Tagovi

Rješenja naša svagdašnja

"Rješenja SDP-a za zaustavljanje pada standarda građana“ naziv je programske inicjative SDP-a koju nam je ukratko predstavila Marija Lugarić. Nositelji inicjative su Slavko Linić, Rajko Ostojić i Milanka Opačić. Inicjativa je ekonomsko-socijalnog karaktera, a konkretno tiče se prijedloga korekcija u sustavu javnih potreba, odnosno još konkretnije, korekcija u fiskalnom sustavu. Cilj inicjative pokušaj je zaustavljanja pada standarda građana, na što ukazuje sam njezin naziv.

Nažalost, predložena rješenja krajnje su paušalna i nekonzistentna u odnosu na cijelinu problematike koju nastoje rješavati. Drugim riječima, prijedlozi su loši i metodološki krajnje nestručno formulirani. Samim time oni su ekonomski i socijalno kontraproduktivni i neodrživi.

Kao članu SDP-a moram priznati da mi je žao što moja stranka izlazi s takvim nestručno formuliranim prijedlozima, jer se time približava rangu HDZ-a, koji je poznat upravo po sposobnosti insceniranja rješenja, a svi znamo kakav je krajnji učinak i smisao simuliranih akcijskih planova, odlučnih reformi i ostalog. Naravno, krajnji smisao simuliranih rješenja jest sama njihova simulacija.

Žao mi je zato jer znam da SDP ima potencjala, ali po meni i obavezu, okupiti ljude koji su u stanju izraditi rješenja koja neće biti paušalna i samo za medijsku upotrebu, već stručna, cjelovita, dugoročna i održiva. Da su se gospoda inicjatori malo osvrnuli oko sebe uvidjeli bi da takvih ljudi, unatoč svemu, ipak ima, ne samo u ovoj državi, već i u stranci. „Samo“ treba postojati spremnost vidjeti, no možda ipak i razumijeti.

No, da ipak prjeđem na stvar i pojasnim zbog čega je izneseni prijedlog paušalan i nekonzistentan. Prijedlog je loš iz više razloga. U prvom redu, njegov je glavni nedostatak činjenica da je nerealan. A nerealan je stoga što onaj koji ga je izradio ne razumije osnovne karakteristike i zakonitosti funkcioniranja sustava kojeg želi mijenjati. Prijedlog ujedno izražava i nerazumijevanje elementarnih ekonomskih kategorijai odnosa.

Razmatrajući prijedlog, prvo što upada u oči jest smanjene opterečenja radnika po pitanju doprinosa iz plače za prvi stup mirovinskog osiguranja, čime bi im se povečao netto iznos plače. To je i glavni cilj inicjative. Dakle, umjesto dosadašnjih 15% iz brutto plače, radnici bi izdvajali 11% i za tu razliku od 4% povečali bi svoje netto tj. raspoložive dohotke. Umjesto radnika tih 4% u prvi stup uplačivali bi poslodavci. E sad, predlagač kaže - radnici će povečati svoje dohotke za 4%, a ukupno opterečenje poslodavaca po osnovi davanja na plaču neće se povečati unatoč činjenici da će sada oni umjesto radnika imati obvezu uplačivanja tih 4% u prvi stup međugeneracijske solidarnosti. Tu sam se dakako zamislio, kako sad to?! Radnike ćeš rasteretit, s tim rasterečenjem za radnike opteretit poslodavce, a u konačnici poslodavcima nečeš povećat ukupno opterečenje. Kakava je sad to logika?! No onda sam uočio da se tih 4%, kojima opterečuješ poslodavca, misli kompezirat oslobođenjem obaveze izdvajanja poslodavaca doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 4%. E, tu smo dakle!!.

Rješenje SDP-a predviđa ukidanje praticipacije u zdravstvu, povečanje neoporezivog djela dohotka sa 1600 na 1900 kuna, smanjenje doprinosa iz plače radnika za prvi stup mirovinskog od 4% i prebacivanje te obaveze na poslodavca, te oslobođenje obveze izdvajanja dorinosa poslodavca za zdravstveno osiguranje u iznosu od 4%.

No, postavlja se pitanje odakle bi se onda kompenzirao taj manjak od 4% za zdravstveni sustav koji se dosada alimentirao putem doprinosa i djelom kroz plačanje participacije?!

SDP u svojoj najnovijoj inicjativi predlaže da to bude iz poreza na kapitalnu dobit.

I baš u ovom zadnjem detalju krije se jasna potvrda da je cijelokupan prijedlog potpuno paušalan i nerealan. Zbog čega?! Pa zbog toga što SDP ni sam sa sobom nije u potpunosti rasčistio kakvu varijantu poreza na kapitalnu dobit misli predložiti, a u onoj varijanti koju je rasčistio, čak je i naoko jasno da se ne bi ni približno kompenzirao iznos koji bi izostao ukidanjem izdvajanja 4% putem doprinosa.
Jer SDP je predložio porez koji se odnosi na realiziranu kapitalnu dobit i to ako je realizirana unutar tri godine, kako bi se destimulirale špekulativne transakcije. Ujedno je predložio da bi poreza bili oslobođeni mali ulagači, do iznosa od mislim 60000 kuna.
Stoga je prezentacija ove inicajtive potpuno deplasirana kada se između ostalog aludira i na Luku Rajića koji za dvije miljarde kuna dobiti od prodaje Lure nije platio ni lipe poreza na kapitalnu dobit. No, ironija je u tome što on ne bi ništa platio niti da je uveden SDP-ov porez, s obzirom da je bio vlasnik dionica duže od tri godine (zadržavam mogućnost da sam previdio odredbu da se porez plača na realiziranu dobit nakon tri godine, ali to ne mijenja puno na stvari).

No, to u konačnici niti nije največi problem, već je to činjenica da je potpuno izostala stručna i metodološki utemeljena analiza i projekcija prihoda na realiziranu kapitalnu dobit, koja bi ponudila odgovor na pitanje u kojoj mjeri bi ti prihodi uopće kompenzirali smanjenje doprinosa za 4%. Stručne analize i projekcije nema jer je riječ o novom porezu, koji se prvenstveno odnosi na relativno novo i nepredvidljivo tržište kapitala, pa je tim više paušalnija inicjativa koja se na njemu zasniva.

To je ono najočiglednije, no sama inicjativa polazi od cijelog niza neutemeljenih ili površno obrazloženih pretpostavki. Autori ne razumiju da nominalno opterečenje plače nije isto što i realno. Drugim riječima, dobronamjerna zakonska inicjativa kojom se nastoji promjeniti odnose u fiskalnom sustavu može biti krajnje kontraproduktivna jer u končanici relativna snaga radnika i relativna snaga poslodavaca, tj odnos ponude i potražnje za radom, može u potpunosti poništiti smisao inicjative. Poslodavci su vrlo često u mogućnosti nominalno povečanje opterečenja prebaciti na radnike, smanjiti potražnju za radom, zamjeniti radnike kapitalom itd. Niti po tom pitanju nije ponuđena analiza i projekcija utjecaja predloženih mjera na ponudu i potražnju za radom, na redistribuciju dohotka, utjecaj na potrošnju itd.

Umjesto ovakvog paušalnog prijedloga, među stručnom javnošću koja se bavi ovim problemima, postoje znatno konzistentnija i realnija rješenja.

Jedno od njih je da se smanji ujedno smanji porezno opterečenje na rad i na kapital, a da se izostali prihodi kompenziraju povečanjem poreza na potrošnju. Valjalo bi smanjiti ili doprinose iz plače, no još bolje doprinose na plaču i povečati neoporezivi dio dohotka. Time bi se ujedno stimuliralo poslodavce da zapošljavaju i smanjio pritisak ka radu na crno, te zaštitila socijalna dimenzija. Što se tiče kapitala najvažnije je smanjiti porez na reinvestiranu dobit.
Smanjenje poreznog opterečenja rada i kapitala kompenziralo bi se povečanjem poreza na potrošnju. I to povečanjem opće stope PDV-a i trošarina na luksuznu robu, na žestoka pića i cigarete. PDV bi imao više stopa, pa bi za egzistencjalna dobra imali radi socijalnih razloga sniženu stopu.
Prihodi po osnovi poreza na potrošnju su sigurni, pogotovo za dobra koja imaju neelastičnu potražnju kao cigarete i žestoka pića, no ujedno se njima destimulira uvoz luksuznih te potrošnja štetnih proizvoda, pa jednim „udarcem“ smanjujemo vanjskotrgovinski debalans i destimuliramo socijalno nepoželjnih ponašanja.

Dakako, ovo je samo najgrublja i najkrača skica, ali i kao takva mislim da je uočljivo konzistentnija od paušalnog prijedloga SDP-ove fantastične trojke.

Nadam se da će SDP konačno shvatiti da je za njega jedini vjerodostojan put da nastavi s ozbiljnom i stručnom razradom vlastitih programskih osnova i da na tom putu okupi sve one koji mogu pridonjeti da konačan doseg i smisao programa koje će ponuditi ne bude medijska simulacija već istinska promjena ove sumorne hrvatske realnosti.

Komentari

Hrvoje nisam stručnjak da

Hrvoje nisam stručnjak da bih mogao raspravljati o temi u tvom dnevniku ali ono što bih te htio pitati jeste zašto cijelo vrijeme govoriš oni u SDP ako si i ti njihov član, nemoj me krivo shvatiti ali zar ne bi bilo konstruktivnije i bolje da tamo kod njih u SDP zajedno s njima i ti u SDP pokušaš utjecati na promjenu stvari u tom programu koje smatraš lošima ili da jednostavno daš svoj prijedlog. I nazivati svoje kolege javno "fantastičnom trojkom", ja bih rekao s kim si takav si, to ti nije u redu, što postižeš sa tim, sjedni sa njima ili se potrudi da ubuduće kada se radi ovakav program sudjeluješ u njegovu stvaranju.
Osim toga ti si jedan od onih koji bi trebao stvari promijeniti i učiniti ih boljima iznutra, imaš tu moć i priliku iskoristi je.
Inače slažem se, preraspodjelom se neće učiniti ništa. ali isto tako omalovažavanjem kolega (kakvi jesu da jesu)još i manje.

savjesni

Tko je glasao

Savjesni, mogu se složiti s

Savjesni, mogu se složiti s tobom u dobroj mjeri. Bilo bi najbolje kada bih imao mogućnost unutar SDP-a raspravljati o ovoj i o ostalim stručnim temama. I vjeruj mi na riječ, trudio sam se i još se trudim, čak dapače, pomalo sam i sebi već postao dosadan, kada odgovornim ljudima u stranci pokušavam objasniti na koji način bi metodološki racionalno trebalo ustanoviti proces izrade stranačkih programa kako bi oni bili konzistentni i održivi. Objasnio sam da bi izrada SDP-ovih programskih rješenja trebala biti institucionalizirana u stranačkim savjetima koji bi bili podjeljeni po ključnim tematsko-političkim cjelinama. Savjeti formalno postoje već odavno, ali ne ispunjavaju niti desetinu funkcija koja im je namjenjena i koju bi morali ispunjavati. Savjeti bi morali kontinuirano raditi na formuliranju stranačkih strategija i raditi na njihovoj razradi u vidu operativnih programa. Savjeti bi morali okupiti sve ljude od struke koji nešto vrijede i biti svojevrsni deliberativni stručni forumi koji će razmatrati i izrađivati programske alternative. No savjeti u SDP-u su nešto radili do izborne konvencije u šestom mjesecu, a nakon toga je njihov rad stao a predsjednici savjeta postali su uglavnom nositelji SDP-ovih programskih politika, i s onako nedovršenim i općenitim programima usredotočili se prvenstveno na medijsku kampanju. A programe je trebalo konkretizirati. I onda je u kampanji postalo jasno da operativna razrada programa niti samom SDP-u nije jasna, pa smo ispali krajnje nevjerodostojni.
Dakle Savjesni, da stranački savjeti kontinuirano rade na izradi ili korekciji stranačkih programa tada bih ja zasigurno najviše vremena i truda uložio da svoja razmšljanja tamo iznesem i branim (što ne znači da ih ne bi ovdje iznosio, samo bi bilo puno vjerojatnije da bi više promovirao a manje kritizirao programske inicjative stranke). Ali predsjdnici stranačkih savjeta ih više uopće ne sazivaju i valjda ne vide za to potrebu sada kada je glavni politički show završio. A upravo sada je najvažnije da se stranka fokusira na njihov rad, i da iz njih crpi kvalitetna rješenja koja će kao oporba predlagati. Nažalost, ovaj zadnji paušalni prjedlog stranke samo je potvrda da savjeti više ne djeluju..
Što se mene tiče ja nisam predsjednik savjeta niti na lokalnoj razini gdje sam upravo inicirao njihovo osnivanje u Rijeci, pa ih ne mogu niti sazivati. Savjeti su vrlo korisna ali i potencjalno vrlo opasna stvar, jer stavljaju naglasak na stručnost i na argumentiranu raspravu, a smanjuju prostor za frazeologiju i političku demagogiju..
Dakle, mislim Savjesni da si malo precjenio moju moć da u ovom trenutku sprovedem neke ideje unutar stranke u djelo. I onda mi nema druge nego da djelujem javno. Mislim, djelovao bih javno u svakom slučaju, samo bi mi u situaciji funkcioniranja savjeta ipak mogli koliko toliko predbacit zašto nisam unutar stranke prvo iznjeo ideje i kritike kada sam imao takvu mogućnost. S obzirom da je nemam, nitko mi nema što predbacivati što najprije ovdje pišem..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Ovaj dnevnik i onaj od

Ovaj dnevnik i onaj od stranačke kolegice Marije Lugarić je nešto što blago rečeno ne volim čitati. Razlog je vrlo jednostavan, porezna politika je vrlo kompleksna i utjecajna stvar i posljednje što nam treba su ovakva amaterska nagađenja. SDP je stranka koja bi trebala imati utjecaja (2. je po snazi - navodno) i njeni prijedlozi bi trebali pokazivati nekakve smjerove u kojima se naša država treba kretati.

Prvo što treba imati na umu je da i najmanja promjena porezne politike povlači za sobom priličnu količinu nuspojava. Svaka promjena, čak i ona na bolje, predstavlja ozbiljan trošak za privredu što znači da ta promjena treba biti toliko bolja da se taj trošak prilagodbe pokrije i dobije još nešto. Nadalje, promjene stvaraju nesigurnost kod poslovanja i, ono što se redovito kod nas dešava, nastaje zrakoprazan prostor do donošenja svih pratećih podzakonskih akata i čega sve ne.

Drugo što također treba imati na umu je da porezna politika nije samo čista matematika nego je tu vrlo važan psihološki moment. Vrlo je lako krivim potezom proizvesti osjećaj poslovne nesigurnosti. Psihologija se posebno odnosi na sivo tržište koje dobro važe dali mu se isplati izaći iz ilegale ili je pametnije i dalje poslovati izvan poreznog sustava. Česte i nepromišljene promjene zakona su loše jer ako i je danas nekakav zakon dobar nitko ne garantira da će uskoro doći promjene upravo suprotno obojene i time stvaramo nepovjerenje u zakonodavca. Svo to nepovjerenje i nesigurnost se uračunava u cijenu finalnog proizvoda.

Treće je općepoznata stvar da često, povećanjem ili uvođenjem novih poreza, se prikupi manje novaca nego smanjenjem poreznog opterećenja. Jednostavno je to objasniti na primjeru gdje se zbog većeg poreza umanje prihodi i time smanji kupovna moć građana, time građani manje kupuju i, naravno, manje se prodaje. A ako se manje prodaje smanjuje se prihodi firmi koje to proizvode i koje to prodaju i na kraju smanje se i plaće radnika (ili broj zaposlenih). Manje plaće - manje poreza za državu, manje prodanog i proizvedenog - manje poreza za državu.
U interesu je svake države da prosječni građanin ima takav prihod koji može amortizirati probleme koje nastaju na svjetskim tržištima i on služi kao nekakav "amortizer" u lokalnoj ekonomiji.

I još jedno, da ne drvim predugo, u ovim prijedlozima ne vidim ni trunke poticajnosti što bi suvisla porezna politika trebala imati ugrađeno. Gdje su tu razne porezne olakšice za deficitarne i strateške djelatnosti (osim poljoprivrede za koju nemam pojma koliko je taj sistem suvisao). Koji je odnos prema pojedinim regijama obzirom na nerazvijenost i ratna stradanja. Jesu li naši otoci samo tema za dokazivanje kako prošla vlada nije ništa učinila. Tu ima još mnogo toga kao olakšice kod ulaganja u kulturu, razne donacije. U mračnom komunizmu se vlasnika spomenika kulture oslobađalo poreza na promet kod investiranja (naravno uz nadzor nadležne službe) i pitanje je danas kako natjerati (potaknuti) vlasnika stana u staroj gradskoj jezgri (kao Dubrovnik, Šibenik, Omiš itd) da ne zamjeni drvene prozore plastičnima. Ono što bi trebalo biti svima jasno je da taj drveni prozor čista zarada za naš turizam i da bi bilo u najmanju ruku pristojno da se dio te zarade vrati u taj prozor.

Moj je prijedlog, umjesto da se bavimo ovakvim šlamperajem, da se krene s provođenjem ovog zakona kojeg imamo i koji nije tako loš. Tu treba provjeriti stanje "alata" neophodnih da bi se porez stvarno mogao primjenjivati. Ako neko ima kuću koja vrijedi nekoliko mil. eura onda bi trebala postojati automatika kojom se provjeravaju svi prihodi i, naravno, plaćeni porezi. Ako naš premjer živi u kućici od par mil eura koju je kupio njegov punac od plaće u splitskom škveru onda je stvar prilično sumnjiva i vrlo je lako proračunati koliko je ušlo, a koliko je izašlo u tom domaćinstvu, i ako stvari ne štimaju punca u zatvor (osim ako on ne prokaže pravog muljatora)
Bio Rubelj (onaj od čevapa) na telki i kočoperio se garažom punom Ferarija i sličnih oblizeka. Sumnjam da je te aute kupio za dostavu čevapa i somuna i bilo bi zanimljivo vidjeti otkuda njemu pare i jeli to sve prijavljeno. Stvarno je suludo da se na tvrtku mogu kupovati takvi autići.
Porez je snažna alatka u rukama bilo koje države. Sjetimo sa da su Al Caponea uhvatili upravo na porezu.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Gle, slažem se s tobom u

Gle, slažem se s tobom u največoj mjeri i to sam objasnio Mariji na internom forumu. Prjedlozi paušalnih rješenja u tako složenom sustavu kao što je fiskalni, bez sagledavanja (simulacija i projekcija) utjecaja na cjelinu, bez dinamičke analize, bez međusektorske analize itd, najčešće se pokazuju kao „lijek“ koji je gori od bolesti i koji se svodi na pokušaj uklanjanja simptoma umjesto da se ide na uzrok bolesti. I također sam istaknuo jednu od strukovnih mudrosti što se tiće javnih financija – najbolji porezi su stari porezi. Moja namjera s ovim postom nije bila, jer sigurno nisam toliko pretenciozan, da ponudim čarobnu i jednostavnu formulu uspjeha, jer takve niti nema. Ono na što sam želio ukazati, pored čisto metodološke primjedbe, jest pravac u kojem treba ići strategija promjene fiskalnog sustava naravno u sinergiji sa ostalim promjenama ekonomske politike. A taj pravac je promjena nepovoljne gospodarske strukture koja je i temeljni uzrok svih ekonomskih ali i socijalnih problema. Dakle, treba utjecati na pomak sa uvozno ovisne na izvozno usmjerenu gospodarsku strukturu. To dakako nije nimalo jednostavno, ali je ipak moguće. Što se tiće fikslanog sustava, respektirajući usklađenost sa ostalim ekonomskim podsustavima, strategijama i politikama, to znači da trebamo novim poreznim oblicima ili promjenom postojećih ići u pravcu smanjivanja opterečenja rada i kapitala a u pravcu destimulranja potrošnje (dominantno uvozne robe). Dakle, trebamo utjecati na problematičnu činjenicu da trošimo više nego što proizvodimo, i u tom djelu presudna je uloga fikalnog sustava. Naravno, neće biti ništa od toga ukoliko, kao što kaže Bepo, ne povečamo produktivnosti, bolje ne iskoristimo postojeće resurse itd, ali to se radi putem drugih ekonomskih politika.
U samom fiskalnom suatavu potreban je čitav niz ciljanih korekcija koje ne bi trebale povečati ukupno porezno opterečenje, već ga drugačije rasporediti. Dakako, treba paziti i da sustav bude što jednostavniji i razumljiviji. A u konačici, za socijaldemokraciju jest bitno da u prvom planu bude i pitanje pravednosti oporezivanja, što bi se, kao što je kolega Bet istaknuo, moglo rješavati subjektivnim porezima na imovinu, olakšicama itd.
Sve u svemu, smisao mojeg posta bio je prvenstveno metodološke naravi, da se shvati na koji način se ne dolazi do kvalitetnih rješenja..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Čisto da ubacim svoja dva

Čisto da ubacim svoja dva centa ovdje. Slažem se potpuno sa Hrvojem da je ovaj prijedlog više na stranu poreznog inžinjeringa, s kojim ide i društveni, i uvođenje nekakvog poreza na kapitalnu dobit, nego nekakva ekonomska politika orijentirana prema najugorženijima. S tim famozni PKD nit' su izbore dobili, niti imaju blagog pojma koliko bi prihodovali proračunu. Zašto se još drže njega i kako da uzmemo to ozbiljno? Točno je da je nemoguće da su svi rasterećeni, svim imaju više, a nitko ne plaća nadoknadu. Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno jest. Povećanje neoporezivog djela je vjerojatno najkvalitetniji dio prijedloga. Sve ostalo iako logično i pozitivno zvuči, donosi upitne kratkoročne i dugoročne posljedice i za mirovniski i zdravstveni sustav.
Kod prebacivanje djela obaveza na poslodavce i uvođenje novih poreza, iako im se smanjuju neke druge obaveze, treba imati na umu jednu stvar. Poduzetnici (ili biznisi) ne plaćaju porez, plaćaju ih potrošaći i/ili radnici - kroz više cijene ili manje plaće. Zašto se ne bi smanjila stopa poreza na dobit kompanija? U Hrvatskoj ona nije visoka na 20%, ali nekakvi privremeni rezovi na tu stopu olakšali bi poslovanje i potaknuli zapošljavanje. Uostalom, niža stopa poreza na dobit utječe i na povećanje plaća radnika.
Doduše ja se ne slažem ni sa prijedlozima oko petljanja u PDV, pogotovo ne za podizanje u vremenima kad cijene već neugodno brzo rastu, ali ni za smanjenje ili bilo što drugo na prihodovnoj strani proračuna. Nit bi HDZ imao laku vlast da podigne stopu PDV u vremenima ubrzane inflacije cijena hrane, niti bi SDP politički dobio nešto sa istim prijedlogom. Zbog pritisaka EU, ne možemo imati nultu stopu poreza na prehranu, poput recimo Kanade, ali ona se sigurno može smanjiti. Samo kada?
To je uvijek ista priča oko preraspodjele umjesto temeljnog rasterećenja. To je i ono što je i gosp. Grčić upravo iz SDPa, javno rekao u Otvorenom - ako želimo olakšati pritiske na standard građana treba ići na rasterećenje, ne na preraspodjelu. Ne znam, da li je i on potpisao ovaj prijedlog? A rasterećenje svih subjekata u gospodarstvu ide tek kad država dovede svoju kuću u red umjesto da petlja po budžetima građana. Tek sa reformama potrošnje, mirovinskog sustava i još pogotovo zdravstvenog, otvaraju vrata za nekakve porezne promjene i smanjenje stopa. Zašto se ne reformira politika subvencija i u nađe nešto dodatno prihoda koji je sada bez koristi za ikoga potrošen? Što je sa produktivnošću čiji rast je nužno potreban za povećanje plaća i životnog standrada? To nitko ne spominje. Politika za-rast (pro-growth) je ono što diže i održava visoki životni standard, ne inžinjering porezima i "paušalni" prijedlozi za političke bodove. No dobro, kao opozicija SDP mora nešto reći i napraviti. Stati ću da ne postane cijeli post.

Tko je glasao

Svaka čast Štefan na

Svaka čast Štefan na dnevniku...
Još jedna stvar, da je SDP ozbiljna stranka uz ovaj prijedlog bi priložili i simulacije učinka tih prijedloga... Kako se to inače treba raditi..

Ovako je to, kao što sam i rekao, pretakanje iz šupljeg u prazno a ti si to ovdje detaljno ispisao...
(npr porez na kapitalnu dobit je teško predvidjeti, a s aktualnim događanjima na burzi svi su u minus, još bi država dugovala ulagačima :)

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

polako, smirite

polako, smirite se...HDZ-ejci unutar SDP-a ruše Milija i on nema vremena oko Sabora...strpite se malo, sve će doć na svoje...

Tko je glasao

polako, smirite

polako, smirite se...HDZ-ejci unutar SDP-a ruše Milija i on nema vremena oko Sabora
Nije li upravo Milanović najveći HDZ-ovac unutar SDP-a. Zbog njegovih ustaša, vjeronauka, poreza, kineskih zidova, srpskog kapitala, dijaspore i Milana Bandića hadeze je uvjerljivo pobjedio.
Sam Sanader nije vjerovao u svoju pobjedu i namjerno je ostavio državu u kaosu; EU ZERP, korupcija, pravosuđe.
Sada sam svoj kaos mora ispravljati. Normalno ,u tome ga nitko ne ometa niti mu nitko zbog kaosa ne prigovara.
Oporba je zadovoljna, ušli su u sabor i umišljaju si da su "cjenjeni zastupnici"

Tko je glasao

Jedno od njih je da se

Jedno od njih je da se smanji ujedno smanji porezno opterečenje na rad i na kapital, a da se izostali prihodi kompenziraju povečanjem poreza na potrošnju. Valjalo bi smanjiti ili doprinose iz plače, no još bolje doprinose na plaču i povečati neoporezivi dio dohotka. Time bi se ujedno stimuliralo poslodavce da zapošljavaju i smanjio pritisak ka radu na crno, te zaštitila socijalna dimenzija. Što se tiče kapitala najvažnije je smanjiti porez na reinvestiranu dobit.
Smanjenje poreznog opterečenja rada i kapitala kompenziralo bi se povečanjem poreza na potrošnju. I to povečanjem opće stope PDV-a i trošarina na luksuznu robu, na žestoka pića i cigarete. PDV bi imao više stopa, pa bi za egzistencjalna dobra imali radi socijalnih razloga sniženu stopu.

Ovo je smislen prijedlog, samo što se ne odredjuje prema imovini. Treba znati da je porez na imovinu, pa i onu osnovnu (jasno, pod uvjetom da funkcionira kao zamjena za smanjenje poreza na rad i reinvestiranu kapitalnu dobit, a ne kao dodatno opterećenje) vrlo efikasan mehanizam regulacije gospodarskih kretanja u državi. On potiče da tokovi novca krenu u iz sfere nekretnina i luksuznih dobara u sferu kapitala, gdje će aktivno doprinijeti stvaranju novih vrijednosti. Npr. najšira osnova za to je u sferi stanovanja, gdje se bez imalo rizika da se pogriješi može oporezovati po kvadratu stana i dalje (progresivno) oprezovati višak stambenog prostora, druga, treća i ina kuća/vikendica, položajna renta, itd. Osim toga tu su i skupi automobili, jahte i slični egzibicije, čije postojanje sa stanovišta države nema apsolutno nikakvog smisla.

The Observer

Tko je glasao

Bet, gađaš u centar. Ali

Bet, gađaš u centar.

Ali jako vara da se to već vječnost ne zna da su nekretnine i cash omiljeni vidovi zabave i napredovanja. U zadnjih više od 40 godina i više smo od siromašne i ratom razrušene zemlje u tome uredno prešišali svu neiskusnu i diletantsku Evropu, pa nije logično da će nače jake "elitne" snage popuštati tu gdje smo najjači. A i čemu, kada ti diletanti tek sada u 2008.g. naziru tajne uspjeha, a i tada sa gorkom spoznajom da su oni kao međunarodna zajednica preuzeli ulogu ex Saveza komunista - njemački stručnjak o BiH i ex SFRJ, izvanistitucijsko "samoupravljanje" od šezdesetih dalje.

Tako da smo sada u još jačim obvezama, dodatno i međunardona zajednica, istrajati na tome slavnom putu. Evo upravo smo pokazali da smo naj domaćini u skijanju u nordijskim i alpskim disciplinama. Puno toga sa istoka i zapada te sjevera i juga još moramo izgirati na najvišim razinama, naprosto doegnuti nivo i sve okolnosti sile na to.

Tko je glasao

Pa jasno je da "elitne"

Pa jasno je da "elitne" snage neće popustiti same od sebe. Ali, da je kojim čudnim slučajem 5-6 ovakvih kao Hrvoje završilo u Saboru, bar bi bilo zanimljivo promatrati borbu.

Tekst na koji upozoravaš je uistinu dobar i može se u vitalnim djelovima ekstrapolirati na stanje u Hrvatskoj. Posebno sintagma "opće nezadovoljstvo stanovništva socijalnim posljedicama procesa kolektivne autodestrukcije" zaslužuje analizu.

The Observer

Tko je glasao

Bez ironije, 5-6 zastupnika

Bez ironije, 5-6 zastupnika bi samo produljilo zamor. To smo non stop slušali i za SFRJ. Zamorne sjednice centralnog komiteta i zatim beskrajne medijske, stručne i ostale peračine su non stop proizvodile još konkretniju davež a svi smo znali i gledali na svakom djelu i svakoj točki ovo što i sada non stop vidimo i gledamo - ne radi se o nekim grupicama nego o beskraju.

Problem je stvarno u tome što je dekadentni socijaldemokratski Lenjin bio nepripremljen za razvoj situacije, što je Staljin poduzeo kasnije što je morao za spas revolucije te što je Adolf Hitler odlučio napasti svog ortaka Staljina. Nismo imali sreće ni mogućnosti to spriječiti a sve ostalo je inercija.

Zato je sada važno obrnuto - umjesto da zanemarivim zamazivanjem sa niti 5 % učinka hranim dalje isto da izdržimo još malo, da nitko nema osjećaj da je zakinut u beskrajnim šansama te da demokratski uđemo u novo razdoblje kada će sve formule i praksa tako dugog napretka urušiti same sebe. Beskrajne kozmetičke promjene i bavljenja time su samo pogoršala zdravstveno staanje i raspoloženje. Sada to se ve skupa i onako nije moguće drukčije, pa je jedina karta koncentracija na raspad dugog visokog putovanja za nedoljivim predmetima žudnje.

Tko je glasao

On potiče da tokovi novca

On potiče da tokovi novca krenu u iz sfere nekretnina i luksuznih dobara u sferu kapitala, gdje će aktivno doprinijeti stvaranju novih vrijednosti.

Molim te, objasni mi: kako trgovanje dionicama između Caritas funda s Djevičanskih otoka u vlasništvu dr. Ive s Caritas fundom s Kajmanskih otoka u vlasnišvu dr. Milomira na Zagrebačkoj burzi može utjecati na boljitak svih hrvatskih građana?

Cilj je SMANJITI poreze, a ne raspodjeliti ih.

Tko je glasao

Molim te, objasni mi: kako

Molim te, objasni mi: kako trgovanje dionicama između Caritas funda s Djevičanskih otoka u vlasništvu dr. Ive s Caritas fundom s Kajmanskih otoka u vlasnišvu dr. Milomira na Zagrebačkoj burzi može utjecati na boljitak svih hrvatskih građana?

Ovo Ti ne mogu objasniti jer se uopće ne radi o ovakvim ekscesima.

Radi se o tome da se poduzetnik XY ili bilo koji gradjanin koji misli svojom glavom odvrati od trošenja viška novca (dobit u firmi poduzetnika, uštedjevina gradjanina) na kupovinu (neneophodnih) nekretnina ili (apsolutno bespotrebnih) luksuznih dobara, jer to imobilizira živi novac, čija je dragocjena uloga da stvara novi novac (i blagostanje) kada se ulaganjem pretvori u kapital.

Cilj je SMANJITI poreze, a ne raspodjeliti ih.

Pogrešno. Cilj je ojačati gospodarstvo kako bi svima bilo bolje . A to se može postići smanjenjem poreznog opterećenja sektora privredjivanja - rad ljudi, dobit poduzeća. To smanjenje mora se kompenzirati nečim da bi sistem bi u ravnoteži. A to nešto je porez na potrošnju, na imovinu i na špekulantsku kapitalnu dobit (tipa Kajmanski Otoci).

Ukupno porezno opterećenje se može smanjiti tek u onom trenutku kada ukupno stvorene vrijednosti u društvu narastu više od potreba države.

The Observer

Tko je glasao

Ovo Ti ne mogu objasniti jer

Ovo Ti ne mogu objasniti jer se uopće ne radi o ovakvim ekscesima.

Ma jok. Uostalom, tko ima ikakve koristi od trgovanja dionicama na burzi? Tko plaća porez na promet dionica? Nitko. Tko plaća porez od zarade? Nitko. Općenito, burzovno poslovanje je debelo precijenjeno.

Radi se o tome da se poduzetnik XY ili bilo koji gradjanin koji misli svojom glavom odvrati od trošenja viška novca (dobit u firmi poduzetnika, uštedjevina gradjanina) na kupovinu (neneophodnih) nekretnina ili (apsolutno bespotrebnih) luksuznih dobara, jer to imobilizira živi novac, čija je dragocjena uloga da stvara novi novac (i blagostanje) kada se ulaganjem pretvori u kapital.

Trgovina nekretnina je jedan od glavnih pokretača razvoja, nekretnine su značajniji i važniji kapital od dionica i kojekakvih udjela koji danas jesu, a sutra nisu. Nekretnine će uvijek imati stabilnu tržišnu vrijednost, dionice danas mogu vrijediti 200, a sutra 20. Ista je stvar i s automobilima. Više nekretnina na tržištu - manja cijena - lakše rješavanje stambenog pitanja. Logika da su nekretnine ili automobili luksuz je čisti recidiv socijalizma.

Pogrešno. Cilj je ojačati gospodarstvo kako bi svima bilo bolje . A to se može postići smanjenjem poreznog opterećenja sektora privredjivanja - rad ljudi, dobit poduzeća.

Slažem se, i o tome govorim. Ali treba pojeftiniti državu, a ne presipati iz šupljeg u prazno.

To smanjenje mora se kompenzirati nečim da bi sistem bi u ravnoteži. A to nešto je porez na potrošnju, na imovinu i na špekulantsku kapitalnu dobit (tipa Kajmanski Otoci).

Ne shvaćam. Netko ima stan i plaćat će porez na isti, a neće plaćati porez na posjedovanje dionica?
Koja je roba luksuzna roba?

Ukupno porezno opterećenje se može smanjiti tek u onom trenutku kada ukupno stvorene vrijednosti u društvu narastu više od potreba države.

Tu smo. Potrebe države, u njima je problem.

Tko je glasao

Ne razumijem. U jednoj

Ne razumijem. U jednoj rečenici negiraš kapitalno tržište kao takvo, a u drugoj me optužuješ da sam ja socijalistički recidivist.

Mogao bih se donekle složiti o precijenjenoj ulozi burze i utjecaju mešetarenja papirima na život sviju nas, ali fakat je da je to mehanizam na mojem funkcionira suvremeni kapitalizam i samim negiranjem ga nećeš ukinuti.

Investiranje ne ide neophodno putem burze, nego puno više direktnim ulaganjima (koliko je poduzeća u Hrvatskoj na burzi, a koliko ih ima ukupno?)

Trgovina nekretnina je jedan od glavnih pokretača razvoja

Kako? To je razvoj na hrvatski način. Trgovina nekretninama generira superprofite mešetarima upravo zbog nakaradne porezne politike. Glavna korist dolazi iz položajne rente, koju u potpunosti prisvaja poduzetnik, a država ima relativno malu korist od toga. Nekretnine kao element razvoja ne stvaraju nikakva dobra, osim što u slučaju izgradnje novih zgrada privremeno generiraju neka radna mjesta. Ali ti zidari su isto tako mogli zidati tvornicu umjesto nečije vile na moru. Nakon završene izgradnje, uloženi novac je mrtviji od onih opeka u zidovima.

Više nekretnina na tržištu - manja cijena - lakše rješavanje stambenog pitanja.

Potražnja za nekretninama je umjetno visoka jer posjedovanje ne košta ništa. Ne radi se samo o stanovima kao zadovoljenju osnovne životne potrebe. Ukupne investicije u nekretnine u HR višestruko nadilaze kupnju stana za vlastite osnovne potrebe, i veliki dio viška novca se usmjeruje u nekretnine. Porez na posjedovanje nekretnina direktno smanjuje cijene nekretnina i dovodi profite u normalne okvire. Istovremeno se rad i proizvodnja rasterećuju i postaju konkurentniji.

Logika da su nekretnine ili automobili luksuz je čisti recidiv socijalizma.

Kada bi to bilo tako, onda bi veliki dio EU bio socijalistički. Ne radi se automobilima kao takvim, nego luksuznim automobilima.

Ne shvaćam. Netko ima stan i plaćat će porez na isti, a neće plaćati porez na posjedovanje dionica?

Pa, u grubo rečeno, tako nekako, ali s nekim nijansama. Svrha je da Ti se bolje isplati uložiti višak novca u neku proizvodnju, nego u (pre)veliki stan ili vikendicu.

Koja je roba luksuzna roba?

Pa sve ono o čemu se dogovorimo, ali svakako žestoki alkohol i duhan. Luksuzni automobili iznad xxxx EUR i jahte iznad y metara su mogući primjeri.

The Observer

Tko je glasao

Ne razumijem. U jednoj

Ne razumijem. U jednoj rečenici negiraš kapitalno tržište kao takvo, a u drugoj me optužuješ da sam ja socijalistički recidivist.

Mogao bih se donekle složiti o precijenjenoj ulozi burze i utjecaju mešetarenja papirima na život sviju nas, ali fakat je da je to mehanizam na mojem funkcionira suvremeni kapitalizam i samim negiranjem ga nećeš ukinuti.

Investiranje ne ide neophodno putem burze, nego puno više direktnim ulaganjima (koliko je poduzeća u Hrvatskoj na burzi, a koliko ih ima ukupno?)

Ni najmanje. Težište na burzi je anglosaksonski proizvod. U Europi se većina transakcija odvija dogovorom u 4 oka, a obiteljske tvrtke i dalje ostaju obiteljske, mada su danas gospodarski divovi. Trgovanje na burzi nikad ne stvara dodanu vrijednost.
Što se tiče ulaganja u poduzeća (industriju?), i to je davno prevaziđena kategorija. Tvornice se sve manje grade i u svijetu, a naročito u Europi.

Kako? To je razvoj na hrvatski način. Trgovina nekretninama generira superprofite mešetarima upravo zbog nakaradne porezne politike. Glavna korist dolazi iz položajne rente, koju u potpunosti prisvaja poduzetnik, a država ima relativno malu korist od toga. Nekretnine kao element razvoja ne stvaraju nikakva dobra, osim što u slučaju izgradnje novih zgrada privremeno generiraju neka radna mjesta. Ali ti zidari su isto tako mogli zidati tvornicu umjesto nečije vile na moru. Nakon završene izgradnje, uloženi novac je mrtviji od onih opeka u zidovima.

Proizvodnja građevinskog materijala
Proizvodnja namještaja
Proizvodnja opreme za ugradnju
Izgradnja pristupnih prometnica
Izgradnja infrastrukture itditd.

Iz ledine se stvara vrijednost. To se zove oplemenjivanje prostora. Slažem se da profit ubiru muljatori, ali to je problem mafije i korupcije.

Potražnja za nekretninama je umjetno visoka jer posjedovanje ne košta ništa.

Kako ne košta ništa? Pa košta održavanje nekretnine. Da bi se istu održavalo, treba godišnje uložiti bar 3-4% sredstava od trenutne vrijednosti. I to je promet novca i kapitala. Osim toga, u što uložiti višak novaca? Možda u dionice koje već sutra mogu propasti?

Ne radi se samo o stanovima kao zadovoljenju osnovne životne potrebe. Ukupne investicije u nekretnine u HR višestruko nadilaze kupnju stana za vlastite osnovne potrebe, i veliki dio viška novca se usmjeruje u nekretnine. Porez na posjedovanje nekretnina direktno smanjuje cijene nekretnina i dovodi profite u normalne okvire. Istovremeno se rad i proizvodnja rasterećuju i postaju konkurentniji.

Ne znam od kuda ti ti podaci. U Hrvatskoj se godišnje izgradi manje od 20 000 novih stanova, a ima bar 1,5 milijuna kućanstava. Sad izračunaj sam potrebe. Ne znam zašto se građevinarstvo smatra manje vrijednom gospodarskom granom od primjerice proizvodnje kvačica.

Kada bi to bilo tako, onda bi veliki dio EU bio socijalistički. Ne radi se automobilima kao takvim, nego luksuznim automobilima.

A koliko se takvih proda, i što su to luksuzni automobili? Osim toga, već postoje trošarine na skuplje automobile. Smatram to glupošću. U cijene automobila uračunata je i sigurnost istih, to bi bio porez na sigurnost u prometu.

Pa, u grubo rečeno, tako nekako, ali s nekim nijansama. Svrha je da Ti se bolje isplati uložiti višak novca u neku proizvodnju, nego u (pre)veliki stan ili vikendicu.

Ulaganje u nekretnine jest ulaganje u proizvodnju. Nekretnina koja se ne održava gubi na vrijednosti, stoga je potrebno ULAGATI u istu kako bi zadržala vrijednost. Ne kaže se bezveze da je kuća vreća bez dna. To je korisnije za društvo nego ulaganje u neke obveznice koje onda država troši na glupe nerentabilne projekte.

Pa sve ono o čemu se dogovorimo, ali svakako žestoki alkohol i duhan. Luksuzni automobili iznad xxxx EUR i jahte iznad y metara su mogući primjeri.

Eto demagogije. Koliko se u Hrvatskoj proda žestice i koliko bi se od toga zaradilo? Cigarete se tako i tako sve više prodaju u švercu, a osim toga, na njima već postoji debeli namet. O automobilima sam već sve rekao, a jahte se mogu kupiti i registrirati i u Italiji ili Crnoj Gori. Na taj način bi se samo rastjerali nautičari koji masno plaćaju vezove po marinama, benzin, održavanje i servis.

Tko je glasao

Niti ministar Kalmeta ne bi

Niti ministar Kalmeta ne bi bolje branio gradjevinarstvo! :)

Ono što apsolutno ne mogu prihvatiti jest nonsens da je ulaganje u proizvodnju prevazidjena stvar(!?).

Hrvatsko gradjevinarstvo funkcionira kao pokretač razvoja samo dok traju kreditne injekcije izvana od više milijardi EUR godišnje. Kada toga nestane (uskoro) sve će stati jer nitko neće moći kupiti izgradjeno.

Ali, vraćam se srži moje diskusije, a to je potreba uvodjenja poreza na imovinu (nekretnine) i luksuznu potrošnju. Da ne bi ispalo da ja u svojoj socijalističkoj nostalgiji izmišljam neke zločeste poreze, evo nekoliko primjera:

Italija:
http://www.justlanded.com/english/italy/tools/just_landed_guide/property...

“Property tax (imposta comunale sugli immobili/ICI – pronounced ‘itchy’) is paid by everyone who owns property or land in Italy, whether resident or non-resident.

It’s levied at between 0.4 and 0.7 per cent of a property’s fiscal value (valore catastale), the rate being decided by the local municipality according to a property’s size, location, age, condition and official category (categoria), as shown in the property deeds (rogito).”

Grčka:

http://www.real-estate-european-union.com/english/greece.html

“If your property exceeds a certain market value you could be liable for annual Wealth Tax charged as a singular figure percentage between 1-2% against the properties declared value.”

Njemačka:

http://www.deloitte.com/dtt/article/0,1002,sid%253D5214%2526cid%253D1048...

German real estate owned at the start of the calendar year is subject to annual property tax at 1% to 1.5% (depending on the location of the property) on the specially assessed value of the property (dependent on the rental value and age of the property). The tax payable is deductible from profit taxes such as trade tax and corporation tax.

Slovenija

http://www.globalpropertyguide.com/Europe/Slovenia/Taxes-and-Costs
“Property tax is levied on urban premises based on their type and value (as determined by the government). The tax rates for dwellings range from 0.10% to 1%. The rate for business premises varies between 0.15% and 0.25%.”

Švedska
http://www.deloitte.com/dtt/article/0,1002,sid%253D5214%2526cid%253D1048...
“Annual property tax is charged at rates varying between 0.5% and 1% on the tax assessed value (as determined by the tax authorities) of most real estate. If the real estate is only held for part of the year, the tax is reduced on a pro rata basis. Certain types of property are exempt, e.g. hospitals or communication buildings.”

A da ni porez na luksus nije moja izmišljotina, evo što kaže Wikipedia:

http://en.wikipedia.org/wiki/Luxury_tax

Slažem se da se mora provesti ozbiljan cost/benefit za svako uvodjenje poreza na luksuz, ali ga nikako a priori odbaciti kao recidiv socijalizma i/ili demagogiju.

The Observer

Tko je glasao

Niti ministar Kalmeta ne bi

Niti ministar Kalmeta ne bi bolje branio gradjevinarstvo! :)

Ono što apsolutno ne mogu prihvatiti jest nonsens da je ulaganje u proizvodnju prevazidjena stvar(!?).

Hrvatsko gradjevinarstvo funkcionira kao pokretač razvoja samo dok traju kreditne injekcije izvana od više milijardi EUR godišnje. Kada toga nestane (uskoro) sve će stati jer nitko neće moći kupiti izgradjeno.

Navedeno je već nestalo. Krediti se više ne mogu ni dobiti,a stanogradnja će se preorjentirati na bolje i kvalitetnije stanove. Nisam rekao da je ulaganje u proizvodnju prevaziđeno, ali industrija danas nema težinu kakvu je imala prije 40 godina. Danas tvornice imaju po 20 zaposlenih (ne više 2000 :)), a 80% ulaganja čini sofisticirana uvozna oprema, tek 20% beton koji je isto tako uglavnom uvozni (gotovih elemenata). I projekti su uglavnom uvozni, u Hrvatskoj se proizvodi samo teren i mito. :)

Ali, vraćam se srži moje diskusije, a to je potreba uvodjenja poreza na imovinu (nekretnine) i luksuznu potrošnju. Da ne bi ispalo da ja u svojoj socijalističkoj nostalgiji izmišljam neke zločeste poreze, evo nekoliko primjera:

Da, to se u Hrvatskoj zove komunalna naknada. Cilj tog poreza nije uzimanje od građana, nego upravo ulaganje u nekretnine i trgovina istima. :)

Slažem se da se mora provesti ozbiljan cost/benefit za svako uvodjenje poreza na luksuz, ali ga nikako a priori odbaciti kao recidiv socijalizma i/ili demagogiju.

Smisao poreza na luksuz kao stavke u proračunu je čista demagogija. Recimo, granica za taj porez je 22 000 eura za novo vozilo. Primjerice, auto u base verziji košta 20 000 eura, a u full verziji (ABS, putno računalo, 6 air bagova) 24 000 eura. Slijedom toga, oporezovat će se ABS koji je trošak za sigurnost, air bagovi isto tako, i putno računalo koje je obično računalo i ne bi se oporezovalo da se kupi naknadno u dućanu. Time bi se potaknulo ljude da kupuju jeftinija i manje sigurna vozila.

Tko je glasao

Nisam rekao da je ulaganje u

Nisam rekao da je ulaganje u proizvodnju prevaziđeno

To si doslovno gore napisao.

Danas tvornice imaju po 20 zaposlenih (ne više 2000 :)), ...

Točno, samo što ima 100 x više tvornica, i proizvode više.
80% ulaganja čini sofisticirana uvozna oprema, tek 20% beton koji je isto tako uglavnom uvozni (gotovih elemenata). I projekti su uglavnom uvozni, u Hrvatskoj se proizvodi samo teren i mito. :)

Apsolutno. Ali tko je ili što je krivo za to? Izmedju ostaloga i ideja da je mešetarenje nekretninama vrhunac poduzetništva i da zemlja može dobro živjeti od toga. Sve ostalo je zanemareno. Hrvatska pamet se u proizvodnom gospodarstvu uglavnom svela na čitanje uputstava i priručnika za uvoznu opremu (čast izuzecima).

Da, to se u Hrvatskoj zove komunalna naknada.

Komunalna naknada nije državni porez nego namjenski lokalni doprinos. Osim toga, iznos je puno manji od bilo čega što vidimo u Europi kao "porez na nekretnine".

Recimo, granica za taj porez je 22 000 eura za novo vozilo. Primjerice, auto u base verziji košta 20 000 eura, a u full verziji (ABS, putno računalo, 6 air bagova) 24 000 eura. Slijedom toga, oporezovat će se ABS koji je trošak za sigurnost, air bagovi isto tako, i putno računalo koje je obično računalo i ne bi se oporezovalo da se kupi naknadno u dućanu. Time bi se potaknulo ljude da kupuju jeftinija i manje sigurna vozila.

Da, to bi bilo tako kada bi porez uobličile budale. Ako pretpostavimo da bi to ipak radili razumni ljudi, oslobodili bi svu sigurnosnu opremu od dadžbina, pa i PDV-a, ali bi zato trošarina na auto od 30,000 EUR (osnovna cijena) bila recimo 10% veća nega na onaj od 20,000 EUR. Za onaj od 100,000 EUR, može i 100% više.

The Observer

Tko je glasao

Nisam rekao da je ulaganje u

Nisam rekao da je ulaganje u proizvodnju prevaziđeno

To si doslovno gore napisao.

Ne vadi stvari iz konteksta. :p

Točno, samo što ima 100 x više tvornica, i proizvode više.

I kolike su štete u zauzeću prostora, zagađenju okoliša, narušavanju kakvoće života, oštećenju prometnica itd.

Apsolutno. Ali tko je ili što je krivo za to? Izmedju ostaloga i ideja da je mešetarenje nekretninama vrhunac poduzetništva i da zemlja može dobro živjeti od toga. Sve ostalo je zanemareno. Hrvatska pamet se u proizvodnom gospodarstvu uglavnom svela na čitanje uputstava i priručnika za uvoznu opremu (čast izuzecima).

To je linija manjeg otpora, odnosno pitanje korupcije.

Da, to se u Hrvatskoj zove komunalna naknada.

Komunalna naknada nije državni porez nego namjenski lokalni doprinos. Osim toga, iznos je puno manji od bilo čega što vidimo u Europi kao "porez na nekretnine".

A "porez na nekretnine" je državni porez, uvijek i uvijek?
Vrlo nelogično.

Da, to bi bilo tako kada bi porez uobličile budale. Ako pretpostavimo da bi to ipak radili razumni ljudi, oslobodili bi svu sigurnosnu opremu od dadžbina, pa i PDV-a, ali bi zato trošarina na auto od 30,000 EUR (osnovna cijena) bila recimo 10% veća nega na onaj od 20,000 EUR. Za onaj od 100,000 EUR, može i 100% više.

Već sam rekao da se to ne može odijeliti. U cijeni auta plaća se i podatak o sigurnosti na crash testu, npr. Plaća se i ime, npr. netko tko radi puno kilometara platit će više da se vozi u Volvu ne iz luksuza, nego iz potrebe za sigurnosti.

Tko je glasao

Danas se svi auti

Danas se svi auti isporučuju s sigurnosnim jastucima i ne uračunaju se posebno.

Tko je glasao

Danas se svi auti

Danas se svi auti isporučuju s sigurnosnim jastucima i ne uračunaju se posebno.

Kako koji. I razlika je ima li samo jedan, ili njih osam. Koji je udio u cijeni vozila dio koji se odnosi na sigurnost? Auti se prodaju već stotinu godina, i danas tvrditi da su oni luksuz je smiješno. Auti se oporezuju jer se i prodaju, upravo zato što su nasušna potreba modernog čovjeka.

Tko je glasao

Dražavni zavod za

Dražavni zavod za statistiku, prema podacima iz popisa stanovništva

1981. 1991. 2001.
Stanovi ukupno – total 1 479 985 1 772 345 1 877 126
Stanovi za stalno stanovanje 1 381 434 1 575 644 1 660 649
Nastanjeni 1 335 610 1 457 370 1 421 623
Privremeno nastanjeni 29 041 96 425 196 633
Napušteni 16 783 21 849 42 393
Stanovi koji se koriste povremeno 96 733 187 316 190 931
Stanovi za odmor 84 317 176 845 182 513

Nakon eksplozije zadnjih godina imamo više od 2 milijuna stanova, od toga onih za privremeno i dopunsko korištenje više od 400.000. A poznato je da se jako puno toga nerado daje u podatke i skriva, da toga ima puno više. Od nekad siromašne zemlje smo apsolutni vrh, značajno iznad tzv. razvijenih zemalj (kofer oni znaju šta je razvoj).

Samo na raznim politikama društveni stanova (otetih, građenih, sufinanciraani ...) je cca 15 % građanstva sa povartom niti 5 % toga prisvojilo najmanje 100 mlrd EUR-a vrijednosti + non stop razna financiranja raznih troškova i minusa oko toga ranga više od 30 mlrd EUR-a. A koliko je toga s tim dodatno vezano, praktički više od 50 % društveno-političke prakse i "ekonomije". I uz to najopterećeniji nam u udarnoj dobi nikad nemaju ni blizu omogućene minimalne stambene mogućnosti, pa ih spartanski cijedimo i čeličimo u toj nadekonomiji.

Tako da je to sve skupa već debelo zrela i prezrela priča u smislu šta znači, kuda vodi i koji je značaj toga u društvu - skora bezuvjetna kapitulacija. Unutar obitelji će, ili to več rade, jedni druge daviti za ekonomske sastojke te povezane ekonomije. A za nova opskrbljivanja stalnih cca bar 10-20 mlrd kuna godišnje za to, uključujući što slijedi značajno obeštećenje cca 250 ministara vlada SAO Krajine, će duga sposobnost za sve to diskretnom metamorfozom prijeći u okamenjene svatove.

Već je krenulo dulje razdoblje zbilja drukčije ekonomije toga - tako bogati ljudi, stanovi i zgrade te procesi su se udruženim snagama usmjerili u sve veću brigu i potrošnju oko toga, do mjere da je bilo čega drugog sve manje i manje, ali i bilo čega i koga tko može pomoći. Rumunji umjesto da gorljivo navaljuju sada sebi uvoze ljude iz Bangladeša. I uskoro će većina tih divizija ostati ukopana u tim utvrdama, braneći se i od vlastitih članova obitelji a vrijednost toga će svakim danom biti sve manja i manja u odnosu na opravdana potraživanja. Vrijeme bilance oko toga je već krenulo brutalno a nije vidljivo šta može spriječiti još brutalniji razvoj događaja.

Tko je glasao

Dražavni zavod za

Dražavni zavod za statistiku, prema podacima iz popisa stanovništva

1981. 1991. 2001.
Stanovi ukupno – total 1 479 985 1 772 345 1 877 126
Stanovi za stalno stanovanje 1 381 434 1 575 644 1 660 649
Nastanjeni 1 335 610 1 457 370 1 421 623
Privremeno nastanjeni 29 041 96 425 196 633
Napušteni 16 783 21 849 42 393
Stanovi koji se koriste povremeno 96 733 187 316 190 931
Stanovi za odmor 84 317 176 845 182 513

A koja je vrijednost stanova starih 50 ili 60 godina, negdje u Staroj Gradiški ili u Benkovcu? 2001. 1,9 milijuna stanova? Da, ako su zbrojene sve napuštene kuće po Moslavini, Žumberku, otocima ili Velebitu. Pa kako to da onda ljudi masovno traže stanove? Stanovi i kuće imaju svoj vijek trajanja koji je primjerice u SAD 30 do 40 godina, u Europi nešto duži. To je ista priča kao i previše automobila i mobitela. Dapače, obzirom na činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja, građenje bi trebalo biti još intenzivnije. Tko bi danas normalan došao u hotel izgrađen prije 30 godina?

Problem je nedostatka gospodarske strategije u građevinarstvu, isto kao i u brodogradnji.

Tko je glasao

Problem je nedostatka

Problem je nedostatka gospodarske strategije u građevinarstvu, isto kao i u brodogradnji.
Problem je širi. Najbolje dosad ga je iskazala Milka Planinc, djevojački Malada.

Kao predsjednica SK SKH sedamdesetih, nakon što je poslije 1971.g. izvršeno veliko čišćenje i sve se konačno radilo čisto, je godinama iznosila impozantne planove i podatke o realizacijama, zbilja nešto neviđeno. To je bilo to tzv. zlatno razdoblje.

Zbog daleko najboljih rezultata u SFRJ, a radilo se ujedno o tip top svjetskim rezultatima, su je natjerali na čelno mjesto predsjednice SIV-a, tadašnje savezne Vlade. Ubrzo je, zajedno sa SIV-om, u čuvenom ekspozeu iznijela neko ddrugo stanje i razne mjere. Stanje je bilo da se ogromni novci neekonomski i nezarađeni prelijevaju i ekonomski propale projekte i imovinu te vanjski dug jednak unutarnjem, sve impozantno naraslo u kratko vrijeme, približno krivo i propalo jednako eimpozantnim uspjesima. A mjere se bile zabrana svih gradnji nakon rekordnih (ovo je sada šala prema onome), skoro pa zabrana svih investicija, skoro pa teške redukcije i kontrole svegač. Počela je ekonomska i društveno-politička stabilizacija koja neuspješno teče do danas jer se radi po istoj formuli "uspje=neuspjeh/minus".

Iako Milka ima par razreda škole, uz ostalo joj je malo teže išla tablica množenja, objektivno je vrh te duge ekonomije i to više nitko ne dovodi u pitanje, pa i sada kada se javila sa prilično poletnim istim tumačenjima nitko to ne dovodi u pitanje.

Neke od odlika ekonomskih problema, koji u biti nisu ekonomski nego ...:
- da su samo nekretnine i cash s tim u vezi, već to bi bilo dovoljno da nema nikave šanse. Ekipe koje su došle iz šume su se odmah širile u nekretnine a s njima odmah i razne ex kvislinške snage koje su se brzo premetnule u avangardu. Sve više je sve više ljudi slijedilo vođu. Iako nije privatizirao, Tito je gradio sve velebnije rezidencije a prilično širok aparat je to slijedio. To naprosto netko treba zaraditi, a kada vođa ima najviše rezidencija u svijetu, pa i danas najskromniji predsjednik ima više nego USA prdsjednik, možeš misliti šta to relativno znači. A kada je sedmadesetih dana šira zabava, to je već nešto što se za idućih 100 godina ne može zaraditi. A od sedmadesetih na ovamo nije stalo nego nastavilo. Sada smo po relacijama npr. Danske slične veličine negdje na 200 potrebnih godina rada samo za to;
- draži nekretnina za sebe su se davno razvile u draži raznih drugih investiranja, gdje se ne robuje diletantski čemu to služi slično, obzirom na odavno savladano više vrijednosti, društvenu osnovu (samo)upravljanja u kojem je ključa da nam je svima dobro jer svi zajedno odlučujuemo na zajdnički račun, nitko posebno ne odgovara i sve važne točke tako šire ostavrujeme, prvenstveno neodoljive predmete žudnje (cash, moć, vlast, usluge ...). Tako da nije samo brodogradnja, nego i sve, i pastraktna kultura, jako jako dobro za tu svjetski respektabilnu ekonomiju. Bez ironije, veliki dio tema imamo tip top svjestki, naši stadioni i muzeji su najskuplji donose najviše dobiti, naši brodovi su prestižni, naše ceste najskuplje, naš šaht složeniji i skuplji bar 3x od najbližeg idućeg i tako redom;
- a sve to prati jedna razvijena i preiskusna šira osnova.

I onda najvažnije, kako se odnosimo prema svemu tome. Veoma lako jednostavno, suzimo na kakvih par osoba, rekla kazala i slično. Diletanti po zapadu i istoku se dave do detalja.

Tko je glasao

A koja je vrijednost stanova

A koja je vrijednost stanova starih 50 ili 60 godina, negdje u Staroj Gradiški ili u Benkovcu? 2001 Za onog ko nema stan je vrijednost takvog stana ne izmjeriva.
Grubo rečeno on vrijedi svaki mjesec svoju stanarinu.

Tko je glasao

Za onog ko nema stan je

Za onog ko nema stan je vrijednost takvog stana ne izmjeriva.
Grubo rečeno on vrijedi svaki mjesec svoju stanarinu.

Da? Pa otkud onda prazni stanovi i kuće po cijeloj Hrvatskoj, koji se mogu kupiti za par tisuća eura? Kvaliteta stanova u Hrvatskoj je općenito loša, a to se odnosi i na socijalističke, ali i na novije stanove. Loši stanovi - loš lifestyle. Ljudi u stanovima provode po 12-16 sati na dan i primarna potreba im je njihov komfor, svugdje u svijetu. Prvo se rješava stambeno pitanje, pa tek onda ide ulaganje u dionice, obveznice itd.

Tko je glasao

Svi se bave SDP-ovim

Svi se bave SDP-ovim prijedlogom koji je valjda prvi od izbora (nije baš nešto, to je činjenica), a nitko živ ne komentira poteze HDZ-a na svakodnevnoj bazi. Kad se ovaj prijedlog SDP-a sasječe u korijenu, a hoće, onda će nam svima biti bolje, ili....?

Tko je glasao

Pa SDP je oporba koja bi

Pa SDP je oporba koja bi morala konstruktivno djelovati i kritizirati sve loše poteze vlasti. SDP to ne radi. Hrvatska nema oporbe i vlast neometano uništava Hrvatsku.
Ovo što SDP radi je tragikomedija.
Koji je to moral kada se pokušava prezentirati nekakav socijalni programa na državnoj razini a iz druge strane na lokalnoj razini SDP neopravdano podiže cijene komunalnih usluga i ne uvažava peticije i ulične demonstracije.
Činjenica da protiv vlade još nisu održane tako velike demonstracije kakve su održane protiv SDP-ove vlasti u Zagrebu.
Poslje svega Milanović zaključuje da je popularnost SDP-a u porastu.
Nije li tu netko lud?

Tko je glasao

I zbog toga nitko živ ne

I zbog toga nitko živ ne komentira poteze vlasti, a svi se javljaju kako bi sasjekli poteze oporbe koji uopće i nisu potezi, jer oporba nema operativnu moć provođenja poteza?
Smiješno i prozirno.
HDZ je uredno doveo Hrvatsku u Afriku, i sad je ključni problem u SDP-u?
Ako je SDP loša oporba, a je, što se onda toliko treba baviti istom?

Tko je glasao

Umjesto ovakvog paušalnog

Umjesto ovakvog paušalnog prijedloga, među stručnom javnošću koja se bavi ovim problemima, postoje znatno konzistentnija i realnija rješenja.

Jedno od njih je da se smanji ujedno smanji porezno opterečenje na rad i na kapital, a da se izostali prihodi kompenziraju povečanjem poreza na potrošnju. Valjalo bi smanjiti ili doprinose iz plače, no još bolje doprinose na plaču i povečati neoporezivi dio dohotka. Time bi se ujedno stimuliralo poslodavce da zapošljavaju i smanjio pritisak ka radu na crno, te zaštitila socijalna dimenzija. Što se tiče kapitala najvažnije je smanjiti porez na reinvestiranu dobit.
Smanjenje poreznog opterečenja rada i kapitala kompenziralo bi se povečanjem poreza na potrošnju. I to povečanjem opće stope PDV-a i trošarina na luksuznu robu, na žestoka pića i cigarete. PDV bi imao više stopa, pa bi za egzistencjalna dobra imali radi socijalnih razloga sniženu stopu.
Prihodi po osnovi poreza na potrošnju su sigurni, pogotovo za dobra koja imaju neelastičnu potražnju kao cigarete i žestoka pića, no ujedno se njima destimulira uvoz luksuznih te potrošnja štetnih proizvoda, pa jednim „udarcem“ smanjujemo vanjskotrgovinski debalans i destimuliramo socijalno nepoželjnih ponašanja.

Dakako, ovo je samo najgrublja i najkrača skica, ali i kao takva mislim da je uočljivo konzistentnija od paušalnog prijedloga SDP-ove fantastične trojke.

Bravo Hrvoje.... to je put da se napokon krene sa konkretnim riješenjima koji će zaobić možebitna "statistička" poboljšanja udarajući ravno u srž problematike....

PS. Pa jel ovi tvoji čitaju šta ti ovdje sve pišeš (znaš, hoćeš, možeš....)?????

Tko je glasao

Štefana za predsjednika

Štefana za predsjednika SDP-a !!!
Ne zezam se, ozbiljno vam velim ljudi.

Ovaj dnevnik me oduševio, a posebno ću izdvojiti iz zaključka:
...nastavi s ozbiljnom i stručnom razradom...
...da na tom putu okupi sve one koji mogu pridonjeti...

Za Mariju i njezine saborske debeloguzičare i nadriliječnike:
fuj, fuj, fuj...

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Koliko je meni poznato

Koliko je meni poznato saborski zastupnici sdp-a vrednuju se prema tome koliko su puta izašli za govornicu i koliko su imali replika. Potpuno je nevažno što su tom prilikom rekli i kakve su koristi od toga imali oni koje oni zastupaju. Lugarička je na ovim stranicama ponosno prezentirala svoje prazne saborske istupe.
Ova inicijativa SDP-a jedna je od onih za koje se zna da neće proći ali će se prezentirati na kraju mandata kao uspjeh.
Zastupnici i vlada ne žive na istom planetu sa svojim narodom. Oni iz visokog gledaju kako je narod siromašan i kako mu je iz dana u dan sve teže. Što je narodu teže to su oni sretniji u svojim privilegijama i plačama.
Ako političari žele nešto promjeniti neka prvo krenu od sebe. Neka smanje svoje plaće, privilegije, dnevnice, limuzine, penzije...
Neka javno priznaju da hrvatska nije pravna država i da pravosuđe treba reformirati kako bi se riješila korupcija i kriminal.
Nažalost o tim problemima političari šute, čak ne komentiraju upozorenja EU.
U politici bi trebalo biti više Lesara koji bi priznali, bez prisile, da nisu ostvarili planove.

Tko je glasao

Temeljem čega tvrdiš da su

Temeljem čega tvrdiš da su moji istupi bili prazni? Jesi pratio/pratila sve pa da mozes reci (kako ja uglavnom govorim o obrazovanju i znanosti, temama koje nisu za medije atraktivne pa se i ne prenose) da su prazni?

Tko je glasao

Temeljem čega tvrdiš da su

Temeljem čega tvrdiš da su moji istupi bili prazni? Jesi pratio/pratila sve pa da mozes reci (kako ja uglavnom govorim o obrazovanju i znanosti, temama koje nisu za medije atraktivne pa se i ne prenose) da su prazni?
Sa saborskih visina očito se ne vidi jadna hrvatska dolina. Za stanje u jadnoj dolini kriva je vlast, zakonodavna i izvršna. Oni su omogućili korupciju, kriminal, nesposobno pravosuđe... Oni su proizveli inflaciju i preveliki dug. Oni nisu uskladili zakone sa EU... Slijedom navedenog njihovi istupi su šuplji. Prazni. Od svega toga nema koristi.
Primjer za šuplje: zalaganje za izbacivanje vjeronauka iz škole je dobra inicijativa. Ta inicijativa ako se izreće u vrijeme izbora je katastrofa. Za nju bi trebao netko odgovarati.
Nikako ne mogu prihvatiti tvrdnju izvršne vlasti a što prešutno prihvaća i zakonodavna, da su hrvatskoj glavni krivci za sve nedaće trgovci, proizvođaći i Slovenci. Ponavljam, kriva je hrvatska vlast

Tko je glasao

U nasoj prezentaciji upravo

U nasoj prezentaciji upravo tvrdimo da je vlast kriva! Sorry, al fakat napadas krivu osobu...

Tko je glasao

U nasoj prezentaciji upravo

U nasoj prezentaciji upravo tvrdimo da je vlast kriva! Sorry, al fakat napadas krivu osobu...

vlast se dijeli na izvršnu i zakonodavnu, prema tome i "vi" ste dio vlasti i trebate priznati i snositi svoj dio odgovornosti. Za razliku od izvršne vlasti gdje sjede samo oni iz pozicije, u zakonodavnoj vlasti, Saboru, sjede svi. U pravom smislu rijeći sijede i ništa ne poduzimaju. Vjerujem da se jubito majce i plišnata hobotnica ne smatraju kao velika pobjeda.

Tko je glasao

Ima u vašoj prezentaciji

Ima u vašoj prezentaciji mjesta i za zagrebačku vlast i Holding?

Tko je glasao

Ne znam da li postoji

Ne znam da li postoji cjelovita i vjerodostojna analiza podataka o zapošljavanju, naime ja sam uvjeren da preko 50% poslodavaca upravao zbog visokih doprinosa iz plaća i na plaće, ne prijavljuje radnike na realan iznos. Dakle interesira me točan podatak koliko radnika u zemlji dobiva dio plaće na ruke, i eto u tom podatku leže i rješenja koja ti predlažeš, tj smanjenje doprinosa na plaće i i iz plaća a povećanje porezne baze.
Porez na kapitalnu dobit je obveza tvoje stranke, da ga razrade i predstave javnosti, sada više nema predizborne histerije i vrijeme je da se i to pitanje temeljito predstavi.
Riješenja za izlazak iz ove situacije ima puno, ali nema ljudi koji će to provesti. Siguran sam da bi cjeli narod jedva dočekao ljude, koji moraju biti pošteni i stručni i koji bi rekli: OK imamo plan , neće biti lako, morat ćemo malo više štedjeti i odreći se nekih stvari, morat ćemo provesti bolne reforme ali uspjet ćemo i za četri godine imat ćemo posloženu zemlju, neke reforme iziskuju i duži niz godina i za njih treba osigurati podršku u saboru da se kontinuitet ne prekida sa smjenom vlast... ali , ali ,...

Tko je glasao

Dakle interesira me točan

Dakle interesira me točan podatak koliko radnika u zemlji dobiva dio plaće na ruke, i eto u tom podatku leže i rješenja koja ti predlažeš, tj. smanjenje doprinosa na plaće i i iz plaća a povećanje porezne baze.

Jasno je da takav podatak ne postoji, može se samo procjenjivati. Ali sasvim je izvjesno da on nije mali. Posljedica je to dijelom velikih opterećenja gospodarstva, ali i želje za većom zaradom poslodavaca. A broj tih ljudi, koji su oštećeni (niža mirovinska osnovica!) je velik i može se smanjiti samo mjerama koje će, kako kažeš, povećati poreznu bazu.

ragusa

Tko je glasao

Čestitka za kritičnost u

Čestitka za kritičnost u odnosu na inicijative vlastite stranke i zalaganje za stručnu utemeljenost. Bez toga nećemo naprijed.

ragusa

Tko je glasao

Jer SDP je predložio porez

Jer SDP je predložio porez koji se odnosi na realiziranu kapitalnu dobit i to ako je realizirana unutar tri godine, kako bi se destimulirale špekulativne transakcije. Ujedno je predložio da bi poreza bili oslobođeni mali ulagači, do iznosa od mislim 60000 kuna.

Smanjenje poreznog opterečenja rada i kapitala kompenziralo bi se povečanjem poreza na potrošnju. I to povečanjem opće stope PDV-a i trošarina na luksuznu robu, na žestoka pića i cigarete. PDV bi imao više stopa, pa bi za egzistencjalna dobra imali radi socijalnih razloga sniženu stopu.
"I am shocked, shocked to find that gambling is going on in here!" -

Gotovo sigurno prestresna razmišljanja za duga jahanja, pogotovu dramatično oko rada i naprednijih djelova života.

Nije zgodno ići ispod nivoa zabave kojeg je maršal pred kraj života dao narodu. Tko god je takvo šta pokušao, nije se maknuo značajnije od pokušaja.

Tko je glasao

Smanjenje poreznog

Smanjenje poreznog opterečenja rada i kapitala kompenziralo bi se povečanjem poreza na potrošnju. I to povečanjem opće stope PDV-a i trošarina na luksuznu robu, na žestoka pića i cigarete. PDV bi imao više stopa, pa bi za egzistencjalna dobra imali radi socijalnih razloga sniženu stopu.

Autor je sigurno, za razliku od SDP-a, napravio metodološku simulaciju učinka povećanja poreza na navedene proizvode, i projekciju uprihodovanja proračunskih sredstava? :)

Tko je glasao

E, to i mene zanima -

E, to i mene zanima - izracun posebno smanjenja doprinosa na i iz plaće te tko će i iz kojih izvora to onda nadoknaditi u fondovima?

I koji je utjecaj povećanja opće stope PDV-a na standard građana te povećanjem poreza na otrošnju (koju?)?

Hrvoje, ajde to konkretiziraj da vidimo kako i funkcioniralo. Inace ti post nema bas smisla osim teoretskog pripretavanja.

Tko je glasao

Marija, pogledajte u stranci

Marija, pogledajte u stranci tko se bavi tim pitanjima, tko može doprinijeti. Sigurno imate više takvih ljudi, a ne da politički 'doktori opće prakse' zabijaju autogolove.

ragusa

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci