Tagovi

Razvodnjavanje navodnjavanja

Kod nas se svi problemi nekako sažimaju u par točaka i onda imamo par čarobnih rješanja koji će nas osloboditi svih naših problema i napraviti od Hrvatske zemlju blagostanja.

Jedno od tih rješenja jest i navodnjavanje poljoprivrednih površina i ja nisam protiv toga. Mislim da bi navodnjavanje moglo donijeti puno dobra i poljoprivredi i društvu sveukupno, ali mora se obaviti kako treba. Moramo vidjeti što dobivamo i po kakvoj cijeni i tko će sve to platiti, a tko izvući korist i hoće li itko uopće izvući korist.

Najprije se valja pitati je li navodnjavanje jedini problem u poljoprivredi. Čini mi se da nije. Ima tu nesigurnosti oko otkupnih cijena pa ljudi ne proizvode jer ne znaju pošto će prodati, pa onda bilo je priče i o problemima sa skladištenjem. Što sa žitom, prodati ga odmah ili platiti skladištenje u silosu pa čekati bolju cijenu.
Tu je bila i priča o hladnjačama u kojima bi se skladištile jabuke tako da ih se ne mora prodati po niskoj cijeni odmah nakon branja.
Imamo i neisplaćene poticaje i nesigurnost oko toga koliki će biti poticaji i tko ih može dobiti. i to dovodi do nesigurnosti.
pa pad otkupnih cijena mlijeka i visoke rate kredita koji su uzimali seljaci za osuvremenjivanje proizvodnje. Sve to dovelo je do pada i prestanka proizvodnje mnogih mljekara.

Onda imam i primjer koji sam vidio na televiziji gdje je napravljen sustav koji omogućuje navodnjavanje ali poljoprivrednik ga ne koristi jer mu je jeftinije proizvoditi bez navodnjavanja, a ako se dogodi suša onda mu lijepo isplate odštetu za elementarne nepogode i on je opet u plusu.

Pa onda imamo seljake koji zbog nesređenog tržišta, nezainteresiranosti velikih trgovačkih lanaca za male proizvođače, male otkupne cijene i jefinog uvoza ne mogu prodati proizvedeno, a neki i zaoravaju ono što su proizveli.

Znači ima i puno drugih stvari koje isto treba popraviti u poljoprivredi, mnoge od tih stvari ne traže ni velike projekte, ni velike novce, ni dugo vremena da se ostvare.
Ali tu nema milijadi i građevinski sektor se ne može igrati nacrtima i bagerima.

A sad idemo na samo navodnjavanje.

Navodnjavanje bi sigurno donijelo veću stabilnostu proizvodnje i veće prinose, ali bi stigli i veći troškovi. Treba paltiti pumpanje vode, sustave za navodnjavanje, vodu...

Da ne bi ispalo kao s modernizacijom mliječnih farmi. Povećala se i proizvodnja i broj krava i kvaliteta mlijeka, ali i troškovi su toliko narasli da su mnogi bakrotirali i sad na kraju imamo moderne prazne farme specijalizirane za proizvodnu ničega.
Pa onda slično je i s autocestama. Moderne, brze, uglavnom poluprazne i toliko skupe da država ne zna što bi s njima. Više štete nego koristi.

Znači treba postaviti i pitanje tko će sve to platiti, na kakav način, kako će se plaćati održavenje sustava i korištenje vode.

Vjerojatno će tamo gdje se dovede navodnjavanje rasti cijena zemlje. Može i tu biti špekulacija. Pa tko će dobiti na korištenje zemlju koju se može navodnjavati?
Da ne bi ispalo da bi svi mi financirali gradnju i održavanje sustava a onda se zemlja da jeftino stranim i domaćim investitorima koji dižu ogromne pare od uzgoja subvencionirane proizvodnje, troše na luksuz, zaposle par ljudi na minimalac i drže govore o glupim i lijenim građanima Hrvatske koji imaju ono što su i zaslužili, troše previše i žive iznad svojih mogućnosti.

Možda bi i sustav navodnjavanja dali u koncesiju, kao što se hoće i s autocestama napraviti.

Dakle, sve može ispasti super i da svima nama bude bolje. Da poljprivrednici mogu raditi, napredovati i zarađivati. Da svi građani imaju korist od njihovog rada, da imamo jeftinu domaću hranu.
Ali isto tako se to može pretvoriti u još jednu noćnu moru, trošak za nešto što ne vraća korist društvu, poligon za lupešćinu.

Mislim da je vrijema da sad dok se još nije počelo raditi postave prava pitanja tako da se jednog dana ne začudimo u što se pretvorilo još jedno obećanje boljeg života za ljude u ovoj našoj zemlji.

Komentari

Petar Čobanković, Tomo

Petar Čobanković, Tomo Čuljak, Božo Galić , Zdravko Krmek su u 8 godina HDZ-ove vladavine iz Hrvatskih voda u županiju vukovarsko-srijemsku za projekte gradnje kanala dunav-sava i uređenje kanalske mreže , izradu sustava za navodnjavanje već potrošili 2,4 milijarde kuna ili otprilike trećinu očekivane investicije gradnje kanala a da u funkciju navcodnjavanja nisu stavili niti jedan hektar - rezultat 0.

Cilj svih tih ulaganja je da određene firme tipa MORE d.o.o. , Cerić dobiju nekoliko desetaka milijuna posla.

Da oni doista žele napraviti sustav za navodnjavanje tada su iz dobivenih sredstava trebali financirati crpne stanice uz rijeku Savu i Dunav , pročistiti kanalsku mrežu uz te rijeke i za 100-tinjak milijuna kuna mogli smo navodnjavati cca 20 000 hektara ali ponavljam samo navodnjavanje nije niti cilj niti interes.
Postoji Plan navodnjavanja županije vukovarsko-srijemske ali po njemu se rade samo najskuplji projekti i oni koje je najteže realizirati a ovi jednostavni , jeftini koji brzo i za malo novaca mogu biti u funkciji nisu ni u skorom planu za realizaciju.

Drugi problem na koji i ti upozoravaš je sadašnja struktura poljoprivredne proizvodnje koja bi se morala mijenjati i za koju bi trebala infrastruktura skladišta, hladnjače, sortirnice, pakirnice i prerađivački kapaciteti a svega toga nema.

Zbog toga će gradnja kanala Dunav-Sava , koji će omogućiti navodnjavanje 50 000 hektara jednako kao i sada Sava i Dunav, biti još jedna promašena investicija koja osim dugova i punjenja Remetinca ništa dobro donijeti neće ni RH ni Slavoniji.
Cijena vode za navodnjavanje je oko 1 kn/m3 na našem području kiše ima godišnje oko 800 mm/m2 a u sušnim razdobljima oko 600 mm/m2 znači potrebno je navodnjavati max 500 mm/m2 ili oko 0,5 m3/m2 dok je većini kultura dovoljno i 0,25 m3/m2 u pravom trenutku što je dodatni trošak oko 2.500,00 kn po hektaru pa i manje da bi prinosi bili cca 30% veći od redovnih ili gotovo 2 puta od prinosa u vrijeme suše kada i cijene tih proizvoda zbog manjih prinosa rastu i do 50% tako da je ukupni efekt velik i ulaganje prihvatljivo.

Dakle da bi sustav navodnjavanja zaživio potrebno je kao i u svemu krenuti od manjih površina , stjecati znanja i iskustva kod seljaka, uspostaviti kvalitetan sustav kontrole rada i održavanja sustava navodnjavanja na održiv način kako se nebi zapustio, mijenjati strukturu proizvodnje, graditi potrebne skladišne i prerađivačke kapacitete i itd.
Nemože se predlagati samo gradnja sustava za navodnjavanje bez cijelovitog programa razvopja poljoprivredne i industrijske proizvodnje na to području a o tome se niti ne razmišlja a pogotovo takvo nešto nije ni predviđeno našim prostornim planovima (izuzev kanala) a i oni domaći investitori koji i pokušaju ostvariti investiciju u prerađivačke kapacitete imaju brdo problema pa odustanu već u početnoj fazi.

Prazna priča s ciljem zamračivanja novaca.

Tko je glasao

prazna priča kao i mnogo

prazna priča kao i mnogo drugih, a i ako je cilj dalek i grandiozan i uključuje milijarde onda je lakše muljati i prodati priču. onda može svatko pričati bajke. da recimo karamarka pitaš o prinosima i količini padalina vjerojatno ne bi znao što reći.

a i već lagano smeta to da uvijek želimo nešto daleko, što nemamo, a ne koristimo ono što imamo. i naravno seve što želiom je san i ostvarenje svih naših snova tek dok ne postane stvarnost a onda se pretvori u noćnu moru i mi krećemo za novim snom.
samo da dobijemo hrvatsku pa kad je dobijemo samo da užemo u eu, sad bi sve bilo riješeno samo da izađemi iz eu, da samo da izgradimo autoceste pa sad nevalja, sad samo da rekonstruiramo željeznicu, ap ni to ne valja, samo da napravimo kanal dunav sava i riječnu luku kod zg. samo ovo samoo ono ali nikad ono što već imamo ne valja.

Tko je glasao

kak ne valja?

kak ne valja? ovo što mi imamo je idealan san svih "zelenih" na svijetu.
Čuvamo prirodne resurse, jer nemamo industriju, zrak i voda su čisti i nezagađeni, ljudi nisu skloni pretjeranom konzumerizmu jer nemaju love. Naš ekonomski model je dokaz da se može živjeti u društvu koje nema za cilj kontinuirani rast i profit. Mi imamo ekonomski model sa kontinuiranim padom, sa očuvanjem prirodnih resursa, i ravnotežom između ljudskih potreba i nedirnute prirode i okoliša i socijalizacijom gubitaka.
Umjereni smo u svojim potrebama, živimo u egalitarnom društvu u kojem je plaća od 7-8 K kuna pravo bogatstvo, a ni naši tajkunčići nisu baš bog zna kaj u svjetskim razmjerima. Čak nam je najnovija zvijezda na političkom nebu deklarirana "zelena", jedino malo smeta onaj -y- na kraju prezimena.
ne znam, što bi ti htio?

Tko je glasao

Di ces o navodnjavanju kad

Di ces o navodnjavanju kad pada ko iz kabla i poplave ruse sve oko sebe.
http://youtu.be/rjI7M464xy0

Tko je glasao

pa ovi iz hdz-a a i

pa ovi iz hdz-a a i kukurikavci nešto spominju navodnjavanja pa ja da na vrijeme upozorim na neke radosti navodnjavanja.
poslije bude prekasno pa ljudi kažu da sam i ja kriv da smo svi to željeli da smo s vi odgovorni.... e pa neka ostane trag, da su se pitanja postavljala na vrijeme.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci