Tagovi

"Bolni rezovi"

Uvjerava nas budući potptredsjednik vlade za gospodarstvo g. B. Grčić, da se cilj, a to je proračun za 2012. godinu u visini od oko 115 mlrd kn, znači negdje za 7 mlrd kn manji od ovogodišnjeg, neće moći realizirati bez “rezanja” mirovina i plaća u javnom sektoru. Poznavajući naše “stručnake” i njihovu silnu volju za radom za pretpostaviti je da bi se to “rezanje” učinilo linearno, ne pristupajući rješenju problema selektivno.

Guverner HNB, Ž. Rohatinski, nas opet uvjerava da rezanje proračuna za samo 7 mlrd nikako neće biti dovoljno, već da se proračun mora smanjiti za 9 mlrd kn želimo li sačuvati monetarnu stabilnost zemlje i tečaj kune, a time I kreditini rejting.

Naravno da bi troškove trebalo “rezati” tamo gdje se to može i gdje se dijeli “šakom i kapom” ne uvažavajući ni aktualnost trenutka niti stanje državne blagajne.

A trebalo bi razmotriti:

1. Među umirovljeničkom populacijom i populacijom korisnika brojnih socijalnih programa krije se brojka od oko 300.000 ustvari latentno nezaposlenih osoba, osoba koje nemaju gotovo nikakve uvjete niti za mirovinu, niti za primanje bilo kojeg oblika socijalne pomoći, osim uvjeta da su plaćeni glasači HDZ-a.
Značilo bi to javno priznati da u Hrvatskoj ima ne 300.000 nezaposlenih, nego bar dvostruko toliko.
Napraviti reviziju svih tih prava i s državne “sise” skinuti sve one koji nemaju baš nikakvih uvjeta za bilo kakva primanja iz državne blagajne, bio bi priorittet iole odgovorne vlasti.

2. Braniteljske mirovina i druga braniteljska materijalna prava, kojima je na umjetni način stvorena kasta nedodirljivih neradnika u najproduktivnijioj životnoj dobi, da ne obrazlažem na dugo i široko tko je kakav rat i protiv koga vodio, treba svesti na visinu mirovina i drugih materijalnih prava koje uživaju borci NOR-a.
Prvo treba napraviti reviziju braniteljskih statusa i iz te kategorije izbaciti sve one izvan borbenog sektora.

3. Ukinuti povlaštene mirovine saborskih zastupnika, ali i napraviti reviziju drugih mirovina koje se ostvaruju izvan općih propisa, više kao čin socijalne pravde nego stvarne uštede u proračunu.
Ako bi se ipak ukazala potreba “rezanja” mirovina onda to treba učiniti koristeći selektivni pristup, recimo tako da od rezanja budu izuzeti umirovljenici s mirovinama do 2.000 kn, ali i oni koji su otišli u mirovinu s 40 i više godina staža, neovisno o visini njihovih mirovina.

4. Racionalizacija državne uprave je imperativ, to je nešto što se mora učiniti čak neovisno o recesiji ili potrebi za uštedama u proračuna, na tom segmentu moguće su značajne uštede, kroz smanjivanje plaća i drugih prava zaposlenika u javnom sektoru, čak ako se ne bi išlo na otpuštanje viška radnika, već se višak rješavao “prirodnim odlivom”.

5. Analizirati potrebu izgradnje svih kapitalnih objekata u gradnji i neke odmah privremeno zaustaviti, osim u slučajevima ako bi takva odluka proizvela više štete, radi moguće penaliziranja temeljem sklopljenih ugovora, nego što košta nastavak radova, a gradnju Pelješkog mosta kao potpuno nepotrebnu investiciju trajno obustaviti.

6.Izvršiti promjena teritorijalnog ustroja zemlje na funkcionalnom principu, ukidanjm sve sile nepotrebnih jedinica lokalne uprave i samouprave, te svođenje broja institucija pravosudnih, upravnih, komorskih itd na razumnu mjeru.
Ako nema analize kao podloge za provođenje takvih mjera, postoji brzo rješenje, a to je uspostava općina prema teritorijalnom ustrojstvu zemlje iz 1990., a ako se baš želi, ondašnje zajednice općina može se proglasiti županijama.
U međuvremenu pažljivo izanalizirati stanje i na kraju teritorijalno organizirati Hrvatsku kao državu regija, ako se to ocijeni svrsishodnim.
Mislim da ne treba naglašavati kako je potrebno izvršiti decentralizaciju državne uprave uz
osiguranje fiskalne autonomije za jedinice lokalne uprave i samouprave čineći ih tako odgovornima za funkcioniranje svih segmenata društvenih aktivnosti, ali I za vlastiti razvoj.

7. Krupnim kapitalistima i veleposjednicima reducirati ili čak potpuno ukinuti poticaje za poljoprivrednu proizvodnju, a u taj segment uvesti više reda.
Razmisliti i o osnivanju jake poljoprivredne banke, koja bi bila u stanju kreditirati poljoprivrednu proizvodnju pod povoljnim uvjetima.

8. Dugovanja hrvatskih brodogradilišta pretvoriti u javni dug s razgraničenjem na 20-tak godina, brodogradilišta prodati zaposlenima za 1 kunu, tako im prepustiti upravljanje brodogradilištima i njihovom sudbinom (uvesti specifični oblik samoupravljanje, zašto ne?) uz stanovita ograničenja kad je u pitanju raspolaganje imovinom.
Jedino što bi brodogradnju morala pratiti jedna vrlo jaka banka (razmisliti čak o stanovitoj transformciji HBOR-a)
Država će tako riješiti pitanja vlasništva i subvencija, pa će prigovori EU otpasti, a trošak države znatno smanjiti.
Otpast će i briga države za loše poslovanje ili čak i propast brodogradilišta.

9. Uvesti reda u javne financije, čime bi se onemogućili "lovce u mutnom", pa za neuplatu poreznih i drugih obaveza (posebno doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguanje) ili neisplatu plaća zaposlenima, zatvarati poduzeća uz pljenidbu privatne imovine "kapitalista" u svrhu podmirenja stvorenih obaveza.

10. Pokrenuti postupak revizije sramotnih ugovora s Vatikanom i urediti odnose s vjerskim zajednicama, a posebno s KC, na principu potpune sekularnosti, bez ikakvog financiranja crkvi iz državnog proračuna. Umjesto dosadašnjeg obilnog financirnja KC iz proračuna uvesti crkveni porez na principu dobrovoljnosti.

11. Donijeti suvisle i provedive programe za borbu protiv korupcije i dosljedno ih provoditi. Posebno težište staviti na suzbijanje malverzacija u procesu javne nabave, onemogućavajući pljačku kroz provedbu fiktivnih natječaja.

Mislim da bi se sustavnom primjenom navedenih mjera državni proračun sigurno mogao svesti na razinu od od 113 mlrd kn, jednako kao što mislim i da Milanovićeva vlada neće učiniti ništa ili gotovo ništa od toga, jer sigurno neće dirati braniteljske statuse niti im smanjivati prava. a pogotovo ih neće ukidati, jednako kao što neće dirati ugovore s Vatikanom, niti provesti decentralizaciju niti mijenjati teritorijalni ustroj države ...

Najvjerojatnije da će se pribjeći linearnom smanjenju plaća u javnom sektoru, linearnom smanjenju mirovina i povećanju stope PDV-a.
U tom slučaju mislim da ćemo se s nostalgijom sjećati Jacinog “harača”.

No, poduzimali ovakve ili onakve restriktivne mjere, rušili primanja korisnicima proračuna ili ih ne rušili, oporavka zemlje i njenog izlaska iz recesije nema bez stabilnog i osjetnog gospodarskog rasta, a o tom segmentu ne da se premalo priča, nego se premalo vodi računa.
Ako bismo državu u uvjetima recesije usporedili s poduzećem s teškoćama u poslovanju, onda se primjenjuju restriktivne mjere, kao što su sveopća štednja, smanjivanje plaća i otpuštanje zaposlenih, ali primjena samo restriktivnih mjera nikad i nigdje nije dovela do oporavka poduzeća, već ga je odvela u stečaj i prestanak rada. Ali primjena restriktivnih mjera u kombinaciji s razvojem novih proizvoda i pronalaženju novih tržišta, gotovo u pravilu vodi oporavku poduzeća.

Nadalje, neprihvatljivo je smanjivanje primanja stanovništva uz istodobno povećanje cijena usluga u javnom sektoru, kao što Bandić najavljuje povećanje cijena komunalnih usluga u Zagrebu.

Komentari

Feniks, pohvala…

…jer si napravio ekskurziju u nepovijesno područje. A koliki uspjeh si polučio vidjet ćeš kada pollitičari pročitaju i komentiraju.
Manje-više i ti se u svojoj analizi baviš (pravednijom) raspodjelom proračunskog kolača (mirovine, subvencije, branitelje, brodogradilišta, uprava, državne investicije, javne financije, Vatikan, nadgradnja…). Drugim riječima, kako bolje potrošiti tih 115 mld. kuna.
U tekstu se ne osjeća suština hrvatskog pitanje, a po meni je to pitanje stvaranja nove vrijednosti. Rekao bih da bismo trebali reflektorima osvijetliti poduzetničku klasu, jer po definiciju ona je za to zadužena. Kako probuditi strast za bogaćenjem i stvaranjem u tih nekoliko postotaka Hrvata.
Možda bismo se za početak mogli skinuti sa njihovog (poduzetničkog) vrata, tj. pokušati ukupne rashode opće države smanjiti na vrijednost kao u normalnim državama (30 – 35 % BDP-a). Prošle godine je to opterećenje uključujući i zaduživanjem države iznosilo 42,71% BDP-a Hrvatske. Možda bi naši poduzetnici malo rasterećeniji od porezne presije imali veći motiv za rad i zarađivanje, a bili bi i produktivniji i konkurentniji na tržištu. Možda bi ova zamrla ekonomija živnula, možda bi se otvarala radna mjesta, izvozilo, zarađivalo, a posljedično bismo povećali i proračunsku potrošnju.
Pretpostavljam da bi u novim uvjetima i neki stranac poželio svoj kapital obrnuti kod nas (što naši političari prizivaju, no ne čine ništa u tom pravcu). Dakle, dao bih naglasak na stvaranje, a ono bi onda dalo prostora da se pobrinemo za sve slojeve hrvatskog duštva, tj. da sačuvamo socijalnu koheziju. Rezovi odnosno „usvršavanja“ raspodjele proračunskog novca predstavljaju samo usklađivanje prihodovne i rashodovne strane. Zanijeli smo se u trošenju; rasprodajemo djedovinu, a boga mi i unuke zadužujemo.

Tko je glasao

@Richard

U mojem upisu nisam, se bavio prihodovnom stranom proračuna, pa sam njegovu procijenjenu visinu od oko 113 mlrd kn prihvatio kao da počiva na realnim prihodima.

S druige strane ja zaista nemam nikakvih iluzija da bi nam hrvatski skoojevići koji su kapitalisti postali mahom na račun svoje podobnosti i dostupnosti opljačkanog (u državno vlasništvo pretvorenog) društvenog vlasništva, najednom ponudili povećanje proizvodnje i izvoza, a time i pokrenuli ciklus zapošljavanja, pa baš da zaposleni pristanu rditi bez plaće. Osim časnih iznimki, onih koji imaju bar minimum osjećaja za opće dobro, najveći broj njih i goni njihova bezobzirnost u stjecanju i osobnom bogaćenju.
Sama želja za osobnim pogaćenjem sigurno neće pokrenuti novi proizvodni ciklus jer se prevarama, švercom i nekontroliranim uvozom svega i svačega može puno prije obogatiti.

Kako to da samo oni koji su se na razno-razne volšebne načine dokopali vlasništva nad poduzećima neprekidno kukaju nad (pre)visokom cijenom rada i poreznim opterećenjem, a nikada nitko takvu kuknjavu nije čuo od D. Drka (Vindija), M. Artukovića (Franck), E. Moralića (Božjakovina, Kutjevo) ... kao da oni ne posluju pod istim uvjetima kao i oni koji neprekidno čekičaju, a da apsurd bude veći najviše pizde oni koji radnicima ne isplaćuju plaće. Njiihova poduzeća nemaju novca za plaće i plaćanje dobavljača za isporučenu robu i usluge, ali imaju za osobno bogaćenje, preservanje s izgradnjom vila, kupovinom imanja, najskupljih automobila ili jahti ...

Tko je glasao

poduzetnici (kapitalisti) i radnici

Feniks, otvaraš veliku temu sukoba rada i kapitala. Ovako, uz put, ću nabacite neke natuknice za razmišljanje.
Na pr. skrećeš pažnju na postupak stvaranja poduzetničke klase u nas. U pravu si glede toga, no to će ostati u našoj povijesti zapisano kao pljačka stoljeća, s tim da postoje teoretičari prava koji kažu da se to ne može samo tako završiti. Ako su 90-e zapamćene po tome, onda se Sanaderova vladavina poslije 2003. može pamtiti kao „izvlačenje“ 98 mld. kuna iz javnog sektora (vidi Dražen Rajković: „Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku“).
Opisujući pohlepu ove novostvorene klase u nas kao da opisuješ univerzalne moralne zasade ovog društvenog sloja u povijesti. Njihov pokretač je zapravo pohlepa i na tome je zasnovan taj društveni odnos koji nazivamo kapitalizam. U već uređenim i stabilnim društvima njima je dozvoljen čin eksploatacije, tj. otimanje viška vrijednosti stvorenog radom i kreacijom radnika, a u ovim „tranzicijskim“ društvima se tolerira i obična hajdučije zaogrnuta saborskim zakonima, odlukama i uredbama. Sve je to klasika, već viđena u povijesti.
Zanimljivo je vidjeti u kom pravcu to ide, lokalno i globalno. Nedavno sam naletio na tekst dopisnice Dela iz Kine (Zorana Baković). U toj zemlji kapitalizma bez demokracije dužnosnik Jin Liqun, predsjednik nadzornog odbora Kineske investicijske korporacije kaže: "Mislim da su europski zakoni o socijalnoj zaštiti zastarjeli, a zakoni o radu upravo zovu na lijenost i nemar. Europski sistem poticaja je potpuno neprimjeren." U Kini se, naime, radi i po 12 sati na dan, i bez odmora za vikend, skoro bez godišnjeg odmora, bez primjerenog zdravstvenog osiguranja, za minimalnu plaću.
Sve nam to govori kako nam u uvjetima europskih i svjetskih integracija, uz želju za kineskim 10-postotnim stopama rasta BDP-a, ne preostaje ništa do li izlaganje našeg stanovništva bezočnom izrabljivanju. Je li vrijeme da i Europa promijeni svoje radno i socijalno zakonodavstvo? Ili slijedi propast? Da li se to ruši zgrada socijaldemokracije Europe i gdje smo mi u toj priči?

Tko je glasao

@Richard

E da, da nas "hrvatski George Washington" nije pretvorio u katoličko-braniteljsku jamahiriju, koja nikome u bijelom svijetu ne znači ništa, možda bismo i mogli nešto, a ovako ...
SFRJ je mogla jer je ne jebući ni realsocijalizam ni razvijeni kapitalizam, vozila svojim putem, pa makar i neistraženom cestom, ali je gradikla sustav koji je u svojem centru imao čovjeka a ne profit.
Zato je i morala nestati u dimu baruta i moru krvi, danas je svakom pmetnom jasno da je SFRJ morala biti uništena, jer se samoupravni sustav, taj eksperiment direktne demokracije, uspijevao održati usprkos svim podmetanjima i stavljanjem klipova među zupčanike.

Kad su prvenstveno vojno-industrijski komplerksi shvatili da samoupravni sustav jača i da se može održati i izvan partije, uništili su i državu i sustav.

Tko je glasao

Nezaposleni

Nikada nisam vjerovao da ću ti dati "+" za dnevnik. Konačno neka tema iz realnog života.
Moram napisati. da se ne slažem sa svim iznesenim, ali “+” dajem iz načelnih razloga.
Mislim da je stvar upravo obratna. Ne da nemamo 300000 nezaposlenih nego ih imamo bar dvostruko manje. Istina oni se evidentiraju tako, ali ih masa u fušu ostvaruje velike prihode u sektoru turizma, ugostiteljstva, građevinskih radova...
Najbolji primjer je bila gradnja autoceste, unatoč vojsci nezaposlenih, na kraju su uvezeni radnici iz Turske, BiH...

P.S. Vidim da si u svom stilu poprilično siguran da su sve mirovine iz NORa propisno stečene id a tu nisu potrebne nikakve revizije.

->Pointer

Tko je glasao

plusići

Plus sam ti dao jer si dao plus :)

Tko je glasao

I ja

ja također

sve dobro...

Tko je glasao

Rezovi

su neizbježni i da u svim segmentima koje je autor dnevnika naveo i upravo na taj način.

Rezovi su potrebni jučer jer vremena za "kemijanje" više nema međutim sami rezovi nisu dovoljan uvjet kako bi se zemlja
izvukla sa ruba ponora već će biti potrebno i poništiti učinak monetarnih škara te tako postaviti osnovni uvjet kako bi se
proizvoditi bilo što u ovoj zemlji bilo isplativo.

Čak i ako nova Vlada bude imala hrabrosti provesti sve ovo pobrojano u dnevniku ,a to je zaista prijeko potrebno i to jučer,
pitanje svih pitanja je da li ima snage i odlučnosti brutalno zgaziti uvoznički lobi raznoraznih vrlo" uspješnih" poduzetnika čiji je
moto uvezi jeftino smeće i uvali ga u Hrvatskoj po paprenoj cijeni.

Reanimator

Tko je glasao

Rezat ce se sve bez price i

Rezat ce se sve bez price i rasprave i morat ce se uvesti neke nove poreze, mozda do 50% za nasljedstva i porez na nekretnine po m2.
Tko ide naprijed a gleda stalno samo u retrovizor/proslost mora kad tad udariti glavom u drvo.
Onda nije primarna tema tko je, kada i zasto to drvo zasadio, nego kako zakrpati razbijenu tikvu.
Kad bi se cekalo da prirodni odljev umanji birokraciju to bi docelkali sa 150 mld € duga.
Sjekira i caaaaaaaaaaaaaap!

Tko je glasao

da da sjekira glavno da se ne

da da sjekira glavno da se ne dira drugi stup koji će našim novcem preuzimati upravljanje državom i možda jednog dana naredti više sloboda i deregulacije u upravljanju mirovinskim fondovima pa će našim novcem kupovati svakakve derivate (ne naftne) za koje će se kroz par godina pokazati da ne vrijede ništa i da od penzija neće biti ništa i da će jedin koji će zaraditi biti bankari s njihovim abnormalnim bonusima.

Tko je glasao

Vidim ...

... pristigao je i jedan od junaka DR-a.

Tko je glasao

jaka nacionalna banka

Ja mislim da bez jake nacionalne banke, u koju će se prebaciti sva državna uprava, davanja, mirovine... sve ono gdje država ima svoje prste, nema kruha. Može se ojačati HPB, kao jedina banka u državnom vlasništvu, ali je potrebno dovesti je do europskog standarda. Znači, preko te banke bi uz minimalne troškove država i sve državne institucije, uključujući i lokalne, imale obvezu poslovanja.
Ovako imamo situaciju da strane banke određuju uvjete poslovanja, a kamate na kredite određuju tržišno uz enormne zarade kojima pokrivaju minuse u vlastitim zemljama. Zar to nije odljev kapitala?
Poljoprivreda i industrija se jednostavno rješava, samo je potrebna politička volja. Nekontrolirani uvoz je uništio domaću proizvodnju. Ne kažem da uvoz treba ukinuti, ali ga treba ograničiti najmanje na količinu ili vrijednost izvezene robe po pojedinoj tvrtci. Uvoz sirovine ne treba ograničiti, ali je treba uvjetovati izvozom, pa ako uvezeš sto tisuća eura vrijednosti sirovine, izvoli sto tisuća eura vrijednosti gotovog proizvoda i izvesti, a ostatak prodaj doma.
Bez stvaranja novih vrijednosti, nema pokrivanja troškova. Krediti ne trebaju nikome, nego je država dužna lobirati suradnju i potpisivati povoljne ugovore sa ostatkom svijeta.
Neće nas spasiti nezaslužene mirovine, iako se 20% njih može ukinuti preko noći, nego nas spašava prestanak s dosadašnjom praksom pogodovanja pojedincima, samo zbog toga jer financiraju stranku. Todorić, Kerum, Kutle, Pašalić, Tedesci i mnogi drugi, svi su oni ista bagra koja koja nas je odvela u raspad sistema i pri tome se obogatila, a da ne pričamo o građevinskom lobiju Radić & co. Nemam ništa protiv bogaćenja pojedinaca, ali ovo je prevršilo svaku mjeru.
Svaki uvoz se može uvjetovati izvozom i to je jedini način da opstanemo kao država. Najbolji je primjer autoindustrije. Koja je zapreka uvoz automobila uvjetovati izvozom autodjelova? Ako velike korporacije već žele prodati nešto na našem tržištu, onda neka izvole kupiti nešto od nas. Bez toga je iluzija raspravljati o bilo kakvom krpanju proračuna.
Realno, više od 500.000 ljudi je nezaposleno. Zaposleno je tek oko 800.000 ljudi, a tek oko 300.000 u direktnoj proizvodnji. Tko može biti toliko glup pa ne shvatiti da tristo tisuća ljudi nikako ne može prehraniti četiri milijuna?
To je samo mali djelić rješenja na kojima ova vlada treba raditi i iskoristiti postojeću administraciju bez otpuštanja.
Ja mislim da rješenje nije u rezanju, nego u uprezanju resursa koje već imamo. Administraciju treba natjerati da radi u korist zemlje, a ne u vlastitu korist, koteći samu sebe.

Nije svima dano selom pjevati

Tko je glasao

@Feniks

Sunovrat Hrvatske - pa što sad?

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

@LjRW

Znam, izvući će nas dodatni kretenizmi - junak i junakinja DR.

Tko je glasao

lMirovnski probkem može se riješiti

NA NAČIN

da se donese zakon o 3 stupnja mirovina

3000,5000 i 7000.

Gotovo,

.Ovi niži će pristati,ovi viši preko 7 000,tko ih jebe to su povlašteni i mnogi lažni.
Pve od 2,5000 podižemo ove preko n7 000 spuštamo.
Minimalnunplaću podići na 3500,koji kapitalist vto ne može uz plaćanje poreza i dr. davanja -neka ide u stečaj.

Ukinuti,sijaset agencija.
Ukinuti radna mjesta gdje se prebacuju papiri iz desne u lijevu ladicu i kopipejsta.
Županije i općine :provesti referendume. Gdje ljudi žele,omogućiti im uz prireze,inače,5-6 županija (veležupanija),ali i sredstva dislocirati prema lokalnoj upravi koju treba racionalitzirati.

Istovremeno ,povećati broj medicinskih sestraa i učiteljice,radi podizanja kvalitete života,.

U svako selo autobus dva puta na dan,to je tekovina civilizacije
U tom stilu i ostali prijevoz.

Potaknuti ruralizaciju i deurbanizaciju,glupo je da svi žive u modernim golubarnicima,pored toga što je neodrživo.

Naime,nema potrebe za tolikom radnomklasom ,a fali u poljoprivredi i ugostiteljstvu..

Gdje dvoje rade iz jedne obitelji u državnoj službi ili lokalnoj upravi,jedno odmah otpustiti jer je to sukob interesa..

Minimalnu plaću (nadnicu) dići8 na 4 000 Kn Neto,koji kapitalist to ne može neka zatvori firmu.

Birokraciju umanjiti za 70%,ukinuti neke zakone koji povlače administriranje.

Otvoriti dva nova zatvora sa najmanje 1000 mjesta,jedan u Slavoniji jedan u Dalmaciji.

Za rad na crno-zatvor,za neplaćanje poreza-zatvor

Ulazimo u suficit za 3 godine.

Evo Zorane,ne moraš mi ništa platiti.

sve dobro...

Tko je glasao

Prva se

javljam za preseljenje u Liku! Bilo kamo, samo nek' sa prozora svoje kućice vidim Velebit!

Neka mi učine dostupnom zdravstvenu službu i druge elementarne tekovine civilizacije - i odoh ja čuvati ovce!

Preko vikenda se mi, čobani, ukrcamo u helikopter koji je država kupila samo za naše potrebe, odemo u Zagreb, u kino ili kazalište, i na isti način se vratimo doma, svojim ovcama.

I uzgojimo milijune ovaca. I budemo sretnija i bogatija zemlja od Švicarske!

Sad čitam ovo što sam napisala, pa vidim da zvuči kao zajebancija. Ali, zbilja mislim da bi život na obroncima Velebita ili sličnim mjestima, trebao biti vrhunac dobrog života, a ne kazna, kao što je to kod nas.

Tko je glasao

Obronci juznog Velebita prema

Obronci juznog Velebita prema Lici na potezu od cca Svetog brda do Vaganskog vrha (a i dalje, jer je i dio Rujnog obuhvacen) su pod minama, pa je to daleko od idile. Polja su ona divlja, neoznacena, i na dnu su prioriteta. Najzalosnije je to da je jedina realna mogucnost brzog razminiravanja u komercijalizaciji (a time i u unistenju onoga sto taj prostor cini posebnim), tipa izgradnji skijalista na Svetom brdu, o kojem se vec neko vrijeme prica. Za mene osobno to predstavlja devastaciju prostora za koju je "Varsavska" mala beba, ali koja nikada nece postici ni promil interesa javnosti.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

a malo se i idealizira selo.

a malo se i idealizira selo. nije to baš tako kako izleda isto kao što ljudi iz malih mjesta idealiziragu grad i kakve im on sve mogućnost nudi a na kraju se dogodi da im se život u gradu svede na relaciju poso-kuća-birtija.

Tko je glasao

Kod nas su postali

pogrdni nazivi:

seljak,čoban,šljaker.

Jednog mog prijatelja su prije 20 godina pogrdno nazivali "farmer" jer nije baš znao spike o rocku i sl,ali se znalo da ima staju u kojoj odhrani 300 svinja u turnusu.

Nije pomoglo ni to što je imao solidan auto,uvijek novaca i bio voljan svima platiti piće.

Popularne cure su tražile nešto drugo.

Helikopter kažeš,hehe.

Iz ove zabiti gdje živim,prije dođem svojim polovnim autom u Lisinski na koncert nego jedan moj prijatelj koji živi na suprotnom kraju Zgb-a.

sve dobro...

Tko je glasao
Tko je glasao

Plus

Plus za dnevnik mada se ne slažem sa svim mjerama. Npr, smanjivanje zaposlenih u javnim i državnim službama. Treba dobro razmisliti što treba ukinuti jer ukidanje nekih agencija ili smanjivanje zaposlenih kod njih bi dovelo do manje kontrole i nadzora na nekim drugim područjima.
Također, kod ukidanja administrativnih jedinica treba voditi računa, koje i kako. Također kod velikih projekata.

Poljoprivredne poticaje ukinuti za one kulture koje u određenoj županiji imaju manje prinosa nego u drugima, tj poticati razvoj onih kultura koje na određenom području daju najbolje prinose. Ostalo ne poticati. Poticaj davati po prinosu. I tu ne bih radio razliku od malog poljoprivrednika do velikih poljoprivrednih proizvođača.

Tko je glasao

poticaje treba ukinuti..

poticaje treba ukinuti..

pogotovo onima koji imaju proizvodnju i otkup (todoric).. to stvara monopol i unistava sve male i srednje proizvodace.. da nema toga mozda bi vecina dobrih (uz kreditiranje novcem i malom kamatom) vrlo dobro stajala i razvijala poljoprivredu i stocarstvo

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

HDZ-ova škola javnih financija

Uza sav napor da skužim poantu tvog doprinosa razumijevanju općeg problema društva ovom objavom zakljućujem da i ti koristiš obrazac razmišljanja koji već 20-tak godina koriste nesposobne stranke u upravljanju državom - obrazac "ukidanja" rashoda, tako misliš da će bilanca postati "zelena"!
Ni riječi o prihodovnoj strani jer prihodovna strana traži istinski angažman i politike i gospodarstva kaj je teško tražiti od naših lijenih političkih guzica koji samo mantraju o uzimanju pod svaku cijenu. Gdje je onaj segment koji ekonomija zove planskom privredom,
Gdje je u toj priči čovjek - jel baš sve postalo hapanje!?

Tko je glasao

Golgota, dnevnik se zove

Golgota, dnevnik se zove "Bolni rezovi", a ne "Lagodni prihodi" ;) Osim toga, imam dojam da si preskočio zadnju trećinu dnevnika gdje je upravo bilo govora o potrebi razvoja i uvećanog privređivanja, jer jedino tako bilo kakvi rezovi i imaju nekog smisla.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

mislim da je kod nas ipak

mislim da je kod nas ipak primarnija logika..

Nemos ti zaradit kolko ja mogu trosit.. pa posudi ako os da sam zate..

i da je veliki dio problema danas u tome..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

za stabilizaciju državnih

za stabilizaciju državnih financija u kratkom roku jedino što je potrebno jest ukidanje drugog stupa mirovinskog osiguranja. tada bi se već puno lakše živjelo i razmatralo druge promjene. to ne znači da ne treba puno drugih promjena niti da bi ukidanje drugog stupa riješilo probleme, ali bi to bio dobar početak rješavanja problema.

Tko je glasao

hmm...

Koliko znam, imovina mirovinskih fondova drugog stupa nije baš u gotovini :) Naime, postoje zakonski propisi u što sve ulažu - domaće dionice, obveznice i sl... Ne znam baš koliko bi to pomoglo. Osim što je to "nacionalizacija" jedve vrste (nedavno ju je mađarska provela).

Tko je glasao

Koliko znam, imovina

Koliko znam, imovina mirovinskih fondova drugog stupa nije baš u gotovini

koliko znam to nije imovina mirovinskih fondova, vec pojedinaca sa imenom i prezimenom.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

hm...

Prvo - to je obvezni doprinos. Dakle - ruši načelo dobrovoljnosti raspolaganja imovinom.

Drugo - ne možeš prestati uplaćivati u njega i podići novac, možeš samo mijenjati fondove.

Treće - budući fond ulaže "tvoj" novac na tržištu kapitala - tvoje individualne uplate rastu i padaju, ne znam jesi li ikada pogledao svoj godišnji izvještaj koji dobiješ. Što ako padne 20 %? 50?

Kakva je to imovina gdje ja nisam odredio u što će se ulagati moj novac? To nije oročena štednja, već investiranje, uz rizik koji ono nosi.

Prema tome...

Tko je glasao

gotovina se dobije tako što

gotovina se dobije tako što milijarde koje sad idu u fondove u buduće idu u proračun, također se može doći do para prodajom dionica.

mi damo novac fondovima i onda nam te pare fale pa te iste pare posuđujeno od tih istih fondova uz kamate, a naravno za taj svoj rad fondovi su plaćeni.

Tko je glasao

problem - kako uopće započeti

Mislim da se ovdje ne uočava nešto bitno.

Koliko ja razumijem stvar određivanja rejtinga neke zemlje, kao i MMF - problem je sljedeći. Naš budžetski deficit je preogroman - i da bi se sačuvala trenutna ocjena - on mora odmah biti "srezan".

Dakle - prvi korak nije (nažalost) određivanje nekih dugoročnijih koraka - već - rezanje budžeta.

Kada se to sagleda s te pozicije - malo je jasnije zašto je to prvi korak. Samo se duboko nadam da nije i jedini - jer smo onda u..... velikim problemima.

Tko je glasao

@zaphod

Osobno mislim da s donošenjem proračuna ne bi treblo žuriti, jer ionako nije donesen u propisanom roku ...

Ja bih prvo donio odluku o privremenom financiranju, odmah pristupio potrebnim analizama postojećeg stanja i tek nakon provedenih simulacija učinaka pretpostavljenih mjera i "rezova" izašao pred Sabor s prijedlogom proračuna.

Tko je glasao

u pravu si prije donošenja

u pravu si prije donošenja proračuna treba ukinuti drugi stup. to bi donijelo 5 mlrd kuna od povećanja uplaćivanja doprinosa, velik dio duga odnosi se i na državne obveznice koje su u rukama fondova drugog stupa, nacionalizaciom taj dug bi nestao i obveze za plaćanje dugova i zaduženost bi se smanjili značajno. prodajom ostatka imovine drugog stupa mogao bi se finacirati deficit bez novog zaduživanja.

Tko je glasao

Daj malo objasni to sa drugim stupom...

Naime, oni koji su uplaćivali u drugi stup.... što bi se dogodilo s njihovom lovom?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ono što treba razumijeti jest

ono što treba razumijeti jest da su i novci iz prvogstupa isto tako naši novci.
mi ne možemo podizati navce uplaćene iz prvog stupa kao što ne možemo podizati novce iz drugog stupa. ti uplaćani novci su osnova na kojoj ćemo jednog dana dobivati mirovine.
ako će većina mirovine u budućnosti dolaziti drugog stupa pitanje je kako će se to izfinancirati.
ako npr imamo 1 mil umirovljenika 2050. godine i svaki od njih prima samo 1000 kuna to bi značilo da bi fondovi godišnje trebali isplatti 12 milijardi kuna i tako svake godine. koliko veliki i moćni bi trebali biti ti fondovi drugog stupa? koliko bi oni imali utjecaja na upravljanje državom, pogotovo ako ti fondovi zagospodare infrastrukturom.
ako vlada ne posluša njih uvijek mogu prijetiti poskupljenjem struje ili smanjenjem mirovina i tako cjenjivati i praktički vladati zemljom.
kolike bi trebale biti cijene struje, cestarine da bi se namakli novci za mirovine. koliko bi koliki bi prihodi iz kamata nad državne obveznice trebali biti da se namaknu novci za mirovine.

kad je poćinjalo s drugim stupom pričalo se je da će oni davati oko 3000 kn mirovine. zamisli na 1 milijun umirovljenika to bi bilo 36 milijardi kuna godišnje.
znači isplaćivalo bi se 36 mlrd. i još fondovi trebaju rasti i kompenzirati moguće pogreške u vođenju i krize koje će smanjivati prinose i naravno treba biti i para za naknade za vođenje fondova.

stvara se opasno čudovište, bolje ga se riješiti dok još možemo, solidarnost je rješenje a ne financijski kapitalizam.

Tko je glasao

razmisli malo o tih 36 mlrd.

razmisli malo o tih 36 mlrd. znači toliko bi trebalo zaraditi od zarada poduzeća, obveznica.
otprilike toliki novci sada idu za mirovine, u budućnosti bi ti novci išli uglavnom u mirovinske fondove dok bi se još dodatnih 36 mlrd. trebalo izvući za mirovine.

znači za financiranje mirovinskog sustava bi nam trebalo preko 70 milijardi kuna, a sadašnjih 37 već previše opterećuje gospodarstvo.

ono što je važno znati je da novci u sustavu solidarnosti idu direktno u mirovine, dok novci u privatnom sustavu idu iz plaća u fondove, a onda radnici i drugi porezni obveznici moraju za fondove zaraditi novce za isplatu mirovina.

tko ne misli pričati o problemima koje ćemo imati zbog drugog stupa taj nema prava niti pričati o problemina koje uzrokuje financijskog kapitalizma i igre bankara.

Tko je glasao

a da za promjenu isplacujemo

a da za promjenu isplacujemo iz prvog stupa ono sto je odradeno

a sve ostalo pogledamo kamo spada, u socijalu, povlastice, invalidnine, branitelje.. ??

pa da ukinemo laznjake, pa da svima izracunamo ponovo penziju po istom zakonu (posebno mislim na drzavne povlastene koje se ne racunaju po uplacenom) pa da vidimo mi uopce koliko nama love treba za te penzije koje su stvarno penzije..

a ond amozemo razgovarati koliko nam love treba i tako to..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

meni je i inace pun kufer

meni je i inace pun kufer placanja svih bez kriterija i zasluga..

ekipa iz juge (rodena i radila, a takvom logikom i nastavila) bi se jednom trebala nauciti da nije 30% naroda stvoreno da bi drncilo a da bi ostalih 70% moglo zajedno sa njima koji su radili dijeliti i jednako siromasno zivjeti..

ako treba raditi i dodati onima koji ne mogu i koji su socijalni slucajevi, ja sam da im se pomogne, da im se da iznos u vidu socijalne pomoci, da im se nade posao.. ali sam jako protiv da jedna ekipa radi da bi svi to neselektivno dijelili (lazne mirovine, dodane invalidnosti, tandrkanja.. itd itd)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ali ja nisam pisao o tome

ali ja nisam pisao o tome kome što treba dijeliti i da ne treba radti i druge promjene. ja sam za to da se za isplatu mirovina koristi sustav solidarnosti, a ako netko hoće dodatno može i plaćati privatna osiguranja ili negdje ulagati. ovako smo prisiljeni davati novce privatnim fondovima koji onda našim novcima kupiju utjecaj u državi i našu imovinu.

Tko je glasao

drugi stup je upravo to.. sam

drugi stup je upravo to.. sam odredujes tko ce ti cuvati novac

prvi stup uplacujes takoder i taj je solidarni, generacijski kako god hoces..

fond mozes birati i mijenjati kako ti hoces, dakle sam si odredujes.. evo ti jedno misljenje covjeka koji ocito vodi racuna u kojem fondu cuva svoje novce i ne vidim razloga da mu ih se iz neke kvazisolidarnosti uzmu

Kako i zašto je reforma ugrožena, što je još drži na životu i konkretni prijedlozi kako ju spasiti

Ovo ne bi bilo de jure razmontiravanje drugog stupa, ali bi de facto bilo još brutalnije ugrožavanje njegove ideje i smisla. I to u trenutku kad i predzadnja zemlja tranzicijske Europe prelazi na drugi stup (Češka), i time jedino Slovenija ostaje bez drugog stupa, a vjerujem da se u nju zaista ne želimo ugledati (naše firme kupuju njihove velikim dijelom i zbog postojanja 2. stupa).

Glavni, ubitačni, argument onih koji bi se poigrali našim novcima su slabi prinosi. Neki fondovi to onda nevješto otklanjaju jadnim argumentom da su prinosi (navodno) veći od 'kamate u banci'. Ovo bi bilo za valjati se od smijeha, da nije tužno, jer
a) ne uzima u obzir prinose povučene iz budućnosti kroz držanje obveznica 'do dospjeća' po većoj cijeni od nominalne (o čemu više kasnije) i
b) ne uzima u obzir kolike smo kamate mi, građani ove zemlje, mirovincima platili kroz obveznice koje su kupili.

http://trzistakapitala.wordpress.com/2011/11/15/az-mozda-spasava-mirovin...

a ne bi bilo lose i sve sa linka procitati, kao i ovaj tekst:
http://trzistakapitala.wordpress.com/2011/11/16/drzava-ne-smije-opljacka...

Vidjeli smo da je Madžarska praktički bankrotirala, i kao jedan od zadnjih očajničih poteza je Orbanova Vlada dirigirano vratila imovinu kapitaliziranih mirovinskih fondova u državni proračun. Budućnošću je kupila još koji mjesec vlasti. Ali ovo moguće zapasavanje imovine hrvatskih mirovinskih fondova bilo bi još brutalnije. Jer pri njoj građani ne bi imali izbora. Ne bi mogli izaći iz fondova i naprosto bi morali kupiti koncesiju na neisplative autoceste. A gdje bi onda bio kraj? Zašto ne zagrabiti u štednju građana? Jer 160 milijardi je ipak četiri puta jači način da se pokaže ljubav prema domovini od 40 milijardi!

Da se razumijemo, hrvatski autoputovi su izvanredna stvar. Da vodimo njihovu satelitsku bilancu – tj. koliko su vrijednost stvorili ovoj zemlji, od turizma nadalje – vjerojatno bi se pokazalo da je uz svu korupciju to bio isplativ projekt za Hrvatsku. Ali nikako se ne smiju financirati na ovaj način!

Kapitalizirani mirovinski fondovi imaju sistemski važnu ulogu, kako za mirovinski sustav, tako i šire. To danas razumiju svi, iako neki pri tome žele optimizirati svoje ciljeve. Od svih zemalja tranzicijske Europe, jedino je još Slovenija bez njih, a ona nam valjda nije uzor: na koncu naše tvrtke kupuju njihove! I to velikim dijelom upravo zahvaljujući mirovinskoj reformi!

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

stvar je i u opasnosti koliku

stvar je i u opasnosti koliku će moć dobiti ti fondovi.

zamisli da sada ljudi primaju penzije iz fondova i neka daju svakome penzioneru 3000 kuna i neka milijun ljudi prima penziju. to znači da godišnje trebaju fondovi isplatiti 36 milijardi kuna. neka fond ima prinos od 10% znači da bi 36 mlrd moralo biti nekih 10% od ukupne imovine fondova. znači da bi fondovi morali imati imovinu od 360 mlrd. kuna. tliki je i naš bdp. a ako pola imovine čine državne obveznice onda bi valjda pola isplaćenog novca dolazilo od tih obveznica, što znači da bi iz poreza država morala namaknuti 18 mlrd kuna samo da plati mirovinskim fondovima.

znaš li ti kolike su tu cifre, jesi li uopće svjesna kakvo se čudovište rađa? to neće na dobro pojti.

Tko je glasao

vidi. to je stvar nase

vidi. to je stvar nase odluke, privatne .. mislim da bi drzavne intervencije trebale prestati u sferi oduzimanja privatnih odluka gradana, kao i pomagati u onome sto su gradani svojom voljom odlucili na direktan nacin.. donacijom ili ukidanjem odluka svakih par godina

rado bih ti citirala jos jedan dio

Iskoristio bih ovu priliku da pozovem sve članove svih fondova, znači ljude koji raspolažu svojim novcem, da se udube u problematiku fondova i razmisle žele li promijeniti svoj fond! Pri tome ne oslanjajući se na ovu moju analizu (da ne ispadne kao neki nagovor za baš neki fond), nego da odvažu sve svoje argumente i de facto ‘glasaju’ svojim novcem! Građani Hrvatske, ne radi se o malim novcima. U mirovinskim fondovima imamo preko 40 milijardi kuna štednje (a hrvatski građani u hrvatskim bankama imaju oko 160 milijardi, na što zasigurno daleko više paze) i svatko bi trebao pogledati koliko štednje ima u svom mirovinskom fondu. Jer to je najbitniji dio štednje, štednje za starost (a ako ste ikad vidjeli siromašnog starca, znate o čemu govorim).

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mislim da ne razumiješ sustav

mislim da ne razumiješ sustav u kojem živiš. više nije problem što se političari miješa u gospodarstvo, već što se gospodarstvenici petljaju u ekonomiju.
mi živimo u klasnom društvu u kojem vlasnici kapitala pritišću i političara i rdađane da se podvrgnu volji kapitala ( isto kao što su kapitalisti podvrgnuti kapitalu).

Tko je glasao

sustav mi se cini da kuzim,

sustav mi se cini da kuzim, ali bogmec ne i ovo kaj si napisal.. meni je nekak normalno da se gospodarstvenici mijesaju u ekonomiju.. to mi dode kao dvije rijeci za isto..

ono sto ti ne razumijes a ja pokusavam naglasiti je da je politicka prevara privatnu stednju gradana nacionalizirati zato sto su prethodni politicari potrosili novce.. i da sustavi koji to omogucuju nisu sigurni sustavi za zivot jer se svi tvoji planovi i stednje mogu promijeniti odlukom nekog mozda i na 6 mjeseci odabranog politicara..

to znaci da sutra opet netko moze doci i reci, cujte trebamo sve aute, stanove, ti ces na polje ti u sumu, ti cuvati ovce.. drzava ne treba misliti na nas tako da se mijesa u privatne stvari gradana, a 2 stup je upravo to. novac koji mi sami mozemo ulagati bas u fond koji mi zelimo, odnosno onaj za koji nam se cini da dobro radi i time sami odlucivati sto cemo sa svojim novcem.. ja bih rekla da su takva oduzimanja obiljezja diktature.

mi imamo i prvi stup i on je na raspolozenje drzavnom upravljanju. dakle obje stvari su zadovoljene. generacijska solidarnost i privatno ulaganje za starost. da nismo imali 2 stup bilo bi i to u prvom odavno nestalo.. ovako gradani hrvatske imaju 40 milijardi o kojima (sa ogranicenjima naravno) ali ipak sami mogu ulagati u fond za koji im se cini da najbolje radi.. sa 1 stupnjem smo dali novce koji su ocito nestali jer su se s njima igrali politicari zadovoljavajuci svoje koruptivne i politicke potrebe.. uopce ne mislim da im se treba dodati i 2 stup da se i njime igraju nakon sto su puno vecu lovu rastrajbali.. taj kapital i dalje ostaje u hrvatskoj i kao nase zajednicko bogatstvo a mozemo s njime i usmjeravati investicije birajuci odredene fondove te se prestati ponasati kao ovce

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

hehe lapsus, trebalo je

hehe lapsus, trebalo je pisati "gospodarstvenici u politiku". evo i zacrvenio sam se od srama kad sam opet pročitao što sam napisao.
dok sam kljucao po tastaturi bilo je puno manje grešaka, sad, kao, puno brže tipkam ali mi se i potkrada dosta pogrešaka. mislim, provjerim ja često puta što sam napisao, ali opet neke greške ostanu.

a što se tiče nacionalizacije drugog stupa možda bi to trebalo na referendum pa da vidimo što ljudi misle.

ili dati mogućnost izbora da uplaćuju samo u prvi stup. zašto netko ne bi mogao uplaćivati samo u prvi stup, a oni koji misle da će bolje proći štednjom u drugom stupu neka štede. vidjeli smo kako su prošli oni koji su do sad izabrali drugi stup i otišli u mirovine.

Tko je glasao

vidi sve sto danas uplacujes

vidi sve sto danas uplacujes u prvi stup je za danasnje umirovljenike ne i za tebe.. ti ces morati naci nove radnike kad budes u penziji da uplacuju u prvi stup kako bi dobio taj dio iz prvog koji je vec potrosen

ono iz drugog si ulozio u fond po tvom izboru i to je tvoje, mozes seliti iz fonda u fond, kontrolirati i dobiti ces bas onoliko koliko preostane.. to je ipak tvoje makar ne bilo puno..

takvim sistemom zadovoljena je i solidarnost i osobna stednja i odgovornost svakog danasnjeg radnika..

ne znam zasto bi se netko odlucio uplacivati samo u prvi stup kad je sigurno da je taj novac potrosen prije nego li si ga uplatio.. to ti vise dode kao nadam se da ce biti i mladi od mene solidarni pa da ce mi dati svoje kad ja budem u penziji

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ja bih uplaćivao sve u prvi

ja bih uplaćivao sve u prvi stup.

znam da to ide sadašnjim umirovljenicima, to pruža i neku radost davanja, ali i zahvale onima koji su davali novac kad sam ja bio mali za moje školovanje, liječenje kad sam bio bolestan, gradnju cesta i druge infrastrukture. iako je moglo i bolje mislim da su prijašnje generacije ostavile mnogo vrijednih stvari nama mlađima.

pošto nisam nikad pitao kad sam bio mali tko plaća moje školovanje, liječnika, i druge stvari biti ću toliko pristojan i neću postavljati pitanja u vezi toga trebamo li biti solidarni i pomagati onima koji su plaćali kad je meni trebalo.
mogle su onda biti stvari bolje, a mogu i sada, ali solidarnost, zahvalnost i pristojnost jednih prema drugima su stvari kojih se ne želim odricati ma koliko sada stvari izgledale loše.

što se tiče budućnosti, vjerujem u ljude i njihovu solidarnost i snagu da naprave bolji svijet u kojem neće biti toliko sebičnosti i gledanja samo vlastitog interesa, a ako slučajno griješim i takav svijet nije moguć tada ne bih uživao niti u milijunima spremljenim u mirovinske fondove, onda mi ne trebaju pezije ni milijuni za zdravlje bolje mi je krepati.

Tko je glasao

načelo solidarnosti...

... se upravo i temelji na stavu koji si iznio. Niti jedan solidaran stup ne bi mogao početi s radom - da se ne vjeruje u dobronamjernost budućih generacija.

Svatko može prevariti slijepca ili odvesti starca u šumu da ga pojedu vukovi. Društvo je razvijeno onoliko koliko brine o djeci, starima i bolesnima.

Ponosim se tvojim stavom, kolikogod "blesav" bio :)

Tko je glasao

nadam se da ces shvatiti gdje

nadam se da ces shvatiti gdje zivis pa se predomisliti.. ili barem otici u neku komunu prije konacne odluke..

svako dobro :))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ehhh....

Kao i u priči o ptici kojoj gori gnijezdo - ovdje jedan baca kap vode, a drugi baca slamku da se požar razbukta...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci