Tagovi

Saga o mon(ic)ama ili Parlamentom po antikorupciji !!

SH. Budu?i da mi B2 i "obaladaleka" ?esto prigovaraju da nasjedam bezveznim novinskim izvješ?ima i bezveznim novinar?i?ima koji sve nešto bezvezno pišu, ?esto me gricka savjest kako mogu biti tako naivan. Uostalom, vru?ine su, pa i kad uzmem novine nekako se brzo zamorim. Zato sam zadnje vrujeme prešao na informiranje s televizije - najjednostavnije i najljepše se izvaliti na kau? i bez nekih velikih napora gledati i slušati.

Ali vrag ne da mira. Najgore je, kad neke stvari slušam preko uha - onda te šture osnovne intonacije, koje vidim i ?ujem, sklapaju mi se u posve nove, pa i neo?ekivane kombinacije. Ista stvar mi se ?esto doga?ala i s novinama – najgore mi do?e kad ?itam samo naslove i podnaslove, koji u meni proizvode posve nove doživljaje. Takav filtriraju?i odnos prema medijskim porukama, koje se prema meni (nama) namjerno i smišljeno odapinju, nazivam “kreativnim ?itanjem” - jer se odmah sjetim Ante Markovi?a i njegovih "titoovskih" poruka s pozornice nekadašnje Savezne skupštine u vrijeme posljednjih dana pokojne Jugoslavije, kad nam je “titoovski” dobro?udno preporu?ivao: “Pa zakone treba ?itati kreativno - a ne doslovno!!"

Doista, kreativno ?itanje medijskih “poruka” je dobra metoda upotrebljavana i na mnogim drugim podru?jima, osim politike – redovita je ?ak reporu?ljiva je pojva i u znanstvenom radu. Mada mi se ?ini da su je neki znali i zloupotrebljavati. Recimo Džapi? je malo bio pretjerao kad je nekreativno i mehani?ki prepisivao. A tek onaj “mulac” Nostradamus, iz ?ijih katrenskih stihova ?ovjek prakti?ki možeš iš?itati sve što mu treba ili mu odgovara – tu naime kona?ni rezultat uvijek ovisi o sposobnosti “kreativnog zamišljanja” .

Tako ju?er ?ujem na HTV-u nešto naro?ito (a potom da se provjerim jesam li dobro ?uo, projedrim cyberspaceom): U tekstu pod naslovom “Kritike rumunjskom parlamentu” od 19.08.08. otprilike stoji:

Zastupnici Europskog parlamenta kritiziraju prošlotjednu odluku rumunjskog parlamenta da odbaci zahtjev tužiteljstva da istraži optužbe za korupciju protiv bivšeg premijera Adriana Nastasea i jednog njegova ministra, pišu europski mediji. Premda se slu?aj smatra testom za reformu pravosu?a u zemlji, rumunjski zastupnici na izvanrednoj su sjednici velikom ve?inom glasova odbacili pokušaj da se Adrianu Nastaseu i bivšem ministru prometa Mironu Mitrei oduzme imunitet…… Glasovanje u parlamentu dogodilo se manje od mjesec dana nakon što je Europska unija ocijenila da Rumunjska sporo napreduje u borbi protiv korupcije, osobito one na visokoj razini.

Hm, nekako su mi poznate te rumunske stvar, deja vue!

Adrian N?stase ro?en 1950 godine, tipi?ni je proizvod komunisti?ke nomenklature (po ?aušeskuu),a onda, ostavši u gornjem sloju novog rumunjskog društva javno prepoznat kao književnik, pravnik, sociolog, predsjednik više stru?nih doma?ih i stranih organizacija, a kao novo-rumunjski socijaldemokratski politi?ar bio je naprije Ministar vanjskih poslova (1990-1992), pa Predsjednik vlade (2000 - 2004), i kona?no Predsjednik parlamenta (2004 – 2006). No najviše je zapam?en kao krvolo?ni lovac, i to po doga?ajima od 22 i 23 sje?nja 2005 godine kada je (unato? "?asnoj rije?i" predsjednika Parlamenta da se odrekao strasti prema ubijanju) u?estvovao u od državne nomenklature organiziranog novogodišnjem dvodnevnom lova?kom masakra u kojem je ukpno ubijeno 185 veprove, od ?ega je Adrian sam svojom rukom smaknuo njih 23. Juna?ina i marka od ?ovjeka - nema što! Prava nacionalna dragaocjenost!!

No 15 ožujka 2006 je morao odstupiti radi korupcije, istina do sada još pravosudno nedokazane, ali da bi se to pravosudno okon?alo (dokazalo ili skinulo s dnevnog reda - i tako osvjetlalo Adrianov obraz) ovih mu je dana trebalo skinuti još traju?i imunitet. No hrabri i slobodnomisle?i rumunjski parlament je ne samo bio uvi?avan prema “nacionalnom heroju” nego se ?ak s njime i solidarizirao. A ako to treba platiti milijunima eura - pa nema veze, ionako ?e sve to rumunjski narod platiti i pozlatiti!

Rumunjski Parlament svoju izuzetnu "gra?ansku hrabrost” nije pokazao samo glede Adriana, nego još više glede “mrske i odvratne” Monice Macovei, širom svijeta poznate rumunjske “babetine”, koja je sebi bila umislila da može bezgrani?no progoniti “nacionalne svete krave”, pa su je ne samo istjerali iz fotelje ministrice, nego i prognali i iz Rumunjske (izgleda da je trenutno savjetnica vlade u Makedoniji, dok joj i tamo ne istekne licenca, budu?i da njeni stil ne prolazi tako lako nigdje na balkanskim prostorima u kojima demokracija ?esto poprima razne, pa i komi?ne dimenzije).

No prije gore spomenute vijesti, a tako?er na HTV-u, u vijesti i ?lanku pod naslovom “Bugarskoj 600 milijuna manje” (od 23.07.08) stoji:

Sve dok ne popravi stanje u pravosu?u i ne pokaže rezultate u borbi protiv korupcije, Bugarskoj je zabranjen pristup dvama fondovima vrijednima 600 milijuna eura. Današnja je to odluka Europske komisije. No zamrznuta su jedino sredstva iz pretprisutnih fondova, a ne i iz strukturalnih, koja su znatno ve?a. Ne shvate li poruku, tamošnje ?e vlasti uskoro ostati bez dodatnih stotina milijuna eura pomo?i. Stroge mjere i oštre rije?i, koje je Europska komisija uputila bugarskim vlastima, odražavaju nervozu ?lanica Unije zbog loše vo?enog posla u državi koja je nespremna puštena u europski klub.

Dakle, osim Rumunjske nastradala je i Bugarska - iako su ve? u Europskoj uniji?! Ali nisu na udaru samo te novoprimljene ?lanice. EU je nedavno opalila i po ?eškoj (koštalo ih je milijuna eura), Slova?koj (tako?er milijuna), ?ak su i Italiji odrezali milijunske iznose za sme?e (ma gledaj ti Bože mili – zar za sme?e??!!), a poznatog “sveca” talijanske korupcije Silvija Berlusconija su pretvorila u “škovacina” koji je vlastitim rukama meo napuljske ulice. Svašta!!

Pa što to sebi umišljaju ovi iz EU. Za koju vražju mater su onda Rumunji (Adrian Nastase i njegovi “pulenovi”) i Bugari tr?ali “grlom u jagode” isforsiravši “novovjekom isto?nom rimskom carstvu” ?lanstvo svojih zemalja, koje je bilo presudno za osiguranje strateških granica na Crnom moru!! Pa Ruminjska i Bugarska su u?inili uslugu “gnjiloj i dekadentnoj” Europskoj Uniji, a ovi im sada to tako nezahvalno i podmuklo vra?aju.

U tom HTV-om ?lanku (“Bugarskoj 600 milijuna manje”od 23.07.08 ) dalje lijepo piše da su ovi doga?aji ?ak otvoreno upozorenje i Hrvatskoj:
Rumunjska se zasad provukla bez kazne, no kritizirana je zbog lošeg rješavanja korupcijskog slu?aja u koji je upleten bivši premijer. Stavljanjem znaka jednakosti izme?u borbe protiv korupcije i upravljanja novcem iz Unijinih fondova u Rumunjskoj i Bugarskoj, Bruxelles je i Zagrebu poru?io da žurno otkloni sumnje u nadzor nad trošenjem novca iz Unije.

Ma nemojte! Pa taj HTV uznemiruje javnost – ta zašto je onda Siniša Grgi? uop?e tamo pošao za kontrolora - nije valjda da opet smišlja neki novi "zlatni" projekt (npr. “Zlatnu knjigu balkanskih politi?ara”!)

Ljudi moji, stanimo, zaustavimo se i promislimo, još nam je na vrijeme. Ve? i malom djetetu jasno zašto na našu sre?u “naše nacionalne veli?ine” tako otežu da nas uvedu u svima mrsku i neugodnu Europu. Što ?e njima (nacionalnim veli?inama) i nama (glupoj raji) ta bezvezna Europa, koja ?e nas sve samo po?eti gnjaviti, naše “nacionalne super-vrijednosti” (od generala i kvazi-generala do bivših i sadašnjih Premijera i sli?nih profila) da bi potom ra?une isporu?ivali nama hrvatskom narodu. Još nam je na vrijeme izre?i hrvatsko povijesno “NE” tim mrskim i umišljenim “europejcima”. I još nam je na vrijeme da potjeramo u vražju mater sve te naše sve brojnije “mon(ic)e”, koje mr?e "sveto" ime i ugled “lijepe balkanske naše”.

A Vesna, draga naša bivša Mon(ic)a! Da je samo na vrijeme uo?ila da je Kozar?eva 21 ustvari “?ardak ni na nebu ni na zemlji” (jer doista nema prizemlja) - bila bi još i sada naša jedina Mon(ic)a. No bila je slijepa kod zdravih o?iju (što nije ?udo jer je ku?a bez prizemlja doista do sada nevi?eno svjetsko ?udo). Zato sada tu “?asnu” i za naše balkanske okvire prevažnu ulogu igra mon(ic)a Ana. A zdušno joj u svemu ispomaže mon(ic)a ?ur?a! Nazdravlje!

P.S.

Žao mi je ako sm malo izazvao zbrku, ali sam dobio malo upita glede ovog teksta pa sam ga pažljivije pregledao i ustanovio da je zaista, a ne znam zašto (problem formatiranja), ostao nevidljiv jedan važan dio teksta (onaj o smiješnim odlukama rumunjskog parlamenta). Ni sada ne znam zašto je to tako bilo - preformatirio sam taj dio teksta i sad je tekst cjelovit!

Ina?e, priznajem, u ovom tekstu sam se malo poigravao unose?i u njega poprili?ne koli?ine sarkazam, pa je možda i za to ostao donekle nejasan. Jednom virtualnom prijatelju sam rekao da je to tako kad se unosi takva intonacija u kojoj treba mijenjati predznake (pa ono što je re?eno pozitivno treba ?itati negativno i obrnuto).

A kad sam ve? morao i?i na Post Scriptum, moram dodati malo objašnjenje u tekstu upotrijebljene igra rije?ima pa je dobro dati legendu:
- Monica ili Monika dolazi od gr?ko- latinskih korijena u zna?enju sama, jedina, usamljena, kalu?erica (kao što je Monah kalu?er pustinja) A prefiks "mono" zna?i jedan, jedini.
- "Mona" je ?esto talijanko žensko ime (još od Mona Lise) ali u talijanskoj i našoj primorskoj vulgarnoj jezi?noj baštini to je izraz za pizdu (kao karakternu osobinu).
- "monica" bi prema tome trebala biti (obujmom i kvalitetom) manja "mona".
- Monada kod nas uz more i danas zna?i kolokvijalni izraz za glupost ("pizdariju").
- Mon(ic)a i mon(ic)a upotrijebljavaju se u mom tekstu povezuju?i na odre?enoj razini ova dva razli?ita pojma (tj. ime Monica i kolokvijalna upotreba izraza mona) u jednu malu igru rije?i. Pritom prvo veliko slovo više naglašava povezanost na Moniku Macovei, a prvo malo slovo više na kolokvijlno zna?enje .
- Pritom naglašavam da sam isklju?ivo mislio na Monicu Macovei- zlosretnu i karizmati?nu rumunjsku ministricu pravosu?a - i s njome povezivao naše dvije ministrice pravosu?a (a Monica iz Ovalnog ureda mi nije bila ni pala na pamet - pa da i tu ne bi bilo nesporazuma).
- Ina?e, cijeli moj gornji tekst se vezuje za moja dva davna posta na sli?nu temu (Monade i „Sfinga“ na vrhu piramide (Monade 2)

Komentari

Poznat je stav ministrice

Poznat je stav ministrice Lovrin:"hrvatskoj netreba lustracijski zakon", kao Hrvatska je zemlja stabilne etablirane demokracije, iako je već mnogima jasno da bez lustracije nema ni pokušaja borbe protiv korupcije!!!

Tko je glasao

Treba zaključiti da je

Treba zaključiti da je možda važno zvati se Ernest ali je isto tako važno ne zvati se Monica. Uvijek popušiš. Isto tako treba priznati da je, računajući četu veprova u jednom danu, u Nastasea mirnija junačka desnica na sačmarici i oko lovačko bistrije no u virovitičkog vunbacitelja, čuvenog jubitoa.

2decicrnog

Tko je glasao

Ti imaš nešto protiv naše

Ti imaš nešto protiv naše vesne?
Ajde reci otvoreno, da svi čitamo, a ne nešto uvijat vamo tamo...

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Cijeli moj tekst se rastapa

Cijeli moj tekst se rastapa u sarkazmu, pa gdje god vidiš pozitivni preznak mijenjaj ga u negativni. I obrnuto!!

Inače Vesna znači duh proljeća, i jedino što joj zamjeram je da proljeće nije uspjela raširiti nad Croatiom. Ali tome su mnogi krivi, tome smo i mi krivi.

Tko je glasao

dear fredi, pa malo je

dear fredi, pa malo je naivno očekivati da samo jedna osoba (in this case, VŠO) može promijeniti stvari na bolje, right? dalje, koliko se sjećam, VŠO se upravo zbog "čardaka ni na nebu ni na zemlji " (btw.mislim da sam baš tako bila nazvala Sankijevu kućicu u jednom od mojih odgovora Mraku, kojem sve, ama baš sve u svezi Sankija silno baca na živce ) morala povući, i.e. to je bila točka na i (jer nije htjela izdati relevantne papire kojim bi se sve to legaliziralo, nego je fajl stavila pod "pending cases") dakle, ni kod, kao ni kod Rumunja, atmosfera za Monike nije nimalo ohrabrujuća (osim za Monike iz "Ovalnog ureda", bilo Račana, sada evo i dr. Rauchera (Milanovića), doduše, ne zna se jel' Milankica još u igri ili ju je Aca Kolarić, od milja zvana Buldožer, već izgurala s prijestolja, a i Ingrid nam se, u njenim vječnim kostimićima u tisuću boja se nešto počesto češe uz Zokija ....) da se vratimo na Monicu Macovei - svaka čast toj gospođi, no, ne treba ona nama "solit' pamet", i naša prefina gospođa Ana bi puno toga mogla napravit samo kad bi joj dali (zna se tko). U tome je ključ. I, naravno, čišćenje sektora pravosuđato ne ide preko noći. Slučajno znam, jer baš hrpu toga prevodim iz projekta Reforma pravosuđa (krediti Svjetske banke, EBRD, i šire..) i znam koje su prognoze, i.e. koliko godina se računa da treba za ovo i za ono....Naravno, treba i jedna Monica (i.e. VŠO) da sve to koordinira i šire...ali opet velim, badava i sva ta silna lovica i pet Monika s bičem u ruci :)) ako netko sve to koči. Uostalom, vidjeli smo da sirota Monica Macovei nije dugo trajala :)). Dunque, sve je jasno. Sanki je na potezu - i ako njegove špije ovo čitaju - a čitaju - nek' si malo razmisli (uostalom, sad ima taj jebeni čardak, a i općenito nije neko siroče, pa se sad fakat može prisjetiti onoga da je bavljenje politikom častan posao koji se radi za dobrobiti i drugih (a ne samo sebe i svojih mališana od palube).

CC

Tko je glasao

nego, malo si me pomuvao: pa

nego, malo si me pomuvao: pa što nije Tito rekao da se ne treba držat' zakona ko' pijan plota? Ili je to ipak bio Marković?

a glede Siniše Grgića - misliš da priprema neku novu knjigu? Možda pod naslovom : Sve naše Monike? Samo koje: one iz Ovalnog ureda ili ove iz pravosuđa...Viš' valjalo bi ga nazvat i priupitat, s njim sam lijepo surađivala, pa bih rado dala svoj mali skromni obol (bez obzira za koje Monike se odluči :))

CC

Tko je glasao

He, Titov naučnik Ante

He,

Titov naučnik Ante Marković je rekao da treba kreativno čitati zakone, slavna Titova inačica prije toga bila je da se ne treba držati zakona ko pijan plota. To su misaono i smisaono različite izjave, mada izgledaju identične.

A Grgićeve Zlatna knjiga je bila isti stil antologije tuđih tekstova kao i učiteljeva "U tom strašnom času". To je i njihov filozofsko-teorijski domet iz kojih okvira ni druga njihova djela neće izići. Ima mala razlika, u Sanaderovu antologiju su tekstove birali autori antologije i tako autorizirali djelo. U Grgićevu knjigu su ulazili oni koji su pisali sami o sebi pisali i to platili autoru "zlatne antologije" da bi o sebi mogli čitati ili pokazivati sebi i svojima što je i bio stvarni domet te knjige (osim što je bio uspješan financijski uspjeh). Moram priznati da sam i sam bio ušao u prvom izdanje jer mi moja tadašnja tajnica nije objasnila da to se to plaća.

Moram priznati da se nisam uopće sjedio Monice pušaćice iz Ovalnog ureda, i sad mi je žao jer bih je uklopio - dobro bi došla.

No jedna druga više domaća simbolika je prevladavala u prezentnoj igri riječi, a kako mi se nije dalo prostačenje integrirati u sam tekst, o igri riječi (ostoj kao i u mom davnom tekstu Monade - kad stigneš pronađi je i pročitaj), ovdje bih onako od "šponde", iskoristio priliku da dadem malu legendu pojmova:

- Monica ili Monika dolazi od grčko- latinskih korjena sama, jedina, usamljena, kaluđerica, - kao što je Monah kaluđer pustinjak (prefiks mono znači jedan, jedini)

- Mona je često talijanko žensko ime (još od Mona Lise) a u talijanskoj jezičnoj i našoj primorskoj vulgarnoj baštini to je izraz za pizdu (kao karakternu osobinu).

- Monica bi tako mogla biti (obujmom i kvalitetom) manja mona.

- Mon(ic)a u tekstu povezije ova dva gornja različita pojma u jednu igru riječi.

- Monada kod nas uz more i danas znači glupost, kolokvijalni izraz za "pizdariju".

Tko je glasao

Ad zakoni, poslovanja i

Ad zakoni, poslovanja i politika.

Poslovni pregledi (vezani uz politiku ili ne tako) nisu moj fah ali sam po karakteru posla non stop "žrtva" veoma recentnih i minucioznih analiza u živo, onih stvarnijih.

U zlatnoj eri (samo)upravljanja u drugoj polovici sedamdesetih je punom parom radila samoupravna praksa, koja je rješavala te razne kontradikcije. Ništa nije bilo važno osim da se sve samoupravne snage potpišu, a kako su se rado potpisivale nije bilo problema, npr. ni 4. puta povisivati cijenu i plaćanje na velikim stvarima nakon što je jenom dovršeno.

Osamdesetih su već trebale veće vještine istog i iste škole su se razvijale u frakacije i nijanse, pri čemu su i njamnje nijanse bile jako važne. Npr. sjećam se recentnih analiza po kojima je ispadalo da su istaknuti ekonomist Vladimir Veselica i nešto mlađi pravnik Barbić top, za ključnu nijansu veće marke i od henesijevaca s kojima surađuju, a od okorjelih tehnomenadžera kova Ante Marković i još više. Nijansa koja se je recentno utvrdila je bila u uvjerljivosti, istaknuti henessijevac je stalno spreman gledati sugovornike dugo u oči i ako je s njegove strane sve u velikim problemima i laže i ne zna pa i rješiti, ali ovi top, posebno Veselica. su imali onu nijansu više, gdje sve to poslovno uopće nije važno, i da se radi o ogromnim količinama novaca, te tečno i milozvučno voditi dijalog i karizmatski uticati na stvar.

Stvar se je nastavila razvijati i razvija se, ali po recentnim poznavateljima tako da i blago retardira u odnosu na te tip top vrhunce, a i kako bi nadmašivao škole koje se već odavno prešle s onu stranu (to bi bila kategorija iznad božanstva i svemira).

Velike nezgode su ostavljene za nastavak. I uz najbolju udruženost politike, biznisa, pravosuđa, medija i svega, uz najkreativnije čitanje i primjene zakona, uz najveće forme i postmodernističkaa čuda ... sve je to druga liga u odnosu na te dosegnute i veoma afirmirane škole i prakse. Vjerojatno zato to sve kod nas opet, kao nekad, sve više prelazi u ilegalu, na 1 mlrd kuna prometa i interesa dolazi po 1/4 otvorene linije za klijente i javnost, poluatomatska sekretarica i pro forme web stranica. Sve teže je uvjeriti svemu vično i na većinu toga sumnjičavo tržište u bilo šta.

U navednom smislu smo velika razlika od Rumunjska&Bugarska te "stara" Evropa. To što je kod njih i jednih i drugih trend sada to je kod nas apsolvirano davno prije i, htjeli ne htjeli, predvodimo smjerove. Tako se lako može desiti da kod nas globalna vjerodostojnost i stvarna kreativnost postanu čvrsti trend brže nego kod njih. Npr. u povezanom području nekretnina, građevinarstva i infrastrukture, sa 40 % ukupnog kapitala i svega, to je već na dnevnom redu kao jedini ključni alat jer su ostali istrošeni od prekomjerne uporabe i polako odlaze na smetlišta.

U refleksiji na prikaze tko je tko i šta radi, nezvanični prikazi sa sasvim drukčijom strukturom, su uvijek imali debeli primat a sada sve više ili gotovo isključivo tako. Zato je jako dobro da postojeći kontinuitet nastavi raditi kako radi, što više izdrži to se više otvaraju mogućnosti za ova posve drukčija (minimalistička) poslovanja. Ujedno su sve te igre razlika kontinuiteta i novih izazova gobalno ključne za globalne smjerove poslovanja i prakse u RH. Npr. po istom mačelu kao za ovo područje, lako su mogući obrati oko velikih pojednostavljenja uvjeta poslovanja i brza gibanja u svim poslovanjima sa stvarnim znanjem (trenutno je blizu nula pa je to veoma zanimljivi dio) te male i srednje tvrtke a i u tradicijkim područjima turizma i poljoprivredi.

Sve naročito na pojavi što je i zadnji od kulturne revolucije preživjeli pojedinac počeo minimalno nešto malo misliti nakon cijele vječnosti ispiranja mozgova, potpuno isto kao kienki docenti koji su cca 1978.g. došlu u Zagreb, malo po malo ali nezaustavljivo.

Tko je glasao

pa što nije Tito rekao da

pa što nije Tito rekao da se ne treba držat' zakona ko' pijan plota? Ili je to ipak bio Marković?

Ma to je već opće mjesto. Pa i u kultnim Gruntovčanima ima jedna izjava: "Em se slova zakona treba držati. Ali ne preveč!"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci