Tagovi

Rang lista sveučilišta i tata ugledni političar

Mi bi da budemo društvo znanja a ne bi da ulažemo u visoko obrazovanje.
Prema rezultatima istraživanja CWUR-a ( Center for World University rankings ) samo se jedno Hrvatsko sveučilište nalazi među 1000 najboljih u svijetu.
Radi se o Zagrebačkom sveučilištu koje zauzima 551 mjesto.
Za usporedbu susjedna slovenija s duplo manje stanovnika ima dva sveučilišta a Mađarska s duplo više stanovnika ima pet sveučilišta među tisuću najboljih na svijetu.
Usporedimo li se sa zapadnim zemljama koje imaju sličan broj stanovnika razlika postaje još veća.
Norveška ima primjerice približno isti broj stanovnika kao Hrvatska a ima čak  pet sveučilišta među top tisuću u svijetu.
Tješiti nas može jedino to što smo bolji od naših istočnih i južni susjedna odnosno Srbije i BiH.
Srbija ima jedno sveučilište među tisuću najbolji u svijetu i to onu u Beogradu koje zauzima 726 mjesto, dok BiH nema ni jedno.

 

Sveučilišta i tata ugledni političar 
Loša pozicija  naših sveučilišta u svijetu nije slučajnost već je to posljedica nedostatka ulaganja te kontinuirane politizacije sustava visokog obrazovanja.
Sustav visokog obrazovanje u Hrvatskoj nije toliko  orijentirano ka stjecanju znanja i tržišnih sposobnosti koliko je orijentirano ka nasljeđivanju društvenog položaja.
Stoga ne iznenađuje činjenica da se velika većina Hrvatskih visoko obrazovanih diplomaca  zapošljava u državnoj službi a ne u privatnom sektoru na tržištu rada..
Da pojasnim zbog čega zapravo služe Hrvatska sveučilišta.
Tata ugledni političar ima pametnog sina. Tata ugledni političar pošalje svog sina primjerice na ekonomski fakultet u Osijeku.
Nakon nekoliko godina 5/6/7 sin se na neki način dočepa diplome magistra ekonomskih znanosti te postane mlada,  pametna,  visoko obrazovana osoba.
Tata ugledni političar tada svog pametnog visoko obrazovanog sina zapošljava u državnu službu te na taj način sin direktno nasljeđuje položaj svog oca.
Na prigovore okoline o nepotizmu tata ugledni političar ponosno odgovara da je njegov sin sposobna, visoko obrazovana, društveno korisna mlada osoba koja ispunjava sve formalne uvjete ( fakultet ) koji su potrebni za obavljanje traženog posla.
I tako se sin uglednom političara pridruži stotinama drugih sinova u obavljanju nepostojećih poslova u državnoj službi.
Oni studenti koji nemaju tatu uglednog političara i nemaju mogućnost da se zaposle u državnoj službi najčešće završavaju na način da na tržištu  rade poslove nižeg ranga koji nemaju veze sa smjerom studija koji su odabrali.
Razlog jednostavan. Na sveučilištu nisu stekli znanja potreba da budu konkurentni u privatnom sektoru i na tržištu rada.

 

Što Amerikanci znaju
Za razliku od nas Hrvata, Ameri dobro znaju kolika je važnost visokog obrazovanja.
Zato je među prvih deset sveučilišta na svijetu čak sedam Američkih.
Skeptici bi rekli da su istraživanja namještena i da su favorizirala Američke studije.
Ja bih rekao da Gogle, Facebook, Microsoft, You Tube, Twiter, Oracle, Yahho, nisu plod slučajnosti već rezultat kontinuiranog ulaganja u visoko obrazovanje i znanost.
Amerikanci vole novac, novac im donosi moć, prestiž i ugled.
Amerikanci vide što donosi novac ( znanost ) te ulažu u to.
Ne samo da Američka sveučilišta stvaraju studente koji pokreću tehnološke divove već i sama Američka sveučilišta postaju tvornice novca.
Naime iz godine u godinu raste broj inozemnih studenata koji studiraju u Americi.
Prema podacima u 2014 godini na Američkim sveučilištima studiralo je blizu 900 tisuća inozemnih studenata.
http://www.iie.org/Services/Project-Atlas/United-States/International-Students-In-US
Računajmo, većina od tih 900 tisuća studenta svojim privatnim novcima plaća studiji.
Većina od tih 900 tisuća studenta dolazi iz bogatih i uglednih obitelji te tijekom godina studija zasigurno značajne novce potroše u Americi.
Osim toga veliki broj talentiranih inozemnih studenata ostaje u Americi što daje veliki doprinos razvoju Američke ekonomije.
Ako se i koji talentirani inozemni studen odluči vratit u svoju matičnu zemlju, amerikanci opet nisu u minusu.
Sve su visoko razvijene zemlje odavno prepoznale važnost ulaganja u visoko obrazovanje.
I zemlje u razvoju sve više ulažu u visoko obrazovanje. Posebice se to odnosi za Azijske divove poput Kine i Indije čija sveučilišta se konstantno iz godine u godinu penju na listi top najboljih na svijetu.
Ali sve to ne zanima našega tatu uglednog političara koji je između ostalog zadužen i za razvoj obrazovanog sektora. Njemu uskoro i kćerka završava srednju, vrijeme je da i ona pođe na fakultet a on će već smisliti neki plan kako da i nju zaposli u državnu službu.
Bitno je da i ona dođe do diplome, a znanje pa tko to uopće ovdje traži, nismo mi Amerikanci, mi ne napredujemo a kako stvari zasada stoje nećemo ni u budućnosti.

Tekst je izvorno objavljen na blogu
http://www.strijela.info/

Komentari

ako stavimo na stranu

ako stavimo na stranu balkanski dinastijski Megatrend ali i turbo skupe američke univerzitete

zanimljivo bi bilo da si naveo osim norveških i gdje su npr kineska sveučilišta, indijska, kubanska, kanadska .... čisto iz znatiželje odnosa plaćanja studija i uspjeha

onda ima još dosta razlika u tradicijama izobrazbe općenito

ako zanemarimo zadnjih par desetljeća sustavnog degradiranja našeg školstva, odnosno unatoč toga, naša (mahom i u drugim evropskim zemljama je tako) djeca daleko veće znanje imaju kada završe srednju školu od prosječnog završenog srednjoškolca u Americi. Samo onda prosječni amer upisuje koleđ, a naši bolonjskih prve tri godine .... onda mi imamo još 2 diplomske godine, a oni imaju čitav faks. Znači završavaju 3 do 4 godine kasnije a znatno su uže strukovno usmjereniji.

tako da je nepoznato po kojem kriteriju se uopće rangiraju sveučilišta - jasno da ona koja imaju više perja mogu lakše pratiti tehnološke promjene koje se stvarno brzo odvijaju. Da li je to jedini kriterij? Zašto su onda kubanski liječnici među najcjenjenijim u Americi?

Tko je glasao

Kanada među prvih 100 ima 3,

Kanada među prvih 100 ima 3, a Kina 2 sveučilišta. Rusija 1 .... osim amera u toj monokromnoj grupici su UK, Njemačka, Francuska, Japan po 5 ili 6 i to je to

Tko je glasao

U toj paraleli “Matrix”

U toj paraleli “Matrix” funkcionira kao maksimalni trijumf tržišnog društva u kojem strojevi pripadaju malobrojnim pojedincima, ukidajući sve više radnih mjesta i stvarajući sve veću nezaposlenost i bijedu velikih slojeva stanovništva.
.
Suprotno tome, “Zvjezdane staze” su prikaz društva u kojem strojevi, kao vlasništvo cijelog čovječanstva, obavljaju sav teški rad, dok ljudi istražuju svemir, bave se egzistencijalnim nemirima i razgovaraju o smislu života. Varoufakis to izričito ne kaže, ali “Matrix” je zapravo filmska parabola (neo)liberalnog kapitalizma, dok su “Zvjezdane staze” prikaz mogućeg komunističkog (marksističkog) raspleta.

http://m.slobodnadalmacija.hr/tabid/296/articleType/ArticleView/articleI...

Tko je glasao

Zašto su hrvatska sveučilišta loše plasirana?

Kriteriji rangiranja sveučilišta, izmedju ostalog, uključuju slijedeće:

- broj nastavnog osoblja u odnosu na broj studenata
- postotak stranaca medju nastavnim osobljem
- postotak stranaca medju studentima
- broj znanstvenih radova objavljenih u relevantnm medjunarodnim časopisima ( "peer review")
- broj znanstvenih radova s predmetnog sveučilšta citiranih u radovima drugih znanstvenika.

Ukratko, ono ono što se danas cijeni jest otvorenost prema svijetu, te plodnost i relevantnost znanstevih rezultata. Očigledno, hrvatska ( i ne samo hrvatska) sveučilišta u takvom vrednovanju loše prolaze, i to iz više razloga:

- jezična barijera koja još uvijek predstavlja ograničavajući element
- slab ekonomski temelj
- okoštale i staromodne strukture moći na sveučilištima
- dominirajuća lijenost i besplodnost u znanstvenom radu

The Observer

Tko je glasao

Sveučilišta su društvene

Sveučilišta su društvene institucije i nikada se ne mogu sto posto točno poredati po brojevima od boljih ka gorim, ma koje god metode istraživanja koristili. Nisu sveučilišta fizikalne veličine da is jednostavno poredamo od većih ka manjim.
Svako istraživanje u pogledu kvalitete sveučilišta mora sadržavati određene mane koje manje ili više favoriziraju jedna sveučilišta nasuprot drugih.
Po ovim istraživanjima Anglo - saska ( SAD, UK, Kanada, Australija ) sveučilišta su i dalje osjetno nadmoćna sveučilištima iz ostalih razvijenih zemalja svijeta.
Primjerice Britanska sveučilišta su prema istraživanjima osjetno bolja od Njemačkih, dok onako ,od oka, ne mora značiti da su Britsnka sveučilišta stvarno toliko kvalitetnija i bolja od Njemačkih.
Ako bi neka druga organizacija radila istraživanja i uzela druge metode zasigurno bi došla do drugih rezultata.
Ali to nije presudno za moj dnevnik.
Objavljivanje rezultata istraživanja samo mi je dalo ideju da pišem o problemima koje ja vidim u našem sustavu visokog obrazovanja a to sam izložio s pričom o tati uglednom političaru.
Vjerodostojnost istraživanja i uzetu metodologiju iskreno nisam puno ni proučavao.

Tko je glasao

Knjige, znanje i pamćenje

Knjige su još uvijek najčešća mjesta iz kojih se crpi znanje. Knjigu je moguće pojmiti kao univerzalno dobro, a čija se povijesna funkcija i status ipak neprestano mijenjaju.

Što se samog znanja, stjecanja znanja tiče, dvije su osnovne značajke: 1. kako se uči i 2. iz čega se uči.

Četvrt stoljeća se u Hrvatskoj traga za najboljim okvirima stjecanja znanja i pamćenja. No, bilo je i lutanja, čak uništavanja knjiga i spomeničke baštine te ostalih manifestacija isključivosti.

“ kroz knjige i druge proizvode ili simbole ljudskog djelovanja, znanja i pamćenja prelamaju u pozadini temeljna pitanja hrvatskog društva.” kaže Ante Lešaja u knjizi Knjigocid.

U filmu Kradljivica knjiga (The Book Thief (2013) – IMDb) stoji: - Zašto kradeš knjige? - Kad te život pokrade ponekad moraš da uzvratiš.

-----------

Knjigocid prikaz Politicka_misao_4_2012_264_269.   http://hrcak.srce.hr/97884

Ante Lešaja, Knjigocid. Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih, Profil/Srpsko narodno vijeće, Zagreb, 2012, 600 str.,   snv.hr/file/attachment/file/knjigocid.pdf

Matthew Fishburn, Burning Books, Palgrave, 2008.

Rebecca Knuth, Burning books and leveling libraries. extremist violence and cultural destruction, Praeger, 2006.

Fernando Báez, A Universal History of the Destruction of Books: From Ancient Sumer to Modern Iraq, Atlas New York, 2008.

Lucien X. Polastron, Books on Fire: the Destruction of Libraries throughout History. Rochester: Inner Traditions. 2007

Michelle Antoinette Tisdel, Beacon for Freedom for Expression. Censorship and “Reference activism” in a Global Perspective, 2014.pdf http://library.ifla.org/950/1/101-tisdel-en.pdf

Tko je glasao

Sveučilišno i političko plemstvo upropaštavaju RH

Prema tvome podatku u dnevniku u SAD-u studira 900 000 studenata, što je na broj stanovnika od oko 308 milijuna negdje oko 0,29%, a kod nas na 3,5 milijuna stanovnika studira oko 162 000 studenata, što je oko 4,6% , a to je u postotku oko 16 puta više. Trošimo u postotku 16 puta više energije i života svojih mladih ljudi na obrazovanje. Dakle, trebali bismo biti daleko uspješniji.

Ali, na što trošimo?
Na sveučilišno plemstvo i njihove nasljedne položaje u sveučilišnoj hijerarhiji. Na nekim fakultetima su očevi, djeca, snahe, svastike, žene, prve, druge i treće ljubavnice, ujne, strine, bratići, djedovi , bake i unuci.

Koje li poremećenosti: na fakultetima ima više mjesta. nego ima živih potencijalnih studenata u RH. To doprinosi kvaliteti kao hiperprodukcija cijeni proizvoda.

I sada o tome na što naša mladost gubi svoj život i energiju:
na znanja i školovanje za kadrove koji su toliko suficitarni da je unaprijed jasno kako se, kada izgube pola desetljeća života i uzaludnog truda, neće zaposliti i da će samo poslužiti sveučilišnom plemstvu za njihovu lagodnu egzistenciju na račun poreznih obveznika. A tada će otići u svijet, duboko razočarani zbog izgubljenog vremena i tamo raditi na poslovima za nekvalificirane (spremačice, konobari, sobarice, razvrstavači smeća,...).

S druge strane, broj studenata za deficitarna zanimanja poput liječnika, strojara, programera,...uporno ne povećavaju, iako ima zainteresiranih, a i takve nakon besplatnog školovanja, u stvari jako skupoga na račun poreznih obveznika, puštaju u svijet, bez ikakve odštete. Sve koji su platitli potpuno ekonomsku cijenu studiranja (baš svi troškovi- od grijanja fakulteta, tajništva, predavača, vježbi,...) morali bismo osloboditi bilo kakvih obveza u vezi odlaska, a za one za koje je obrazovanje plaćalo građanstvo RH, kroz MZOS,- bi morali ,ili oni sami, ili oni koji bi ih vani zaposlili,platiti odštetu u 100%-tnom iznosu (kao odštete za nogometaše NK-ovima).

Dakle, ako sam plaćaš studij, tvoj novac- tvoje veselje. ali ako ti država dotira obrazovanje, vraćaš uloženo pri odlasku u svijet, odnosno tvoji poslodavci vani.

Nismo mi dovoljno bogati da svoje ljude školujemo za tuđe zemlje..

Posebno se u RH iskristaliziralo sveučilišno plemstvo, njihovi rigidni programi, produženje studija -tako da i za običnu učiteljicu do 4. razreda obrazovanje traje 5 godina studija, a plemstvo je dobilo kojekakve kolegije za zapošljavanje i svojih kućnih ljubimaca (malo pretjerivanja, ali nije daleko od istine).

Da, trebaju bolni rezovi, ali ne po radilicama, nego i po sveučilišnim trutovima, koji rade po 2-4 sata tjedno kolegije izmišlejne upravo za njihovo uhljebljivanje, ali onda još rade honorarno na više fakulteta i beru plodove "plemićkih sveučilišnih titula".

Kojekakvi sveučilišni lordovi, sir-ovi, grofovi, baruni, milordi, njihove visosti, ... ubiru plodove svojih plemićkih titula stečenih na temelju "forsiranja infinitiva"!

Evo čovjeka koji je shvatio kako se tradicionalnim sredstvima bori za vlastitu državu i naciju!
http://www.zoranvukman.com/analitika/politika-i-geopolitika/je-li-viktor...

Uveo je i obrazovnu politiku po kojoj kadrovi koji odlaze plaćaju Mađarskoj odštetu za uložena sredstva mađarskih građana, u njihovo obrazovanje.

Nije niti čudo da ga u Europi ne vole, ali u Mađarskoj obožavaju!

Tko je glasao

Krivo si shvatila

U Americi studira 900.000 INOZEMNIH studenata (dakle, plus još domaći studenti).

Mi smo izrazito neobrazovana zemlja u usporedbi s modernim svijetom, broj visokoobrazovanih ljudi je malen, prosjek Hrvatske je 3-godišnje srednješkolsko obrazovanje, što je i cilj za zemlju konobara i zaštitara.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Pardon

nisam vidjela donju diskusiju.

Komentar o neobrazovanosti stoji.

Da bez veze ne trošim prostor, dodala bih da se u novoj državi školstvo sustavno srozava na svim razinama, a jedina , doduše posve nepotrebna, pa i štetna investicija, odnosi se na tisuće i tisuće vjeroučitelja.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Radna država

U tom tekstu, "Evo čovjeka koji je shvatio kako se tradicionalnim sredstvima bori za vlastitu državu i naciju!" je Orbanovih pet teza, ovo je peta:

“Bolje bi bilo priznati, iako se čini teško, da je koncept socijalne države potrošen. Umjesto toga, trebali bi izgraditi radne države i zamijeniti socijalna prava društvom koje se temelji na zaslugama. U Mađarskoj je, zahvaljujući mjerama prijašnjih vlada, neaktivno stanovništvo brojem premašilo aktivno stanovništvo. Tako da je ono što sada pokušavamo istinski europski pokušaj: obnovili smo našu zemlju na način da smo restruktuirali glavne sustave. Ukinuli smo prijašnji porezni sustav koji je kažnjavao rad i bio prekompliciran da bi bio konkurentan.

Naš novi porezni sustav je proporcionalni porezni sustav koji se temelji na veličini obitelji i nagrađuje one koji žele raditi više i žele podizati djecu. Uveli smo poreznu stopu na dohodak od 16 posto i poreznu stopu od 10 posto za mala i srednja poduzeća. Na ovaj način smo ubili dogmu da se povoljne promjene u poreznom sustavu mogu uvoditi samo u vrijeme prosperiteta.

Također smo uveli najfleksibilniji  Zakon o radu u Europi; restruktuirali smo sustav visokog i strukovnog obrazovanja kako bi izašli u susret potrebama poslodavaca. Konstantno se borimo protiv birokracije i mijenjamo naš društveni sustav na način da sam sustav više ne odvraća ljude od posla.

Za vrijeme ovih napora uspjeli smo u suočavanju s trostrukim izazovima s kojima se suočava većina europskih zemalja: smanjili smo državni dug, poboljšali vlastitu konkurentnost i uspjeli smo sačuvati socijalni mir i društvenu stabilnost.

Kada smo preuzimali vlast, u sustavu je bilo 1,8 milijuna poreznih obveznika u zemlji s blizu 10 milijuna broja stanovnika. To je bio najsigurniji put prema samoubojstvu. Sada imamo 4 milijuna poreznih obveznika, a moja je želja da ih bude 5 milijuna.”

Ovo je dio Orbanovog govora kojeg je održao 9. listopada 2013. godine u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose u Londonu.

On smatra da je koncept socijalne države potrošen. Umjesto toga, zagovara izgraditi radne države i zamijeniti socijalna prava društvom koje se temelji na zaslugama. Upravo načini i metode kojima se to nastoje postići u Mađarskoj nailaze na mnoge kritike, rezultiraju prosvjedima.

Ravnanja radi -  konobar (nije bitno, ali mladić sa završenim društvenim fakultetom) s ugovorom na neodređeno ima neto primanja od 75.000HFt ili 242€ (kurs 310ft/€).

Orbanova politika kako se tradicionalnim sredstvima bori za vlastitu državu i naciju ima ogroman broj protivnika, kako u Mađarskoj, Europi i u SAD.

Tko je glasao

Prema tvome podatku u

Prema tvome podatku u dnevniku u SAD-u studira 900 000 studenata, što je na broj stanovnika od oko 308 milijuna negdje oko 0,29%, a kod nas na 3,5 milijuna stanovnika studira oko 162 000 studenata, što je oko 4,6%

Ispričavam se na greški, ispraviti ću dnevnik.
Na Američkim sveučilištima studira 900 tisuća stranih studenata, dakle studenta koji dolaze iz drugih zemlja studirati u Ameriku. Najviše ih dolazi iz Kine preko 200 tisuća.
Dakle brojka od 900 tisuća se ne odnosi na Amerikance koji studiraju u Americi.
http://www.iie.org/Services/Project-Atlas/United-States/International-St...

Tko je glasao

Svoj komentar, sukladno tvome

Svoj komentar, sukladno tvome ispravku, ne mogu popraviti. Ali, kada taj dio oduzmeš, većina komentara ostaje, jer se ne temelji na toj brojci!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci