Tagovi

Putni?ki terminal od suhog zlata

Fotografija: Ve?ernji list

Davno zastarjela zgrada s dodacima i aneksima, za prijem i otpremu putnika na Zra?noj luci Zagreb, trebala bi do 2012. godine dobiti novu, suvremenu zamjenu. Projekt zvan Novi putni?ki terminal ili skra?eno NPT, zapo?eo je davne 1996. godine a ovih dana je oboga?en za još jednu medijsku senzaciju, pobjedu IGH-ovog projekta na me?unarodnom natje?aju urbanisti?ko-arhitektonsko rješenje novog putni?kog terminala Zra?ne luke Zagreb.

O natje?aju je dosta re?eno u medijima koji, blago re?eno, vjeruju da je pobjeda IGH-ovih stru?njaka unaprijed dobro režirana predstava Jure Radi?a, gazde IGH-a i Boška Matkovi?a direktora zra?ne luke. Prema scenariju predstave IGH bi pobjedom na natje?aju trebao dobiti projektiranje i izgradnju NPT, posla koji sam IGH procjenjuje na 280 do 300 milijuna eura.

Dovršetak izgradnje terminala trebao bi biti po?etkom 2012. godine.

Potreba za ve?em putni?kim terminalom pokazala se ve? 1990. godine. U poslijeratnom vremenu zra?na luka je uložila ogroman novac u projekte rekonstrukcije postoje?eg terminala i izgradnje aviomostova. Doslovno je izra?eno na kamione dokumentacije. Odabran je projekt s šest aviomostova i višom tehnološkom razinom u terminalu. Financije su osigurane na na?in da su sredstva namijenjena za nerazvijene, umjesto u Beograd trebala ostati u Zagrebu za modernizaciju aerodroma.
Sve te skupu pla?ene projekte uprava je odbacila i 1996. godine pokrenula projekt Novi putni?ki terminal.

Uprava Tomislava Leke je angažirala nizozemsku tvrtku NACO, koja je 1997. godine izradila Master plan i Detaljni plan. Ti planovi nikad nisu službeno verificirani i odlaze zajedno s smijenjenim i za kriminal osumnji?enim Tomislavom Lekom.

Fotografija: Ve?ernji list

Krajem 1999. godine proveden je i me?unarodni natje?aj u Financial Timesu.

Dolaskom na mjesto Predsjednika uprave Boško Matkovi?, savjetnik i suu?esnik Leke, angažira njema?ku tvrtku Project airport kojoj naru?uje izradu Master plan update itehnologiju zgrade NPT.

Kada je izra?eni i dora?eni Master plan iz 1997. godine de facto zastario, ponovo se angažiraju nijemci, ovog puta Airport partners, koji izra?uju Master plan update u ožujku ove godine. Njihove grafi?ke podloge korištene su u natje?aju.

Pored ve? navedenih stranih tvrtki, korištene su i usluge nekoliko me?unarodnih konzultanata :

Roland Berger:(Operating model & Tender preparation), za izradu modela financiranja,

ASM: (Long Term Passanger & Movement Study 2006 -2030), dugoro?no planiranje prometa,

Deloitle: (20 klju?eva),racionalizacija poslovanja i reorganizacija

Novi putni?ki terminal bi se trebao graditi na zemljištu koje je u prostornom planu Ure?enja grada Velike Gorice ozna?en kao “posebne namjene” i u vlasništvu je Hrvatske vojske.

Da bi se zapo?elo graditi, potrebno je ste?i vlasništvo nad zemljištem, verificirati Master plan i Detaljni plan, izvršiti prenamjenu zemljišta u prostornom planu, izvaditi sve potrebne dozvole i studije te tek onda krenuti u izgradnju. Potrebne pripremne radnje “ekipa” ZLZ bezuspješno pokušava provesti od 1996. godine. U tom vremenu, poduzelo se bezbroj nepotrebnih akcija, angažiralo se puno nepotrebnih stranih tvrtki, izradilo, platilo i odbacilo mnogo dokumenata, nacrta i projekata.

Po?etkom kolovoza 2007. godine Premijer Ivo Sanader i gradona?elnik Milan Bandi? su na zajedni?koj konferenciji za novinare izjavili:

Do 2010. godine zagreba?ka Zra?na luka dobit ?e novi putni?ki terminal vrijedan 212 milijuna eura. Gradnju koja ?e po?eti idu?e godine financirat ?e najve?i pojedina?ni vlasnici, država i Grad Zagreb, a dijelom ?e se novi terminal platiti i iz vlastitih sredstava Zra?ne luke.

Više na Poslovni dnevnik.

Po?etak je listopada, evidentno je da radovi na izgradnji terminala nisu zapo?eli i da ove godine sigurno ne?e zapo?eti. Prema izjavama direktora zra?ne luke, Boška Matkovi?a, dovršetak se o?ekuje po?etkom 2012. godine. Da bi i taj rok bio ostvariv, trebalo bi s radovima zapo?eti odmah. Cijena izgradnje terminala po izjavi, Sanader Bandi?,od 212 milijuna eura, narasla je na iznos od 280 do 300 milijuna eura.

Tko je tu u pravu a tko laže. Stoje li Premijer i gradona?elnik iza svojih izjava koje su dali javnosti. Za pretpostaviti je da su Sanaderove i Bandi?eve izjave bile temeljene na podacima koje su dobili od Matkovi?a. Podaci su krivi i rezultirali su lažnim procjenama i prognozama.

Za iznošenje neistine, laži, u javnost treba snositi posljedice. Ukoliko su podaci koje su Sanader i Bandi? dobili od Matkovi?a bili krivi i nerealni, Matkovi? za to mora odgovarati. Ukoliko su Sanader, Bandi? i Matkovi? svjesno varali javnost, za to moraju snositi posljedice.

Kada bi bio naivan vjerovao bi da ?e Sanader i Bandi? snositi politi?ku odgovornost a Matkovi? profesionalnu. Matkovi? je, stvarno, dokazao da ovo što sada radi, ne zna raditi.

Isto bi vjerovao da ?e državna revizija posjetiti Matkovi?ev privatni aerodrom i provjeriti poslovanje s naglaskom na NPT. Siguran sam da bi revizija utvrdila, da bi do sada nepotrebno utrošen i opran novc, bio dostatan za jedan terminal. Terminal ali ne po cijenama Jure Radi?a.
U svoj ovoj tragediji ima i nešto lijepo. Imamo lijepe fotografije terminala izra?ene od svjetski priznatih stru?njaka. Uživajmo u pogledu na te fotografije, skupo smo ih platili.

Dopuna: sljede?i tekst umetnut je u dnevnik:
Odabran je projekt s šest aviomostova i višom tehnološkom razinom u terminalu. Financije su osigurane na na?in da su sredstva namijenjena za nerazvijene, umjesto u Beograd trebala ostati u Zagrebu za modernizaciju aerodroma.

Komentari

Prema scenariju predstave

Prema scenariju predstave IGH bi pobjedom na natječaju trebao dobiti projektiranje i izgradnju NPT, posla koji sam IGH procjenjuje na 280 do 300 milijuna eura.

Vidim da se ovakvim medijskim izvještavanjem dobiva kriva (ili "kriva") slika o onome što je odlučeno, pa ću napisati kratak opis što u biti znači ovaj natječaj i koji bi trebali biti njegovi rezultati.

Proveden je bio idejni urbanističko-arhitektonski natječaj, s pozvanim autorima (stranci) i selekcioniranim autorima koji su se javno prijavili Udruženju hrvatskih arhitekata (naši timovi).

Selekcija je provedena po sistemu bodovanja, gdje je svaki tim morao imati određenu količinu bodova (po realizacijama, projektima, natječajima, salonima, drugim nagradama i publikacijama itd). Tu je npr IGH imao jako loš score (čak pretpostavljam nulu), pa je uzeo dva arhitekta u tim kako bi uopće mogao pristupiti. Bio je i treći u igri (Barić) ali je on ipak shvatio da s Kincl-Neidhardt kombinacijom nije logično ići...

Zašto su uzeli baš Kincl-Neidhardta, a ne Barića (kojeg su već kupili, tj njegov ured je u 50% vlasništvu IGH)? Pa to je najbolji način da pod sebe uzmu najjače moguće napredne snage, koje su u stanju isforsirati pobjedu nad renomiranim stranim arhitektima. Napomena: ti strani arhitekti imaju zajedno cca 50 aerodroma puno većih od ZG već izvedenih u svijetu, dok je kod nas takav projekt bio davnih godina (ako se izuzme Kuzmanićev aneks).

Prva nagrada je znači dodijeljena, ali ona ne garantira ništa. Naime, nit je natječaj bio projektni (što znači da bi se daljnje projektiranje moralo izvesti po nagrađenom radu) a daleko da garantira izvedbu.

Dapače, ako dođe do izvedbe onda će se radit novi natječaj za izvođača, e u kojem će se odlučivati gdje i kome zbilja ide ona para od 280-300mil€.

Pobjednički tim će dobiti iznos nagrade, i u najboljem slučaju ako se nastavi projektirati dobiti će posao izrade glavnog projekta ZLZ. Ta cifra je u rangu cca 4-5% ukupne građevinske investicije (bez nabave zemlje itd), pa će to biti cca 12-15mil€. To je kolačić za IGH ali krupan zalogaj za Kincla i Najta. Tu leži odgovor zašto su oni pristali ići s Radićem i čak ga i potpisati kao jednakopravnog autora.

Ono što se bez daljneg može zbiti jest da se samo potroši novac na projektiranje a da do izgradnje nikad ne dođe. Pa taj prjekt može biti i najveći bofl, no pošto se nikad ne gradi po njemu, nećemo to ni znati. A para se podijelila...

Jedini sigurni rezultat ovog natječaja je ovo:
Izgubljena je šansa da imamo zgradu najbitnijeg RH aerodroma kao rezultat projekta renomiranog svjetskog arhitekta koja time postaje kulturni i turistički reper za cijelu državu, a pogotovo Grad Zagreb

Vidi Bilbao i promjene u posjećenosti u zadnjih 10 godina (od otvaranja Gehryevog Guggenheima)...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Guggenheimov muzej izgleda

Guggenheimov muzej izgleda klaustrofobično.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Zgrada Guggenheimovog muzeja

Zgrada Guggenheimovog muzeja u nekim uglednim svjetskim arhitektonskim forumima proglašena je najznačajnijom zgradom 20. stoljeća. Ako je ovo i pretjerano, nema dvojbe da je pravo remek-djelo.

A tebi je klaustrofobična!? Je'l iznutra il' izvana?

The Observer

Tko je glasao

Iznutra mi zacijelo ne bi

Iznutra mi zacijelo ne bi bila klaustrofobična, zato jer obožavam njuškati po muzejima, po mogućnosti sama, jer ne volim kad me netko navlači za rukav da idem gledati nešto drugo, dok ja gledam svoje. Jednog dana ću vjerojatno doživjeti i taj muzej iznutra. No, na preporuku zOOey pogledala sam sliku muzeja izvana i na prvi pogled mi se učinio klaustrofobičan, iako ne patim od nikakve klaustrofobije. Izrekoh samo svoj dojam, a to što je ta zgrada na arhitektonskim forumima proglašena remek-djelom, to me ni malo ne impresionira, jer je vjerojatno proučavana složenost gradnje i slično, što nije moj predmet zanimanja. Meni zgrada ili je lijepa, ili nije. Nema trećeg.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

muzeja izvana i na prvi

muzeja izvana i na prvi pogled mi se učinio klaustrofobičan
Dancing HouseZgrada može djelovati kaotično i "iščašeno" (kao i mnoga arhitektonska djela Francka O. Gehry-a) ali teško da bi je definirao klaustrofobičnom.

Bah, 100 ljudi, 100 ćudi.

(ovo lijevo je Dancing House u Pragu)

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Mene je više zantrigirala

Mene je više zantrigirala upotreba atributa "klaustrofobičan", nego stvarna ocjena zgrade. Naime, velika mi je zagonetka kako zgrada može biti "klaustrofobična", i to izvana. Klaustrofobija se obično povezuje sa zatvorenim prostorima, a i tada može izazvati klaustrofobiju kod nekog čovjeka (možda i kod životinje).

Zgrade same ne mogu patiti od psihičkih poremećaja.

The Observer

Tko je glasao

Led9, ovaj Dancing House je

Led9, ovaj Dancing House je ovak izgledao i prije dolaska BBB u Prag?

2decicrnog

Tko je glasao

e, ovo mi se

e, ovo mi se sviđa...pomaknuto je :):)....eto, meni se npr. sviđa hundertwasser, kladim se da je tebi to daleko od lijepog :):)

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

eto, meni se npr. sviđa

eto, meni se npr. sviđa hundertwasser
Di ovoga nađe . . .
Evo ti na brzaka 2+1 linka na ono što se meni sviđa i što spada u top svjetske arhitekture:
Álvaro Siza Vieira (Portugal)
Rafael Moneo (Španjolska)
Zlatko Ugljen (nešto bliže nama - autor sjajnog kazališta u Zenici)
Ja sam u duši sklon "moderni", jednostavni oblici, čiste linije, ravni krov i ni za Boga volte i kupe-kanalice.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

hehheee tebi je onda sigurno

hehheee tebi je onda sigurno lijep i onaj neboder u ilici :):) on ti ima ravan krov i čiste linije, jednostavan oblik čak :):):) ili piramida Milana Lenucija na Sljemenu :):)

ma šalim se. istina je da sve to što si nabrojio, čiste linije, jednostavni oblici.. unosi mir i red u dušu. a mislim da nam reda fali.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

heh, moja preporuka Gehrya u

heh, moja preporuka Gehrya u Bilbaou je samo iz ekonomsko-turističkog kuta... bio sam tamo (eto vidiš da funkcionira) i dobar je izvana. Iznutra nisam imao vremena pogledati (samo par sati, a gužva za upad je bila nevjerojatna). No da sam vidio kvalitetnije arhitekture, i jesam. No, led9 ima pravo, svakom svoje...

Njegova praška kuća ima nick "Fred i Ginger" - po plesnom duetu Astaire i Rogers, jel'te. I puno mi je draga, jedna od pravih ljepotica suvremene arhitekture. Savršena kuća u strogom centru Praga, na Vltavi, križanje Masarykove obale i Jirakovog mosta (400m od Karlovih namesti). Nažalost takvo što nikad nećemo vidjeti u Zagrebu jer će nam Pravo na Grad zabraniti pristup građenju u centru e kako bi zaštitili rodnu kuću XYZ osobe, inače zgrade građene za rentu u provincijskom gradiću KuK monarhije... neš ti arhitekture...

Hundertwassera (slikar, arhitekt naivac) inače Bečki arhitekti mrze, jer je svima drugima (pa i meni) drag :) A oni od Wagnera i Olbricha nemaju konsenzus o arhitekturi. Holleina i Coop Himmelblau pljuju, a stari Neutra je emigriral radije neg da ostane v Beču... I sad nama Po(l)dreka prodaje "bečku" arhitekturu...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Nažalost takvo što nikad

Nažalost takvo što nikad nećemo vidjeti u Zagrebu jer će nam Pravo na Grad zabraniti pristup građenju u centru e kako bi zaštitili rodnu kuću XYZ osobe, inače zgrade građene za rentu u provincijskom gradiću KuK monarhije... neš ti arhitekture...

Ne želim skretati raspravu, no čini mi se da glavni problem kod izgradnje shopping centra usred Cvjetnog trga nije to treba li se graditi u centru i treba li razvijati nešto novo. Vjerojatno i treba. ALi ono što treba prvo jest imati koncept razvoja gradskog središta kao prepoznatljivog mjesta grada, a ne unakaziti ga do iznemoglosti. Isto tako, treba imati transparentnu raspravu oko toga (JOT ;) , a ne ovakvu "plansku politiku" koja miriši na zanimljive poslovne "dogovore " ( u tom kontekstu je ovo zapravo vrlo slična situacija, aerodrom i Cvjetni trg).

Imali smo mi i u Varaždinu takav slučaj. Tko je bio, zna da se na ulazu u samu gradsku jezgru, preko puta katedrale (varaždinske katedrale) nalazi Coningov poslovni centar (nažalost, nema nikakve slike na webu). Za njegovu izgradnju je srušena jedna stara kuća, ne prevelike arhitektonske vrijednosti, no danas taj poslovni centar zjapi gotovo poluprazan, malo narušava gradsku jezgru (iako nije neka napadna arhitektura), a negdje sam načuo da je bilo i nekih komentara od strane UNESCO-a (jer se Varaždin natječe za uvrštenje u svjetsku baštinu). Isto se tako na drugoj strani gradske jezgre, nasuprot povijesnoj palači Erdödy, ali u susjedstvu bivše robne kuće Vama i izgrađene upravne zgrade Varaždinske banke (koja je poslije tog prodana Zagrebačkoj) nalazi zgrada od deset katova u kojoj su uredi državne uprave, a mi Varaždinci je zovemo "Vodotoranj" (jer to doista i je vodotoranj, na "11.katu"). I za zgradu Vame i vodotoranj (a za banku ne znam) postojali su neki prigovori UNESCOa - jer ipak ulaze direktno u staru baroknu gradsku jezgru (obje zgrade su izgrađene još tamo negdje pred 30-40 godina).

Hoću reći: treba misliti i dugoročno.... A ako se ide u promjene unutar jezgre (kao što je Cvjetni trg slučaj) ili oblikovanje aerodroma kao mjesta gradskog identiteta (iako IATA ne podupire gradnju novih katedrala), onda o tome mora postojati široka i transparentna stručna rasprava; a ne dominacija profita i kapitala. No to, u najširem kontekstu, nije samo naš problem, nego i svjetski, što ipak ne umanjuje naše konkretne situacije i slučajeve.

Tko je glasao

u pravu si. šteta što

u pravu si. šteta što zagreb više ne polaže na lijepe zgrade, a ima prostora. ne mora to nužno biti uski centar grada. nemam ništa protiv vidjeti lijepe zgrade ni kad se vozim zagrebačkim avenijama. jedna od rijetkih, koja mi je zapela za oko, nije neko čudo arhitekture, ali ima onu svoju prepoznatljivu akademsku kapicu, je zgrada Agrama.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

hih, hvala bogu da nisi

hih, hvala bogu da nisi arhitekt :) Pravi nadgrobni spomenik na ulazu u Zagreb, pokoj vječni daruj joj gospodine.

Zgrada Agrama je meni najlošija kuća (u omjeru uloženog novca i dobivene forme*) u Zagrebu. Za njom slijedi Euroherc osiguranje, a ima i još mračnih primjera.

*sigurno ima i lošijih kuća, ali su bile znatno jeftinije... tipa Mujo i Haso šalaju u fušu vikendom, pa šta ispadne do ponedjeljka ujutro, ispadne... no to nije arhitektura, i kad tad će se rušiti i graditi bolje, pa možda i okuugodno. Agram se nažalost neće rušiti (ili stručno, uklanjati) još dugo, jer je prevelika masa love utučena u njega.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

vidiš meni je agram sasvim

vidiš meni je agram sasvim ok, iako moram reći da je na pogrešnoj poziciji (ne volim to klaustrofobično smještanje zgrada u malene prostore)

eurohercova zgrada u vukovarskoj upravo doživljava dodatak katova, a ni zgrada jadranskog ne odudara previše; svima je zajedničko to što su napadno izgrađene da izgledaju skupocjeno (što je vjerojatno istina)

ima i gorjih zgrada, evo recimo onaj novi mercator ua uglu zagrebačke i zagrebačke je po meni uvjerljivo najružnija zgrada trenutno u zagrebu

Tko je glasao

sigurno ima i lošijih

sigurno ima i lošijih kuća, ali su bile znatno jeftinije...
Najlošija kuća u ZG je Dinamov stadion (Kincl&Filipović) i dogranja Klovićevih dvora građeno za muzej Mimarine zbirke arhitekta Igora Emilija (taj je napravio gomilu štete po Rijeci) - ono ljubičasto čudo gdje je manja kućica srušena.
O jeftinoći nabrojenih dalo bi se diskutirati!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

S tom razlikom da će

S tom razlikom da će hiperduperskuporužnološi stadion ipak rušiti :) pa se ne uklapa u obrazac koji prati moj omjer skupoće-ljepote... naime on služi uglavnom za privatne zgrade, jer onda "odgovorni" investitori odlučuju o zamjeni objekta (a oni razmišljaju i na financijski način).

Dok za javne zgrade nema ni arhitektonske ali bogme još manje financijske odgovornosti... Bumo usrali stadion ili muzej, no navek ga moremo zrušiti pa izdelati još grđi... sam da se lova vrti... aerodrom je fino krenul u tom pravcu, slijedimo tekovine soc samoupravljanja...

BTW u ime javne izgradnje i javne potrošnje, uveliko čekam tvoj tekst o riječkom mostu... omjer dužine mosta i novca utrošenog itekako premašuje zagrebačke nove projekte, kao i pelješki. I to u SDP Rijeci!

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Dapače, ako dođe do

Dapače, ako dođe do izvedbe onda će se radit novi natječaj za izvođača, e u kojem će se odlučivati gdje i kome zbilja ide ona para od 280-300mil€.
U zračnoj luci su sigurni da ova pobjeda automatski znaći da je IGH i izvoditelj.
Ne vjerujem da bi se sve skupa organiziralo samo zbog nagrade, viši su tu ciljevi.

Tko je glasao

Sve super.Sve posteno. Treba

Sve super.Sve posteno.

Treba li Hrvatskj i Zagrebu u ovom trenutku novi terminal.Zivio sam tamo pored zracne luke dvije godine.Oaza mira.Kao da zivis u pol Plitvica.Mir ,tisina.Dnevno sleti zrakoplov,dva,tri najvise i to je to.I z00ey na to da minus.Jebes minus.To me ne brine vec odavno.E sada bih molio uvazenog strucnjaka za zracni promet zvanog z00ey da mi kaze koliki je promet u zracnoj luci Zagreb.Koliko to dnevno zrakopolova sleti i uzleti.I nemoj mi u obzir uzimati one skolske koji po cijeli dan slijecu i uzlijecu po onoj jadnoj i jedinoj pisti.

Tko je glasao

Zaboli me koji je promet u

Zaboli me koji je promet u broju aviona. Naime vani često linije lete poluprazne. Kod nas su većina letova puni ko šipak koštica. Promet u avionima je potpuno nebitan za zgradu zračne luke, promet u avionima je potreban za broj i raspored pista. Tak ti je promet za ceste brojan u autima a ne u vozačima/suputnicima, no za zgradu je bitno što se događa kad se auti isprazne...

Promet ti je u putnicima ove godine bio 2 milijuna. Pa ti gledaj. A terminal ima 8 traka za checkin i 2 za prtljagu. I nema kvalitetan ulaz i izlaz na međunarodne letove (invalidima je npr katastrofa) jer ideš gore kako bi išao dolje...

Pola tipova aviona uopće ne može primiti, jer obavezno traže tunele za spoj s terminalom a ne autobuse (pošto se ne koriste stepenicama osim u slučaju nužde)

Invalidi uopće ne mogu pristupiti u avion. Voze ih gore teretnom dizalicom. Sve jer nema tunela, kako je na svakom najbezveznijem aerodromu na svijetu.

Ne postoji transfer zona, znači nemože stranac samo čekati, već mora ući kroz policiju. Naravno policija ne može primiti svakog stranca jer mu možda treba viza. Stoga aerodrom ne može fingirati ni hrvatski HUB a kamoli regionalni.

Parkiralište je neregulirano, nečuvano, podijeljeno u 3 zone, nenatkrivenog pristupa, i naravno premaleno.

Da skratim, projektirani mu je maksimum 1.5mil putnika, po ondašnjim koeficijentima. Tad su avioni bili i manji a putnici manje zahtjevni. Danas je već uvelike premašen isti, a kad bi se danas klasificirao ne bi trebao imati više od 1 milijun godišnje.

Inače taj milijun je već prelazio od 1987 do 1990, pa eto rat je zaustavio planove, no svakako je proširenje 20 godina u zakašnjenju.

Jel dosta, tenor? ili trebam još?

PS kad si zadnji put checkirao za inozemstvo? Skoro da nema šanse checkirati unutar sat i pol vremena... Radovi su beskrajni

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

ipak, ovih dana, kad dolaze

ipak, ovih dana, kad dolaze tolike vijesti o krahovima banaka, itd, ovdje se nitko ne pita o novcima? Ima li načina za jeftinije sanirat sve to? Odakle će se izvuć te dvije milijarde kuna, je li moguće da država ima novaca za sve te zahvate?

Tko je glasao

je li moguće da država ima

je li moguće da država ima novaca za sve te zahvate?
u svim poslovima gdje posao "dobije" IGH ima novaca jer su i članovi vlade dio tog IGH. Koliko god nebulozni projekti bili, mostu za pelješac su dodali još traka, novac se namakne. Barem zadužiti građane nije problem.
Inaće terminal se gradi od 1990. godine i osim velikih troškova ništa dosad nije napravljeno

Tko je glasao

croatia airlines ima osam

croatia airlines ima osam aviona i oni redovito lete na domaćim i stranim linijama, ako imaš 1mil putnika u avionu, a u jedan airbus stane cca. 130 putnika (ako se ne varam) i ako su svi puni tada dnevno imaš u prosjeku više od 20 polijetanja i slijetanja, a ta brojka je vjerojatno i bitno veća

Tko je glasao

CA ima 12 aviona: 8

CA ima 12 aviona: 8 Airbuseva (mislim da je jedan iznajmljen), 2 ATR-a i 2 Dash 8-Q400. ATRovi se trenutno zamijenjuju Bombardierovim Dash avionima.

Opinioiuris

Tko je glasao

CA ima 12 aviona: 8

CA ima 12 aviona: 8 Airbuseva (mislim da je jedan iznajmljen)
da i sve cesce se dogadaju ovakve nezgode Prekinut let CA
ATRovi se trenutno zamijenjuju Bombardierovim Dash avionima.
"Novi" DASH avioni su, navodno, avioni u najmu i nisu novi vec su bili korišteni, vraceni su proizvodacu zbog tehnickih problema (stajni trap). Unatoc tome CA ih je uzelo.
Ti problemi vec su dokazani i u više slucajeva bilo je upitno sigurno sljetanje na ZLZ.
Prilikom slijetanja zrakoplovu se raspao stajni trap

Tko je glasao
Tko je glasao

Evo se niki arhitekti slažu

Evo se niki arhitekti slažu s tobom Mućke:
Da, ocjenjivačkom sudu, domaći suci, pažljivo su birani. To su igraći Sanadera i Bandića. Ekipa koju, predpostavljam kontrolira Bandić su: Matković (Bandićev postavio za direktora)., Veselić-Bruvo (Bandićeva pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada) i Pribičević (Piculin sdp VG)
Tome se dodaju sumnje profesora Jure Radnića za Sanaderovu ekipu i dobijemo odgovor koliko je natječaj bio pošten.
Ne trebamo zaboraviti da je IGH dao veliku cijenu za teren Zagrepčanke. Ta postignuta cijena je sada veliki javni uspjeh Bandića. Ispod stola će Bandić Radiću vratiti dio novaca ovakvim "poštenim" natječajima.
Podsjetimo se ugovora s ingrom za izgradnju rukometne arene. Odmah nakon dogovora i navodnog Bandićevog spuštanja cijene, ingra je dobila bez natječaja posao rekonstrukcije zračne luke zagreb. I danas se izmišljaju po aerodromu poslovi kako bi se opravdala cijena.
U nastavku cijenjeni ocjenjivački sud.
1. Jerko Rošin, dipl.ing.arh., predsjednik, predstavnik Vlade Republike Hrvatske
2. Boško Matković, dipl.ing.stroj., zamjenik predsjednika, glavni direktor, predstavnik Zračne luke Zagreb
3. Boško Pribičević, predstavnik Županije zagrebačke i grada Velike Gorice
4. Jadranka Veselić-Bruvo, dipl.ing.arh., predstavnik grada Zagreba
5. Gudmund Stokke Wiig, Architect, Aviaplan, Oslo, Norveška
6. Norbert Koch, Architect, K+P Architekten und Stadtplaner GmbH, München, Njemačka
7. Veljko Oluić, dipl.ing.arh., predstavnik Društva arhitekata Zagreba (DAZ)
8. Saša Begovic, dipl.ing.arh., predstavnik Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA)
9. Dietmar Eberle, Architect, Baumschlager Eberle, Lochau, Austrija
10. Gaetan Siew, Architect, zamjenik člana, Paris, Francuska

Tko je glasao

Nemojte udarati još po

Nemojte udarati još po određenim članovima žirija, sve je bilo moguće... Pouzdano znam da je prva nagrada dodijeljena preglasavanjem 5:4, iliti minimalnom većinom (pogledaj moj potpis dolje, sve jasno zar ne?)

svakako Veselić-Bruvo ne pakirati! Ona je nasljednik Dakića na poziciji ali nimalo Dakićevski karakter. Pričekati malo...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

svakako Veselić-Bruvo ne

svakako Veselić-Bruvo ne pakirati!
pa gospođa je godinama bila u povjerenstvu zračne luke za NPT kao vanjski član.
Za to je godinama dobivala novac. Sav taj "stručan" rad i novac isplačen za njega rezultirao je ničim.
Nema verificiranih:zemljišta, master plana, detaljnog plana, GUP, putničkog terminala.
Drugim riječima gospođa je godinama primala novac za ništa.
Možda je sada ipak odradila dio svojih primanja?

Tko je glasao

Prednost rješenja IGH-a i

Prednost rješenja IGH-a i visoke cijene izvedbe je niska cijena održavanja.
Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) nije bio projektna tvrtka, nego kao i drugi jedini državni instituti stručna ustanova za laboratorijska ispitivanja i obavljanja stručnih i upravnih poslova u ime države, pri čemu država naravno nije niti projektant niti izvođač a još manje poduzeće i poduzetnik.

Nakon političkih čisti sedamdesetih i krdeljističke nadgradnje samo uprtavljanja nad tadašnju strukturu i zakone, pojačana samo upravna potrošnja je jjako proširila apetite i samo upravno udruživanje snaga, u okviru čega su, pod vodstvom šefa sedamdesetih i osamdesetih ex mladog inoforbiroovca i partijskog povjerenika prof. Simovića i u surdanji s ostalim snagama klastera i karrtela, sa IGH spojeni građevinski fakulteti (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) u instituciju Građevinski institut (GI), koja institucija je korištena kao mega stručna institucija uz ukupno građevinarstvo pa i u biznisima, ali još uvijek skoro ništa od projektiranja, izvođenje i samostalnog biznisa, samo snažni iskorak u para poslovno-stručne forme.

U koncepciji i provedbi pretvorbe i privatizacije te državne mega ustanove, ipak su odvojeni fakulteti, a već duboko aromatizirani biznisom su hrabre akademske snage krenule u svim smjerovima u biznis i sve djelatnosti.

Tako da je IGH mlada projektna i biznis tvrtka, sa manje izvedenih projekata od pojedinaca, ali su zato istaknuti i zbilja takvi da su najjeftiniji za održavanje, skoro da i ne treba održavati:
- npr. projekt sanacije smetlišta Jakuševec, koja sanacija je po njihovom projektu izvedena nakon što jsu ugledni projektant Elektroprojekt i njihov projekt bačeni na isto smetlište, je takav da održavanje uopće nije potrebno, sve se ponaša tako nepredviđeno da je kompletno micanje jedina perspektiva;
- značajni su projekti obnove običnih kuća, sustav poslova bez dozvole projekata a što se naknadno radilo i još masovno radi putem drugih, vodio čelnik Đukan po uzoru na akademika Kincla, najskuplji projekti u Hrvatskoj kojih uopće nema, kao i razni nadzori i ostali stručni poslovi (npr. Kincl projekt obnove zgrade Medicinskog fakulteta, projekt ostakljenja pročelja na stadionu Maksimir);
- projekt koncepcije i pripreme zgrade za znanstvene novake u Borovju, prve zgrade za 21. stoljeće u Evropi, na temelju čega je akdemik Kincl radio projekt, a koji projektni rad je koštao jako puno i donio bezbroj znanstvenih i stručnih napredovanja, trening za prodaju magle;
- čuveni projekti auto-puteva i cesta, za RH varijanta A cca 5x skuplja od varijante B za BiH, Crnu Goru ..., koji projekte radi cca 12. ruka, štancanje profila itd., glavne projektne odluke donose političari, za Čačića on i Račan kažu trasa karlovac ide kroz grad a trasa Šibenik što bliže gradu, obje pod uticajem ideja da košta što više, isto za HDz Vlade kada sve odlučuju Jure Radić i netko od Žužula (ima ih jako puno), njvažnije je procjeniti koja trsa košta više ...

Dakle, IGH d.d. je za to renomirana projektna tvrtka, skoro pa 0 izrađenih bilo kakvih kompletnih projekata a naplaćeno beskrajno milijardi.

Prof.dr.sc. Jure Radnić, dipl.ing.građ. je građevinski inženjer, šef katedre za konstrukcije Građevinskog fakulteta u Splitu, sam izradio ili bio projektant ili glavni projektant više projekata nego IGH d.d. ukupno, ima i ostale reference, ali što više ponavlja u javnosti to se i on i bilo tko sve više isključuju iz formalne i stvarne šanse da uopće konkurira za bilo šta, jer za osim rijetkih ovakvih međunarodnih natječaja saznaju kao i drugi iz novina da ide taj i taj projekt i da su naravno sve IGH d.d., Jure Radić i klaster.

Sada, kada su i tip top arhitektonske snage tranu, za sve druge su iščezle i teorijske šanse, ne zato što je to takva nužnost nužnosti nego zbog višedesetljetnog forsiranja općeg uvjerenja o nužnosti nužnosti - sve snage čvrsto misle da će ostati potpuno bez meda i vrhnja ako čvrsto ne slijede crvenu nit + da će svaki čas netko izvesti najgore i da će ih partija i avangarda baciti na smetlište, a što uopće nije apstrakcija nego automatizirano ponašanje u stupnju cca 97 %, pri čemu su ključnih ovih 3 % koji "to ne uspjevaju" i ako se jako trude (pa i nehotice rade za trenutke pravih osjećanja).

P.S. Projekti su također jako napredovali. Vrhunski projekt kao ovaj je copy paste pa i manje, bez ičega a fantastični projekti, što je odlika našših "elitnih snaga", a IGH d.d. je vrh vrhova na cca 3 kontineta, na čelu sa čuvenim Đukanom koji je u životu izradio 0 projekata i Radićem koji se je kao 3. projektant potpisao na projektu Masleničkog mosta (nije bio iskusan kao Đukan i ostali, ništa ne potpisivati niti raditi, samo upravlljanje ueber alles / iznad svega).

Živio pokojni drug Kardelj ! Živio !!!

Tko je glasao

Živio!!! Gledam o drugu

Živio!!! Gledam o drugu Bevcu, Speransu i Krištofu na Wikipediji i ne kužim zakaj su se Ploče zvale Kardeljevo od 50' do 54' te od 80' do 90'? Čemu ta pauza, pa nije valjda morao odapet da opet dobije "svoj" grad?
U prilogu dostavljam nekoliko jezgrovitih, sažetih i jasnih misli druga Kardelja o stranputicama višestranačja:
"V večpartijskem parlamentarnem sistemu je v najboljšem primeru svoboda samo abstraktna in splošna politična misel - konkretni razredni, življenjski in delovni interesi delavcev pa so bolj ali manj brezpravni in podrejeni proizvodnim odnosom kapitalistične družbe, v kateri se parlament praviloma ne vmešava, vendar pa jih varuje. Tako se politični pluralizem dejansko izraža kot oblika zatiranja avtentičnih (pravnih) interesov človeka. Kajti zreducirati množico specifičnih in konkretnih interesov na neke splošne, abstraktne politične obrazce in nato prav tako vzpostaviti splošna in abstraktna politična zastopstva za te obrazce v obliki ene ali več partij, pomeni pravzaprav zanikati pravico nosilcev teh interesov, da bi bili njihov neposredni in avtentični predstavnik. To še zlasti zato, ker imajo pri odločanju v parlamentu monopolno pravico samo politični vrhovi partij, medtem ko državljan lahko vpliva na politiko teh vrhov in na njihovo odločanje v parlamentu samo indirektno (na volitvah, kot grupa pritiska ali prek raznih organizacij)..."

2decicrnog

Tko je glasao

Dobro, a ti si za sve to

Dobro, a ti si za sve to vrijeme napravio točno što?

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Dobro, a ti si za sve to

Dobro, a ti si za sve to vrijeme napravio točno što?
Ja sam dio specifične nadrealističke struje.

Obzirom da je ta avangrada kao kardeljistička nadgradnja prašila sve u šesnaest i bujala u maoizam koji snažno mobilizira elitne divizije i mase, nama za nastaviti tradiciju nije ostalo nego doskočiti tome. Umjesto hrvanja sa takvim beskrajnim krdom bizona, pustili smo im prednost, da praše i napreduju što više. Obzirom da je pažnja "sustava" i svih snaga od toga bila oslabila u mikroporama, odmah kao mladi smo prodirali u središta puke zbilje i sve što se stigne nadrealistički pretvarali u čuda - ovakve crve i tunele s kojima se ono muče mi smo prije 30 godina u trku plasirali po svim djelovima Zagreba i hrpe gradova, udarali u svim smjerovima i sve točke, zarana i one koje oni nikada neće vidjeti ni iskusiti, naročito svu bazu i zahtjevne visine ...

Na rubovima rubova sam tako osobno detaljno i predetaljno osobno vodio i realizirao više projekata nego IGH zajedno, kreativnih projekata cca 50 x više a raznovrsnije cca 5x više. To je u vezi razvitka raznih "elitnih snaga". Zajedno sa širom mrežom naše struje to je neuporedivo više, kao što nas oni alikvotno šiju u svemu drugome.

Mi nismo niti 2 % njihovih impresivnih uspjeha, kao ni oni naših, a točne crte šta to sve je nema. Bolji komadi su stalno prilazili k nama ali neodoljivi kao Marina MD k njima itd. Mi smo odavno na linkovima sa previše toga lokalno i po zapadu, a oni puno više rastu u svjetskim uspjesima sve većim sužavanjem na koncentraciju nadgradnje tu i tradicijskim poslovima s istokom.

Suma sumarum, iskustva smo kardeljističkog, miroljubiva i aktivna koegzistencija, dok mi nikada nismo imali šanse stići niti njihovo začelje kolone u njihovom smjeru, oni također nemaju šanse ne samo stići nego i uočiti gdje smo mi bili i koliko smo toga izveli. I uopće nema problema, nitko se ni najmanje nije trudio međusobno razumjeti a popiti piće i popričati još manje, iako smo pomješani u svemu. Oni su neprikosnovena avangarda u smislu kako piše u zvaničnim državnim aktima a mi smo neprikosnovena avangarda kako piše u knjigama, u živo svuda i u memorijama, u skladu sa općom tradicijom.

Ja koji ovo pišem sam samo mali pisar tek djelića tih čuda, inercije radi, a la kao što se je kod nas stalno radilo i radi među kontinentima i sličnim svemirskim destinacijama. I u ovoj sferi i u najužim krugovima to je stalna nasušna potreba - osim fizički raspršenih udaljenosti i stalnog prometa i servisiranja na straži domovine, Zagreb i Hrvatska su još raznovrsnije i udaljenije sfere i točke. Usred Zagreba istovremeno prakticiramo beskrajno živo toga te istovremeno kroz niz desetljeća krajnjim nadrealističkim naporima i vještinama uspostavljamo minimalnu komunikaciju između skoro pa okamenjenih slika i sfera.

I love this very interesing game.

Tko je glasao

Do 2010. godine zagrebačka

Do 2010. godine zagrebačka Zračna luka dobit će novi putnički terminal vrijedan 212 milijuna eura.

pa onda niže kažeš....

...od 212 milijuna eura, narasla je na iznos od 280 do 300 milijuna eura.

i zaključuješ "mudro"....

Za iznošenje neistine, laži, u javnost treba snositi posljedice. Ukoliko su podaci koje su Sanader i Bandić dobili od Matkovića bili krivi i nerealni, Matković za to mora odgovarati. Ukoliko su Sanader, Bandić i Matković svjesno varali javnost, za to moraju snositi posljedice.

Ne kužim zašto se praviš da si bedast samo da bi mogao ispisivati ove političke pamflete protiv svih (više ne znam da li protiv HDZ-a samo ili ti ratuješ sa svima)...

Da imaš imalo poslovnog iskustva u bilo kojoj industriji (a idelno bi bilo u građevini) znao bi da se na početku projekta kada nema ničega može samo raditi vrlo, vrlo, vrlo okvirna procjena troška.

Nakon toga, kako generiraš sve više i više preciznije dokumentacije dolaziš do točnije cijene. Tako je i IGH procjena da se radi o 280 do 300 milijuna eura također okvirna... Naravno da tu investitor može tražiti smanjenje u očekivane okvire, za što će možda izvođač tražiti da se izbaci "to i to, jer to utječe na cijenu u iznosu od X milijuna eura, pa onda to i to", ali to je već igra pregovaranja i neizbježna je u svakom poslu, pogotovo u građevini...

Ali tvoje navlačenje (i drugih) na tezu "netko će uzeti mito, zato je cijena narasla za 80 milijuna eura" je čisto pamfletiranje pamfleta radi..

A moj savjet investitorima za ubuduće - ne licitirajte cijenama pred narodom, jer oni ne razumiju posao i na svako poskupljenje gledaju kao na korupciju

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Da imaš imalo poslovnog

Da imaš imalo poslovnog iskustva u bilo kojoj industriji (a idelno bi bilo u građevini) znao bi da se na početku projekta kada nema ničega može samo raditi vrlo, vrlo, vrlo okvirna procjena troška.
Da ti imaš imalo planerskog iskustva u građevini znao bi da okvirna procjena troška nije pitanje što će ispasti nego je stvar financijske procjene što investicioni ciklus može podnijeti i obavezan je parametar kod projektiranja.

Jednostavno rečeno: ne mogu uzeti kredit koji premašuje moje prihode.
To pogotovo vrijedi za ovakve poslovne investicije gdje je na temelju procijenjenoga prometa u ovakvim turbulentnim vremenima za avio kompanije vrlo riskantno odvažiti se u povećanje investicije.

Mislim da u Hrvatskoj imamo dovoljno investicija tipa Dinamov stadion (vidi, vidi, isti arhitekt) koje jednostavno ne uspijevamo dovršiti jer nema para. Ona budala koja je to programirala nije dobro obračunala mogući prihod ili je budala bio onaj drugi koji je one prve podatke zanemario i time se pokazao jako "pametnim".

leddevet

leddevet

Tko je glasao

gdje je na temelju

gdje je na temelju procijenjenoga prometa u ovakvim turbulentnim vremenima za avio kompanije vrlo riskantno odvažiti se u povećanje investicije.

Aerodrom je avio kompanija? eto to nismo znali.

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Aerodrom je avio kompanija?

Aerodrom je avio kompanija? eto to nismo znali.
Kad bi ti možda pročitao što piše vjerojatno bi shvatio što sam rekao, ali da pređem na tvoj teren:
Avio kompanija je za aerodrome isto kao krađa za HDZ: osnovni izvor prihoda. Jasno da ako avio kompanije počnu "racionalizirati" svoje poslovanje da će automatski se smanjivati zarada za aerodrome. Zar misliš da oni ne gledaju gdje im je jeftinija usluga?

Možda griješim i možda je naš wunderkind Radić uspio izmisliti aerodrom gdje aviokompanije nisu bitne isto kao što imamo stadion gdje publika nije bitna.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

krađa nikad nije bila izvor

krađa nikad nije bila izvor prihoda za HDZ, ali kad je riječ o osnovnom izvoru financiranja, onda je to izbjegavanja plaćanja poreza i carina u SDP-u.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

krađa nikad nije bila izvor

krađa nikad nije bila izvor prihoda za HDZ
Možda za HDZ nije, ali za HDZ-ejce . . .
Kuće bez prizemlja, jeftini satovi, Brodosplit, Verona, KIM, Rončevićevi kamiončići, Kalmetina, Šarinićevi prijatelji Francuzi, Marina i IGH, Jambo i vojna operativa, Franjo i bankovni računi, Žužulove čarape & Imostroj & Bechtel & najam stana, Zagorec i pištoljčići i kamenčići . . .
Jel treba još?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Točno tako Mucke, naša

Točno tako Mucke, naša divna Šima Krasić bi kao i u stotinama drugih slučajeva pljačke i krađe proračunskih sredstava sigurno utvrdila, da je do sada nepotrebno utrošen i opran novc, a onda bi to izvješće završilo u saboru na klupama Radićevih pajdaša, koji bi polizali sva govna visoke politike i njihovog gazde Sanadera i prošla baka s kolačima.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ha, evo još jednoga od

Ha, evo još jednoga od pametnih iz lokalnog kafića kojemu je Zakon Žuje užitak dana.. Uopće ne kuži što revizija ustvari je...

Nevjerojatno je kako je Šima Krasić, zbog par nalaza u kojima je ukazala na nepravilnosit, odjednom postala pojam borca za narod i ne znam što još....

E moja kukuljice, revizija je jedan dosadni posao u kojemu se kontrolira da su svi papiri na broju, označeni kako treba i da su sve zakonske regule ispoštovane... Sve samo birokratske procedure...

Ali to nikako nije istraživački posao kojim će se otkriti kriminal... I Šima nikako ne može osporiti urednu fakturu na koji god iznos ona bila, pa tako niti otkriti "nepotrebno utrošen novac"...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Uh, bijesdrugi, ubi me u

Uh, bijesdrugi, ubi me u samome startu s tvojom tvrdnjom: "Nevjerojatno je kako je Šima Krasić, zbog par nalaza u kojima je ukazala na nepravilnosit, odjednom postala pojam borca za narod i ne znam što još...."

Ali to je tipična matematika HDZ-a i njenih sljepaca koji Krasičkinih 97 % utvrđenih nepravilnosti u privatizacijsko-pretvorbenoj pljački nazivaju "par nalaza".

Naravno HDZ-ov snobizam nebi bio kompletan da ga nisi nadopunio i tvojim veleumnim zaključkom, što je to revizija, po naruđbi HDZ-a. No sva sreću Šima Krasić je dokazala da zna i računati.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Mucke nepotrebno

Mucke nepotrebno kompliciraš.

Tih utrošenih 100-injak mlijuna EUR-a su sitnice koliko praši na raznim stranama. Sustavana je višedesetljetna praksa ne samo d abeg nije cicija nego da je to i osnova poslovanja.

Npr. svima je OK što su projektu i vodstvu istog IGH i Kincla izgrađeni stadion i sanirano smetlište Jakuševac za niti 6 mlrd kuna a što sve treba rušiti jer se nikako ne može sanirati, što je pod vođenjem IGh utrošeno više od 300 mlijuna EUR-a za Bolnicu Blato a praktički je sito za srušiti, što većina takvih velikih investicija samo stalono troš državne novce, uključujući najpropulzivnije turizam, banke, Agrokor, izgradnje stanova za tržište ...

A zašto se nitko ne uzbuđuje. Pa baš zato što je većina nešto baš iz toga profitirala i u tome i dalje čvrsto traži šanse. I ne samo traži nego u tome jedino i vidi smisao (života Monthy Payton).

I nes amo to. Zahvaljujući baš tome nemamo kriizu kao većina svijeta i interes i povjerenje stranih partnera ne samo ne jenjava nego jača - kada se otvara neki obični dućan kod nas osima naših 500 celebrity elite svih vrsta sve češće dolaze i svjetske zvikezde. Ne dolaze osni samo našeg inače odličnog tržišta, nego radi širih interesa - mi smo jedinstveni primjer koji razbija defetizma koji zahvaća svijet i koji vraća povjerenje u svima drago okretanje.

Cca 200 mlrd EUR-a novih dugova koiliko je sada kod nas ukupno u igri je sve zbrojeno koliko je u stanju cijela EU uložiti i uz povjesno najveće intervencije. A kod nas za taj iznos ne samo da nikoga ne treba naogovarati niti obrađivati, nego i ide jako uigrano i ležerno, do automatizma.

Pa u tom kontekstu to što gospoda rade na aerodromu, vratima za svijet, baš tako uliva najviše povjerenje i svjetskih i domaćih beskrajnih snaga. I da ne teoretiziramo, baš tako sve snage to i potvrđuju, jer to ni blizu ne spada u ono oko čega se lome koplja a ono što apostrofiraju kao ključne stvari se sve rješava - Bianca Matković i Vesna Pusić kažu da je ad EU i NATO ostalo samo nešto malo zakona za donijeti, Mesić i Manolić su dobili Zagorca za dragulje, korupcija i pravosuđe se rješvaju i previše (pa i Eu i naše snage vrište da je malo prejako, da je narušena akademska finoća ...

I nadasve, dok svijet tone u defetizam financija, mi smo ključno svjetlo u tami, kao što smo u mračnom srednjem vijeku bili civilizirano i pravno uređeno područje bez ratova i sukoba, samo uz Krku 10-tak gradića i dvor u Bribiru, te razni punktovi svuda.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci