Tagovi

"Sustav plaća" javnog sektora - sredstvo uništavanja*

* Podudarnost priče s živim bićima i događajima je slučajna.

1. Otklon očekivanih prigovora i ......

Plaće su nedovoljne za život te stoga trošak plaća ne treba smanjivati.
Plaće i kupovna moć većine zaposlenika u privatnom i javnom sektoru su nedovoljne za pristojan život. Većina plaća i kupovna moć je manja od evropskog prosjeka. To se zbiva zbog lošeg rada javnog sektora i lošeg "sustava plaća."

Kupovna moć, ionako malih plaća je mala zbog:
* premalog neoporezivog dijela plaće zbog kojeg se oporezuje egzistencijalni minimum pojedinaca, a što je karakteristika totalitarnih režima
* brojnih načina nepotrebnog uzimanja od građana putem prevelikih poreza, taksi, cijena javnih usluga,..
* prevelikih cijena proizvoda zbog prevelikih poreza.

Neistinita tvrdnja
Prosječne plaće u javnom sektoru su veće od prosječnih plaća u privatnom sektoru zbog toga što velik broj zaposlenika ima velike formalne kvalifikacije.

Svaka prosječna vrijednost sadrži u sebi mnogo sakrivenih devijacija. Devijacije su:
* Prema stvarnim organizacijskim potrebama potrebno je manje zaposlenika s VSS, a više sa SSS.
* Prevelik broj organizacija, prevelik broj rukovoditelja i savjetnika je također nepotrebno povećao broj zaposlenika s visokim kvalifikacijama.
* Plaće su na nekim radnim mjestima prevelike u odnosu na rang plaća u gospodarstvu.
* Zaostatak u razvoju procesa i drugo.

Uputa za čitanje
Zbog usmjerena čitatelja izjavljujem da je tekst pisan s pozicije građana, ne liberalne ideologije, ne ideologije socijalne države koje su obje štetne za građane.

2. Pojmovi koji se koriste 7013. u kraljevini
"Sustav plaća" = Sustav troškova rada zaposlenika u organizaciji.

Trošak plaća je planirani novčani iznos koji bi zaposlenci trebali dobiti od poslodavca za «rad» koji je određen ugovorom o radu, pravilnicima poduzeća, kolektivnim ugovorom. Tu su ostala primanja zaposlenika i davanja poslodavca državi

Trošak "radnog mjesta"pokazuje sve troškove organizacije koji se alociraju na jedno radno mjesto (uvjetno zaposlenika) kada zaposlenik ostvaruje standarde rada. On uključuje bruto plaću + primitke zaposlenika+trošaka rada pomoćnih procesa koje se odnose na njega+trošak rukovođenja + materijalne troškove radnog mjesta On je veći od troška plaća najmanje nekoliko desetaka postotaka.

Trošak rada zaposlenika pokazuje sve troškove zaposlenika koji rade manje ili više od standarda organizacije. On je često veći nekoliko desetaka postotaka od troška "radnog mjesta". Ako zaposlenik radi manje od standarda, a to mu se ne odbija od plaće organizacija gubi. Važi i drugačije.

Vrste plaća, za potrebe ove analize, su: tržišne, "tržišne" i netržišne plaće (plaće javnog sektora)

Tržišne plaće (ostvarene slobodne i dobrovoljne transakcije između aktera tržišta) treba uzeti uvjetno. Na tržište u državi izrazito djeluju regulacija javnog sektora i regulacija gospodarstva, međudržavni ugovori te nezakonita djelovanja pa ono gubi svoja svojstva.

"Tržišne plaće" se ostvaruju u:
* privatnim poduzećima koja su prikriveno monopolna - zbog loše regulacije ili namjernog totalitarističkog djelovanja vlasti.
* poduzeća i organizacije u državnom vlasništvu koja isporučuju uslugu građanima i drugim poduzećima, a imaju monopolne karakteristike (komore s obveznim članstvom, naknade za televiziju, preskupa struja…..)
* privatne banke, osiguravatelji ili bilo koja poduzeća koja osiguravaju uslugu građanima, a građani su uslugu prisiljeni kupovati jer ih na to sili država, a država rad takovih poduzeča pogrešno regulira. (otvaranje žiro i tekućih računa, zaštita potrošača kod kreditiranja, osiguranje od automobilske odgovornosti,….

Netržišne plaće su one koje se određuju u javnom sektoru po kriterijima koji lošiji nego u privatnom sektoru.

3. Određivanje plaća
U privatnom dijelu privrede visina plaća se nastoji dovesti što više u vezu sa troškom "radnog mjesta" i rada zaposlenika pa plaća ovisi o:
* o radnoj sposobnosti osobe - vještinama te o rezultatima rada.
* o broju osoba i njihovim radnim sposobnostima koji se nude na tržištu za to "radno mjesto"
* o stanju u industriji i stanju u poduzeću (dobiti)
* važnosti radnog mjesta za poduzeće odnosno specifičnosti razdoblja u kojem se zapošljava
* o formalnoj kvalifikaciji (kvalifikacija je samo u nekim slučajevima rangirana visoko kao kriterij).

Na visinu plaća utječe informiranost i pregovaračka sposobnost kod zapošljavanja i unaprjeđenja. Ovo važi ako je riječ o objektivnim situacijama zapošljavanja, prema organizacijskim pravilima, a ne u situacijama kada subjektivni utjecaj vlasnika ili uprave određuje tko će biti zaposlen.

U javnom sektoru plaće se određuju:
* bez tržišnih mehanizama
* i bez mehanizama prilagođavanja plaćama javnog sektora tržišnim plaćama.

Kako su radnici u javnom sektoru stekli sadašnje plaće i prava?
Dio utjecaja je išao od neformalnih interesa stranačkih pripadnika i vezanih osoba (plaće u agencijama, državnim poduzećima, savjetnička mjesta…)
Dio utjecaja je došao od sakrivenih pregovora nestručnih i neodgovornih vlasti sa sindikatima kako građani i privrednici ne bi mogli reagirati na rasipanje novca poreznih obveznika.
Dio razloga je u tome što su procesi javnog sektora nedovoljno razvijeni i organizacijska pravila nedostatna, a upravljači nestručni i jer postoji atmosfera straha, konflikta ili.....

4 Kako trošak rada u javnom sektoru podriva kraljevinu?
Česte su strateške greške u oblikovanju plaća javnih sektora:
1. Visina plaća se ne određuje prema radnoj sposobnosti osoba i rezultatima rada već pretežito prema formalnoj kvalifikaciji, a sustav nagrađivanja je subjektivan pa pogoršava ljudske odnose.

2. Visina plaća ne ovisi o broju osoba i njihovim radnim sposobnostima koji se nude na tržištu rada

3. U javnom sektoru je mnogo veći broj zapošljavanja prema subjektivnim kriterijima, a to posebno
važi za poslove na višim hijerarhijskim razinama

4 Vidljiva je tendencija određivanja plaća većima nego što to «radno mjesto objektivno traži zbog zadaća i planiranih rezultata».

5 Loše upravljanje prema stranačkoj, obiteljskoj i prijateljskoj povezanosti umjesto prema stručnim kriterijima je učinilo da su poslovi namijenjeni za osobe sa srednjom stručnom spremom, koje su uz minimum interne kvalifikacije mogle obavljati posao, zamijene sa osobama sa visokom stručnom spremom.
To su podržali i rukovoditelji koji nemaju dovoljnu razinu stručnosti da urede procese.
Učinjene su dvije štete, proračun preskupo plaća rad zaposlenika, a novac uložen u studij osoba se ne vraća državi.
Za radnog vijeka jednog zaposlenika s VVS koji radi na zadaćama SSS proračun plaća previše desetak godišnjih plaća nepotrebno.

Prevelik trošak plaća
Preveliki troškovi plaća su uzrokovani lošim sustavom koeficijenata + lošim određenjima osnovice plaća + neodgovornim pregovaranjem koje je donijelo prevelike beneficije zaposlenicima javnog sektora u odnosu na privatni.

Prevelik trošak radnih mjesta
Prevelik trošak radnih mjesta uzrokuju loše organizacijske strukture koje su proizvodi lošeg upravljanja. One imaju previše razina, u horizontalnoj razini imaju prevelik broj rukovoditelja, zaostale procese, nepotrebno velik broj ljudi, preveliki broj rukovoditelja i nepotrebne organizacije.

Prevelik trošak zaposlenika
Ako zaposlenik ostvaruje manje nego što je određeno standardima kvalitete i učinkovitosti organizacije njen trošak rada je veći, često dvostruko veći od iznosa bruto plaće.
To je česta pojava kod rukovoditelja, savjetnika i stručnjaka. On je proizvod lošeg upravljanja.

Zahvala i poštovanje marljivima
Radna mjesta koja se nalaze pri dnu i sredini "hijerarijske organizacijske piramide" imaju često manje plaće od onih koje zaslužuju po zadaćama i obavljenom radu.

Zaključak
* Pravila "sustava plaća" su toliko pogrešna da stvaraju velike nepotrebne troškove, pa su čak i sredstvo podrivanja države.

* Trošak plaća u javnom sektoru je prevelik u odnosu na sposobnost gospodarstva i građana da ih plaćaju.

* Za prevelik trošak rada u javnom sektoru država se zaduživala dugo razdoblje.
Prema načelima upravljanja trošak kamata za zaduživanje države se prvo alocira na nepotrebne troškove pa tek onda na potrebne troškove.
Samo zaduživanje i povećanje poreza je moglo omogućiti isplate za prevelik trošak rada u javnom sektoru, a što je smanjilo proizvodnu moć gospodarstva i životni standard građana.

* Zbog toga mnoga poduzeća isplaćuju sadašnju malu razinu plaća (prema troškovima života) tako da ne ostvaruju potrebne troškove redovnog održavanja i investicija pa si smanjuju buduću konkurentnu moć proizvodnih procesa.

* Prčkanje po razredima i koeficijentima plaća javnog sektora je štetno jer se radi prije reorganizacije i drugih potrebnih radnji.
Ono je strateška greška.
Ono će služiti da se malom broj onih s vrha povećaju plaće, a velikom dijelu zaposlenika smanje.

Jedno od razvojnih pitanja
Je li «sustav plaća, radnih mjesta i troškova rada» i zapošljavanja javnog sektora ustavan?
Brojne indicije ukazuju da nije te da sustav blokira razvoj i šteti državi.

Komentari

smijemo li odustati od naših

rodjen,

odlično posloženo
preostaje predložiti rješenje problema
linić je krenio jednim smjerom, reducirati plaće trajno zaposlenih na minimum,
ministri su primjerom pokazali kako vrednovati kvalitetan rad na državnim poslovima,
zaposliti strane konzultante po tržišnoj cijeni, putem javnog natječaja
preostaje još treći, najvažniji dio
odustati od uhljebljivanja političkih kadrova (= naši) na državnim funkcijama, u državnim poduzećima, agencijama,
to do sad nismo uočili, a već su 2 godine prošle

smijemo li odustati od naših, makar bili nesposobni?
to bi bili bolni rezovi

luka

Tko je glasao

LAŽNE DILEME ZBOG "NAŠIH"

"smijemo li odustati od naših, makar bili nesposobni?
to bi bili bolni rezovi."

Pa bolni rezovi bi bili za te nesposobne kadrove , a društvena korist,povratak odgovornosti i primjer neprocjenjiva s druge strane. Od nečeg se mora početi .
Inače, sustav plaća u javnom sektoru mi nikad nije bio previše jasan, jer se u definiranju poslova i obavljaju istih više rukovodio kriterij "s kim si dobar" nego li time da li je posao za koji si plaćen, obavljen (čast izuzecima).

Tko je glasao

smijemo li odustati od naših, makar bili optuženi za zločine?

Glembay,

smijemo li odustati od naših, makar bili optuženi za zločine, pred europskim sudom, u prijateljskoj, savezničkoj, demokratskoj zemlji?
smijemo li ?
ne smijemo, Glembaye, ne smijemo
i ne samo da ne smijemo

ne možemo o tome ni odlučivati
budući ne možemo ne znati,
najbolje da to što prije zaboravimo
a onda i zaboravimo da smo zaboravili

luka

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci