionica.

Klizanje tecaja dolara nije pomoglo: nafta je bila sve skuplja a imovina koju bi stranci mogli preuzeti sve jeftinija. Sad je nafta jeftinija, ali ni to ne pomaze, jer pojeftinjuje zbog recesije. Rijec je o pojavi jednako opasnoj kao inflacija - rijec je o deflaciji cijena imovine i sirovina.

Kriza je dakle, strukturna, kako rado govore nasi ekonomisti a da ne otkrivaju sta se iza mudre rijeci struktura zapravo krije.

Neki trenutacni, nagli slom ne treba ocekivati (iako ga se ne moze potpuno iskljuciti) jer su tehnike prevencije razvijene. Ali, duge, duge teskoce su vise-manje izvjesne.

Naslov dnevnika je izravna asocijacija na iskrcavanje u Normandiji i Spasavanje vojnika Ryana. Vjerujem da je drama na Wall Streetu samo sublimacija nesumnjivo povijesnih zbivanja.

Ocekujem da globalizacija, barem sa zapadne strane, uspori, kako ekonomski tako i politicki. Pozitivna strana cijele price moze biti da se Hrvatska okrene sebi, ili da samu sebe pojede, pa da prica u tom sicusnom dijelu Globusa napokon zavrsi.

UPDATE: Upravo kad sam zavrsio dnevnik objavljena je odluka deset najvecih americkih banaka da ce osigurati 70 milijardi dolara kredita onima koje pogodi kriza izazvana kolapsom Lehman Brothers-a. Naravno, Federalne Rezerve imaju unutra svoje prste. Javni novac, pri cemu mislim na novac gradjana u bilo kojem obliku, kako na novac iz proracuna tako i na novo stampanje novca, ipak ce podrzati tu akciju. Naime Federalne su rezerve odlucile da ce za dobivanje kredita iz centralne banke kao zalog (kolateral) komercijalne banke moci dati ne samo ono sto se dosad smatralo prvoklasnom vrijednoscu, na primjer drzavne obveznice, nego i dionice firmi. Drugim rijecima, Citibank ce moci dati dionice Microsofta ili General Motorsa, koji je u teskocama, da dobije tek odstampani kredit centralne banke. Dionice , kao sto se zna, mogu rasti, ali i padati. Privatna imovina tako izravno dolazi pod javnu brigu i upravu.

Dalje se nemam vremena baviti ovom pricom. Ako cijenjeni citatelji Pollitike nadju da je zanimljiva, bit ce mi drago da vidjeti dopune i ispravke, kao i suvisle polemike.
UPDATE II: Naravno, vidjeli ste, Lehman je u medjuvremenu objavio bankrot i to prema Chapter 11, dakle zatrazio je zastitu (ja mislim sest mjeseci) da se pokusa restrukturirati i naci financijere.

Komentari

Svakako ovakvi teški

Svakako ovakvi teški financijski krahovi podižu broj birača na izborima: i mali ljudi shvaćaju da se glasati mora. A to većinom pogoduje Demokratima, pošto Republikanci takitak izlaze na izbore u maksimalnom broju. Makar McCain glasi za ekonomskog maga, ipak mi se čini da će demagoška poruka Obame "Change" presuditi.

Već se vidi taj politički obrat na USA sceni, pada (nešto duža od očekivane) postkonvencijska potpora McCainu, a Obamin stožer kreće u finiš.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Pokusat cu ukratko

Pokusat cu ukratko odgovoriti kako i zasto je ovo sve pocelo:

Pandorina kutija se otvorila 1999 godine, nakon sto je Clintonova administracija - pod snaznim pritiskom sa wallstreet-a opozvala tzv. GSA - Glass-Steagall Act
GSA - odredba uvedena 1933. nakon velike depresije - ukratko ova odredba je odvajala investicijsko od komercijalnog bankarstva kako bi sprijecili špekulativnu ulogu banaka na trzistu kapitala - sto se tada mislilo da je pokrenulo cjeloukupnu krizu i slom trzista 1929. http://en.wikipedia.org/wiki/Glass-Steagall_Actpol, te je uveden Gramm-Leach-Bliley Act - kojim su ukinute GSA restrikcije - omogucujuci okrupnjivanje te stvaranje velikih financijskih konglomerata pod izlikom konkuriranja EU.
Naoruzani novim financijskim instrumentima - prvenstveno mislim na derivate kao CDS - Credit default swap (iz kuhinje JP Morgan Chase) ispleli su mrezu iz koje se ne mogu izvuci bez ogromnih posljedica . (kljucu ulogu kao i kod forsiranja hipotekarnih kredita imao je Alan Greenspan ).

Trziste vrijedno trilijune dolara pocelo se rusiti kao kula od karata - pocevsi sa krizom hipotekarnih kredita(ovaj kolaps ce imati ogromne posljedice za SAD u sljedecih 20 godina) a sada vidimo da pocinje CDS kriza - ovo mozda nagovjestava kraj SAD-a kao globalne super sile.
Kolaps je tu - mi ga samo gledamo u "slowmotion-u"

Derivati su duga prica - koju i njeni tvorci ne razumiju u potpunosti -

"Not only [world's richest man] Warren Buffett, but Bond King Bill Gross, our Fed Chairman Ben Bernanke, the Treasury Secretary Henry Paulson and the rest of America's leaders can't 'figure out'" the derivatives market.

Tko je glasao

Warren Buffet je o

Warren Buffet je o derivatima navodno još 2002. godine govorio kao o oružju za masovno uništavanje (valjda financijskog sustava) koje će kad tad izmaći kontroli zbog inherentne netransparentnosti.

Izgleda se upravo do dogadja.

The Observer

Tko je glasao

Ja ne vjerujem u ekonomske

Ja ne vjerujem u ekonomske zakonitosti. Zapravo ja ne znam ekonomske zakone, osim jednog, koji se zove zakon ponude i potraznje i koji apsolutno rijetko funkcionira, to jest samo kad se stvar dobro namjesti. Uzmite samo primjer hrvatskog stambenog trzista: ponuda sve veca a cijene ne padaju.
Ima bar 50 pouzdanih načina načina koji u sve većoj ponudi a manjoj potražnji omogućuju rast cijena i zarada. I Intesa i Unicredito i svi se slažu da još i te kako ima prostora za rast, i pored neviđenog rasta svega a naročito svih dobiti. Najbolji je dokaz da i dalje rastu dobiti, iako su (ili baš zato, kad se bratska srca sllože i olovo plivaat može) sve strukture u biznisu s nekretninama do grla.

Nije usporedivo sa zapadom ni istokom, oni od tih 50 načina bar 30 uopće nisu u stanju razumjeti a gdje bi to još primjenili.

Tko je glasao

J... ga jos samo fale ljudi

J... ga jos samo fale ljudi reptili i onaj ludjak David Icke.Poslije 1 litre dobrog vina mozda se i oni pojave na Pollitici.
Masa teksta, ali na zalost cini se izvori su "malo" problematicni, da ne kazem bedasti.
Pogotovo mi je misteriozno stalno pridavanje Sorosu nekakvih nadcovjecanskih moci i znanja. Malo sam si dao truda i ustanovio sto je istina:

George Sorosov fond je kupio 30.6.2008. dionice Lehman Brothersa:

I to 9,472.000 komada po prosjecnoj cijeni cijeni od 37$ i trenutno je na -90% ako ih kasnije nije prodao sa nesto manjim gubitkom. Daljih podataka od 30.6.2008. nemam ( jer se placaju) Nevazno, ali demantira teoreticare zavjera i samozvanog "genija".
Cijela prica se dodatno mistificira, a radi se o jednostavnoj stvari koja se odvija jos od doba od kad je prvi novcic iskovan.Tko reskira taj profitira.Vise rizika, veci profit.Ali naravno da je veci rizik i veca opasnost za ulagaca.Ovaj put se dogadja globalno prelijevanje financijskih problema i izvan SAD.Ne da mi se sad gledati koliko su potonuli Rusi ili koliko je jos bezvrijedniji MOL, ali to je uglavnom neizbjezno.
A sto je sa nama?
Ono sto ce njih potresti nas ce bar 2 x vise.Ako se covjek malo zamisli, onda treba priznati da mi realno zivimo od kredita.Nesposobni za bilo kakvu isplativu proizvodnju.Umjesto da te silne kredite usmjerimo u jacanje produktivnosti, mi smo investirali kredite u nekretnine ( one bas uzrokuju ovu krizu) i automobile ( koji sami po sebi gube vrijednost i kad se ne koriste previse) za razliku od SAD ili Europe koji nisu sve ukrcali u nekretnine nego i u proizvodnju pa makar izvan SAD-a.Tako da ce im jedno kompenzirati drugo.
Nasa propala proizvodnja na zalost nije nasla jeftiniju alternativu.I sto sljedi?
Jasno je da sve velike svjetske banke sad ucestvuju u krpanju ove rupetine, pa tako i one koje su kupile nase.A to znaci da ce se automatski domino efekt prebaciti i u nase dvoriste. Kad smo vec kao zadnji idioti predali svoje banke strancima i uporno drzimo 40% precijenjenu kunu!
Jasno je da sad kad su svi u kreditima nema govora o bilo kakvoj devalvaciji, ali ni ozbiljnijoj proizvodnji.Tko uopce radi? Iskljucivo gradjevinari i to oni koji grade infrastrukturu i svi koji su umrezeni sa drzavnim ili gradskim budjetima koji egzistiraju od poreza i otimacine od gradjana.
Gradnja stanova i sl. do jucer isplativi poduhvati su proslost.Sto je izgradjeno ceka ( sve duze) kupce.Sto je planirano, nece se ni graditi.Kad bankarima dosadi cekati povrat novca kojim su kreditirali izgradnju krenut ce i rasprodaja istih.Sva sreca da nitko nema obavezu isplacivati place inzenjerima, zidarima i sl.
Istodobno industrijska proizvodnja i najbanalnijih stvari kao sto su juhe, namjestaj i sl. naravno propada uslijed jeftinijeg uvoza.
Poanta je da se ne moze vjecno i uporno zivjeti na kredit, jer racun na kraju uvijek stigne.Kako za pohlepne bankare,kupce precijenjenih nekretnina (aktualni SAD poucak) tako i za sve druge koji nemaju logicnu i trgovinski orjentiranu proizvodnji.Takvi ce sad naprosto zavrsiti na deponiju.

Tko je glasao

Pogotovo mi je misteriozno

Pogotovo mi je misteriozno stalno pridavanje Sorosu nekakvih nadcovjecanskih moci i znanja.

Ovo očigledno ide na moje komentare, a ne na Solarisov dnevnik. Prije svega, pogrešno je pročitano (valjda iz predumišljene averzije), jer nitko ovdje Sorosu ne pridaje nadčovječanske moći. Ja sam samo upozorio da je u svojoj knjizi prilično točno predvidio ono što se dogadja i što će se će još dogoditi.

Soros jest kontroverzna osoba, ali mu široki uvid ovu problematiku nitko ne može osporiti, a pogotovo ne amateri iz dubina hrvatske ekonomske močvare.

Evo, na primjer što o tome kažu neki kompetentni kritičari:

http://www.forbes.com/2008/05/27/credit-crisis-soros-oped-books-cz_mm_05...

http://search.barnesandnoble.com/The-New-Paradigm-for-Financial-Markets/...

Uostalom, ako je Soros nedavno i uložio u Brothers Lehman (i njegovim bankrotom izgubio veliki novac), to samo ilustrira potpunu netransparentnost koja vlada u svijetu fnacijskog kapitala i gdje nitko više ne zna koliko što vrijedi.

Inače, s većinom ostalog u kometaru napisanom u vezi s Hrvatskom se slažem.

The Observer

Tko je glasao

Ne razumijem: 1) Sorosa

Ne razumijem:

1) Sorosa nisam ni spomenuo.

2) Izvore sam precizno naveo: WSJ, NYT, Bloomberg, FT. Novine su u trenutku pisanja dnevnika bili jedini izvori o onom o cemu se pregovaralo. Mozda su bedasti, ali su jedini. Pri tome, cinili su mi se prilicno vjerodostojni. Jos nisam nasao da je ijedna informacija koju su objavili iz "izvora" demantirana, kako se to redovito dogadja u hrvatskim medijima.

3) Kakve veze ovdje ima David Icke ne mogu dokuciti.

4) Sorosa nisam spomenuo. Ali nacin na koji ga ti uvlacis u pricu cini mi se problematicnim. To sto je izgubio s Lehman Brothersom ne znaci da sve njegove uvide o americkoj krizi treba odbaciti, cak i kad dodju naknadno, kad se kriza vec razbukta. Takodjer, ako i nekim potezom dobije, ne treba sve njegove uvide prihvatiti. Za sta je argument to da je Soros izgubio na tok transakciji, ako je izgubio.

5) Ti tvrdis da je prica jednostavna i da se mistificira. Mozda je tako. Svijet je jednostavan - postoje samo zivot i smrt, crno i bijelo, Bleiburg i Jasenovac

Tko je glasao

Svaka cast za trud vezano uz

Svaka cast za trud vezano uz Sorrosa!!!
Mol nije pao danas, ali je to vec dobro odradeno prije: http://www.econet.hu/services/mol/img/11414772.gif
Rusi su dobro potegli -4.78% : http://www.rts.ru/en/index/rtsi/
Mislim da smo mi vec takoder odradili pad. Nasa proizvodnja nije tako propala.

Tko je glasao

http://seekingalpha.com/artic

http://seekingalpha.com/article/90892-the-great-consumer-crash-of-2009

evo jedan, sada već stariji link (mjesec dana) koji na nizu grafova objašnjava što se tamo u stvari događa

moje je samo pitanje koliko će se događanja na burzi reflektirati na europu a posljedično i na nas

Tko je glasao

moje je samo pitanje koliko

moje je samo pitanje koliko će se događanja na burzi reflektirati na europu a posljedično i na nas

Tesko pitanje....Mi se ne mozemo uopce mjeriti sa Europom!
Jer imamo npr. daleko manje % mirovina i vec 5-6 godina 400-600 stotina kuna socijale. Kad bi samo te stavke morali ujednaciti barem do nekog prihvatljivijeg postotka sa EU, odmah bi bankrotirali!
Radi se o 600.000 ljudi koji se zakidaju na racun bacanja njihovih ustedjevina za mirovine...
.Kad bi jos SDP pogurao i porez na trgovanje dionicama, odmah bi zatukao nekoliko mirovinskih fondova!
Ali nije to ni strasno jer se ionako sami sporo samoubijaju radi neznanja, nepotizma i neodgovornosti.Ti raskrcmljuju i mirovine i onih sto tek rade.
Ovdje nitko ne razmislja o trzistima kapitala niti poduzetnistvu.Imamo tisuce nadobudnih buducih pravnika, i ekonomista koji misle gradii karijere u drzava gdje je pravo endemska biljka a ekonomija povjesna kategorija.
Jos bi htjeli da nam dodju stranci jer nitko ne zeli studirati IT, medicinu i druge znanosti...Takvi mogu i na druga mjesta na Zemlji.Promoviraju se krive vrijednosti pa su jucer bili krivi jedni , danas SAD a sutra ce tko zna tko.Bitno da se nista ne mijenja HDZ=SDP.

Tko je glasao

Gledajući s druge strane

Gledajući s druge strane iste pojave, povodom prelijevanja "krize" koja je kod nas vjerojtano 70 % normalizacija a manje od 30 % kriza, niz djelova "naše" duge i uporne strategije i osnove poslovanja na zajednički račun i na račun rasprodaje i dugova sada će i te kako igrati značajnu igru.

Stalni iznimni rast dobiti, npr. banaka i raznog najmanje 20 % godišnje, uz ostalo je uvukao kapital i tako je on uhvaćen za jajca.

Na prethodnoj tradiciji su se održala pa i razvila znanja i iskustva poslovanja u takvim iznimno složenim i nepovoljnim uvjetima, koja u nastavku igre mogu igrati značajnu ulogu.

Duga napredovanja u smjeru kao je naznačeno su razne procese i razne divizije dovele u veoma zanimljiva stanja sinteze sa novim izazovima, neke vrste klopki, s kojim stanjima i sintezama se više ne mogu izbjeći razni procesi stavljanja pod fokus, obrada i slično, jer sama ta poslovanja i divizije nemaju kuda nego moliti za takve procese. U okviru toga i politika i stranke.

Već sami smjer kretanja u EU i na zapad ponovnim snažnim prodirima na istok ovih dana donosi fantastične obrate. Npr. naši iznimnim zaradama u RH na više desetljeća uhodani način financiraju poslove na istoku, ali sada za to treba podvostručiti i utrostručiti i nije dovoljno već u BiH, što otvara velike mogućnosti za moderacije šire nego ikada.

Ogromni nerazmjer u kojem naše snage i kapital imaju puno više vlasništva nekretnina i kapitala na zapadu nego zapad kod nas nije više održiv i koekcije te iznimne neravnoteže će izazvati razne procese, uz ostalo je krenula stvarna revolucija u području nekretnina i stanja u prostoru, uključujući vlasništvo i katastar i infrastrukturu u smislu da već sada to nije nešto što apsloutno poslužno slijedi nit napredovanja nego traži neke svoje stvarane minimume. Na tolj liniji revolucije na neki način završava dulja kulturna revolucija i keću neke promjene a la u Kini nakon njihove kulturne revolucije.

Nije poznato koliko je RH uticala na sadašnja gibanja u svijetu ali, iako je mala i taj mali dio vrši neki uticaj, pogotovu zbog iznimnosti "naših" uspjeha oko nekretnina i financija s tim u vezi. Kraci velikih evropskih banaka i ostaloga dugo vremena su pod određenim impresima od toga što najveće uspjehe ostavruju baš tu, pa je to vjerojatno uticalo na njihovo ponašanje i prenijelo djelić inspiracije šire. Na toj liniji se vjerojatno sada odvijaju specifična znojenja i analize po štabovima. Vjerojatno se neće moći izbjeći nijansa posebne pažnje na ovo područje, pa čak niti u vezi rejtinga HDZ=SDP itd.

Tko je glasao

"Ogromni nerazmjer u kojem

"Ogromni nerazmjer u kojem naše snage i kapital imaju puno više vlasništva nekretnina i kapitala na zapadu nego zapad kod nas nije više održiv..."

Nije mi jasno na koju foru tvrdiš da mi imamo više kapitala i nekretnina na zapadu nego oni tu?

Tko je glasao

Kapital je općenito plaha

Kapital je općenito plaha pojava. Kod nas desetljećima ima dodatna svojsta - non stop se jako brzo i uspješno oslobađa ne samo iz državnih okova nego iz cijelog sustava gospodarstva, non stop se pretvara u novac i to pretežno tvrdu valutu, nedoljivo voli zapad iako je sanžno rojentiran na poslovanje s istokom ...

Odavno naši rade prodore na zapad, pa je sigurno više toga na zapadu nego ovdje. Tzv. socijalizma vara, genaral Štrok se je nastanio uLonodnu, razni u Rimu i drugdje već prije 45 godina, i to je teklo non stop. Npr. pitaju u TV emisiji jednog tadašnjeg političara, koji je bio refernt u jdnoj tvrtki, a koji je na zapadu, koliko je zardio i koliko ima, a on odgovara 200 mlijuna EUR-a. osim referenata je bilo puno direktora itd. A poslije su isti vlasnici, pa i velikih biznisa. Svi stalono navikli da je zapad ipak zapad, cijene njihove banke, nekretnine i razno.

Ovi sa zapada jesu pojačali svoje nekretnine i kapital ovdje, ali je toga manje od njihova poslovanja, i oni slijede naše i znatnu dobit non stop prenose na zapada, pa i to praktički možemo nazvati našim kapitalom koji non stop ide na zapad, tim više što su to dobiti uglavnom bez ulaganja stavrnog kapitala izvana, sve od našeg kapitala - prvenstveno banke, HT i VIP i razno. Nema značajnih stavrnih ulaganja kapitala izvana.

Tako da je sigurno puno više toga našeg vani nego njihova tu. Dug od 35 mlrd EUR-a uzmimo kao nešto izvan kategorija, to jeste strani kapital za kamatarenje i prethodno naznačene esktra dobitke, po pravilu kako se to radilo i radi kod nas. U vezi s tim će vjerojatno jačati i proces ispravljanja te naravnoteže i pojačati će se strano vlasništvo nad nekretninama kod nas, ne samo na Jadranu nego i šire, do stupnja da će netko uzeti Agrokor nakon što on uzme još jako puno toga i tako će prehrambeni sektor i većina udarne obradive zemlje i lovišta prijeći u strano vlasništvo. Nije više hladni rat i ovisi o njihovoj volji i interesu. "Naš kapital" se tome ne može suprotstvaljati obzirom na navedena speccifična svojstva (nikada ga nema i kada ima ogromna količina mlrd).

Tko je glasao

"Tako da je sigurno puno

"Tako da je sigurno puno više toga našeg vani nego njihova tu. "

ovo je sigurno samo što to naše vani nije u našem vlasništvu nego u njihovom...to da mi kupimo sami sebe sa njihovom lovom možda i prolazi, no tko bi to popušio?

Tko je glasao

Naš kapital nikada nije

Naš kapital nikada nije naš, ona je taj tren kapital u rukama nekih avangardnijih drugova i gospode koji s time bolje znaju i umiju.

Zadnji spomeni našeg upravljanja našim kapitalom su bili u doba dr Vlatka Mačeka.

Ako se obrati pažnja, i danas to nitko ne spominje. Za skore lokalne izbore će se obećavati brda i doline nama od našeg kapitala, a da ni rječi neće biti niti će to tko pitati, hoće li se nas šta pitati oko našeg kapitala.

Kada zovu osiguranja, banke i bilo tko, i dalje je isto tako.

I tu nije kraj. Na naš kapital nam nepogrešivo rade kazne, uključujući kaznene kamate, država (Šuker) npr. dere 15 %, i sto čuda.

Pa se moji gornji komentari odnose pod pretpostavkom poznavanja tih dugih opće poznatih činjenica.

I sada se malo uživjeti u trenutke pravog osjećanja kada se uskoro i nas počne pitati. Koji će to dar mar biti u glavama i svemu !?

Tko je glasao

ma nema se nas što pitati,

ma nema se nas što pitati, ekipa koja je u shemi igra tu igru(vi stariji upućeniji znate kako se to radi:))
nisam ja kriv što sam u bubnju eliminacije stvarnog stanja-"pameti"(potpuno razumljivo i jedino logično) pa moram pipati okolo...vjerojatno ni Sanader nezna te opće poznate duge činjenice:)

Tko je glasao

09:45 ET Financial Turmoil

09:45 ET
Financial Turmoil Hammers Stock Market
Dow -321.26 at 11109.26, Nasdaq -52.74 at 2208.53, S&P -35.95 at 1215.75

[BRIEFING.COM] The stock market opens sharply lower, with the S&P 500 down nearly 3%. Lehman Brothers (LEH 0.29, -3.36) filing for bankruptcy, Merrill Lynch (MER 21.52, +4.47) selling itself to Bank of America (BAC 28.48, -5.24) and reports that AIG is "desperately" seeking cash is roiling the financial markets.

Lehman Brothers filed Chapter 11 bankruptcy protection after no buyers came to the table to save the troubled firm due to a lack of a government backstop. None of Lehman's broker-dealer subsidiaries will be included in the bankruptcy and will continue to operate.

Merrill Lynch agreed to be sold to Bank of America in an all-stock deal for $29 per share, or $50 billion, a 70.6% premium to Friday's closing level. BofA said it was willing to pay the premium because the benefits were appealing and it still believes it is a compelling price, noting there was the possibility that others were interested. According to the Wall Street Journal, the move came after federal officials "strongly encouraged" the sale due to concern that the firm was approaching failure.

Meanwhile, insurance giant AIG is making moves in an effort to survive. In an attempt to avoid a credit rating downgrade, AIG is planning to sell some of its most valuable assets, raise capital and reach out to the Fed, accord to the WSJ. Over the weekend, AIG turned down a capital infusion from a group of private equity firms because an option tied to the offer would have effectively given the private equity firms control of AIG, according to reports.

The financial sector is down 4.9%.

Crude oil prices plunge in the wake of the financial market developments. Oil prices are down 5.4% to $95.74 per barrel, sending oil to a 0.2% year-to-date loss and its lowest price since February.

Meanwhile, Treasuries are rallying, with the 10-year note up 53 ticks, sending its yield down to 5.52%.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Evo što o toj temi piše

Evo što o toj temi piše jedan opcijaš (stock options) iz Kanade, naše gore list, bivši purger :)
Najveci financijski fijasko u povijesti covjecanstva

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

ma nebi rekao da se radi o

ma nebi rekao da se radi o najvećem fijasku. Ovo što se danas događa je vrlo slično onome što se događalo 1929. Jedan od uzroka krize tridesetih je bio taj što su banke izgubile sposobnost podmirivanja obveza. Jedna banka je za sobom povukla drugu, druga treću i došlo je do kontrakcije ponude novca. Usljed toga cijene su počele padati a usljed padanja cijena dužnici nisu mogli podmiriti svoje obaveze jer usljed pada prihoda (zbog nižih cijena) nisu mogli servisirati vlastite kreditne obaveze. Usljed toga su njihovi kreditori potonuli, burza se srušila i eto ekonomske krize.

Danas je na CNBC-u iznesen podatak kako je Lehman imao faktor poluge 30:1 što je enormno visoko ... tj na svaki 1 vlastiti dolar posudio je 30. Padom Lehmana svi oni koji su mu posudili ovih 30 ulaze u probleme. Ono što je toliko zaprepašćujuće je da Lehman do sada nije bio drastično pogođen niti jednom većom krizom a postoji preko 150 godina i s obzirom na priošlost od ove banke se najmanje očekivalo da će upasti u probleme.

Fijasko free marketa svakako ali najveći fijasko ... nebi reako, po meni samo potvrda da kad stvari idu dobro svi se kunu u free market a kad zaglibi nitko ne spominje da je free market odgovoran za katastrofu. Drugim riječima ništa novo.

Tko je glasao

A zbog cega su banke

A zbog cega su banke izgubile sposobnost podmirivanja obveza?

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Još dan danas su aktivne

Još dan danas su aktivne rasprave što je točno uzrokovalo što.

Ali onako krajnje pojednostavljeno i iznimno iznimo površno rečeno recesija je uhvatila banke potpuno nespremne.

napisano je knjiga i knjiga o tome i dalo bi ih se još napisati u pokušaju objašnjavanja što se točno dogodilo

Tko je glasao

Pa moram priznati da zapravo

Pa moram priznati da zapravo ne znam odgovor. Ipak, čini mi se da je u osnovi svega bezgranična pohlepa sudionika na tržištu i općenita deformiranost modela tržišta financijskim kapitalom, gdje su vrijednosti kojima se trguje izgubile svaku vezu s relanošću. Ovo što se dogadja, jasno eksponira nakaradnost svjetskog financijskog sistema kakav se je uspostavio u posljednjih 15-20 godina.

The Observer

Tko je glasao

Ovo što se danas događa je

Ovo što se danas događa je vrlo slično onome što se događalo 1929.

Soros kaže da nema sličnosti s ničim do sada.

Sve dosadašnje krize, uključivo i onu 1929, bile su relativno brzo zamjenjene prosperitetom i novim napretkom. I tako su se razdoblja krize i prosperiteta smjenjivala umanje više pravilnom ritmu.

Glavi razlog da nakon ovoga stvari neće krenuti po uobičajenoj špranci je bitno drugačija struktura tržišta u kojoj više nego ikad dosad dominira financijski kapital. Soros predvidja izuzetno dugotrajan i spor oporavak.

The Observer

Tko je glasao

I da i ne. Upravo velika

I da i ne. Upravo velika sličnost s krahom 1929. (iako ne u cijelosti) pokazuje da trebamo biti zabrinuti.

No, ipak nema svih sličnosti:
Jedno od zanimljivih obilježja sloma 1929. su prognoze koje su čak nekoliko dana prije sloma davali najveći ekonomski stručnjaci SAD-a, a koje su sve odreda bile pozitivne i vrlo optimistične. Ekonomisti su prognozirali daljnji rast cijena dionica i povećanu likvidnost, no isto tako, svi makroekonomski pokazatelji bili su dobri i ukazivali na čvrsto gospodarstvo. Politička situacija je također bila blistava: samo godinu dana prije Hoover je s velikom većinom ponovno izabran za predsjednika.
Danas, 2008. svjetsko gospodarstvo je već dulje u stagnaciji.

No, sličnost je upravo u tome da su i "crni utorak" 1929. investitori i financijski regulatori pokušali spasiti preko izvanrednih intervencija - što je dovelo do još jačeg pada, i na kraju do svjetske gospodarske krize (čiji uzrok nije bio samo pad burze na Wall Streetu).

Jedan od uzroka krize tridesetih je bio taj što su banke izgubile sposobnost podmirivanja obveza. Jedna banka je za sobom povukla drugu, druga treću i došlo je do kontrakcije ponude novca.

Kao što rekoh dolje, uzroke svake krize treba tražiti mjesecima, godinama i desetljećima prije krize. Tako uzroke za ovu krizu treba tražiti ne u 2008. ili 2007. , nego u prethodnih 10- 20 godina i ekonomskom boomu nakon završetka Hladnog rata.

Naime, slomovi i krize, kao sistemske nestabilnosti, nastaju zbog polaganog dugoročnog porasta kooperativnosti na tržištu.
Lokalna imitacija između investitora na tržištu (širenjem informacije i imitacije) dovodi na kraju do globalnog kooperativnog ponašanja, kada cijeli sustav ulazi u nestabilnu fazu, tj kada velika skupina "agenata" na tržištu počinje djelovati na isti način. Nakon toga, zbog nekog egzogenog faktora, značajna skupina investitora počinje prodavati svoje vrijednosnice, što uzrokuje nagli pad cijena i slom tržišta.
Tj. mikroskopska korelacija dovodi do korelacije na makroskopskim skalama :)

Tko je glasao

Nego, sta nije financijski

Nego, sta nije financijski sustav ionako prilicno falican i da je vrijeme za neke nove modele?

Sta kaze Lauc na to? :-)

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Heh, da su amerikanci

Heh, da su amerikanci slušali Lauca (a imali su prilike) nebi im se to dogodilo. Samo što će šteta biti puno šira. Meni se čini da će u svemu najbolje proći Kina, ali vidjećemo...

Vugrina da ne spominjem, on je Enron predvidio jedno 2 godine prije nego je pukla bruka...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Ha cuj. Mozda pase i

Ha cuj. Mozda pase i odredjenim grupama moci? Bas onima koje su i isfurale postojeci model?

Osiromasenje masa, ljude cini znatno ovisnijima o bogu novcu, tako da oni koji su vrtili trilijone, a sad vrte samo milijarde globalno su postali puno mocniji zahvaljujuci ovoj krizi.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Po mojem skromnom misljenju

Po mojem skromnom misljenju priroda novca evoluira, a time i vlasnistvo i trziste (iako bi Smiljko Sokol rekao da novac nije imovina) i svaka je kriza ujedno i nastavak prethodnih kao i nesto sasvim svoje i osobito.

Korijene financijskih kriza treba tražiti ne tjednima, nego godinama i desetljećima prije tog događaja. To su još prije desetak godina pokazala modeliranja financijskih sustava i istraživanja u ekonofizici, području koje je danas sastavni dio ekonomske znanosti i ekonomskih istraživanja i u SAD-u i u Europi i u svijetu, uz velike financijske koristi koje od toga idu, a ne znam koliko je to poznato našim hrvatskim ekonomistima.
Uglavnom, ovakav pad se očekivao i bilo je neminovno da će doći do još veće krize - pitanje je samo sada, kakve će to efekte imati na svjetsko gospodarstvo i hrvatsko gospodarstvo? Prijeti li nam recesija i "globalno siromaštvo"?

Par linkova:
The Geometry of Crashes - A Measure of the Dynamics of Stock Market Crises
Origin of Crashes in 3 US stock markets: Shocks and Bubbles
Modeling the Stock Market prior to large crashes
Identifying the bottom line after a stock market crash
Critical market crashes
Arxiv.org: stock market crash
Ekonophysics

Tko je glasao

Ko radi, ne boji se gladi

Ko radi, ne boji se gladi 8-)

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Georg Soros, čovjek koji

Georg Soros, čovjek koji ima nedvojbeno velik uvid u svijet financijskih špekulacija, u svojoj je knjizi "The New Paradigm for Financial Markets – The Credit Crisis of 2008 and What it Means" (objavljena u travnju 2008) proročanski je predvidio ovakav razvoj i iznesao svoje vidjenje glavnih razloga krize.

Uvod u knjigu može se pročitati na:

http://www.georgesoros.com/Introduction

Nekoliko citata iz knjige:

"The United States is facing both a recession and a flight from the dollar. The decline in housing prices, the weight of accumulated household debt, and the losses and uncertainties in the banking system threaten to push the economy into a self-reinforcing decline.

Measures to combat this threat increase the supply of dollars. At the same time, the flight from the dollar has set up inflationary pressures through higher energy, commodity, and food prices.

The European Central Bank, whose mission is to maintain price stability, is reluctant to lower interest rates. This has created a discord between U.S. and E.U. monetary policy and put upward pressure on the euro. The euro has appreciated more than the renminbi, creating trade tension between Europe and China.

The renminbi can be expected to catch up with the euro both to avoid prote ctionism in the United States and increasingly in Europe, and to contain imported price inflation in China. This will, in turn, increase prices at Wal-Mart and put additional pressure on the already beleaguered U.S. consumer.

Unfortunately this administration shows no understanding of the predicament in which it finds itself."

The Observer

Tko je glasao

Evo, prema sviježem pisanju

Evo, prema sviježem pisanju slovenskog dnevnika Finance , futures traderi su juče precedenčno otvorili dan za tradanje, kako bi ublažili pad (možebitno i spriječili krah) financijskog trga, a kako javlja SiOL.net, Lehman Brothers će uskoro objaviti bankrot.

SBI (Slovenski borzni indeks) u sat i pol tradanja pao je već za više od 2,5%.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci