Tagovi

Razumije li vlast što se događa?

Usmjeravaju li nas dugoročno na znatno nižu razinu osobnog i javnog standarda u odnosu na 2008. godinu ili nas pripremaju za povećanje blagostanja?

1 Loše ideje vlasti (riječi i sudovi,pojam iz logike) vode pogrešnim ocjenama situacije, a one pogrešnim odlukama o razvoju i neuspjehu
Osobe koriste riječi, riječi povezuju sa pojmovima ili definicijama i to mogu činiti uspješno ili neuspješno. Ako to čine neuspješno njihova predodžba (ne znanje) o svijetu je neistinita, pa je vjerojatnost uspjeha njihova odlučivanja i rada mala.

Nestručne riječi utječu na stvaranje nestručnih sudova koji odlučivanje, ponašanje i rad čine lošim i uzrokuju degradaciju i samouništenje osoba, organizacija i država.
Kada se koriste stručne riječi i sudovi, ponašanje, odlučivanje i rad se odvijaju optimalno te se osoba, organizacija i država razvijaju.

Na zaostajanje, propadanje i degradaciju države jako utječe prevladavajuće vjerovanje vlasti.
Vjerovanje se sastoji od ideologije koja je suprotna od stručnoga ili su njeni učinci neizvjesni, neznanja, nedovoljnih i loših podataka i informacija, oskudnog znanja.

Vlast i vladajući koristeći u mišljenju loše koncepte i sudove stvaraju sebi analitička ograničenja, pogrešne predodžbe koje im to uz nedovoljno znanja i neznanje onemogućavaju da razumiju što se dešava, a zbog toga ni što je potrebno napraviti.
Vjerovanje rasipa resurse i ne koristi potencijale države i prilike te siromaši državu.
Za degradaciju, zaostajenje i siromašenje ne treba mnogo znati.

2 Sud vlasti da su objektivne okolnosti „globalna kriza“, globalizacija uzroci siromašenja je neistinit
Kad bi to bilo tako onda ne bi moglo biti napretka. Moguće su dvije opcije.
* Prva optužiti okolnosti, vjerovati da si u pravu i trpjeti loše učinke toga te zaostati.
* Druga učiti, sebe usavršiti, djelovati prema novim spoznajama i ostvarivati rezultate.
Prva opcija je loša.

Kriza ne postoji. Tu riječ koriste ideologije.
* Prema financijskoj struci postoje bogaćenje i siromašenje koji uključuju povećanje ili smanjenje prihoda i imovine.
* Prema upravljačkoj struci postoje procesi razvoja koji povećavaju konkurentsku moć i procesi neracionalnog korištenja resursa i zaostajanja u razvoju koji smanjuju konkurentsku moć.
* Prema organizacijskoj struci postoje učinkovitost/sekunde i troškovi rada-ne plaća.

Statistički podatci pokazuju da se događa istovremeno i povećanje siromaštva i smanjenje konkurentske moći.

Na procese razvoja ili zaostajanja države najviše utječe kvaliteta upravljanja vlasti koja putem zakona regulira odnose aktera u državi i utječe na konkurentnu sposobnost domaćih poduzetnika i građana na domaćem i stranom tržištu.

3 Subjektivne slabosti i prijetnje u državi
Pogrešna dijagnoza vlasti o uzrocima siromašenja koja optužuje okolnosti uzrokuje pogrešno oblikovanje sredstava javnih politika pa će se nastaviti povećanje siromaštva.

Osnovni uzrok zaostajanja države je subjektivan – loše vlasti i upravljački dio središnje državne uprave.

4 Dobre objektivne karakteristike resursa
Objektivne okolnosti u zemlji su dobre (ocjena od pet mogućih ocjena). Država ima resurse, neiskorištenu poljoprivrednu zemlju, neiskorištene ljude, neiskorištene kapacitete industrija, i drugo.
Imamo i novac jer se godišnje nepotrebno gube milijarde kune zbog lošeg upravljanja.

Vlada i upravljači državnih djelatnosti imaju malu sposobnost upravljanja pa ne koriste dobre objektivne okolnosti, resurse i prilike koji su im na raspolaganju, a troškovi javnog sektora i porezi su preveliki.
Država ima sve uvjete za razvoj (udvostručenje osobnog standarda) uključujući i dostupno znanje na tržištu, ali je mala vjerojatnost da se ono desi.

5 Važne neistine i istine
Neistina je da država ovisi o uspjehu privreda.
Istina je da uspjeh gospodarstva ovisi o jeftinoj i kvalitetnoj javnoj usluzi, povoljnom financiranju, poštenim tržišnim uvjetima, zaštiti od nepoštene inozemne konkurencije, te kvaliteti obrazovanja.

Neistina je da je privreda u krizi. Dio privatne privrede posluje dobro -to je najvitalniji dio države, dio privatne privrede propada (dio mora zbog loših procesa u poduzećima, a dio zbog lošeg djelovanja vlasti), dio privatne privrede uništava ostale dijelove privrede.
Javna poduzeća su zaostala u razvoju i štetno djeluju na privredu.
Najlošija je središnja državna uprava i zatim cijeli javni sektor. Oni već gotovo četvrt stoljeća stalno mijenjaju zakone (sustav), a unatoč tome od njih se stalno očekuju reforme. To znači da su u lošem stanju.

Neistina je da se država zadužuje zbog plaćanja kamata na kredite. Država se zadužuje da bi platila nepotrebne troškove javnog sektora, zbog toga jer još uvijek ne naplaćuje svoje prihode uredno i zbog toga jer ostvaruje nedovoljno povećanja dodane vrijednosti.

Neistina je da prosječni građanin može sam odrediti svoju uspješnost.
Istina da prosječni građanin ima veću vjerojatnost uspjeha ako živi u državi koja ima razvijen javni sektor.

6 Tri grupe razloga zašto vlast ne razumije što se događa
Pravne i psihološke razloge ovdje nećemo analizirati iako imaju velik utjecaj na zaostajanje države.

Vlast umjesto struci, vjeruju ideološkim sudovima pa su odluke loše, a učinci štetni.
Vlada ima pogrešne predodžbe, sudove te pogrešno djeluje zbog tri grupe razloga.

1 Prihvaćanja ideoloških sudova iz "društvenih znanosti" kao načela i pravila državne regulacije i djelovanja.
To su sudovi dijela doktora znanosti društvenih područja „ekonomije“ i „politologije“ koji:
* se zalažu za neoliberalističku ideologiju ili ideologiju socijalne države
* su sudjelovali u oblikovanju regulacije
* pretežno sagledavaju državne djelatnosti i državu putem financijskih pokazatelja koji su sekundarne važnosti za potrebe razvoja
* nemaju osnovu za razumijevanje događanja jer nedovoljno znaju i jer nema dovoljno istraživanja državnih procesa
* ne daju dovoljan broj ni kvalitetne preporuke za razvoj državnih djelatnosti.

Primjeri
a/ Tvrdi se istovremeno da:
* država nije dobar upravljač
* ali se ipak upušta u investicijske radove i stimulaciju privatnih investicija koji su jedan od najrizičnijih poduhvata.
Učinak je da su investicije preskupe, predugo traju, pa su i učinci investicija za poslovanja loši.

Ili država ulazi u složene oblike suradnje, primjerice privatno-javno partnerstvo, a nesposobna je za upravljanje i prodaje vlasništvo u poduzećima?

b/ Tvrdi se istovremeno da je:
* proračunski deficit dobro sredstvo za razvoj države i da će ga vlast dobro iskoristiti
* vlast loš upravljač pa ne može upravljati poduzećima i zato ih privatizira?
Ako vlast ne zna upravljati s jednostavnim sustavom poduzećem kako će sa složenim državom.

Sve spomenuto ukazuje na podvojeno mišljenje i ponašanje, a što je rizično jer može biti riječ o bolesti ili o manipulaciji.
Kada je riječ o državama, u javnim politikama se mogu pojaviti situacije u kojima treba naći rješenje na temelju dva načela koja su naizgled proturječna - povećanje kvalitete i smanjenje troška. To nije podvojenost.

c/ Nametanje ideoloških sudova socijalne države čini istovrsne teškoće građanima kao i nametanje slobodnog tržišta koje postoji samo u malom djelu transakcija u državi.

d/ Prihvaćanja ideoloških vjerovanja odvjetnika, javnih bilježnika, uvoznika, sudaca i drugih koje smanjuju standard građana i štete državi te pogoršavaju kvalitetu javne usluge.

e/ Nametanja ideoloških sudova pripadnika vlasti i vladajućih u oblikovanju zakona i djelovanju koji otklanjaju odgovornost za upravljače javnog sektora i koji stimuliraju suboptimalna i loša djelovanja vlasti, vladajućih i javnih organizacija.

2 Vlast ima tri stručne teškoće
Teškoće su:
* nedostatak temeljnih znanja o upravljanju pa je kvaliteta odluka loša,
* nedostatak stručnog znanja o javnim politikama pa je kvaliteta odluka loša,
* nedostatak komunikacijskih vještina pa je teško artikulirati interese i stimulirati državne aktere za razvoj.

Znanje vlasti nije sukladno potrebama države za savladavanje destruktivnih trendova iz okruženja i internih destruktivnih i parazitskih procesa te za korištenje prilika.

3 Vlada razmišlja i odlučuje na temelju pogrešnih informacija
Standardi državnih procesa (statističke definicije) koji se uobičajeno koriste za analizu uspješnosti država su loši i pomoću njih vlada ne može optimalno upravljati, a država se ne može optimalno razvijati. Sadašnje statističke veličine su definirane tako da prikažu stanje boljim nego što je i sakriju odgovornost vlada za neuspjeh.
Sve tri grupe uzroka lošeg rada vlade izaziva brojna devijantna ponašanja zaposlenika javnog sektora, poduzetnika i građana, a njihov negativni učinak i troškovi razvoja će biti veći, a razdoblje promjena duže, s manjim učincima od mogućih.

7 Učinak nerazumijevanja na rezultat države
Zamislite veličinu loših rezultata predsjednika uprave velike korporacije kad bi zaboravio sve što je naučio poslije srednje škole.
U sličnoj situaciji se nalazi vlada. Ona ima loše statističke pokazatelje, loše metode rada, loš organizacijski sustav središnje državne uprave koji joj ne omogućava učenje, a vjeruje u ideološka načela umjesto da radi po stručnim pravilima.
Imamo vladu – upravljača, koja se u razdoblju izrazitih promjena u međunarodnim odnosima i više desetljeća zaostalog javnog sektora prčka po procesima umjesto da ih razvija.

Središnja državna uprava je sredstvo vlade za razvoj države. Vlada mora prvo razviti sredstvo da bi mogla razviti državu, a to ne zna.
Vlada djeluje poput komarca koji nastoji probosti rog nosoroga da dođe do hrane.

8 Tri različita svijeta
"Znanstvenici i stručnjaci" često razrađuju koncepte koje od njih zahtijevaju vladajući. Oni ih razrađuju u tekstovima, a ne u zakonima.
Tako dolazi do situacije da se tvrdi da je država kapitalistička, demokratska i socijalna u tekstovima, a da su istovremeno desetine postotaka pravila u zakonima protivna "teoretskim" konceptima, a zakoni drugačiji od prakse.

* Dakle, država se prikazuju na jedan način u tekstovima (doktorati, knjige, članci, emisije). Teži se da ta slika izgleda jako dobro.
* Država izgleda bitno drugačije ako se analiziraju njeni zakoni. Ova slika je ružnija.
* Država izgleda bajružnije ako se analizira stvarno događanje.

Država prema zakonima i njihovo standardno provođenje čine državu uspješnom ako su pravila zakona sukladna razdoblju među đržavnih odnosa, prilikama u državi i međudržavnim tržištima.

Komentari

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci