Tagovi

Socijalna drzava pod skalpelom

U borbi protiv ogromnog javnog deficita Velika Britanija se, za razliku od Hrvatske, odlucila upotrijebiti macetu umjesto skalpela. Dok Jadranka Kosor polako i precizno reze javne troskove i pri tome se suocava s bolnim otporom javnosti kroz referendum, britanska javnost se sprema na najdublje rezove javnih troskova kakvih se ne sjeca zivuca generacija. Premijer Cameron uvjeren je da moze smanjiti velicinu drzavnog aparata na stupnjevit i posten nacin no ono sto brine javnost jest spoznaja da je doslo vrijeme potpune rekonstrukcije pojma "socijalne drzave" (welfare state). Makar kapitalisticka, Velika Britanija je socijalno vrlo osjetljiva: zdravstvo je javno i besplatno, javni prijevoz je subvencioniran, naknade za nezaposlene su izdasne, a (politicki nekorektnim hrvatskim izrazom) "socijalnim slucajevima" lokalne samoupravne zajednice placaju stanarine u iznosu i do 800 funti mjesecno. Novi rezovi nisu samo kozmeticka kirurgija. Na djelu je redefiniranje pojma socijalne osjetljivosti.

Nakon predstavljanja budzeta prije nekoliko tjedana, neovisne analize Instituta za fiskalne studije sugeriraju da je budzet "regresivan" umjesto progresivnog i da ce pogoditi najsiromasnije. Centralni prigovor je povecanje PDV-a na stopu koju bi prosjecni hrvatski gradjanin rado vidio: 20 posto, umjesto dosadanjih 17.5%. Potezi britanske koalicijske vlade svode se na smanjivanje drzavnog aparata do 25% (uz iznimku zdravstva) i povecanje potrosackih poreza. Upravo zbog smanjivanja obujma javnih usluga neizbjezno je da ce siromasni, koji o njima najvise ovise, najvise stradati. Neki smatraju da je pogresno stititi zdravstvo jer je u tom sektoru za vrijeme laburisticke vlade najvise porasli troskovi, a kada postoji brzi priljev puno novaca on se ne trosi onako oprezno i promisljeno kao kad novac pristize kao infuzijski drip. Kada je nedavno HRT-u stigla prijetnja da ce umjesto tecnog priljeva biti stavljen na drip i morati se nauciti nositi s time, u informativnim emisijama javne televizije je izbila sebicna pobuna kakva niti jednom nije izbila glede opcedrustvenih tema. Neki bi ironicno rekli da HRT ispunjava svoju javnu funkciju kritcnosti samo kad se radi o HRT-ovim guzicama.

BBC obavlja svoju javnu funkciju drugacije. U javni prostor su lansirane teme poput one kako definiramo “siromastvo” odnosno je li opravdano promatrati siromastvo iskljucivo kroz monetarnu prizmu ili postoje i nefinancijski faktori koji odlucuju je li netko “siromasan”. Jedan od takvih je “indeks zivotnih prilika”. U svijetu ne postoji primjer zemlje koja je pokusala konstruirati takav pokazatelj pa koncept nije moguce ukrasti od nekoga. Najblizi pokazatelj kako bi se indeks stvarao nalazi se u sustavu “bodovanja roditeljstva” koji se primjernjuje u zupaniji Birkenhead.

Roditelji, a ponajvise oni koji ce to tek postati, zele znati kako biti dobar roditelj. Vodic za roditeljstvo iz Birkenheada koncentrira se na prve godine djetetovog zivota na temelju pretpostavke da postoji dobar razlog zasto u zivotinjskom carstvu majke najvise truda u odgoj ulazu u ranim danima potomkovog zivota. Prema modelu bodovanja, roditelji koji u skolu posalju dijete koje je pojelo dorucak, sudjelovalo u svojem oblacenju i doslo na vrijeme dobivaju bod. Transponirano na indeks zivotnih prilika, to bi znacilo da bolje prilike imaju ona djeca kojima su roditelji pricali dok su bili bebe, citali im dok su bili djeca i pripremili ih na drzanje olovke i mirno sjedenje do upisa u skolu. Indeks bi u primarnom obliku biljezio 5 ili 6 indikatora koji pokazuju jesu li djeca bolje pripremljena da izvuku maksimum iz obrazovnog sustava. Cilj je stvoriti mjeru sposobnosti odnosno potencijala kako bi se razmotrili nacini intervencije za poticanje onih koji su na dnu ljestvice potencijala kako bi bili sposobniji za bolju participaciju u obrazovanju. Dok je socijalizam u proslosti znacio nacionalizaciju ili upravljanje ekonomijom, danas se socijalizam bavi raspodjelom bogatstva. Trenutno postoji velika kolicina ljudi na dnu te raspodjele. Pitanje jest je li moguce usmjeriti djecu na pravi put i nadgledati ih kroz obrazovni sustav te time promijeniti oblik distribucije bogatstva tako da na kraju ima manje ljudi koji zaradjuju (pre)malo u usporedbi s danasnjim stanjem.

Planiranih 11 miljardi funti rezova troskova u budzetu za socijalna davanja u UK izgleda kontradiktorno cilju pravednije raspodjele bogatstva. Najveca prijetnja pravednoj raspodjeli odnosno siromasnima, valuti i privredi je nestanak sposobnosti vlade da se zaduzuje na kratke rokove da premosti krizu. Jedina alternativa tome je podizanje poreza i poznati hrvatski harac je uveden upravo da bi se pokrila razlika izmedju onoga sto se prikupi obicnim porezima i onoga sto se trosi, u situaciji nemogucnosti daljeg zaduzivanja. Problem Hrvatske bio je da javnost nije uvidjala da makar je budzet za socijalna davanja godinama rastao poput ogromnog balona, to nije imalo nikakvog ucinka na razinu siromastva jer je borba protiv siromastva kompleksnija od procesa kupovanja glasova. Za razliku od hrvatske, britanska vlada je dala javno obecanje da ce do 2020 potpuno iskorijeniti djecje siromastvo. Problem je sto to obecanje ne izgleda vjerodostojno u kontekstu smanjenja budzeta za socijalna davanja.

Rezovi skalpelom ili macem nisu isto sto i redefiniranje poimanja socijalne drzave. Reforma zahtjeva kreativne ideje (ili barem sposobnost ucinkovitog kopiranja tudjih ideja) cega u Hrvatskoj manjka. Sve vlade zele smanjiti broj osoba koje ovise o socijalnim davanjima, ali ne rade dovoljno na zivotnim prilikama za te osobe. Tek kada vlada, poput one u UK, moze s punim kredibilitetom reci da oni koji ostaju na naknadama to rade jer su lijeni, a ne jer posla nema (preko 3 milijuna imigranata je naslo posao u Velikoj Britaniji u zadnjih par godina), dolazi vrijeme za ideje poput indeksa zivotnih prilika ili vezivanja socijalnih davanja socijalnim ugovorom u kojem ce primatelj preuzeti jasnije obveze u zamjenu za javni novac. Do tada su na jelovniku milijunte izmjene jednog te istog zakona i povecanje PDV-a stanovnistvu koje je desecima godina zivjelo na drzavnoj sisi kojom se kupovao mir.

Future jobs fund

Komentari

Nekoliko poruka autoru

Nekoliko poruka autoru članka...

vijesti nisu potpune. Istina je da je Cameronova vlada diže PDV, ali isto tako će znatno srušiti porez na firme, 4%, te povećati neoporezivu osnovicu plaće, gdje je cilj da ona bude 10 000 funti. Britanija ima 2-3 puta manje poreze na plaću od HR. Tamo se rad nagrađuje, a ne kažnjava se inicijativa i poduzetnost.

U Britaniji neoporezivo znači neto=bruto 1=bruto 2. Ta osnovica će se povećati, i također, za firme, za mnoge će se smanjiti oporezivanje kapitalne dobiti.

Još jedna stvar je da će se za firme izvan JZ Engleske uvesti national insurance holiday, tj nema socijalnih davanja za nove zaposlenike neko vrijeme.

Većina rezova će ići kroz javni sektor. David Cameron prepoznaje da samo rast privatnog sektora, proizvodnje itd. može pogurati ekonomiju.

No, stopa zaposlenosti u Britaniji je praktično 75%, a javni sektor je već relativno malen. Plaće u javnom sektoru nisu 40% veće kao u HR. Predviđanja za proračun idu i 5g unaprijed, i sve se ozbiljno razrađuje. Ovo su ozbiljne tržišne mjere, koje dodatno povećavaju udio privatnog sektora, nisu na lošem tragu.

Tko bi rekao, ti "kapitalisti" zapošljavaju ljude, proizvode i riskiraju... a kod nas? Poduzetnik je zločinac. Neka mi onda sindikati stvore rast gdpa...

Već slijedeće g će rast u UK biti veći od HR, a narednih godina isto tako. Dakle, realni dohotci i GDP koji su nekoliko puta veći, rasti će brže, a naša "konvergencija" nas vodi prema Bugarskoj.

Mi trebamo rast od 7% cca realno da bi uopće u 50ak godina dostigli razvijene. Pogledajte koje zemlje od tranzicijskih idu... Slovačka koja je drastično smanjila javnu upravu, pdv, uvela flat tax itd. A naši recepti harača vod enas u propast. Problem su enormni rashodi, a ne prihodi proračuna.

Tko je glasao

Thanks na nadopuni. Ovo nije

Thanks na nadopuni. Ovo nije ni trebao biti "potpuni pregled vijesti".

Tko je glasao

Siromaštvo nije pitanje

Siromaštvo nije pitanje količine novca kojom raspolažeš, nego stanje duha.

Drugi problem je što te to stanje trefi ako duži period raspolažeš malom količinom novaca :)

Tko je glasao

Dnevnik je odličan Postoji

Dnevnik je odličan
Postoji mala razlikica između nas i VB a to je da su oni stoljećima kolnijalna velesila
Naša se „elita“ trudi dostići tu kolosalnost. A prostor, zna se, imaju.
Blizu smo jednoj iscrpljenoj koloniji.
Za Evropu je to zbilja sramotno
A tek za nas

Tko je glasao

Nije mi jasno zasto bi

Nije mi jasno zasto bi drzava uopce trebala biti socijalna.Nije drzava karitas.A nije valjda ni kaznionica za nadprosjecno sposobne.

Tko je glasao

Posve jasno stajaliste, ali

Posve jasno stajaliste, ali ako je porezno opterecenje preko 50% - i dozlaboga nelogicno stajaliste.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Izvanredan dnevnik koji

Izvanredan dnevnik koji odlično adresira bit problema a to je bavljenje uzrocima umjesto otklanjanja simptoma. Hrvatska se država svagda bavi otklanjanjem simptoma ili pometanjem istih pod tepih a uzroci ih ne zanimaju.

Međutim, dok se netko ozbiljno i sustavno ne pozabavi baš otklanjanjem uzroka nećemo mi na zelenu granu. Kako da recimo današnji nezaposleni povećaju svoje šanse na tržištu rada? Kod nas nikako. Ljudi stariji od 40 (koji se u razvijenim zemljama smatraju da su, kako se kaže, 'in their prime') već su 'otpisani' ako ne pripadaju nekoj političkoj kliki koja će ih uhljebiti pa makar im 'track record' ostvarenja bila sama destrukcija, neznanje i nestručnost. Nude li im se povoljni krediti uz državu kao jamca za prekvalifikaciju ili doškolovanje kao na zapadu? Ne!

Naš HZZO eventualno organirizira tečajeve za varioce, kao da još živimo u rano industrijsko doba a u najboljem slučaju (u odnosu na IT), nude brzinske tečajeve za web dizajnera i to je to. Pored toliko deficitarnih poslova, a posebno u IT području, nikome od tih 'vizionara' nije palo na pamet obučit ljude za recimo Oracle DBA i sl. Pa ako ne nađe posao u Hrvatskoj, naći će ga vani ali mu obitelj neće bit socijalni slučaj.

Što se dogodilo u ovoj navodno kršćanskoj zemlji s onom Isusovom - "daj čovjeku ribu, nahranio si ga jedan dan. Nauči ga da peca - nahranio si ga za čitav život."

Ali kad nas vode sami 'vizionari'...

Tko je glasao

Siromaštvo nije samo maleni

Siromaštvo nije samo maleni broj dobara ili tek odnos između sredstava i ciljeva; ono je, iznad svega, odnos među ljudima.
Siromaštvo je društveni status. Kao takvo, ono je izum civilizacije. (Marshall David Sahlins)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci