Tagovi

S cesnjakom u novu hrvatsku buducnost

..eto .. doslo na moje.. ipak ce cesnjak biti nasa buducnost..

Od pred nekih cetiri godine pomalo gnjavuckam ljude pricajuci o glavnom poljoprivrednom proizvodu Hrvatske. Svi se smiju slusajuci moju agrar-bussines pricu, misleci kako se samo salim, ali ...doslo vrijeme da se i ministarstvo poljoprivrede RH pocne baviti tom idejom.
Naime, cini mi se da buducnost hrvatske poljoprivrede lezi u cesnjaku kao nasem standardnom prehrambenom artiklu, autohtonom maltene. Cesnjak je nesto kao "sir i vrhnje", skoro da raste na crveno bijele kockice, a mi to stalno zanemarujemo...

Poznate su legende zimskih voznji zagrebackim tramvajima pred vise desetljeca u kojima se puno teze bilo zaraziti gripom. Zrak u tramvajima bio je poprilicno gust ta jutra i popodneva, prezasicen mirisima mnogih "dahova" podrzanih isparenjima mokrih kaputa u svojoj intenzivnosti. Sjecam se jos, iz tog doba, gastarbajterskih zalopojki na godisnjim odmorima o teskim patnjama "na zapadu" gdje ne mozes mirisati po cesnjaku radnim danom, pa su ga uz narezan spek hrpimice jeli.. hmm, na domacem moru, ljeti naravno.. Sjecam se i nedavnih pitanja poslovnih partnera koji su navracali u Hrvatsku, ma nema ni deset godina, kako to da se nigdje ne nudi cesnjak, a to je tako fino.. Valjda su namirisali pokojeg gresnog gastica, otkud bi inace dosli na tu ideju? Dobro, to sam im objasnila jednostavno: "Pa ne mislite valjda da smo mi tamo neki balkanci koji krkaju cesnjak svako jutro prije posla? Pa kod nas je isto kao na "zapadu". Svi mirisemo po raznim parfemima i ne pijemo ni sljivu, zaboga.. Pa znate li uopce gdje ste dosli?".. I tako zbunjole, poprilicno pristojni ljudi nisu vise inzistirali na domacim smrdljivim jelima, kad smo mi isto kao i oni.. A ja se rjesila muke i nelagode. Pa ne mogu valjda Europljanima nuditi nesmrdljivi kineski cesnjak i sir i vrhnje, sasvim sterilno bez ukusa, iz praha, koji mozda izlazi iz krava, a mozda i ne, ali svakako nema tih "prasnih krava" u domacoj, autohtonoj pasmini ni uzgoju. Speka se nisu sjetili, a mozda nije nitko bio tolko lud nauciti ih na nesto tako fino. Cevape su isto trazili, no to sam odgodila do dolaska u Sarajevo, pa tako prosla bez dodatne nelagode gutanja kvadratnih komadica sa podravkinim ajvarom (bez kajmaka tada) u, sa nekom bijelom smjesom zamascenoj lepinji. Uglavnom sve je dobro proslo, a ja sam se elegantno i proeuropski uspjela izvuci iz te poprilicno nezgodne situacije. ...Naprosto, nisam se mogla prisliti da s ljudima-vanzemaljcima jedem ono "kao-domace", sto inace ne bih ni u ludilu sama rado progutala.

Nova Vlada, nova "vremena". Konacno "drugacija" vremena. Cesnjak domace proizvodnje stigao je do sredista interesa Ministarstva i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Moja "agrarna ideja" (cisto na temelju zivotnog iskustva), koju sam zadnjih godina pokusala prezentirati ljudima se takoder bazirala na proizvodnji cesnjaka i cesnjaka i cesnjaka.. Onog pravog balkanskog, smrdljivog. Po oranicama, brezuljcima i poljima. Kud god pogledas, do kud oko seze, cesnjak.

Pricala sam godinama kako ga mozemo proizvoditi toliko da ga izvozimo u Kinu. Posadimo sve slobodne povrsine i imamo dosta za nas sve i za bar jedan manji provincijski grad tamo, tako neki od samo 20tak milijuna stanovnika. Kinezi bi bili sretni, docepali bi se ponovo smrdljivog cesnjaka, a nama bi to mogao biti glavni izvozni poljoprivredni proizvod, a sve slobodne povrsine zasadene. No nitko me nije shvatio ozbiljno..

Zato sve pohvale novom ministru s moje strane. Primijetio je prednost uzgoja cesnjaka i posebno ga navodi u svom planu. Ministar Jakovina, na moju veliku radost, posebno ga spominje kao proizvod koji ipak ne bi trebali uvoziti. Pa kako se to dobro dosjetio, svaka cast. Vidi se da smo napredovali. Iz ministarstva i Vlade stvarno izlaze "novi paketi i paketici mjera". On predlaze cesnjak, za sada, kao jedan od proizvoda koji bi ipak mogli uzgajati za nase potrebe dovoljno, umjesto da ga uvozimo iz Kine, jer je kineski poskupio. Za pocetak je to dovoljno. Hvala bogu sto se konacno poljoprivreda Hrvatske od vrha okrece cesnjaku. Uskoro cemo moci jesti domaci, a ako bude srece i trgovackih sposobnosti, otici cemo i na daleki istok sa njim.

A mozda i u Europu, ako oni moji nisu prosirili vijest da mi toga nemamo. Postoji sansa da su zaboravili, bilo je to ipak davno, kad jos nismo bili na Balkanu nego smo se pravili Europejci pa smo jeli i oblacili samo kineske proizvode (samo vizuelno slicne domacima) kao i citava Europa.
Sad, jos malo, kad nas prime u savez zdruzenih zemalja mozemo opet svojim korijenima. Siru, speku, vrhnju i posebno cesnjaku. Bas nas briga, tada se vise necemo morati praviti Europljani jer cemo to i biti. Samo da ne "omanemo" 22.01.2012 na referendumu. Fakat mi se jede smrdljivi i jeftini domaci cesnjak.

Nasa buducnost je u cesnjaku jaka  jer su mislili da ga nemamo. Zato se spasio od "kvotiranja", a Todoric i Cobankovic nisu stigli do toga. Kakvu foru smo im svima prodali.. aha..

 

 

Luna

vjenac cesnjakaps
A ako cesnjak stvarno djeluje kako kazu nasi stari koji se jos sjecaju domaceg, mozda se rijesimo usput i duhova proslosti, pa se konacno okrenemo buducnosti.

 

link na ministrovu izjavu

.

.
.
.
.
http://lunoprof.bloger.hr

tematski vezani linkovi
http://www.index.hr/vijesti/clanak/deset-neobicno-korisnih-nacina-za-upo...
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/523/
http://www.budi.in/3364-clanak-prirodna-zastita-od-komaraca--cesnjak.aspx
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/zdravlje-je-u-cesnjaku/

Komentari

preporucam pogledati

preporucam pogledati

Ortomolekularna medicina se bavi praćenjem stanja čovjeka na staničnoj razini, te smatra da se pravovremenom intervencijom uz pomoć hrane i dodataka prehrani može spriječiti nastajanje bolesti. Prevencija je ključ zdravog načina života. Ortomolekularnu medicinu ubrajaju u biomedicinske znanosti.

U ortomolekularnoj dijagnostici se mjere mnogi parametri procesa u stanici od aktivnosti enzima do nusproizvoda određenih staničnih ciklusa, te se na taj način „zaviruje“ u stanicu svakog čovjeka ponaosob. Zato je ova vrsta dijagnostike potpuno individualna i po mjeri čovjeka. Preporuke za očuvanje zdravlja, koje osoba dobije prema pokazateljima testova ove dijagnostike, su potpuno jedinstvene i iskrojene za tu osobu.

http://www.virtualnigrad.com/Ortomolekularna_medicina_terapija_ishranom_...
http://www.ordinacija.hr/zdravlje/kolumna/stres-i-ortomolekularna-dijagn...

kao i ovo

B. RADIVOJEVIĆ, 22.02.2005 ,BEOGRAD - Prva laboratorija na Balkanu za ortomolekularnu medicinu otvorena je u Beogradu, a uzorci urina, krvi ili kose za biohemijske testove, koji otkrivaju uzroke bolesti, slaće se na analizu čak u Ameriku, Belgiju i Englesku.

Na ovim prostorima potpuno nova grana medicine, koja se na zapadu razvija dve decenije, omogućava da se, recimo, iz samo jednog uzorka krvi odredi čak 113 alergena na hranu. Čitav princip se zasniva na individualnom pristupu svakom pacijentu, ispitivanju biohemijskih disbalansa u organizmu i terapiji prirodnim, hemijski netretiranim, vitaminima, mineralima, aminokiselinama, enzimima ili hormonima.

- Nije reč o alternativnoj, već o novoj i relativno mladoj grani medicine - objašnjava dr Milka Popović, koja je u Londonu diplomirala i doktorirala medicinsku biohemiju. - Sve se radi na bazi biohemijskih analiza, koje daju potpunu sliku stanja organizma, i na ovaj način mogu da se preventiraju i leče mnoge bolesti - dijabetes tip dva, srčana oboljenja, autoimune bolesti, osteoporoza, depresija. Poenta je da se u organizmu uspostavi naručeni balans, jer ljudski organizam je najsavršenija “mašinerija” i samo mu u određenim situacijama treba pomoć i to što prirodnija. To je svetski trend u medicini.

Ortomolekularna medicina je zbog činjenice da samo mali broj laboratorija radi analize, nažalost, skupa i čak i na bogatom zapadu nedostupna mnogim pacijentima. Biohemijska analiza na uzorku kose, kojom se precizno otkriva stanje 35 minerala u organizmu, kod nas će koštati oko 195 evra. Alergijski skrin test je čak 560 evra, ali iako je to za naše prilike prilično skupo, za pacijente kojima je potreban ovaj test koji otkriva 113 alergena na hranu, jeftiniji je od pojedinačnog testa alergena koji u beogradskim laboratorijama po jednoj analizi košta oko 1.500 dinara. Anti-ejdž ili program borbe protiv starenja, koji uključuje analize hormona, antioksidativni stres, biohemijske analize i 10 tretmana hipoksija terapijske kiseonikom, kojima se pred utakmice podvrgava i Dejvid Bekam, košta oko 800 evra, a efekti koji se postižu “iznutra”, kako tvrdi dr Popović, bolji su od onih koji se postižu estetskim hirurškim korekcijama.
KRV PUTUJE DHL-om
UZORCI kose, urina ili krvi iz beogradske laboratorije slaće se u Ameriku, Englesku i Belgiju na najbrži mogući način - DHL-om. Rezultati se čekaju 10 dana, a uz njih će iz referentnih laboratorija stizati i stručno mišljenje. Ovakav način rada, prema rečima dr Milke Popović, praktično podrazumeva konzilijum za svakog pacijenta.

http://www.hendidrustvo.info/forum/index.php?topic=1174.0

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Jest ba taj Primorac je bio fakat

pametan čovo, a onaj Dikić je debil u sto pm :)))

Provinciopolis

Tko je glasao

Tako se ne razgovara. Kod

Tako se ne razgovara. Kod Dikica je bila iritantna opcinjenost Primorcem, koju nije mogao suspregnuti ni pred malom djecom.
Inace ga treba cijeniti, pardon ne treba stvarati idolopoklonstva bilo koje vrste vec gajiti zdravi skepticizam spram bilo kojeg pitanja, treba cijeniti ono dobro sto radi, a sve ljude cijeniti i voliti odmah i na prvu.

Tko je glasao

misli globalno jedi lokalno

Toj ideji puno mogu pripomoći svjesni potrošači (ako imaju - novaca ili vremena - obično treba jedno od toga, ako ne i oboje).

Slažem se da je ideja da treba jesti "najjeftiniju naranču" s drugog kraja zemaljske kugle - očajna. Problem je što prosječan potrošač ne može (nema znanja) uočiti što kupuje za koju cijenu, tj. da je kranja cost/benefit računica vrlo često porazna, usprkos jeftinoći.

Ne samo što stvarno zadnjih par godina često jedemo otpad, nego dugoročno uljuljkujemo trgovce u ideji da je nama baš super jesti banane koje trule dok dođeš do stana, meso smrznuto par desetljeća, prošlogodišnje njemačke jabuke, itd. Evo, ja ću baš probati sljedećih par mjeseci više paziti koje povrće i voće kupujem...

p.s. Ponekad me posebno iritira ideja makrobiotičara da je neka alga izvažena iz nekog azijskog mora, koja je mjesecima putovala, pa pljesnivila u nekom dućanu u francuskoj, pa neprodana - prepakirana i poslana nama - zdrava hrana, a jabuka sa susjednog stabla - nije.

Tko je glasao

Ponekad me posebno iritira

Ponekad me posebno iritira ideja makrobiotičara da je neka alga izvažena iz nekog azijskog mora, koja je mjesecima putovala, pa pljesnivila u nekom dućanu u francuskoj, pa neprodana - prepakirana i poslana nama - zdrava hrana, a jabuka sa susjednog stabla - nije.

ovo nikad neces cuti od nekog makrobioticara

ono sto ces cuti je da je najprihvatljivije jesti sezonsku hranu i to onu koja odgovara okolini

dalje ces cuti od mene da je jako glupo sto mi ne uzgajamo, beremo kako god da se to radi i susimo nase alge pored cistog mora koje imamo

i trece susene alge se jako tesko upljesnive, osim ako nisu bile u nekom "cudnovatom" skladistu

i za kraj, alge nije preporucljivo jesti od nekontroliranih proizvodaca otkud god bile jer osim plijesni mogu imati teske metale i jos gomilu nekih sitnih zivotinjica zbog nekontroliranog uzgoja. ove o kojima pricam, dakle vrlo vjerojatno kvalitetne susene trave neces naci pljesnive u ducanu, cak ni u bantu zemljama kao nasa gdje nije normalno jesti morske trave ali sve druge je..

tak da mi se cini kak nisi bas razgovaral sa nekim makrobioticarem vec sa nekim "umjetnicarem" koji misli da je makrobiotika "in" pa se fura na to

preporucam ti da probas "juhu od kamena" .. hrvatsku makrobiotisku juhu koju svaki seljo beljo zna fino napraviti u dalmaciji.. a ni ne zna da je "makrobioticar"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...Migracija selo grad je

...Migracija selo grad je vljada dosla u ktiricnu fazu kad su gradani izgubili svaki stvarni kontakt sa selom i poljem i ove price o malom i autohtonom prodaju se za visoku cijenu.
...Prica je potpuno promasena i beskorisna, pace stetna jer produbljuje defetizam koji je ionako nevideno narastao.
...Ne zbog toga sto bi sad supsituirali uvoz nego sto bi mozda doslo iz dupeta u glavu.
...Nema poljoprivrede bez kapitala, investicija i debelih ulaganja.
...Treba em skupiti kapital, znanje, ucenje, em zasukati rukave za jedan krvavi i zestoki posao.
...Za pocetak bilo bi dobro rijesiti se praznih prica i stetnih ideja.
...vidiš, kako se istu stvar može sasvim na drugi način vidjeti, a sudjelovati u
raspravi sa željom biti konstruktivan.
Npr., meni na pamet nije palo očekivanje da bi zbog uzgajanja čega god ljudi
drugih profesija i specijalnosti hrpimice mjenjali boravišta i način života. Na misli
imam one tisuće ljudi koji žive na selu, imaju zemljišta, imanja, već spremnu
neku osnovu i znanja, neku iskoristivu "infrastrukturu" stvorenu generacijama.
I to im je profesija. K vragu i češnjak kao takav,...ali i to je kultura na kojoj oni
iz susjedstva zarađuju, i ti susjedi imaju na raspolaganju web, i oni cvile da ih
Kineski proizvodi "rasturaju", i njihovi ulazni troškovi su u najmanju ruku isti
poput troškova naših ratara,...ali očito je da se bore, traže načina da im taj
proizvod bude dovoljno kvalitetan da može postići dvo i trostruko višu cijenu
na tržištu. I svega tu ima, korištenja marketinških znanja i trikova, pozivanja
na patriotizam, korištenja TV kuhara koji ultimativno upozoravaju da njihovi
recepti vrijede samo ako se koriste autohtoni sastojci,...ukratko, kako kažeš:
"Treba em skupiti kapital, znanje, ucenje, em zasukati rukave za jedan krvavi
i zestoki posao".
...i ne čine to da bi "supstituirali izvoz", koga briga za to, čine što mogu da
prežive i što je moguće više zarade. I jasno da ulažu puno, jedino što to puno
otprilike izgleda, na 10ha je potrebno uložiti novaca kao u otvaranje osrednjeg
kafića, niti jedan nadobudni mladac što se sprema biti poduzetnikom ne ulazi
u posao zabadava, svatko tko očekuje da pokrene posao bez svog i obiteljskog
rizika širi defetizam. Defetizam stvoren onog časa kada su vidjeli kako
privilegirani preko noći postaju primjerom poduzetništva, "ni krivi ni dužni".

Tko je glasao

U ovoj tvojoj priči

Oštrić je posve nepotrebni dodatak. Što bi se reklo - nit luk jeo, nit luk mirisao...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Osim toga

Zastupaš tezu kako i bio proizvodnja zahtjeva puno ulaganja, tehnologije i znanja, s čim se apsolutno slažem, tj. treba zaboraviti na pitoreskne snaše s čipkanim rupcima i znojne muževe blatnjavih noktiju, ako se radi o isplativoj velikoj bio proizvodnji za tržište - ove su snaše za hobi program ili maksimalno za seoski turizam malih razmjera.

U tom smislu mi je čudno kako ti nije čudna spominjana suša koja poharači sve te silne usjeve i zasade, pa najednom nemamo mahuna. Nismo li mi bogati vodom? Nisu li naši najplodniji hektari ispresjecani našim najvećim rijekama?

Na našim otocima (bez vode), u ljetnim mjesecima ne raste doslovce ništa, čeka se da sazriju smokve i ono malo grožđa. Jesen, vrijeme plodova i berbe, njima je početak ciklusa jer im se tek tada bog smiluje i pošalje kišu... možda...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

o biljkama pojma nemam

baš proučavam jednu u važu da li je ili nije više živa.....kad sam bila u Zagorju, nadobudno sam otišla vidjet Gupčevu lipu.....tri dana kasnije u novinama alarm, lipa umire, spasite lipu!!!! otad više ne diram ništa što bi spadalo pod bilje!!!! ali moja frendica ozdravi u vrtu, dok se bavi salatom, peršinom i kapulom....mislim da mi od naših poljoprivrednika tražimo previše. oni bi morali biti i agronomi, i računovođe i marketinški stručnjaci i trgovci i svašta nešto....to je nemoguće! ne razumijem zašto lokalna zajednica koja ima puno plodne zemlje ne formira kakvu volontersku ekipu koja bi skidala s neta sve što poljoprivrednicima može pomoći i oko proizvodnje i oko plasmana.....uspije li, uvijek od volontera možeš napravit profesionalca ....

Tko je glasao

zato sto ne postoji zelja

zato sto ne postoji zelja promijeniti sebe..

kod seljaka ali i kod svih drugih

pa se kad shvatimo koliko opsezan posao predstoji uvijek iznova vracamo

poticajima i prekupcima nakupcima

zaposlenju u drzavnoj ili javnoj upravi

i jos sto nacina samo da izbjegnemo odgovornost prema svom zivotu i da sto manje ulozimo truda u nesto o cem treba razmisljati dakle mijenjati sebe

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

rekla sam da se to mora

rekla sam da se to mora promijeniti.. jer da dojucerasnja logika vodi u propast

drzava je duzna stvoriti uvjete u kojima je moguce, dapace pozeljno proizvesti i naplatiti .. i tako to bla bla bla

a s druge strane valjda ce se i eu otvoriti uskoro sto znaci da vise takvi proizvodaci nece biti ucjenivi od domacih trgovaca jer mogu prodati bez carina i kerefeka bilo kojem trgovcu iz regije koji drugacije posluje..

za nas kao drzavu je neophodno da se to ucjenjivanje a'la todoric prekine.. najbolje bi bilo da drzava stvori drugacije okruzenje za rad i zivot tj. poslovanje, no ako to ne naprave potpuno ili super, sirenjem trzista ce vecina takvih proizvodaca moci plasirati svoje proizvode koji su za pocetak prilagodeni trzistu sa 4milijuna stanovnika..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

možda je problem što se i kod

možda je problem što se i kod nas ljudi pale na čipove a nemamo ni češnjaka ili druge hrane dovoljna.
nije stvar u tome da li je nešto napredno ili ne već u osnovama. nama fale osnove mi s njima imamo probleme. hrana je jedna od njih. najprije proizvodimo dosta hrane pa ćemo gledati što drugo imamo.

druga stvar jest da treba koristiti ono što imamo a ne da se satlano sanja za onim što nemamo. prihvatimo ono što imamo i radimo s time. ima previše priča o tome kako kinezi ovo, a nijemci ono i kako i moramo to imati i znati.

što se tiče plodova zemlje tu si u pravu. to je teška sprdancija, površnost i nebriga za selo skrivena iza tobožnje brige za selo i seljake.

Tko je glasao

Rijetko sretnem čovjeka koji

Rijetko sretnem čovjeka koji se pali na čipove, većinom se pale na ventilatore za čipove. Mogu satima o overclockaju, a pojma nemaju sto je STA, yield, DFT, za Cadence, Synopsy nikad culi ...Npr mali Kinez uci ovakvo sto: http://www2.cic.org.tw/~cdchan/icc_lab_2011sum.pdf

U pravu si i ti za "osnove", no ne treba podlijegati defetizmu bez razloga.
Primjer: prvo je, a ako ne i stalno bilo kukanje za npr mljekarstvo, a onda pukne npr ovakav clanak:
http://www.vecernji.hr/biznis/urusava-se-perspektivna-mlijecna-industrij...
gdje se doslovno kaze:
"... urušavanja donedavno najperspektivnijeg tržišta u nacionalnom agraru sve skuplji ulazni troškovi (stočna hrana, gorivo...)"
ili ovaj http://www.vecernji.hr/regije/mirela-trgovac-jedina-zna-da-mljekarstvo-m...

http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Novimodelrasta/Modelirastavijesti/t...

http://www.bankamagazine.hr/LinkClick.aspx?fileticket=NA8BM%2fzJ%2f00%3d...
...
itd (nemam vremena)

Tko je glasao

@lunoprof

Ovo s češnjakom je odlična zamisao, samo valja imati na umu da uz češnjak ide i glogov kolac.

Tko je glasao

glogov kolac brine vampire

glogov kolac brine vampire

Tko je glasao

hm, još jedan rizik, ..bolje ne počinjat´ dok to država ne rješi

....a što ako nam Kinezi odbiju prodati naše autohtone lučice za sadnju?

Tko je glasao

heh,

...vidim, slaba mi je ironija

Tko je glasao

baš je dobra

autohtoni hrvatski češnjak???

Češnjak potjeće iz Kine. Tamo mu je pradomovina i Kinezi danas imaju oko 77% ukupne svjetske proizvodnje te biljke.

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1njak

Tko je glasao

zaboravio si da konzum ima

zaboravio si da konzum ima zalihu ko zna od kad i tko zna koliko.

sve imaju klicu jako brzo.. pun mi frizider enzima od 8 glavica cesnjaka.. a koliko tek kod todorica ima...

zeznuli su se, osigurali su nam bazni materijal odavno

:))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...koliko toga tek talijani trebaju...

zaboravio si da konzum ima zalihu ko zna od kad i tko zna koliko....nisam imao što zaboravit´. Jedini moj kontakt s češnjem češnjaka je kad imam vremena si
pripremit´ pastu "aglio olio peperoncino con pomodoro fresco". To stvarno ne ide dobro
pripremit´ s kineskim materijalom.

Tko je glasao

ne ide, definitivno.. imas

ne ide, definitivno.. imas pravo..

ali ja sam probala sa ubacivanjem reznjeva u rodnu grudu oko crvenih ruza i bilo je dobro.. sacuvala sam ih od svih nametnika te godine, pogotovo onih slatkih ljepljivih usiju..

izgleda da je stvar u zemlji, kod nas se za cas svasta ukorijeni i usmrdi odmah potom

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

nije slaba.. ovaj je tako

nije slaba..

ovaj je tako dugo skoro jedini prisutan kod nas da je vec stekao pravo na boravak i rad ako se naseli tj. nasadi

a "djeca" i drzavljanstvo..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@indian

Ako već ne u sjemenarnama, onda nedgje po našim selima, je valjda ostalo sjemena naših autohtonih sorti češnjaka.

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci