Tagovi

Rezultati hrvatskog gospodarstva 2010. i Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva

Ovih su dana svi mediji prenijeli vijest koja je loša. Hrvatsko gospodarstvo je 2010. poslovalo s gubitkom (podaci ne uzimaju u obzir banke i osiguravajuća društva). Odmah u startu mi se svidjelo kako su gotovo svi mediji uspjeli naći makar jedan pozitivan broj, pa tako naslovi ne glase Hrvatsko gospodarstvo u minusu već:

Veliki poduzetnici u Hrvatskoj lani povećali dobit više od 300 posto
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=659377A7-0329-44D9-AFAA-C7E6DE22A4F4

Veliki poduzetnici prošle godine utrostručili dobit
http://www.poslovni.hr/vijesti/veliki-poduzetnici-prosle-godine-utrostru...

Na stranu to što novinari ne znaju razlikovati bruto dobit (razlika između prihoda i rashoda – koji je usporediva kategorija) i neto dobit (dobit nakon oporezivanja minus milion olakšica plus milion otežica). No ipak je zanimljivo kako svi vide samo pozitivno. Veliki poduzetnici su poslovali bolje. Koje taj naslov ima veze sa samim tekstom, gdje se iščitava da su svi ostali poslovali lošije, te da je cjelokupno gospodarstvo završilo godinu s minusom – to vjerojatno zna samo urednik rubrike.

No, kolikogod taj podatak možda i ne izgledao zabrinjavajuće, ipak... Zamislite svu tu gomilu direktora, uprave, marketinga, ovih i onih službi. Pa gomilu službenika, djelatnika, pa čak i radnika. Svi su (smo) radili naporno cijelu godinu, otpuštali su se ljudi pa je posao ponekad gušio preostale zaposlenike, trudili se – i minus. OK, minus nije velik - 1,7 milijardi kuna.

Sve skupa – malo, srednje i veliko gospodarstvo zapošljava 859.808 ljudi. Najzad precizan podatak (napominjem, bez banaka i osiguravajućih kuća). Dakle, svaki zaposleni je napravio 2000 kn minusa hrvatskom gospodarstvu. Sramite se!

Iako su objavljeni podaci vrlo šturi – zbrajanjem nekih brojeva može se doći do nevjerojatnih rezultata, koje ću samo pobacati u natuknicama.

- mali poduzetnici zapošljavaju skoro polovicu zaposlenih u gospodarstvu (!);

- mali poduzetnici su smanjili broj svojih djelatnika za samo 0,6%, a srednji za 5,9%, te veliki za 3,4% (dobar novinski naslov za ovo bi bio Veliki poduzetnici otpustili 560% više zaposlenih u usporedbi s malim, a srednji čak 980%).

Dakle, mali poduzetnici su se očito odlučili biti (svjesno ili nesvjesno) čuvari socijalnog mira. Što naravno ima svoju cijenu. Prosječna neto plaća kod malih poduzetnika je pala na 3.800 kn (prosjek svih poduzetnika je 4.660 kn). Srednji i veliki su odlučili braniti svoje poslovanje jačim rezovima zaposlenih, što im je omogućilo i veća primanja (srednjima čak ni ti drastični rezovi nisu pomogli da bi pozitivno poslovali).

Sada se i ovdje napokon vidi ogroman nerazmjer. Ako je posljednji podatak o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj 5.425 kn, kako je moguće da je prosječna neto plaća svih poduzetnika 4.660 kn? A kako je moguće da mali poduzetnici, koji zapošljavaju pola zaposlenih u gospodarstvu, imaju prosječnu neto plaću 3.800 kn?

I još nešto – budući RH ima Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva, a nema Ministarstvo velikog poduzetništva – a jedino su veliki poduzetnici ostvarili dobit, treba li ukinuti navedeno Ministarstvo?

Komentari

Ovo su najznačajniji

Ovo su najznačajniji makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva koji bi trebali jasno pokazati gospodarskim stratezima gdje su problemi gospodarskih politika i programa.
Svi dosadašnji programi i investicije npr. cestogradnja favorizirala je velike poduzetnike dok u zadnjih 10 godina nismo imali gotovo niti jedan gospodarski projekt ili program Vlade koji bi pokrenuo malo poduzetništvo kroz investicije države i fondova, javnih poduzeća i dr. institucija pod kontrolom države.

Sadašnji gospodarski programi svih političkih stranaka kao i ne zavisnih ekonomista predviđaju rast BDP i gospodarstva kroz pokretanje investicija u energetici, željezničkoj infrastrukturi, vodoprivreda i ekologija, turizam ( gradnja velikih kompleksa) također favoriziraju velike poduzetnike koji i u ovim kriznim vremenima ostvaruju dobit.

Promjena ovih pokazatelja je mogućna samo promjenom gospodarskih politika, programa i investicija koje provodi država, jedinice lokalne uprave i samouprave te javna poduzeća jer svi oni upravljaju s ukupno preko 40% BDP-a RH i njihove aktivnosti prije svega investicije bitno utiču na rast i razvoj gospodarstva.

Tko je glasao

uranilovke

Oprosti, acinum - ali nisam siguran točno što želiš reći. Da veći poduzetnici trebaju - putem državnih poslova dobiti još veći zamah? Iskreno, ne slažem se. Znam da je to najbrži put do dizanja BDP-a, ali - iskreno - uopće ne znam što bi nam sada značilo dizanje BDP-a, prema današnjoj metodologiji.

Iskreno, veliki poduzetnici imaju - u ogromnoj većini - samo jedan razlog zašto iskazuju tako veliku dobit. KASNE S PLAĆANJEM. To im omogućuje uredno servisiranje dugova prema bankama i jeftinije kredite - naspram ostalog gospodarstva. Svi veliki poduzetnici uzimaju gomile malih i srednjih tvrki kao podizvođače - a počelu su im opako kasniti s plaćanjem. Da ne spominjem i najveći našu tvrtku koja, otkako je uvela vlastitu tvrtku za kompenzaciju, jedva više da i koristi novac (da ne spominjem da uzmu i postotak za "pronalaženje" kompenzacije).

Ako država (s izmišljenim budžetom) počne naručivati još novih, velikih, velebnih državnih poslova - u kojima će kasniti s isplatom, to će potpuno uništiti srednje i male poduzetnike. A oni zapošljavaju skoro 600.000 ljudi.

Tko je glasao

Imamo isti stav prema velikim

Imamo isti stav prema velikim poduzetnicima. Ja kažem a to sam i u nekoliko dnevnika pisao država mora ako želi promjeniti sadašnje pokazatelje umjesto favoriziranja investicija koje rade veliki poduzetnici pokrenuti investicije za male poduzetnike i vrlo brzo će se bitno promjeniti sadašnji pokazatelji koje si jasno prikazao.

Pogrešan ti je stav da dobit velikih poduzetnika plod ne plaćanja mali dobavljačima i kooperantima jer se knjigovodstvo vodi po osnovi izvršenih usluga i isporučenih roba a ne po naplaćenim uslugama i isporučenim robama. Po tom modelu dohodak obračunavaju samo obrtnici do 3.000.000 kuna prometa kojima u prihod ulazi naplaćena realizacija a u trošak plaćeni računi.

Tko je glasao

OK, mogu ja i stručnije :)

@acinum, naravno da si u pravu, ali sam zapravo ja u pravu.

Ako velika tvrtka od mene kupi proizvoda za X kn, uspije ih fakturirati državi, naplatiti i time plati svoj kredit - oni u banci postaju A+ komitent i smanjuje im se kamata. Time direktno utječu na svoj RDiG te na bruto i neto dobit.

Istovremeno - kašnjenjem plaćanja meni (malom poduzetniku) me tjeraju da a) kasnim prema svojoj banci, čime postajem komitent snage ŽBLJ8 (dizanje kamatne stope po postojećem kreditu i smanjivanje okvirnog kredita). Moji dobavljači mi lupe kamatu, a lupe mi kamatu i sve velike državne firme koje mi pružaju komunalne i slične usluge. Budući je zatezna kamata 18% godišnje, par mjeseci takvog kašnjenja itekako mi napumpa kamate što mi direktno smanjuje i cash-flow i bruto i neto dobit. To što državi moram platiti PDV po obračunatom poslu u roku 60 dana mi još više naruši likvidnost - i eto me, bogatog potraživanjima, i računom dobiti i gubitka koji tone. Fascinantno zar ne.

p.s. Nemoj mi slučajno reći da je recept velikoj firmi naplatiti kamatu za kašnjenje :)

Tko je glasao

Veliki

Mislim da ste osbno zainteresirani za temu pa niste 100% objektivni. Bez jakih "veliki" gospodarskih subjekata ne može se ostvariti malo poduzetništvo. Ne znam za zemlju u kojoj postoji mnoštvo malih poduzetnika, a bez velikih gospodarskih subjekata.
Lijep pozdrav, Pointer

->Pointer

Tko je glasao

Veliki i mali

Ma nitko nije 100% objektivan no treba shvatiti da u svim državama su velike firme na neki način privilegirane.

Stvar je zapravo banalna jer kad firma od npr 1.000 radnika ima problem onda se može očekivati 1.000 radnika na cesti što predstavlja dobru vijest za bilo koje novine ili televiziju i vlade se toga ipak boje. Kad se s druge strane usosi ista količina radnika raspređenih u nekoliko stotina nepovezanih firmi i često u konkurenciji onda je gotovo nemoguće da se pojavi nekakva kompaktna snaga na ulici ili u bilo kakvoj pregovaračkoj poziciji.

Upravo ta i takva razjedinjenost je glavni problem malog i srednjeg poduzetništva gdje se ne uspijeva kanalizirati i nametnuti promjene koje su toj grupaciji potrebne.

Nažalost, vlade treba prvenstveno promatrati u logici predizborne kampanje bez obzira koliko daleko ti izbori bili i tu je razlog što će gotovo svaka vlada svojih xy kuna radije ubaciti u velike firme.

Inače ako govorimo o velikim i malim firmama sustav koji ima samo velike firme nije moguć dokle je sustav sa samo malim firmama moguć. Druga prednost malih firmi je što se mogu udruživati u slučajevima većih poslova te razdruživati po završetku, što ja upravo radim. Takav sustav je znatno dinamičniji i može jeftinije rješavati poslovne situacije. Vjerojatno najpoznatiji sistem udruživanja o kakovom pričam su LLoyd's of London. Jasno da to nije primjenjivo u svim slučajevima i teško da bi 500 obrtnika moglo sagraditi jedan tanker.

leddevet

Tko je glasao

objektivnost

Iskreno rečeno, niti se ne trudim biti 100% objektivan. A i ne mogu biti - samim time jer imam samo jedan život i samo jednu "kožu", naravno da više uočavam probleme koji se tiču malih (kojima pripadam), negoli velikim. Zato i raspravljam o onome što me muči - jer želim čuti i tuđa mišljenja.

Veliki poduzetnici su potrebni malima, a mali velikima. Ali u zadnjih par godina doživljavam čudnu medijsku iskrivljenu percepciju - da su samo veliki poželjni. A ovi egzaktni podaci o broju otpuštanja u srednjim i velikim subjektima - naspram pokušaja malih da sačuvaju radna mjesta - mi govori o jednoj velikoj suštinskoj razlici u pristupanju poslu kao takvom, pa skoro i životu kao takvom.

Također mi, kao malome, može izuzetno ići na živce ponašanje države koja samo deklarativno priča o malim poduzetnicima, ali ne radi ništa da im se poslovanje, ako ne već olakša, a ono barem ostvari političke okvire da bi poslovali ravnopravno s velikima.

Tko je glasao

mislim da je krivo shvaceno,

mislim da je krivo shvaceno, radi se o stimulaciji malih poduzetnika koja je kod nas nuzna za razliku od do sad kad su se posebnim poticajima zakonskim i novcanim (i nepovratnim) poticale velike firme.. mnogo njih je tako dobivene pogodnosti savrseno iskoristilo za unistavanje srednjeg i malog poduzetnistva kao i za poslovanje bez odgovornosti, te proizvelo ogromne gubitke

ja smatram da velika poduzeca ne smiju biti direktno stimulirana od drzave vec da svoj razvoj moraju temeljiti na svom poslovanju i uspjehu

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ja smatram da velika poduzeca

ja smatram da velika poduzeca ne smiju biti direktno stimulirana od drzave vec da svoj razvoj moraju temeljiti na svom poslovanju i uspjehu

Pratim diskusije o rezanjima javne potrošnje u SADu i EU i jedna od središnjih tema je upravo direktno i indirektno stimuliranje korporacija od strane države i javnih politika. Pokazalo se da korporacije ne samo da su direktno stimulirane javnim novcem (pogotovo u sektoru proizvodnje hrane), nego i inidirektno putem porezne politike pa ispada, primjerice, da naftne kompanije i financijski biznis uopće ne plaćaju ili plaćaju zanemarivo male iznose poreza (u odnosu spram ekstra dobiti koja ide u privatne džepove). U takvim uvjetima teško da se može govoriti o jednakosti tržišnog natjecanja i cijeli koncept "nevidljive ruke" pada u vodu. Možda bi dodatno oporezivanje pomoglo, ali ono nije ni izdaleka dovoljna mjera kojom se može stati na kraj monopolskom kapitalizmu (štoviše, ona može dodatno pogoršati situaciju, jer će kapital bježati u takozvane porezne oaze).

nemesis

Tko je glasao

nije potrebno izvoditi

nije potrebno izvoditi bijesne gliste, posebne poreze i slicne stvari.. dovoljno je ne trositi drzavna tj. javna sredstva na velike. oni imaju sasvim dovoljno substance da se sami financiraju i razvijaju, kao i da samostalno sklapaju sporazume sa bankama.

ako si malo bolje razmislimo prihodi vecih kompanija su puno veci od ukupnih prihoda nase cijele drzave. dakle poticaji napr. todoricu za poljoprivredu su nista drugo nego direktni kriminal..

kao i povlasteni krediti HBOR-a za takve tvrtke..

kad bi to izostalo, a i bez drzavnih poticanja malih bi ostalo vise prostora za rad na slobodnom trzistu..

porezni zakoni moraju biti jedinstveni i jednostavni. lako shvatljivi i poticajni, a ne represivni.
i za sve jednaki. sada se formalno ne razlikuju za velike i male, no u praksi to i nije bas tako.
necu sad vise o porezima, jer bi mogla ispisati cijelu stranicu.. tu je svakako nuzna reforma kod nas

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

zap nije to bas tako..

zap nije to bas tako.. krivica je dvostrana, a ludost uleta sa malom cijenom kao nacin dobivanja posla od velikih te brisanje konkurencije jedan od velikih razloga..

znaci sve to sto znas tj. gubitke koje ocekujes u skladu sa uvrijezenim nacinom poslovanja ukalkuliras u cijenu. ako ne mozes postici cijenu koja ti ne proizvodi minus ne ulazis u posao.

je malo zeznuto, a ni promet nije velik. samo od prometa se ne zivi ako nema zarade.

s vremenom damping konkurencija otpada, jer propadne. ostaje ti veliki kupac s kojim tada radis po povoljnijim i manje rizicnim uvjetima. tvoje je samo proracunati postotak razvoja i time osigurati sigurnost poslovanja u periodu dok odbijas poslove.

nisu veliki jedini krivac za propast malih, vec i pohlepa, manjak znanja koji ne vidi minus ako su iznosi racuna veci itd itd...

u svakom slucaju mislim da direktno ugovaranje malenih sa drzavom (bez posrednika) nije rjesenje i poprilicno je kriv pristup.

zamasnjak treba traziti u investicijama koje nisu drzavne. to bi mogla biti jedina zdrava sredstva. posebno ona vezana za privatne osobe i manje poduzetnike-investitore. male investicije umjesto velikih..
dobro, sad jos treba dodati da si u nekim slucajevima u pravu i da postoje velike koorporacije kao todoric koji smisljeno rade bas to sto si napisao. ali se uglavnom u svakoj bransi zna koje su tako da svatko ulece u takve bussinese svjesno.

ja bih najprije rekla da greska pocinje od drzave, koja narucuje ono za sto nema novaca. i napisala vrlo slican scenario zapovom.. no to utjece i na velike, a preko njih i na male sa kumulativnim ucinkom.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@luna

Slažem se da nije praktično da država sklapa poslove s malima (iako ima i primjera gdje bi baš mogla, dapače). Ali bi mogla uvesti klauzulu da neće platiti glavnoj (velikoj firmi), ako ne pokaže/dokaže da će platiti na vrijeme svoje "podizvođače"...

A ovo što sam rekao s Todorićem, ti bi se iznenadila koje i koliko je tvrtki sada pod kapom Agrokor koncerna, u nekim branšama ne možeš raditi, a da ne radiš s njim. Ili pak moraš drastično reorganizirati firmu...

I slažem se, nisu veliki pošteđeni problema, dapače. No, i tu se slažem s tobom, država mnoge stvari vodi nevjerojatno pogrešno. I nikako ih ne želi promijeniti. Ali joj je uvijek obećanje - sutra će biti bolje.

Kada se samo sjetim svih onih hitro.hr-ova, pa brzo.hr, pa ćemo voditi investitore za ruku, pa ćemo ubrzati ovo i ono... majkomoja kolika gomila novaca se utukla u projekte koji postoje samo u virtualnosti.

Tko je glasao

a sto mislis o jednoj

a sto mislis o jednoj jednostavnoj reakciji ljudi na takvo ponasanje..

napr bojkot konzuma od gradanstva i bojkot kooperanata .. na recimo 5 dana.. za pocetak..

todoric je prezaduzen i cijeli koncern je pred slomom. predvida mu se krah 2014 ako zaustavi ekspanziju na regiju. slovenci su sprijecili ulazak tako nezdravog kapitala, dakle za sada ima jedino hrvatsku stabilnu. sto mislis da bi se dogodilo kad bi se gradanska inicijativa omasovila i okrenula ka takvim akcijama?

ja mislim da bi se pocelo drugacije razmisljati u koncernima tog tipa.. puno drugacije.. ionako im se drma sve, a ako im gradani hrvatske ne pomognu pada carstvo bez obzira na svesrdnu pomoc establismenta

( da, znam koliko je tvrtki unisteno i preuzeto, kao sto znam i mnoge koje su zbog takvog ponasanja agrokora propale, no lijeka ima, jer todoric ipak ovisi o gradanima hrvatske. ovakav kakav je sad nije pogodna udavaca nekom stranom investitoru, sto predpostavljam da je krajnji cilj... ili barem mogucnost izlaska iz problema)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

agrokor

Mislim da on svoj izlazak iz problema vidi na jedan drugi način. Zato sav promet pumpa u agrokor, a "niže firme" moraju raditi jedna za drugu po internim cjenicima, itd. itd... ne bih previše o tome tu :)

Inače - tema bojkota me jako zanimala uvijek. Koliko je legalno pozvati nekoga na bojkot u Hrvatskoj? Ima li itko ikakva znanja o tome?

Također, upravo je Konzum, tj. grupacija Agrokor kriva što domaći proizvodi koštaju ili skuplje od uvoznih ili što proizvođači istih grcaju...

Tko je glasao

pa u eu je legalno.. valjda

pa u eu je legalno.. valjda smo dosad uskladili zakone ?

i mene to zanima bas..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

hm, legalno

Smijem li ja ispred shoping-centra Cvjetni dijeliti letke "Ne želite valjda kupovati u prostoru čovjeka koji napušta mjesto nesreće koju je skrivio"?

Smijem li ispred lokala nekoga tko mi duguje godinama dijeliti letke "Ova tvrtka ne plaća svoje dobavljače!"

Stvarno bih volio to znati :) Ono, koje su mi pravne posljedice i to...

Tko je glasao

Smiješ!

Ali će te onda odnesti njegovi kockoglavci ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kockoglavci :)

Misliš na one simpatične stričeke u crnom koji su se ljutili kada smo bušili balone unutra? :)

Letke bih dijelio na trgu - na javnoj površini (u teoriji, naravno) :))

Tko je glasao

pridruzujem ti se teoretski,

pridruzujem ti se teoretski, naravno :)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mislim da je bojkotiranje

Mislim da je bojkotiranje proizvoda ili tvrtke od strane potrošača legalno i legitimno, ukoliko se pozivom na bojkot ne krše drugi zakoni. Pozivanje na bojkot je zajamčeno pravom na slobodu govora i javnog okupljanja. Ne provode ga samo građani (pojedinačno ili organizirano u grupama), nego i države. Da bi se mogao uspješno organizirati bojkot nekog proizvoda ili tvrtke u Hrvatskoj (kao i bilo gdje drugdje u svijetu), potrebno je imati ugledne i vjerodostojne organizacije za zaštitu potrošača i/ili organizacije civilnog društva. Kao što znamo, toga nam manjka.

nemesis

Tko je glasao

organizacije...

OK, nemam organizacije - ali imamo građane. Organizacije ionako samo služe da bi pokrenule bojkot - ako ga građani ne podrže, onda kao niti da ga nema :)

Tko je glasao

ne treba taj zakon. zakon

ne treba taj zakon. zakon postoji.

valuta nije stvar postojanja zakona vec stava politike prema drustvu. od tamo ide generiranje i duga i neplacanje.

postojao je period urednog podmirivanja racuna. od polovice 2001 do kraja rada te vlade. znaci moze se.. sve je stvar ponasanja na vrhu.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Recept je ne raditi za veliku

Recept je ne raditi za veliku firmu ako nemaš dobru vezu u velikoj firmi ili slijedi propast, ali to ne utiče bitno , gotovo nikako na dobit velike firme jer je u cijeloj priči samo kamata trošak a velike firme svakako imaju male kamatne stope. Ovo što ti pišeš je mogući uticaj financijskog tijeka na buduću dobit i likvidnost poduzeća.
Složiti ćemo se da je dobit ipak nešto drugo jer firma može stalno iskazivati dobit i propasti tj. završiti u stečaju.

Tko je glasao

ok...

Da sada ne ulazimo u knjigovodstvenu raspravu - sažmimo to ovako. Država itekako pogoduje kada smišlja samo velike i grandiozne poslove i daje ih direktno domaćim velikim firmama. To je izuzetno opasan postupak.

Da mene netko pita - koji bi bio recept za malo gospodarstvo - dalo bi se sažeti u par naputaka:
- nemojte mijenjati postojeće propise barem jednu godinu
- ukinite carinski postupak za robu male vrijednosti (za izvoz... ne znam, jedne hrvatske čaše u BiH špediterski papir košta 220 kn + poštarina)
- smanjite troškove poštarine za izvoz - 3 puta je jeftinije poslati istu pošiljku iz Slovenije u RH, negoli obrnuto
- ne prijetite non stop nekakvim novim inspekcijama i slično
- draga državo, plaćajte svoje račune na vrijeme
- poštujte mikrobudžetiranje, svaka državna ustanova mora dobiti novac koji joj budžetom pripada

Eto, moj ekonomski program košta nula kn :)

Tko je glasao

zaustavite zapa

Eto, moj ekonomski program košta nula kn :)
ha, ali bi snizio B.D."Proizvod" bar za 3%, ...i tko bi nam
dao novi kredit za isplate mirovina?...i kakve bi se vijesti
o rastu mogle servirati u predizbornoj kampanji?...i kuda
bi sa iznenada nepotrebnim nosačima štambilja, na cestu?
...nije li to što predlažeš politički neodgovorno?
da je po tebi, ujutro bi se probudili u sasvim drugoj,
dosadnoj i sređenoj, domovini.

Tko je glasao

o lijepa, o draga, o slatka...

Svaki pravi domoljub mora ustati kada mu je domovina u opasnosti i zaštititi je od njezinoga državnog aparata :)

@indian, ispričavam se na bogohulnoj ideji o smanjivanju državne takse i rušenja bdp-a :) Jedino me zbunjuje što sam prije dvije-tri godine postupak kod svog špeditera čekao po dva-tri sata (zbog gužve) a na zadnja dva izvoza sam bio sam u uredu... sa četiri špeditera :)

Tko je glasao

draga državo, plaćajte svoje

draga državo, plaćajte svoje račune na vrijeme
to ce biti zanimljivo vidjet kako ce se izvjesti. ili prodajemo nesto ili se opet zaduzujemo (po meni ovo prvo).
poštujte mikrobudžetiranje, svaka državna ustanova mora dobiti novac koji joj budžetom pripada
a vala i onaj koji joj ne pripada, po sistemu budzet ti je taj i taj, ak ne potrosis sve, znaci da sljedece godine dobijas manje.

Tko je glasao

mikrobudžetiranje

@izomorfizam, znam da zvuči smiješno ali to je užasno velik problem...

Zamisli da si knjižničar u nekoj lijepo maloj školi u malom lijepom mjestu. Školovan si i želiš da ti djeca i učitelji imaju opskrbljenu školsku knjižnicu. Na početku godine dobiješ mikrobudžet škole gdje piše da si za kupnju knjiga i pretplate na časopise dobio 0,8% budžeta škole ili 32.000,00 kn.

Onda države uplate školi počnu kasniti i ravnatelj ti kaže da se strpiš sa narudžbama do iza ljeta. Onda u jesen skupiš gomilu ponuda za knjige i to i odeš ravnatelju, ali on te izvijesti da su... nastvnici otišli na izlet, da im je došla ovrha, da je pukla cijev, ali nisu stigli novci za taj trošak, pa će oni izvesti interno preknjiženje, i uzeti novac od knjižnice za nešto treće. Država to zapravo niti ne sazna (a i da sazna, baš ju briga - jer i ona to non-stop radi).

Hoću reći - čak i oni minimumi koji se tvrde da se izdvajaju za znanost, obrazovanje, školstvo i sl. - se NE izdvajaju, iako piše da su novci tamo utrošeni.

Tko je glasao

ma naravno, nije da mi je

ma naravno, nije da mi je nepoznato - svima koji nisu odabrani a imaju dodira s drzavom ide ona parola "snadji se druze". ovi odabrani su se snasli :)

Tko je glasao

Mislim da bi preciznije bilo

Mislim da bi preciznije bilo reci kako se postaje "veliki poduzetnik" ako se posluje sa drzavom.
Najbolji praktican primjer o cemu se radi su DARS ( drzavne autoceste republike Slovenije) kojima se "dogodila" nesto veca diskrepancija od planiranih 2 mld $ za novu autocestu pa je finalna cijena ispala 8 mld.$.
Kod nas srecom nije bilo nista tome slicno ;)
Sada ce kao posljedicu Slovenija prodati te autoceste, jer ne moze uopce vracati dugove kredita koji su za taj "transparentni" business podignuti.
Inace ne treba sumnjiciti velike poduzetnike po defaultu.
Neki su zaista primjerno iskoristili poticaje za poljoprivredu.
Postali su No1 u uvozu hrane.
MSU ( muzej suvremene umjetnosti) je po cijeni rastao brze nego zlato ili svicarac ;)
Pocetna cijena od 173 mil. kuna iz 2003. se "proljepsala" na kraju izgradnje na izuzetno povoljnih 430 mil. kuna.
I takvih slucajeva x 10000000 i tu smo...
A na kraju jos kolumna:
http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Komentar-Sanje-Modric/Ja-sam-da...
o tzv autohtonim hrvatskim idiotima.
To su oni idioti koji se drze zakona.
A tko je ovdje unazad 20 godina uspio bilo sto ako se drzao zakona?!
Ovo ce sve amenovati i Ustavni sud iako su idioti sad ispali "crnci" u apartheidu, pa bi idioti koji su misteriozno izuzeti iz 1 clana o jednakosti svih izuzeti.
Kad bi postojala neka odvjetnicka kancelarija koja bi se bavila elemetarnim pitanjima zastite ljudskih prava, sad bi primila popis svih koji su do sad platili u zakonskom roku svu papirologiju, obracunala kamate i podvukla crtu a ogroman odstetni zahtjev uputila Vladi na isplatu.
Viktor Orban se zalaze za uvodjenje novog zakona u Madjarskoj, kojim ce biti moguce krivicno goniti politicare koji upropastavaju drzavu losom ekonomskom politikom.
I time stete drzavnom budjeta.
Kad bi nas Predsjednik sa 5-10 stanova ( koji je naprasno zaboravio porez na nekretnine ) obratio malo svoj pogled na ovu amnestiju kriminala, vjerojatno bi prozborio nesto o ovome.
Navodno je on u nekakvoj vezi sa - pravom.
No neka se covjek zabavlja daleko aktuelnijim temama 1941-1945.
Tzv kukuriku "oporbi" zelim dobar tek ma gdje veceras bili ugosceni na veceri!

Tko je glasao

mislim da ne znas pozadinu

mislim da ne znas pozadinu izgradnje cesta u sloveniji..

osnovno je strogo zatvoreni natjecaji domacim tvrtkama. iza toga ide dogovor da se gradi sto duze kako bi se iz budeta te godine trosilo sto manje. posljedica toga je oko 5 puta duza gradnja cesta u sloveniji od normalne. svatko tko zna osnove gradevinske ekonomije zna da je trajanje izgradnje direktno povezano sa isplativoscu projekta.. sto znaci investiciju sto prije staviti u funkciju da bi pocela vracati novac.. jansina vlada je godinama imala drugu politiku sa infrastrukturnim ulaganjima. pogotovo sa odredivanjem prioriteta projekata, tako da je dodatak gubitku i prioritet izgradnje koji su dobile manje isplative dionice.. uglavnom bankrot DARSA je direktna posljedica Jansine politike (koja ce ga na zalost opet dovesti u vrh, jer se njen rezultat pokazao tek za Pahorove vlade)

Za razliku od slovenije, gdje je takav nacin izgradnje bio unaprijed dogovoren izmedu drzave i gradevinskih poduzeca (koja su 75% takoder otisla u stecaj) u Hrvatskoj imamo potpuno stihijske gubitke trenutnim napadajima "inventivnosti" politicara u tom podrucju. Naime kod nas su se desavali visekratni pokusaji naglog punjenja budzeta, vec kako se kome sprdnulo te prebacivanje prioritetnih gradilista na politicki podobna mjesta.. Poznat je pokusaj prebacivanja novca sa ARZ na HAC Zagreb-Sisak koji nije uspio ali je proizveo strasne gubitke zaustavljanjem gradnje vec ugovorenih i zapocetih gradilista na ARZ .. To se isto dogodilo 2008 na dionici kod Rascana.. Kompletan gubitak silnog idiotizma politicara podnjeli su gradevinske firme koje su kasnije kroz razne polukrim dogovore, dodatne radove i slicno "konpenzirale" tako nastale gubitke (uz naravno dodatak odredenim ljudima)..
Da ne kazem kako se dodatni gubitak kod takvih investicija javlja i kasnije, u eksploataciji izgradenog potpuno nestrucnim vodenjem firmi i zaposljavanjem silnih ljudi po babama i stricevima.. te one kao takve proizvode jos dodatnih potpuno nepotrebnih gubitaka..

Uglavnom.. jako puno losih stvari i gubitaka dogada se zbog neznanja, nestrucnosti i gluposti vodecih ljudi u drzavi
Rjesenje vidim u materijalnoj i kaznenoj odgovornosti drzavnih i javnih sluzbenika za poslovanje koje vode.. Mislim da drugog nacina nema. Ovako kako je sad, gdje apsolutno ne odgovaraju za posljedice svojih odluka stanje postaje neizdrzivo ali i neodrizivo.. raspadamo se na sve strane

(ko ima volje nek pogleda intervju sa Jasnom Babic, na kapita networku, stavila sam na blog http://lunoprof.bloger.hr/post/o-pavicu-jadranki-kosor-i-novinarima-u-hr... jedan dio se odnosi na javna poduzeca a i ostalo je vrlo interesantno, u stvari je super interview)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Zašto kupivati na kredit?

Sve je to posljedica Tuđmanove glupe ideje da banke “proda” strancima, jer su u Italiji i Austriji niske kamate. Pa ce onda austrijske i talijanske banke i u Hrvatskoj raditi uz niske kamate. U Austriji je kamata na depozit po viđenju (dakle onaj koji možeš u svakom trenutku podići) 1 posto ili manje. Ali austrijske banke u Hrvatskoj traže, 6, 7 i više posto kamata. Nisu lude da u takvoj financijskog močvari posuđuju novac za manje. Pa hrvatske banke (ako tako nešto postoji) također traže visoke kamate.
Uz takve kamate nijedna privredna grana (osim možda prodaja droge) ne može se isplatiti. Poduzetnik mora koristiti bančina sredstva da kupuje robu odnosno material, pa mu onda profit mora biti viši od kamatne stope. Uz to država naplaćuje ogromne poreze, od PDV-a najvišeg u Evropi pa do izmišljenih “doprinosa” za kulturu, vodu, spomenike i slično, pa niti jedna tvrtka ne može biti profitabilna. Pa pogledajte samo preradu ribe. Prije 100 godina imali smo pedesetak tvornica za preradu ribe odnosno za proizvodnju ribljih konzervi. Ostalo ih je samo nekoliko, a jedna od najstariji nije mogla dobro poslovati pa je prodana u Srbiju. U Srbiji (koja nema mora, pa ni sardela ili inčuna) ta tvornica dobro radi i zarađuje iako je kupila stare strojeve i mora uvoziti ribu. U Hrvatskoj, gdje ribe ima, ne može. Pa zar to nije najbolji dokaz kako nam je trula i rastrošna država koja uništava vlastitu privredu.
A kupovanje na kredit je posljedica nepromišljenih građana. Oni su vjerovali da će višestranački izbori proizvesti neko instant bogatstv. A dijelom su naslijedili vjerovanje das u krediti “laki” način života jer u stalnoj i visokoj jugoslavenskoj inflaciji vjerovnici nikad nisu bankama vratili cijelu vrijednost kredita. Nije bilo “valutne klauzule” pa je otplata tokom godina bila sve manja i manja. To povjerenje u kredite stvorilo je Eldorado za banke. U staroj (lošoj) Jugi trebalo se opskrbiti kojekakvim potvrdama o plaći i o tome da nemate dugova da bi vam banka odobrila kredit. Danas vam se krediti nude bez obzira na vašu kreditnu sposobnost. Naravno – ne privredi, jer njoj banke ne vjeruju. Zato vjeruju građanima koji kupuju nekretnine ili automobile, jer će se osigurati hipotekama. A umjesto da građani štede pa da kupe automobile kada imaju novce, oni uzimaju na kredit i vrlo često ostanu bez automobile jer ga ne mogu otplaćivati. Ili unište automobile, ukraden im je, a otplata ostaje.
Ja sam se sam zaprepastio kada sam izračunao koliko sam uštedio jer sam automobile kupovao za gotovinu. Od 1994 do danas kupio sam 4 automobila srednje klase. Prvi je koštao oko 15.000 eura (tada su još bile marke, a carina je bila visoka), ostala tri oko 12.000 eura. Dakle ukupno za 4 automobila oko 50.000 eura. Dok sam vozio prvi kojeg sam kupio za ušteđevinu, štedio sam za slijedeći otprilike toliko koliko bi plaćao otplatu banci. Slijedeći automobil sam uvijek kupio po principu staro-za-novo, pa mi je prodavač uzeo 4 ili 5 godina stari auto i priznao dio cijene. Današnji automobil sam kupio 2009 godine i danas mogu reći da bih za kamate bankama platio više od 60.000 eura da nisam automobile kupovao za gotovinu. Dakle uštedio sam više od polovice troška i kada prolazim pokraj neke banke, ne muče me ni švicarci ni euri. Zar se taklo ne mogu ponašati i ostali. Zašto odmah trče u banku po kredit, kada mogu pričekati i štedjeti novac za kupnju, a uz to će i dobiti nešto kamata i povećati svoj ulog.

Tko je glasao

naravno, no takav nacin

naravno, no takav nacin razmisljanja se odnosi na privatne osobe, ne na poduzetnistvo.. cash flow, likvidnost i ostale potrebne stvari za bussines su uzrok zasto poduzetnicima nije moguce investicije raditi sa 100% zalihama novca..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Jako dobro si

to prikazao,mada malo skraćeno ,čini mi se.
Valjda se čuvaš za komentare,,,,)))))))))
E,ajd probaj pojasniti ,ja se slabo kužim u te stvari,od kuda ovima lova da plaćaju mimo računa,narukvicu.

Naime,javna je tajna da je masu radnika prijavljeno na minimalcu,a resto ide na ruku,

Od kuda lova za isplate na ruku. Što je sa OIB -om.
Isto tako,oni koji rade a ne primaju plaću- isto nešto dobijaju na ruke,mnogi.

Kako to komentiraš.

sve dobro...

Tko je glasao

postoji vise nacina. ovisi i

postoji vise nacina. ovisi i o vrsti posla kojim se bave. obzirom da nema poreznih olaksica sve poslove sa privatnim osobama povoljno je obaviti na "crno" tj. bez racuna i onome koji radi i onome koji kupuje. tu je prvi generator "crne love", dakle i cash isplate placa..

s druge strane postoje mnoge djelatnosti koje svoj utrzak temelje na cashu.. kompletna maloprodaja, kafici, restorani..

taj novac se ponekad prijavljuje kao prihod ali ponekad i ne.. u svakom slucaju barem dio se ne uplacuje na racun..

ako nema evidencije (izdanog racuna) vrlo je jednostavno i prakticno neuhvatljivo..

na taj nacin se moze vrsiti isplata radnika i kad je firma u blokadi. sto je za radnika na koncu povoljno, jer ipak dobije nesto. naime porezna uprava i drzavne dadzbine se prve naplacuju, a tek iza toga se moze dalje.. pa ako nema dovoljno novca to znaci da radnik uopce ne moze dobiti placu, a drzavu ionako nije briga.

ima i poduzeca koja to rade sasvim glupo. podignu cash i isplate ne pravdajuci nekim troskom. uglavnom su to "hrvatski kauboji" koji se pouzdaju u svoje "politicke istomisljenike" koji ce im to vec nekako srediti mitom ili vezom..

na koncu, vlasnik uvijek moze podignuti dobit, platiti porez na nju, sto je bitno manje od svih opterecenja na placu i podijeliti tu dobit sa radnicima kao da im je dao placu.. manje drzavi, manje mirovinskom, socijalnom itd..

eto.. ima svasta.. zakoni su losi, mislim da stimuliraju takve isplate. od 2005 hdz je mnoge zakone promijenio i prebacio jos veci dio "poduzetnickih" poslovanja na crno trziste

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

eto.. ima svasta.. zakoni su

eto.. ima svasta.. zakoni su losi, mislim da stimuliraju takve isplate. od 2005 hdz je mnoge zakone promijenio i prebacio jos veci dio "poduzetnickih" poslovanja na crno trziste

Meni se nekako čini da su crna i siva ekonomija konstante našeg društva, bez obzira na režim pod kojim ljudi žive. Vrijedilo bi istražiti tu pojavu iz različitih aspekata. Mislim da bismo onda možda mogli shvatiti i zašto nema većih društvenih nemira, između ostalog. Jedan dio te priče odnosi se i na posjedovanje nekretnina, o čemu su nas obrazovali i neki dobro upućeni članovi i članice pollitika.com. Drugi dio otpada na svakondnevnu korupciju, a ostalo je kulturološki i povijesno uvjetovano preživljavanje u uvjetima gdje ni jedna država ne traje dulje od 50 godina. Kako inače objasniti da onoliki broj ljudi kojima će banke zaplijeniti imovinu, zbog neplaćanja kredita, još uvijek nisu ni a rekli?

nemesis

Tko je glasao

siva ekonomija je stimulirana

siva ekonomija je stimulirana ali kontrolirano i u socijalizmu. dakle postoji konstanta. no ona se svodila na privatne pogodbe osoba, a ne na poslovanje poduzeca. kao i na dodatnu zaradu iz poljoprivrede, koja se tolerirala.
osim naravno birtijasa, kojima to valjda spada u opsi posla..

razlog tome su relativno niske place iz tog doba. uravnilovka. i sprecavanje socijalnih nemira. medutim, citavo drustvo je tako funkcioniralo. cak je i radno vrijeme bilo tome prilagodeno jer se zavrsavalo s poslom u 15.00

danas, ako se uzme u obzir da je odabran kapitalisticki model drustva nije moguce na taj nacin funkcionirati relativno normalno. stvar je u preraspodjeli dobara.
drzava se ne hrani iz svoje drzavne tkzv. radnicke imovine od svih jednako, pa izostaje taj dio drzavnog kapitala koji je nastao radom tisuce malih prihoda.

koliko god svi pokazatelji kazu da je neprirodno stvarati sistem varanja drzave u kapitalizmu nasi politicari to naocigled rade. stvaraju crno polje rada.
time rjesavaju vise problema.
prvo i osnovno je sprecavanje socijalnih nemira jer sami nisu sposobni stvoriti slobodno trziste, zatim stvaranje ovisnih od aparata. naime, poslodavci koji rade na crno automatski su podlozni ucjeni "aparata drzave". oni ju tada apsolutno moraju podrzavati da bi taj posao mogli neosmetano obavljati. cak i kad to prestanu raditi ostaju ucjenjivi jer se moze kazniti mislim i deset godina unazad.

s druge strane tako hrane i drzavnu birokraciju, stvarajuci im prikladno trziste za uzimanje mita.

dakle drzavi sa upravom kao nasa to pase. imamo poslusnike i podobne. samo marginalne i nepodobne kaznjavamo, i to drakonski.

zakoni u sferi trgovackog prava nisu formirani kao stimulirajuci, vec iskljucivo kao represivni. neprimjerene kazne itd.. takoder stvaraju masu koja slusa i ne buni se.

ljudi, radnici... mislim da ne misle dalje od nosa. cudom se cude kad netko ima malu penziju, ali svatko rado uzme koju pinku na crno. pa vidis da drzava krade, kazu.. sto ne bih uzeo, ionako ce mi penzija biti mala.. placa.. svejedno..

e sad.. stanje koje imamo danas ne znam koliko je stimulirano svjesno od hdz-a a koliko je proizvod idiotizma i neznanja. no u svakom slucaju je ocito da stimulira crno trziste, a bijelo istovremeno potpuno destabilizira i tjera u stecaj. mislim da dio problema lezi stvarno i u neznanju vodecih ljudi koji su recimo ukidanjem poreznih olaksica te godine uzeli par tisuca vise odmah. to sto su zbog toga izgubili sljedece stotine tisuca mislim da ih nije briga, a mozda ljudi kao suker ili kosor to apsolutno ni ne shvacaju.

nekretnine.. su posljedica sasvim druge price. krive procjene ljudi koji su ih kupovali. naprosto je gradanstvo prenjelo drzavno ponasanje na privatne financije i zaduzilo se vise nego li je bilo moguce za njihove prihode. potpuno nerazumno. no svatko mora za svoje osobne odluke znati snositi posljedice, jednako kao sto je bez prisile odlucio uzeti kredit.sada mora bez trazenja neke vece pomoci onih koji nista s tim nemaju snositi i posljedice svoje odluke..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ehm...

... koju imovinu? :)

Automobili su na leasing (dakle ne glase na onoga tko ga plaća do pune isplate), stanovi su na kredit (s upisanom punom hipotekom, fiducijarnim vlasništvom banke i slično), slike su kupljene bez računa, lcd ekrani isto... Stare kuće nemaju valjane vlasničke listove, stanovi nisu etažirani... živo me zanima kako će to izgledati u praksi.

Dobro je pitao jedan komentator na nekom forumu - hoće li ti ovršnici raditi i kada država duguje nekoj firmi?

Tko je glasao

privatne osobe su uglavnom

privatne osobe su uglavnom kupile aute podizuci nenamjenske kredite. ima jako malo ljudi koji su kupili aute na leasing..

no izgubiti auto nije nepremostivi problem..

ovo drugo ce biti.

stanovi za kupljen enekretnine glase na vlasnike stanova, ne na banku. banka ima upis hipoteke. no obzirom na nesredene zakone banke su mahom visekratno osigurane.. prvo zapljenom place (koja je po starim ugovorima u 100% iznosu i nema nacina osim uz pristanak banke zaustaviti takvu ovrhu (za sve ugovore do mislim 2007 to vrijedi).. dakle kad ne budu mogli naplacivati iz place, onda moraju ovrsnim postupkom zatraziti drazbu.. i stan ide na bubanj, ljudi na cestu. bankama je cilj da se do tada sto vise naplati, jer drazba zasigurno nece dati puni iznos procjene nekretnine. zato sto su danas pale cijene a i zato sto ce se vecina stanova prodati tek u na 2 ili 3 drzabi za 1/3 procjenjene vrijednosti. u svakom slucaju jos uvijek postoji sansa da same banke ponude neka suvislija rjesenja jer ni njima ne pase prodaja na drazbi.. bez obzira sto je hipotekarna vrijednost minimalno 1,5 puta veca od iznosa kredita..

tu postoji jos mnogo dodatnih nepovoljnih okolnosti za gradane koje je nas zakon dopustio.. svi krediti imaju par vrsti osiguranja.. jamce, zivotno, ostala imovina, sto znaci nekretnine ali i inventar stanova.. a tek kad iscrpe sve to ide drazba i prodaja

uz korekciju nekih zakona moglo bi se dovesti gradanstvo u povoljniji polozaj nego sto ga sad imaju. mislim da bi to bilo nuzno. i time im dati sansu da sami rjesavaju dogovorom s bankom svoj problem. jer su ipak obje strane vrlo zainteresirane da se ispostuje prvobitni dogovor

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ah, da ne zaboravim.. ako

ah, da ne zaboravim.. ako banka ne dobije dovoljno novca za dane kredite od prodaje stana na drazbi osoba ostaje i dalje duzna..

sto znaci da osim sto nece imati stan, iz place ce joj se vjerojatno citav zivot uzimati za kredit..

ili ce proglasiti osobni bankrot, kad to zazivi, sto znaci da ce joj prakticno citav zivot ostati nesto lsicno socijalnom minumu i biti ce pod tudom upravom (ono, ak ti stecajni upravitelj dozvoli, mos si kupiti telkac, ako ne ne smijes)

tak zap, nije to bas tak vic i nemoguce kak si ti razmisljas

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Joj, ovo zvuči sablasno!

Želiš li reći, npr:

1. Imam stan od 100.000 €, čiji je vlasnik banka koja mi je dala kredit.
2. Dugujem banci 80.000 €.
3. Ne mogu plaćati - slijedi ovrha, banka uzima stan.
4. Banka proda stan za 50.000 €.
5. Ja i dalje dugujem banci 30.000 € ???

Mogu se odmah ubit!

Pogotovo s obzirom na ovo -:

"Za mjesec dana bit će izabrano 100 javnih ovrhovoditelja u 65 gradova, koji će od 1. siječnja 2012. potpuno samostalno, bez sudova, provoditi ovrhe nad kućama, automobilima, plaćama i drugom imovinom i prihodima građana. I ne samo to, oni će voditi i dražbe na kojima će umjesto sudova prodavati sve – od kuća do slika i nakita." - http://blog.vecernji.hr/snjezana-nemec/2011/08/26/sto-novih-serifa-stize/

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@Bigulica

U pravu si - ali i do sada je to vrijedilo. Kod ovršnog postupaka te vrste ima tri četiri stupnja prodaje - na prvom se traži 100% procijenjene vrijednosti, na drugom 75%, na trećem 50%, a na čevrtom "daj što daš". No, osim ako nije u sprezi s stambenom mafijom, banci baš i nije u interesu da joj ostaneš 30.000€ dužna.

I mala je greška. Nije banka vlasnik stana - nego ti. Zato i moraš imati policu životnog osiguranja i osiguranja od požara vinkuliranu korist banke, i za to na tvom vlasničkom listu stoji bančina hipoteka.

Ajmo biti pošteni - da si ti banka - kako bi natjerala nekoga da ti otplaćuje uredno rate? :)

Tko je glasao

Ne znam, nisam ja banka ;)

Ali se samo pitam - zašto se nekad kredit dobivao tako teško, a danas tako lako?

Pa se pitam još - kako u ekonomiji gdje je sve krenulo nizbrdo, ruže cvjetaju samo bankama, po čemu smo presedan u svijetu?

Pa se još pitam - kako banke, fiskalna i monetarna politika mirno gledaju kako im se urušava supstanca iz koje cicaju svoje profite?
...
Aha, kužim, uvest će šerife!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

mislim da grijesi u postavci

mislim da grijesi u postavci problema..

ljudi su ti, gradani koji su formirali vlast dakle i fiskalnu i monetarnu politiku..

politika je posljedica odluke gradana..

banke su ako su privatne po defautu nevezane za politiku i rade ono sto im je posao. zaraduju. no ako je politika kriva te postaje ovisna o bankama onda je to za banke jos samo jedan dodatni izvor prihoda.

dakle sami smo si krivi sto smo s domacom politikom odabrali krive ljude koji su formirali takav sistem u koje samo gradani gube..

sto god da se dogodi, nije realno ocekivati da ce banke tj. vlasnici banaka izgubiti, jer ako si malo razmislis oni nista sada nemaju. znaci nista mogu zamijeniti za opipljivu stvar u konacnosti neke financijske katastrofe.. a ljudi, gradani ce do tada postati roblje..

smijesno je koliko negiramo svoju vlastitu krivicu i sve prebacujemo na banke. da li se itko bunio ove godine na silna zaduzenja koje je hrvatska drzava napravila.. nije. ali se buni protiv banaka kad ne moze vratiti svoj vlastiti kredit. krivo. potpuno krivi stav. on taj kredit ne moze vratiti ne radi banke, vec radi sebe i krive procjene svojih mogucnosti, te radi krivih poteza politike na koje se apsolutno ne buni vec uziva sto ga ona kupuje.. ne smanjenjem mirovina, socijalnim davanjima, sluzbom u administraciji .. itd itd..

da li su banke potencirale takvo stanje, stimulirale? jesu naravno. ali to i je njihov posao. dakle uspjesno su ga obavili. politicari koji bi trebali zastupati gradane nisu. jedino promjenom odnosa politicara/drzave i banaka moze doci do preraspodjele snaga i pravednijeg drustvenog uredenja.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mantra

gradani koji su formirali vlast dakle i fiskalnu i monetarnu politiku..
politika je posljedica odluke gradana..

Netočno!

Tko je glasao

krivo golgota postavljas..

krivo golgota postavljas.. postoje globalna kretanja, uzrocno posljedicna, planirana i dirigirana. no nitko ne moze prisiliti ljude da glasaju za sanadera ako to ne zele..

tvoja logika kaze da ako je svijet lopovski ti nisi kadar ni svoju zajednicu, svoje dijete odgojiti kao postenog covjeka. ja mislim da je to kriva postavka. lokalno mozes itekako djelovati.

dakle ne mogu sprijeciti 3 svjetski rat, vjerojatno cak u tome ni ucestvovati, ali mogu utjecati na izbor gradonacelnika zagreba.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Diktat elita na odgoj i obrazovanje je etalon

tvoja logika kaze da ako je svijet lopovski ti nisi kadar ni svoju zajednicu, svoje dijete odgojiti kao postenog covjeka. ja mislim da je to kriva postavka. lokalno mozes itekako djelovati.
Zanimljivo kako olako tumačiš moju logiku, iritira me kad vidim da pojedinac ima kapaciteta da nekaj ispravno pročita - a inzistira na krivom. Dakle niti sam tak rekel niti je logika tako usmjerena...

Tko je glasao

Diktat elita

Golgota tko želi pronaći informaciju može,dostupna mu je isto kao što su mu dostupne najnovije sličice i slikopiščići iz
života bogatih i slavnih.

Nema izgovora za glupost i ne uključivanje kada ti egzistencija o tome ovisi pa makar se to svelo samo na glasačku kutiju.

Reanimator

Tko je glasao

mislim da grijesi u postavci

mislim da grijesi u postavci problema.. Danas se osjećam kao da mi je 25 68-me :)
ljudi su ti, gradani koji su formirali vlast dakle i fiskalnu i monetarnu politiku..Ma daj luno, znam da je vruće...
da li su banke potencirale takvo stanje, stimulirale? jesu naravno. ali to i je njihov posao. dakle uspjesno su ga obavili. politicari koji bi trebali zastupati gradane nisu. jedino promjenom odnosa politicara/drzave i banaka moze doci do preraspodjele snaga i pravednijeg drustvenog uredenja.Proradila klima ;)

Sjetila sam se i diskusije koju sam vodila s Hatzijem, gdje sam i ja njemu spočitavala naivnost, brzopletost i maltene pohlepu građana (države) koji su lakomisleno uzimali kredite u švicarcima - iza svega navedenog većinom i dalje stojim, uz važan dodatak - odgovornost na nemogućnost vraćanja dugova ne leži samo na građanima, već i na onima koji su aktivno pripomogli toj nemogućnosti, a sad ne žele snositi/podijeliti rizik.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

zasto bi? ni gradani ne zele

zasto bi?

ni gradani ne zele snositi rizik svojih odluka, kako u privatnim financijama tako i u odabiru politike, tj. drzavnim financijama..

banke nisu nikad ni zamisljene kao drustvene tj. humanitarne udruge. ne razumijem zasto ocekujes od njih promjenu identiteta?

banke su oduvijek bile ovakve, bilo je glupo od naroda bilo sto drugo ocekivati.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci