Tagovi

"Zamjeniku puckog pravobranitelja Zeljku Thuru ugrozena ljudska prava"

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Broj : U-III-1156/2006
Zagreb, 2. svibnja 2006.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijecu za odlucivanje o ustavnim tuzbama,u sastavu sutkinja Jasna Omejec, presednica Vijeca,te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjic i Vice Vukojevic, clanovi Vijeca, u postupku koji su ustavnom tuzbom pokrenuli Zeljko i Dubravka Thur iz Zagreba ,na sjednici odrzanoj 2.svibnja 2006. godine, jednoglasno je donio

R J E S E NJ E

I. PRIVREMENO se odgadja ovrha po pravomocnom rjesenju Opcinskog suda u Zagrebu broj. GZ-486/06-2 od 14. veljace 200/6,godine.

II. Ovo rjesenje stupa na snagu danom donosenja, a privremena odgoda ovrhe ostaje na snazi do donosenja odluke o ustavnoj tuzbi Zeljka i Dubravke Thur, podnesenoj protiv rjesenja Zupaniskog suda u Zagrebu broj : GZ-486/06- od 14. veljace 2006.godine.

O b r a z l o z e nj e

1. Podnositelji su podnijeli ustavnu tuzbu protiv rjesenja Zupaniskog suda u Zagrebu broj:GZ-486/06-2 od 14. veljace 2006.godine, kojim je odbijena zalba podnositelja i potvrdjeno rjesenje Opcinskog suda u Zagrebu broj: Pp-460/04 od 4. studenog 2005. godine.

Prvo stupanjskim rjesenjem utvrdjeno je da su podnositelji (tuzenici u toj parnici) smetali tuziteljicu(Gizelu Drazic} u mirnom fakticnom posjedu stana koji se nalazi u visokom prizemlju zgrade u Zagrebu, Rusanova 7,time sto su u razdoblju od 21. do 24. kolovoza 2001.godine, a sto je tuziteljica saznala 24. kolovoza 2001. godine, razvalili brave na ulaznim vratima stana i postavili nove brave, te je podnositeljima nalozeno uspostaviti prijasnje posjedovno stanje i vracanje oduzetog posjeda stana i svih stvari u stanu, tako da ga zajedno sa svim stvarima, slobodnog od osoba i svojih stvari, predaju tuziteljici u nesmetani posjed, te im se ubuduce zabranjuje takvo ili slicno smetanje pod prijetnjom novcane kazne.

2. Podnositelji smatraju da su osporenim rjesenjem povrijedjena ustavna prava zajamcena odredbama clanaka 14. stavka 2.,23.,26.,29. stavka 1. i 35. Ustava Republike Hrvatske. Smatraju da su sudovi u provedenom postupku nepotpuno utvrdili cinjenicko stanje i primjenili materijalno pravo, sto je dovelo do nezakonite presude u ovom slucaju.

Isticu da bi pobijenim rjesenjem trebali iseliti iz stana, na kojem imaju pravo vlasnistva, zajedno s malodobnom djecom starom 12 i 14 godina, od kojih jedno boluje od epilepsije. Podnositelj Zeljko Thur navodi da je vlasnik dva stana u istoj zgradi, koji su bili optereceni stanarskim pravom. Podnio je jos 1998. godine tuzbu za otkaz najamnog odnosa i iseljenje Gizele Drazic iz spornog stana , na temelju mjerodavnih odredbi zakona o najmu stanova ("Narodne novine"broj 91/96.) ,koji postupak jos uvijek nije okoncan. Kako ima vise od 60 godina, prema clanku 40. tog Zakona ima pravo na useljenje u vlastiti stan ako nema drugo mjesto za stanovanje ( uz obavezu Grada Zagreba da stanaru osigura drugi odgovarajuci stan).
Nadalje podnositelji navode da su u ozujku 2001. godine preselili iz jednosobnog stana u suterenu zgrade u stan koji koristi Gizela Drazic (koja ima 88 godina) nakon dogovora s njom. NJezine stvari su preseljene u stan u suterenu i razmjenjeni su kljucevi navedenih stanova. Nakon toga su podnositelji uredili sporni stan i cijelu kucu o svom trosku
Nakon 6 mjeseci od njihova useljenja u sporni stan, tuziteljica podnosi tuzbu za smetanje posjeda stana. Tuzba je usvojena iako je protekao zakonski rok za njezino podnosenje.
Podnositelji su u ustavnoj tuzbi predlozili odgodu ovrhe koja se provodi na temelju navedenog pravomocnog prvostupanjskog rjesenja, navodeci da bi provodjenjem ovrhe za njih nastala nepopravljive posljedice.

Prijedlog je osnovan

3. Odredbom clanka 67. stavka2 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj89/99.,29/02.,49/02.-prociscen tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisano je:

Na prijedlog podnositelja ustavne tuzbe Ustavni sud moze odgoditi ovrhu do donosenja odluke, ako bi ovrha prouzrocila podnositelju tuzbe stetu koja bi se tesko mogla popraviti , a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanjela nekome veca steta.

4. Razmatrajuci spise predmeta, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slucaju ispunjene pretpostavke propisane clankom 67. stavkom 2 Ustavnog zakona.

Buduci da ispitivanje povreda ustavnih prava na koje ukazuju podnositelji predpostavlja razmatranje vise relevantnih sudskih predmeta, ukljucujuci i spis Opcinskog suda u Zagrebu u predmetu otkaza najamnog odnosa iz 1998. godine koji jos nije okoncan, Ustavni sud odgadja ovrhu u ovom predmetu do donosenja konacne odluke.

5. S obzirom da odgoda ovrhe nije suprotna javnom interesu, Ustavni sud je na temelju clanka 67. stavka2. Ustavnog zakona rijesio kao u izreci.
PREDSJEDNIK VIJECA
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.

Pogledati:
http://pollitika.com/zamjenik-puckog-pravobranitelja-izbacio-me-iz-stana...
Pogledati: ispovijest bivšeg podpredsjednika Ustavnog suda:
http://pollitika.com/lente-se-djele-li-djele
Pogledati:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,2,13,,151971.jl

Komentari

19. II. 2009. Dobar dan!

19. II. 2009.

Dobar dan!

Ovdje je moj prijedlog za jedno od mogućih pisama članovima Europskog parlamenta (njih treba dobro "razdrmati"!):

---------------------------------

Poštovani članovi Europskog parlamenta!

Ne treba vjerovati namještenim, neistinitim anketama hrvatske vlasti, po kojima većina hrvatskih građana želi ulazak u Europsku uniju. I sama Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj priznaje (6. veljače 2009.) da, prema istraživanju Gallup Balkan Monitora za Hrvatsku, tek nešto više od četvrtine građana podržava ulazak u Europsku uniju. (Vidi: http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/content/news/id/1529 ).

Zašto je tako?

Hrvatski građani se pitaju: Ako su vladajući političari u Europi bolji od naših, kako je moguće da pristaju primiti u EU takve loše države, kao što su Slovenija i Hrvatska, koje krše ljudska prava pojedinih grupa građana, odabranih da budu opljačkane i diskriminirane?

Par glavnih stranaka u Hrvatskoj (HDZ, SDP, HSS....), zajedno sa sucima Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava, rade složno protiv pravde i naših ljudskih prava radi protupravnog ostvarenja svojih grupnih ili pojedinačnih interesa.

Za vrijeme bivše Jugoslavije (SFRJ) oduzeta su vlasnička prava na iznajmljenim privatnim stanovima te su zauvijek dana nositeljima stanarskog prava, kako onima u tzv. "nacionaliziranim" stanovima tako i onima u tzv. "neuseljivim" stanovima (među kojima nema nikakve bitne razlike). Prema Rezoluciji 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i prema Aneksu G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije, stečena stanarska prava ne smiju se kršiti ni umanjiti, nego izvorni vlasnici trebaju dobiti naknadu od države.

Međutim, dok su stanari jeftino otkupili nacionalizirane stanove (pa čak i neke privatne(!), koji nisu bili oduzeti u SFRJ nego su oduzeti tek u Republici Hrvatskoj 1996. godine(!), po čl. 48. Zakona o najmu stanova), dotle su, naprotiv, nama u tzv. neuseljivim stanovima protupravno ODUZETA naša stečena prava!!!

Kako je to moguće?

Odgovor: Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava NE FUNKCIONIRAJU ISPRAVNO!!! To moraju znati i shvatiti svi članovi Europskog parlamenta!

Suci tih sudova nisu dovoljno sposobni te ne razumiju najosnovnije pojmove, kao što su "vlasništvo", "imovina", "diskriminacija" itd. Nije ni čudo, kad se zna da su gotovo polovica sudaca Ustavnog suda RH ranije bili obični pravni referenti, a samo manjina su istaknuti suci, odvjetnici, profesori pravnih znanosti, i sl., kako je određeno Ustavom RH. (Vidi članak Jasne Babić u Jutarnjem listu od 13. 02. 2009. "Od 13 ustavnih sudaca, gotovo polovica njih su bivši pravni referenti" http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,2,13,,151971.jl ). Sutkinja Europskog suda za ljudska prava Nina Vajić sudjelovala je u razmatranju naših zahtjeva, iako je u sukobu interesa!!! To je protivno zakonima i poslovniku suda, ali na naša upozorenja nitko (pa ni tadašnji predsjednik Suda Luzius Wildhaber) nije reagirao!!! - Itd.

MI TRAŽIMO I MORA NAM SE PRIZNATI PRAVO DA ZAUVIJEK ZADRŽIMO SVA NAŠA NEUMANJENA STEČENA PRAVA NA NAŠIM STANOVIMA!!!

Nositelji stanarskog prava

Web: http://soric-b.tripod.com/sp/

http://soric-b.tripod.com/sp/id8.html (-izjave političara itd.=

http://soric-b.tripod.com/dokumenti/id16.html (-sukob interesa u ECHR)

....itd.

------------------------------------

------------------------------------

(Moglo bi se prevesti i na engleski, ali može se slati i na hrvatskom).
branko.soric@zg.t-com.hr')">branko.soric@zg.t-com.hr

Tko je glasao

vlasnička prava na

vlasnička prava na iznajmljenim privatnim stanovima

ti ne vidiš kontradikciju u ovoj rečenici?

Tko je glasao

mrak Nema tu nikakve

mrak

Nema tu nikakve kontradikcije. Tzv. "privatni neuseljivi" stanovi, isto kao i tzv. "nacionalizirani" stanovi, bili su iznajmljeni prije 1945. god., a kasnije su dotadašnji najmoprimci dobili vječno stanarsko pravo, koje se sastojalo od trajnih, nasljedivih, isključivih vlasničkih prava (kao što je isključivo pravo posjeda, uporabe, itd.). Po zakonu, bez tih prava nema vlasništva. Ta ista vlasnička prava je izvorni vlasnik zauvijek izgubio dodjelom stanarskog prava, pa nakon toga više nije bio zakoniti vlasnik nego samo nominalni (prividni) "vlasnik".
(Vidi i ovo: http://soric-b.tripod.com/sp/ ).
--------------------------------------
Pozdrav, B. Sorić

Tko je glasao

aha dakle onaj koji nije bio

aha
dakle onaj koji nije bio vlasnik je tom magijom postao, a onaj koji je bio vlasnik je odjednom to prestao biti?
malo ti priča ne pije vodu jer je svijet počeo puno prije

možeš li jednu nepravdu nadomijestiti drugom

Tko je glasao

mrak Vladimir Šeks je rekao

mrak
Vladimir Šeks je rekao u Saboru 29. I. 2003., da je dužnost zastupnika "biti na strani pravde, biti na strani poštene pravde, socijalne pravde (......) kao vrhovnoga načela i u skladu sa onim što bi nam trebalo biti pred očima, a to je Rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 1996. godine ".
Neki obični najmoprimci dobili su pravo otkupiti privatne stanove protiv volje zakonitih vlasnika, po članku 48. Zakona o najmu stanova 1996. godine. Ustavni sud nije smatrao dovoljnim pretvoriti te najmoprimce u "zaštićene najmoprimce", već su dobili sva vlasnička prava, t.j. 100% vrijednosti stana, koju ranije nisu imali, a koja je oduzeta od vlasnika i dana tim najmoprimcima radi socijalne pravde. (Oni su platili samo oko 10% cijene stana). Upravo je Ustavni sud RH rekao da je to oduzimanje vlasništva ispravno i opravdano radi socijalne pravde.
U čemu se sastoji socijalna pravda? U ovome:
Ako vlasnik ima (ili je imao za vrijeme SFRJ) ne samo vlastiti stan u kojemu stanuje nego i drugi stan koji iznajmljuje, dok stanar u tom iznajmljenom stanu nema nikakav stan u svom vlasništvu, tada se iznajmljeni stan može oduzeti (uz tržišnu naknadu) od vlasnika i dati u vlasništvo tom stanaru.

Tko je glasao

mrak Bivša država je to

mrak
Bivša država je to radila uzimala bogatim i davala siromašnim ,a ova uzima siromašnim, starim i nemoćnim i daje bogatim.Ona je oduzimala višak stambenog prostora (vlasnik je zadržavao dva veća i jedan manji stan),a ova ti uzima jedini koji imaš.(bez obzira što su po nekad i tri generacije uplaćivale u stambene fondove na isti stan). Mrak država je oduzimala te stanove mi s time nismo imali nikakve veze i država je dužna da obešteti te vlasnike. ali ne na račun starih i nemoćnih.

Tko je glasao

Jutarnji list Datum objave

Jutarnji list Datum objave 13.02.2009 07:59
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,2,13,,151971.jl
Od 13 ustavnih sudaca, gotovo polovica njih su bivši pravni referenti Piše: Jasna Babić
Samo dva suca: Duška Šarin bila je sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, dok je Aldo Radolović vodio Županijski sud u Puli
ZAGREB - Logično je da Ustavni sud, kojim vladaju pravni referenti, prigrle Slavicu Banić, donedavnu službenicu Vlade. Logično je, također, njihova solidarnost s političkom voljom saborske većine koja u Ustavnom sudu ne želi iskusnu sutkinju Mirjanu Juričić.
Zbog naziva “sud” javnost nije svjesna da u sadašnjem Ustavnom sudu RH sjedi samo dvoje istinskih sudaca: Duška Šarin, koja je u Ustavni sud stigla nakon 10-godišnjeg staža u zagrebačkom općinskom sudu te Aldo Radolović, nekadašnji predsjednik Županijskog suda u Puli.

Tko je glasao

KOMENTAR JASNE

KOMENTAR JASNE BABIĆ:
Ustavni suci otuđeni od građana i pravičnosti kojima bi trebali služiti
Velika većina od 13 ustavnih sudaca nikad u svojoj karijeri nisu vidjeli ni jednoga nevoljnika čiju sudbinu kroje. Kao nekadašnji pravni referenti iz saborskih i vladinih ureda, skutrili su se iza papira i pravničkih fraza, ustavnih i zakonskih članaka, po kojima je svaka ljudska sudbina tek ime i prezime, eventualno datum rođenja i tzv. predmet od gomile dokumenata označenih arhivskim brojem. Ta činjenica objašnjava tip privremenog smještaja Ustavnoga suda, četvrtoga stupa vlasti. Ustavni sud inače stoluje u feudalnoj palači na povišenom platou Markova trga.
Uvaženim sucima već je dovoljno nezgodno da su, zbog rekonstrukcije svoga sjedišta, spušteni u Donji Grad, zagušen od dimova auspuha, ljudskog žamora, smeća, smrada i društvenoga košmara, u kojem se ubiru njihove sudačke plaće i troškovi trajnog i privremenog smještaja. Kako će svaki od njih reći, potreban je mir, red i tišina da bi Sud razmišljao koliko pojedina dozvola, zakon ili politički nalog odstupa od kakve konvencije s popisom ljudskih prava i sloboda.
Zato je Varšavska ulica u njihovoj predodžbi tek relativno podobna alternativa Markovu trgu: s obzirom na okruženje gdje se događaju bankroti, beskućnici, nezaposleni, PTSP-ovci, Ustavni sud nipošto nije dovoljno distanciran od realiteta, koji mozak te ustanove uznemirava, pritišće i dekoncentrira. U red tih uznemiravajućih stvari nipošto ne ulazi cijena od 25.000 eura po četvornom metru za njihovu sadašnju rezidenciju.
Časni suci ne moraju i ne žele znati tko taj novac zarađuje, ni kako se prelijeva u državni proračun. Da bi ustavno-sudski kružok mirne savjesti mogao mudrovati o pravima i slobodama čovjeka, u toga nesretnika neće ni pogledati onako zagnjuren u svoje paragrafe. Otkrio bi da su zbog ustavno-sudskog komoditeta sve uža prava na egzistenciju i da je sve manja sloboda izbora onih kojima taj novac otimaju.

Tko je glasao

Ovo je prva obavijest o

Ovo je prva obavijest o prosvjedu, koji
će se održati u Zagrebu 11. 03. 2009. god.
ispred Ministarstva pravosuđa (a možda i na
nekim drugim lokacijama).
Točnija obavijest slijedi naknadno.
Javite i drugima!
Iz Splita javljaju da rade na animiranju
članova, pa se nadaju da će odaziv biti puno
bolji nego do sada.
Pozdrav svima,

Tko je glasao

Mislim da nema vise nikakvog

Mislim da nema vise nikakvog smisla pisati o svemu ovome (Psi laju karavana prolazi).Pozdrav!

Tko je glasao

Ustavni, ali i bilo koji sud

Ustavni, ali i bilo koji sud u RH u kojem sjede komunistički zločinački suci, ili pak UDBA-ši kao Vice Vukojević, te Račanova Žena Agata etc. su nelegitimni i nelegalni. Najveći dio svih sudskih odlika i presuda su političke odluke i presude koje su donijeli suci koji su u SFRJ negativnom selekcijom napredovali, daklen komunističko inkopetentno smeće. Dok se tih govana ne riješimo pravosuđe i njegove odlukemožemo i9 trebamo smatrati ništetnima.

Tko je glasao

rus(šteta da nisi

rus(šteta da nisi sus)
Izvini, moj komentar od 12.2.2009 se ne odnosi na tebe.Pozdrav

Tko je glasao

može neki argument osim

može neki argument osim paušalne ocjene?

Tko je glasao

mrak Zar trebaju jači

mrak
Zar trebaju jači argumenti od onih koje nam je izložio bivši podpredsjednik Ustavnog suda,a sadašnji pučki pravobranitelj.(a da to nije točno završio bi na birou za nezaposlene kao bivši državni odvjetnik Radovan Ortinski).Pozdrav!

Tko je glasao

koji argumenti? tko su

koji argumenti?
tko su komunistički zločnici, a tko udbaši? zašto i na temelju čega

Tko je glasao

Svi "junaci" nikom ponikoše

Svi "junaci" nikom ponikoše pa u crnu zemlju pogledaše."

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci