Tagovi

Protiv suše "kap po kap" ili protiv psihologije "dodole, dodole" (Izrael - Hrvatska)

Kada slušam i gledam izvještaje o suhoj zemlji i uvenulim stabljikama kukuruza, rajčica, šećerne repe… sjetim se izraelske mudre glave prvog premijera Davida Ben Guriona i njegove davnašnje izjave: „Nama, Izraelcima, voda je jednako važna kao krv!“ Odbacimo li malo patetike u toj izjavi, i zaronimo li u dostignuća izraelske tehnologije navodnjavanja koja je u biti razrađen sustav gospodarenja vodom, kao izuzetno važnim prirodnim resursom, postaje jasno koliko je David Ben Gurion bio dalekovidan.
„OBEĆANA ZEMLJA“ - BEZ NAFTE
Inače, Izraelci - Židovi, tradicionalno skloni humoru pitaju se kamo ih je to Mojsije doveo nakon 40 godina lutanja– u „Obećanu zemlju“ ispod koje nema kapi nafte, dok oko ili u blizini Izraela su zemlje s najbogatijim izvorima nafte na svijetu! Srećom da ih nije doveo u zemlje bogate naftom, jer gdje ima nafte, ima i ratova (doduše, Izrael iako nema nafte, nekima je meta i rado bi ga vidjeli u moru), a s druge strane, naučio je Izraelce da obavljaju zahtjevni posao na lošoj zemlji - raj na Zemlji, na mjestu gdje je on nekada, po Bibliji, i postojao.
Pa da vidimo što to Izraelci rade, a mi u Hrvatskoj, pa i u susjednim državama, ne znamo, ne želimo ili jednostavno nećemo!?
Nijedna druga zemlja na svijetu nema takvo iskustvo u desalinizaciji morske vode i pripremi navodnjavanja kao Izrael. Na tom iskustvu i znanstvenim istraživanjima razvila se industrija koja cvate, i to je jedan od stupova izraelskog izvoza. Godine 2008. izvezla je židovska država "tehnologiju vode" u vrijednosti 1,4 milijarde dolara, prošle godine oko 2,5 milijarde dolara!
OD KIBUCA DO SVJETSKI POZNATE FIRME
Pionir branše je firma NETAFIM koja je 1965. patentirala sustav navodnjavanja u malom kibucu u pustinji Negev (Hacerim), tzv. sustav "kap po kap".Lani je samo ta izraelska firma imala prihod od oko 800 milijuna dolara, a djeluje u Izraelu još nekoliko firmi sa sličnim tehnologijama okrenutih izvozu. Netafim zapošljava na desetke tisuća ljudi, radi projekte u najmanje stotinjak zemalja u svijetu, obuhvaća 13 tvornica sa 27 podružnica, vodi je osam vrhunskih menadžera, a predsjednik uprave je Igalu Aisenberg, upravo iz spomenutog kibuca Hacerim.
Izrael te poslove širi na Afriku i posebno Kinu, Rusiju...Ne mogu dovoljno proizvesti uređaja za navodnjavanje niti imaju dovoljno agronoma - eksperata kolika je potražnja! I ne radi se samo o navodnjavanju, radi se o cjelokupnom temeljito razrađenom i povezanom sustavu – od desalinizacije morske vode, regulaciji izraelskih vodotokova koji su skromni, stvaranju akumulacijskih jezera i retencija, mreži vodovoda, pumpnih stanica sve do rasprskivača, sustavu kompjuterski upravljanim i nadziranim. Poanta je da se na istraženo zemljište (propusnost tla itd.) dovede doslovno do korijena biljke upravo onoliko vode koliko je biljci (nasadu) potrebno za optimalni rast. Izraelci već sada imaju male robote koji imaju zadatak otkrivati oštećenja vodovodnih cijevi i reparirati mjesta gdje se gubi voda, a nemali je broj modernih zgrada sa zelenim krovovima, tj. nasadima, da sada ne opisujemo besprijekorne plantaže voća, uređene vrtove…Koliko je to otišlo daleko svjedoči i činjenica da Izrael sve manje proizvodi Jaffa naranče, gotovo ih je nemoguće nabaviti u Evropi, jer, za razliku od nekog drugog, pa i egzotičnog ali kvalitetnog i ukusnog voća, trebaju, po nalazima izraelskih eksperata, prevelike količine vode.
UMJESTO PROJEKATA NAVODNJAVANJA – BORBA PROTIV POPLAVA
Predstavnici Netafima bili su u lipnju ove godine u virovitičko-podravskoj županiji, upoznali seljake na prezentaciji s mogućnostima navodnjavanja. Osim znatiželje tridesetak poljoprivrednika, nije pokazan interes za poslove i Izraelci su se vratili kući neobavljena posla. Koliko se sjećam, u vrijeme prezentacije bilo je još dosta kiše i vlage...hm, hm... neki su mislili da im Izraelci hoće „uvaliti“ uređaje i zaraditi, a tada, naravno, nitko nije pomišljao na sušu. Istina, ovisno o nasadima, ulaganja u mrežu navodnjavanja voćnjaka iznose oko 30 000 kuna po hektaru, no uloženo se vraća već nakon dvije-tri spriječene suše.
Inače, bez izravne uključenosti gospodarskih i poljoprivrednih komora, poljoprivrednih gospodarstava, Hidrometeorološkog zavoda (potrebno je dodatno istraživati klimu na određenim područjima, davati što preciznije dugoročne prognoze vremena itd.), … ovakvi projekti ne mogu se realizirati. Naravno, sve treba koordinirati Ministarstvo poljoprivrede tj. ekipa uz ministra Tihomira Jakovinu, no, kako se radi, bojim se, o ograničenim mentalnim sklopovima, tipa dodole, dodole (narodne pjesme za dozivanje kiše!) čim padnu prve i velike, zaboravit će se ovi, za Hrvatsku neophodni projekti – podsjećat će nas samo 20-tak posto skuplja hrana, ali čemu brinuti o tome – uvozni lobi hrane odnosno poljoprivrednih proizvoda moći će samo trljati ruke! Jer, da je netko htio sustavno i temeljito raditi na tome, imao je najmanje 20 godina priliku budući da su već postojali solidni temelji za takvu praksu u Hrvatskoj i šire– do 1990. u dolini Neretve, HEPOK Mostar, Popovo Polje…
Inače, dok je bilo poticaja seljaci nisu marili za takve projekte „kap na kap", da o političarima ne govorimo. Curilo je iz svih mogućih pipa, najviše državnih, kupovali su se najskuplji traktori pa i automobili nakon doznake poticaja, bukvalno, novac namijenjen poljoprivredi se razbacivao: zakupi se po političkoj podobnosti 2 000 jutara zemlje, poticaji su u prosjeku 1000 kuna po jutru, pa kakvo onda još i navodnjavanje kada novac pristiže, bila suša ili ne??! E, sada nema više novaca u državnoj kasi, nema HSS-a u hrvatskoj vladi, pa smo na sto muka! Stigli su na naplatu računi višedesetljetnih pogrešnih politika, i možda će tek EU dati šansu da se isprave mnoge „krive Drine“: naime, fondovi Evropske zajednice imaju predviđena sredstva za projekte navodnjavanja. U Hrvatskoj se od ukupno obradivih površina aktivno navodnjavanja tek 18 000 hektara, što je samo o,5 % tih obradivih površina!
PREDUVJETI ZA ZELENU HRVATSKU
Vjerojatno smo jedna od rijetkih zemalja gdje je pamet i struka na tako niskim granama, a znanost daleko od, ove godine, vedrog i presunčanog neba. Pečalba se intenzivira - najmanje 70 000 ljudi otišlo je proteklih desetak godina u svijet trbuhom za kruhom, većinom mladih i obrazovanih. Neki su možda i u Izraelu, rade na spomenutim korisnim i unosnim poslovima, za Izrael ali i svijet kojem će sve više manjkati hrane, pogotovo zdrave, učeći i o ekologiji jer sustavi navodnjavanja u funkciji imaju i nemjerljivo važnu ekološku dimenziju.
Za kraj, važna napomena: Izrael svake godine organizira velike sajmove opreme i stručne skupove gdje se može na licu mjesta vidjeti najmodernija dostignuća u "tehnologiji vode"(pregled sajmova nađe se na googlu, a najpoznatija su dva Cleantech i Agritech)) Bilo bi dobro znati koliko je naših stručnjaka bilo na tim sajmovima - stručnim skupovima???
Ali, ako neće brdo Muhamedu, hoće Muhamed brdu: firma Netafim ima kćer firmu u Njemačkoj, Izraelci će se predstaviti na sajmu „tehnologije vode“ u Nuernbergu, zatim u Italiji, u Bologni….No, dok naši stručnjaci tamo stignu, bojim se, mi ćemo se, uz inertne „Hrvatske vode“ i ostale zaspale institucije, već boriti s – poplavama!

( Napomena: Ovaj tekst objavljen je na portalu www.tacno.net, preksinoć19.08.2012. Uz suglasnost Uredništva želim ga podijeliti s vama! Izričito molim komentatore teksta da se drže teme dnevnika, a ne moje persone odnosno da komentiraju po pravilima pollitike.com!)

Komentari

postoje vrlo jednostavni i

postoje vrlo jednostavni i praktični razlozi zašto se u Hrvatskoj ne navodnjava, a to su zakonska regulativa i cijene, tojest reketarenje dozvolama i cijenama crpljenja vode iz vlastitih bunara. pa i za kontejnere u kojima bi se skupljala kišnica..

ustinu nije filozofija.. izbušiti rupe u tlu, ubaciti crijevo, priključiti na pumpu i pumpaj..

eh sad će neki reći a što kad je suša i bunari presuše? onda gospodo, nema vode.. točka.. sustavi za navodnjavanje ne "proizvode vodu" nego ju samo premještaju s jednog mjesta na drugo.

također, neke se kulture više isplati navodnjavati, a druge manje ili ne. Naš glavni poljoproizvod- pšenicu se u pravilu ne treba navodnjavati, niti ju je bilo potrebno navodnjavati ove godine..

Izrael ne bih komentirao..

trenutak istine

Tko je glasao

@magnacarta

Pišeš:
---------------------
Izrael ne bih komentirao..

trenutak istine
--------------------------------
Ne primjećujem da je itko tražio da komentiraš Izrael i izraelsko iskustvo u navodnjavanju!
Trenutak istine?? Sirije ili Izraela, ne razumijem? Možda i hrvatski trenutak istine??
Pozz,

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

ne vidim u čemu je problem?

ne vidim u čemu je problem? je li u naslovu "Izrael-Hrvatska"?

ne zanima me kako se to radi u Izraelu, koji uostalom ima ogromne količine "fosilne" vode i gdje pada puno manje kiše nego kod nas i općenito ni po čemu nije usporediv sa Hrvatskom..

trenutak istine

Tko je glasao

@magnacarta

U pravu si - Izrael, zamalo, ni po čemu nije usporediv s Hrvatskom!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

zašto proizvoditi kad se može uvoziti

nedavno je u medijima osvanula vijesst kako je vlada zaustavila projekt najveći navodnjavanja. razlog je nedostatak novca. razlog koji govori kako vlada nažalost ne misli kako će biti sutra a još manje prekosutra. ponaša se slično lovcima na Cresu koji su doveli srne na Cres koje sada gibaju od žeđi. žalosno je što ni ministar financija, ni ministar poljoprivrede ni ministar gospodarstva ne shvaćaju kako će se navodnjavanjem poljoprivrednih površina omogućiti seljacima da zarađuju prodajom poljoprivrednih proizvoda umjesto da dobivaju odštetu zbog suše. očito ih nije briga je postoji jaki trgovački lobi koji čisto fino zarađuje uvozom jeftine i nekvalitetne hrane, a tu i tamo našim političarima plaća predizborne kampanje.

w. ;)

Tko je glasao

Sustavi za navodnjavanje su

Sustavi za navodnjavanje su jedan od manjih problema u poljoprivredi ali imaju veliki potencijal u budućnosti kada se riješe još neki drugi važniji problemi a to je prije svega konkurentna proizvodnja .

Imamo mi nekoliko primjera sustava za navodnjavanje s besplatnom vodom koji se ne koriste kao http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/i-toga-ima-imaju-besplatnu-vodu-za-na...

Tko je glasao

Kisa

Mnogi se slazu da se klima promijenila; i sada su neophodne nove tehnologije za koristenje vode (najcesce morske). Cudio sam se filmovima sa meteoroloskim cudima, kao poplave u NY. Zapravo smo to imali u stvarnosti u nekoliko tsunamija. Moderna tehnologija nam pomaze, ali nas je isto tako dovela do ove klimatske kataklizme.

Stvar treba prepustiti strucnjacima.

Kao dijete sam radio godinama u kukuruznim i drugim poljima ; ovakvu susnu godinu nisam zapamtio (nadam se da se negativne prognoze nece ostvariti). Isusena jezera u SSSR-u su primjer sto se dogadja sa pticama selicama isl. sveobuhvatnim pojavama.

Bez navodnjavanja i klima uredjajima je buducnost nemoguca, ali ne treba zaboraviti da klima uredjaji hlade sobe i automobile,ali pri tom griju okolinu.

Tako je i sa svaranjem slatke vode od slane (negdje ce biti visak soli).

Tko je glasao

NOVO, NOVO...

Ako može Holland, mogu li to Čačić- Linić- Milanović?? NE MOGU I NEĆE je bi tim mjerama ošttili i sebe! Zamislite da PPVRH za svoje poslove , navodno jedan od najbogatijih Hrvata, koristi svoj privatni auto??
Kada bi se provelo ovo što radi Holland, naravno, bilo bi i za projekte navodnjavanja!
Čitajte i pazite da ne padnete sa stolca!

---------------

Snizio je plate svim državnim službenicima za 25 posto, do 33 posto poslanicima u parlamentu, a drugim visokim državnim službenicima, koji zarađuju više od 800.000 eura godšnje - za 40 posto!

100% je ukinuo protokolarna vozila i prodao ih na aukciji, a prihod je namijenio za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata u do sada neuređenim predgrađima.

Objavio je i dokument koji sadrži 12 alinea gdje svim državnim preduzećima ukida službena vozila. Oland vjeruje da svaki privrednik koji zarađuje 600.000 eura godišnje, ili više, može da kupi automobil. Ako to ne učini, ili je škrt, ili nesposoban, ili korumpiran, a državnim preduzećima i ne trebaju takvi ljudi.

Pažnja. Ovako se dobija 345.000.000 eura, koji će biti od 15. avgusta ove godine investirani u nove istraživačke institute modernih tehnologija i opet, PAŽNJA, zaposlio je 2560 mladih naučnih istraživača.

Šira javnost jedino zna da je odbio upis fiskalnog pravila u ustav, jer je to kao glupo, ali je urgentnim predsjedničkim dekretom za 75%, povećao porez svim porodicama, ne pojedincima, čiji neto godišnji prihod premašuje pet miliona eura. Tim novcem, a da nije ni dodirnuo državni budžet, ove godine će zaposliti 59,870 nezaposlenih obrazovanih kadrova, a od 1. septembra 6900 i od 1. oktobra još 12500 nastavnika i profesora u državnim obrazovnim institucijama.

Opet PAŽNJA. Crkvi je ukinuo potporu u iznosu od 2,3 milijarde eura, kojima je rimokatolička crkva finansirala privatne liceume i škole. To je novac kojim će se graditi 4500 državnih dječjih vrtića i 3600 osnovnih škola.

On je uveo i poreske olakšice na "bonus kulture", na primjer, bibliotekama, a oni koji budu zaposlili najmanje dva diplomirana stručnjaka biće sasvim oslobođeni poreza.

Ukinuo je vladine i državne novine, revije, fondacije i izdavačke kuće.Zamijenio ih je klubovima ili zadrugama koje promovišu razvoj preduzetništva s većom dodatnom vrijednošću.

Bankama koje investiraju razvoj domaće privrede dat će poreske olakšice, a bankama, koje se bave samo novčanim transakcijama će ih povećati.

Snizio je plate svim državnim službenicima za 25%, do 33% poslanicima u parlamentu, a drugim visokim državnim službenicima, koji zarađuju više od 800.000 ? godšnje - za 40%!

Sa četiri milijarde uštede, finansiraće socijalne kategorije. Samohrane majke će imati olakšice za prvih pet djetetovih godina, a druge, s malo starijom djecom, tri godine. Dobijaće redovan zajamčeni dohodak, a sve navedeno ne dotiče ni jedan cent iz državnog budžeta!

Cijela Evropa se boji ovih šokantnih mjera. A rezultati: inflacije nema, a produktivnost i konkurentnost su se povećale prvi put u posljednje tri godine.

(fragmentarni prevod teksta autora B.Žabjeka
-----------------------------------------------------------------------------

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Ljubo

Bilo je to o Holandu na drugim komentarima u drugom dnevniku prije par dana ovdje na pollitiki.com.

Tko je glasao

@Grdilin

Promaklo mi! Ali, ne smeta ponoviti, a možda i Milanović i SDP nauče što je to politika i što mjere socijal-demokrata, a ne truli neoliberalizam!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

rezultati ponovo nebitni...

rezultati ponovo nebitni... vazan je naziv i populizam.. e @ljubo ljubo...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Prokleti jugoslavenski socijalizam

Bivša Jugoslavija imala je jedan od najrazvijenijih sustava navodnjavanja i odvodnje, a ti su sustavi, nažalost, uništeni. Kako smo uspjeli nazadovati u "demokraciji"?

http://danas.net.hr/hrvatska/kako-to-da-je-juga-bolje-rijesila-navodnjav...

Tko je glasao

Svima!

Svaki dan obavljam konzultacije sa znalcima teme, umjesto da to radi ministar Jakovina.
Danas sam najmanje dva sata razgovarao s jednim novinarom dugog staža i odličnim poznavanjem poljoprivrede, pa i tematike suše.
On misli da se tema suše s jedne strane dramatizira (mediji napuhavaju temu, jer sličnih suša bilo je i ranije!), da je Jakovina potpuno nekompetentan, s druge strane, o njoj na TV govori "slučajni" Milanović i s njegova lica se vidi da je tri puta u životu bio među kukuruzima. Ovaj treći put samo zbog slikanja!
Novost koju vam prenosim je zapažanje da mnogo ovisi i o sjemenju recimo kukuruza, pa da na dva polja jedno uz drugo, ovisno o vrstu sjemenja hibridnog kukuruza, ovisi i stanje kukuruza danas! Tu i multinacionalne kompanije uvale često nekvalitetno sjeme, a seljaci nemaju prilike savjetovati se s agronomima i kupuju svašta!
Zatim, da je duhan ipak nešto bolje prošao nego kukuruz, ali da ukoliko ne padne kiša u idućih pet dana, urod duhana će biti katastrofa. Kao nepušaš, mislim da to nije problem, jer duhan se ne jede, niti duhan jedu životinje!
Ali, duhanska industrija je profitabilna!
Zatim, zanimalo me da li se isplati navodnjavati polja kukuruza u Izraelu? Njima se isplati, i našli su modele kako navodnjavaju i polja kukuruza, nekim mobilnim aparatima koji bacaju vodu "obilazeći" polja!!!!
Sve se može, kada se zna i hoće!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Kukuruz i pšenica se uglavnom

Kukuruz i pšenica se uglavnom ne navodnjavaju kod nas i u okruženju isključivo zbog cijene kako žitarica tako i vode.
Na ovo malo navodnjavanih polja prosječna cijena vode je nešto preko 1 kn/m3 a samo nekoliko manjih sustava ima besplatnu vodu.
Ukupni prihod po hektaru kukuruza ili pšenice u sušnoj godini kada je cijena veća je oko 10 000 kuna i da je bilo navodnjavanja prinos bi bio dosta veći pa bi i prihod porastao na 20 000 kuna zbog veće cijene.
Međutim u ovom sušnom periodu za navodnjavanje potrebno oko 1 m3/m2 ( toliko je manje bilo oborina tokom ove godine) što je trošak oko 10 000 kuna/hektaru bez rada , troškova energije, amortizacije opreme.

Najbolja i najjeftinija borba protiv suše je agrotehnika i poznat je tzv. jugoslovenski način pripreme zemlje , što dublja brazda i 150 kg ureae po hektaru. Ovo se nažalost zbog nešto većeg ulaganja sve manje primjenjuje ali je efikasno i vidljivo je to po Slavoniji. Nažalost na jako malo površina se može vidjeti ovakva priprema ali tamo gdje je primjenjena kukuruz još odoljeva suši i donijeti će istina manji ali zadovoljavajući prinos.

Cijena žitarica je u Izraelu vjerojatna viša nego li u Hrvatskoj pa im se isplati navodnjavati i žitarice.

Tko je glasao

Acinum kao i uvijek dobro

Acinum kao i uvijek dobro upućen u ono što piše. Ali ovde su neke brojke jako naopake. Kad pomnožim 1000 litara/m3 sa 10000 metara kvadratnih jednog hektara dobijem nevjerovatnih 10 milijuna, uz cijenu od jedne kune po litri to bi predstavljalo trošak navodnjavanja jednog hektara pšenice u sušnoj godini. Odikativno i sam podatak o nedostatku 1000 litara po metru kubnom kao manjak oborina ne čini mi se normalan?

Tko je glasao

kuna po m3 vode

kuna po m3 vode

Tko je glasao

O da, ja sam zabucao. Misao

O da, ja sam zabucao. Misao mi je krenula od podatka da nedostaje 1m3 po m2 vode. Čini se ogromna količina odakle je taj podatak? Još ogromnije čini se nadoknađivanje tog kubika navodnjavanjem. To bi bilo recimo 25 poštenih kiša po 40 litara na kvadratni metar.

Tko je glasao

Acinum

Ok. komentar.

Dakako da je provođenje svih agrotehničkim mjera sigurno odličan način i od smanjivanja šteta od suša.
Pravilna i redovita obrada tla te prihrana su najvažniji.
Međutim vidimo da se to sve manje primjenjuje.
Razlozi s umnogobrojni.
Cijene goriva, cijene gnjojiva uvelike imaju utjecaja kao i otkupne cijene.

Provođenje agrotehničkih mjera je propisano i Pravilnikom o agrotehničkim mjerama.

Pa kad pročitamo Pravilnik onda možemo usporediti stanje na terenu sa onim što se propisuje.

Link na Pravilnik:
http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/poljoprivreda-poljoprivredno-z...

Stanje na terenu u odnosu kako ga propisuje Pravilnik je uprabo katastrofalno kao i ukupnoo stanje u poljoprivredi.

Tko je glasao

Ljubo

Aj tu možeš povezati neke stvari sa Monsantom. Otpornije sorte traže manje vode. One sa više uroda ako nemaju vode nema ni uroda. itd, itd.

I ne da se samo navodnjava kukuruz nego i pšenica što sam u donjim komentarima spomenuo.
Postoje tehnička rješenja za sve to i prskalice sa kotačima se brzo uklone sa terena.
i to sam doli napisao.

Tko je glasao

Netafim je prodan krajem

Netafim je prodan krajem prošle godine londonskom private-equity fondu Permira, tako da, vlasnički gledano, nije više izraelska firma. Hacerim je zadržao manj udio. Šta ćeš, to je suvremeni kapitalizam, ni kibuci nisu više što su nekad bili.

Tko je glasao
Tko je glasao

LJRW

odlican dnevnik!
a Izraelcima svaka cast., marljiv, vrijedan, sposoban narod.
sjecam se, kao tinejdjerka s roditeljima bila u Jordanu uz samu granicu s Izraelom, na jednom golom brdu..
a pred ocima nam pucao pogled na lijepe zelene obradjene nizine Izraela!
na jordanskoj strani i gore prema Siriji sve zuckasto-smedjkasto-sivkasto golo,
tada jos nisam shvacala sta to znaci, ali znam da mi se jako svidjalo tamo preko, pa sam navalila da idemo u Izrael barem na jedan dan.
nazalost, u to vrijeme u Izrael se nije moglo iz Jordana, a ni iz Sirije.
ta zelja da vidim Izrael ostala je u meni do danas, a hocu li ju ostvariti samo Bog zna.
takodjer se sjecam kako su stari ljudi u mom rodnom gradu u Hrvatskoj hvalili domace Zidove (Bergere, Singere, Gotessmanne, Kohnove, Adlere.....) koji su prije 2. svjetskog rata bili nositelji gradskog razvitka.
ne sekiraj se za podbadanja, pljuckanja...isl. po Zidovima, valjda znas ono, da je nesposoban zavidan sposobnom!

Tko je glasao

p.s. Ljubo

zaboravih te upitati - znas li mozda za odlicnu knjigu o 'povratku Zidova u zemlju Izraelovu' naseljavanje negdje od 19.st. pa nadalje.
knjigu sam procitala prije nekih 15-tak godina na engl. jeziku, ali ne sjecam se tocno naslova a ni autora?
a voljela bi ju opet procitati.
svaka informacija je dobro dosla

Tko je glasao

@Kerempuh Uh, koliko knjiga ima na tu temu!!!

Slične prizore smo vidjeli na Bliskom istoku, s tim da sam imao prilike biti u "zelenom Izraelu" i gledati pustoš u Libanonu, pa na Golanskoj visoravni, prema Siriji (tamo izraelci uzgajaju, pored ostalog, odlične jabuke koje su do izbijanja sukoba u Siriji prodavali - Sirijcima!!) zatim prema Jordanu, a na jugu Izraela, kod Eilata, prema Egiptu. Jedino je Egipat blizu granice sa Izraelom na svojoj strani izgradio niz prelijepih hotela...
Što se tiče knjiga, a da ipak nisi čitala na hrvatskom jeziku? Meni je odmah pala na pamet knjiga Milovana Baletića "Povratak Židova u zemlju Izraelovu" (povijest stvaranja novovjeke države Židova - Izraela)", izdavač Globus, Zagreb, 1988. recenzenti Baletićeve knjige su Leo Mates, Titov diplomat, te Daniel Bućan, arabist! Iako je objavljena još u vrijeme Jugoslavije, u kojoj su bile obljubljene arapske zemlje, a Izrael u vladajućih vrlo nepopularan,h to je vrlo solidno, informativno štivo i vjerujem da bi se u nekom boljem antikvarijatu mogla naći!
Na stranim jezicima sa sličnim naslovom je na stotine knjiga, no već klasična je Aba Ebana HERITAGE (1984.) te Wernera Kellera: "Und wurden zerstreut unter alle Voelker" ("I bili su rasuti među sve narode"), prvo izdanje još 1966. Oba rada su zapravo povijesti židovskog naroda, a zavrašavaju osnivanjem države Izrael, 1948.
Vrlo dobra je i novija knjiga dr. Mirjane Kasapović s Fakulteta političkih znanosti (Zgb), o Izraelu, u kojoj navodi uglavnom korektno suprotstavljena gledanja na nastanak države Izrael te analizira aktualni politički sustav Izraela! Imam toliko knjiga na temu Izraela i Blskog istoka te židovstva da kada jednu tražim, kako su poredane na policama u dva reda, evo sada, mi je teško ovu naći! Ovaj sjajan znanstveni rad dr. Mirjane Kasapović ima dijelove koje sam obilježio kao diskutabilne, ali u osnovi to je najbolje što danas imamo na našem jeziku od našeg autora! Uguglaj, "Kasapović Izrael" naći ćeš sve podatke (izdavač,godina izdanja) o knjizi Mirjane Kasapović koju preporučujem svima koje zanima Izrael!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

hvala na iscrpnom odgovoru,

meni se strasno cini da sam citala na engl. za vrijeme moje posjete Londonu...davno bijase, 1997.
i strasno mi se cini, da se knjiga zvala ovak nekako 'Return of the Jews to the Land of Israel',
surfala puno na engl. al ju nisam nasla.
a mozda je bila ta Baleticeva? to nisam ni trazila
mozda ti ovo pomogne da otkrijes knjigu,
sjecam se jednog ovakvog opisa - zidovski doseljenici mukotrpno rade i sade vocke i neke kulture, a po noci okolni Palestinci dosuljaju se i sve pocupaju....
zatim Yossel Rakover iz Varsavskog Geta i njegov Apel Bogu....
velim, nije iskljuceno da sam nesta i pobrkala

Tko je glasao

@Kerempuh

Da li je bila stručna knjiga ili literatura?? Inače meni je poznata ova knjiga: Yosl Rakover Talks to God, Zvi Kolitz !! To je inače antologijska priča o Holokaustu!
Ma što su čupali sadnice...?! Neću dalje, nema smisla, stalo mi je da se držimo teme, jer kada vidim Milanovića i Jakovinu kako obilaze sušna polja kukuruza, i slušam ih, dođe mi da vrištim... Jakovina namješta posao osiguravajućim društvima, umjesto da predlaže suvsle mjere i počne s njima da bi se spriječila slijedeća suša!
I slušam danas prijatelja, vlasnika jedne radio stanice koji mi priča kako su seljaci uz Dravu prije koji mjesec, (dok je Dravom tekao plimni val nadošao iz Austrije, gdje su harale kiše i poplave) htjeli koristiti vodu Drave za navodnjavanje a "Hrvatske vode" im slale inspektore i opomene tražeći da plate neku koncesiju za korištenje vode Drave...
Halo, halo - da li je to država hrvatskog naroda??? Kada slušam o takvim gadarijama, pomislim da zapravo volim više Hrvatsku, nego ta bulumenta odnarođenih političara i državnih činovnika!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Nadam se da mi Ljubo nece

Nadam se da mi Ljubo nece zamjeriti na komentaru koji sam postavio i na mojem dnevniku.
OČIGLEDNO smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država
Poljoprivrednicima, međutim, Milanović nije mogao ponuditi ništa osim floskula. "Problemi u poljoprivredi previše su složeni da bi se mogli riješiti ove godine", poručio je premijer, dodavši: "Davati bilo kakva obećanja u ovom trenutku bilo bi suludo. Država nema novca. Treba se drugačije planirati kako se ovakve stvari više ne bi prepuštale slučaju".
Ove godine je Vlada za navodnjavanje izdvojila oko 100 milijuna kuna. Trenutno se u Hrvatskoj navodnjava 18.000 hektara poljoprivredne površine. Plan je da se do 2020. godine navodnjava oko 100.000 hektara.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-drzava-koja-je-prepustena-s...

Ajmo svi ruke gore i skupa zapjevajmo
Oj dodole oj dodole
http://www.youtube.com/watch?v=KyB1DPkHxrg

Tko je glasao

Ljubo pretjeruješ

Ljubo pretjeruješ uspoređivati Hrvatsku sa Izraelom (tj. njegova nenormalna vlast i elita iz svijeta...) koji doslovno krade vodu od okolnih zemalja je mislim sramotno. Izrael niti danas dobro ne živi unatoč svemu što radi sa golanskom visoravni - naseljava, krade vodu , buši bunare i postavlja cijevi kako bi vodu odvodio iz Sirije u Izrael...

http://bbs.chinadaily.com.cn/thread-743380-1-1.html

http://www.youtube.com/watch?v=OyGLJ4kREMQ

http://forum.mpacuk.org/showthread.php?28670-Israel-pumping-water-from-G...

Sada davati za primjer Izrael - tj. njegovu vladu koja doslovno krade i uz to nitko joj ništa ne može je žalosno , uspoređivati standard države u kojoj slično ko i u Hrvatskoj se ljudi ubijaju i čak spaljuju javno sa nekim blagostanjem je smješno ...

http://www.advance.hr/vijesti/izraelski-prosvjednik-koji-se-zapalio-za-v...

Što se tiče kap po kap poljoprivrede pričati da bi tako mogao uzgajati kukuruz , pšenicu i slične najvažnije kulture je u rangu vjerovali ili ne. Realno to se odnosi na povrće i manje površine ... sigurno ne za ogromne površine...

PS. te objasni mi kako bi odradio žetvu na tim poljima gdje se radi sistemom kap po kap? Da li bi prije žetve sve trebalo razmontirati ili šta...?

Ono što nama može pomoći je sigurno povlačenje vode iz dubina gdje imamo ogromne rezervare vode od Babine Grede do Vrgorca... Ali imam osjećaj da te rezervare vode su već zauzeti od Coca cole i sličnih korporacija...

Justice for all !

Tko je glasao

Busola

Jasno je da Izrael koristi (krade) prirodne resurse sa okupiranih područja.
Za to postoje mnogi dokazi pa tako i za vodu.

Što se tiće navodnjavanja to ne mora biti kap na kap.
postoje različite metode kao što je prskanje, orošavanje ili pomoću atomizera.

Mnogobrojni su načini do sada izmišljeni (što se tiće mehanizacije).

Amerikanci to rade sa pšenicom bez problema. Imaju pokretne sustave različitih izvedbi.

Nisam ćuo da je Coca Cola išta zauzela.
Ali znam da imamo problema kod INE to jest sa Molom.
Tu mislim na podzemne bušotine u kojima nema nafte ali ima geotermalne vode ili obične vode.
Netko je tu kod prodaje napravio veliki zajeb.

Evo jedna kopija mog komentara sa jednog Silvercijeva dnevnika.

http://pollitika.com/opet-zedni-preko-vode

"Nego ja bh se osvrnuo na još jedan veliki problem sa vodom, a koji mi nikako nije jasan pogotovo sa pravne strane. ovdje prenosim jedan članak iz nacionala jer o tome govori upravo Štern,
Vrlo je zanimljivo i bilo bi dobro da netko napiše što više može o ovom problemu.

Kopiram članak jer linkovi se baš ne otvaraju te me ne pljujte zbog toga.

"Iz državnih institucija po ovom pitanju nisu se htjeli oglasiti. Jedino je Ružica Ćurić Batan iz Hrvatskih voda izjavila kako je riječ o izuzetno kompleksnom pitanju te da su za odgovore angažirano niz stručnjaka
.
Bivši predsjednik uprave Ine Tomislav Dragičević i Zsolt Hernádi, glavni direktor MOL-aIstražujući satelitskim snimkama 60-ih i 70-ih godina geološke resurse, INA je u Hrvatskoj otkrivala i izvore pitke vode, za koje ekonomski analitičar i nekadašnji savjetnik Ive Sanadera Ante Babić tvrdi da ih ima stotinjak te da bi država koncesijama na njima mogla godišnje ubirati milijarde eura, donosi business.hr u svom tiskanom izdanju.

Prema Babićevim tvrdnjama vodeni resursi INA-e su tokom privatizacije ostali zavedeni u bilanci domaće naftne industrije, pa bi izvore vode trebalo, poput plinskog biznisa, izdvojiti iz Ininog poslovanja i prodati natrag državi.

Babić smatra kako u Hrvatskoj ne postoji ni evidencija izvora vode koji nisu u koncesiji niti procjena vrijednosti tih bogatstava.

"To bi trebalo biti bogatstvo države, no Vlada nema ni znanja ni volje da to bogatstvo materijalizira.", rekao je Babić za business.hr.

Prema zakonu o vodama, vode su opće dobro i ne mogu biti u privatnom vlasništvu, pa tako niti INA ne može biti vlasnik pronađenih izvora. Uz to INA te izvore uopće nije valorizirala i njihova je vrijednost podcijenjena jer su zavedeni samo kao temelj troškova satelitskog praćenja i bušenja i to prema cijenama iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

"Vrijednost Inine dionice bila bi 3.000 kuna kada bi ti resursi bili vrednovani na pravi način jer je danas vrijednost flaširane litre vode identična litri benzina", tvrdi Babić koji sumnja u mogućnost povratka ovih izvora u državne ruke jer kako kaže u slučaju sudskog spora bi "s jedne strane bio obični državni činovnik, a s druge dvadesetak specijaliziranih MOL-ovih odvjetnika".

Babićeve navode potvrdio je i nekadašnji prvi čovjek INA-e Davor Štern, koji kaže kako je INA našla vodu tražeći naftu u okolici nekih gradova poput Bjelovara, Virovitice i Koprivnice.

"Nečijom nepažnjom ta je voda šutke prešla u portfelj INA-e i to je velik propust onih koji su vodili njenu privatizaciju. Prije desetak godina zalagao sam se da se taj segment izdvoji iz INA-e i komercijalizira, ali za to nije bilo političke volje", kazao je Štern za business.hr.

Iz državnih institucija po ovom pitanju nisu se htjeli oglasiti. Jedino je Ružica Ćurić Batan iz Hrvatskih voda izjavila kako je riječ o izuzetno kompleksnom pitanju te da su za odgovore angažirano niz stručnjaka.

Iz INA-e su demantirali ove tvrdnje te kažu kako nije točna brojka od nekoliko stotina izvora. Tvrde kako je pronađena voda visoko mineralizirana i oslađena ili je potpuno slatka te kako je sigurno da im ti izvori neće donijeti milijarde eura niti će država biti zakinuta za velike novčane sume. Međutim, iz INA-e su potvrdili kako je na glavnoj skupštini u lipnju ove godine izmijenjen predmet poslovanja društva u koji je dodana djelatnost proizvodnje i prometa prirodnih, mineralnih i drugih flaširanih voda.

Grdi

Tko je glasao

Ova suša (usput: u uvjetima

Ova suša (usput: u uvjetima globalnih klimatskih promjena, suše su jedna od popratnih pojava i ne može ih se promatrati kao izolirani događaj) je dobra prilika da se opet progovori o idejama domaćih (zakašnjelih, ali zato ne manje opasnih) plagijatora neoliberalnih koncepata privatizacije i komercijalizacije javnh i zajedničkih dobra. Možda čak tu i leži odgovor na pitanje zašto smo zakazali u provođenju navodnjavanja. Tko bi se, naime, još bavio navodnjavanjem, kad se od davanja izvora vode u koncesije može daleko više zaraditi (čitaj strpati lovu u privatni džep)? A to nas pitanje vodi direktno u aktualnu raspravu o izlasku iz krize. Vlada Zorana Milanovića mora zadržati kreditni rejting (sposobnost vraćanja dugova) i to čini šireći bazu prihoda države, bilo to dugoročno opravdano (kao porez na imovinu, primjerice) bilo to dugoročno potpuno promašeno (privatizacija i koncesioniziranje javnih i zajedničkih dobra). Paradoksalno je da se javnost daleko više pjeni na najavu poreza na imovinu, nego na ovu drugu, u biti društveno apsoluto štetnu, metodu prikupljanja javnog novca. Najjadnije je da se ta kontradikcija ne želi vidjeti, iako smo je na podsvjesnoj razini svi svjesni (znamo, naime, da se dugovi moraju vratiti), nego se ustraje na tragikomičnim vapajima za državnom pomoći kad račun neracionalnog postupanja dođe na naplatu. Tragično u tome je da će i ova kao i prošle vlade naći novca za plaće, ali će zato naši prirodni resursi i javna dobra polako i sigurno otići k vragu.

nemesis

Tko je glasao

A to nas pitanje vodi

A to nas pitanje vodi direktno u aktualnu raspravu o izlasku iz krize. Vlada Zorana Milanovića mora zadržati kreditni rejting (sposobnost vraćanja dugova) i to čini šireći bazu prihoda države, bilo to dugoročno opravdano (kao porez na imovinu, primjerice) bilo to dugoročno potpuno promašeno (privatizacija i koncesioniziranje javnih i zajedničkih dobra). Paradoksalno je da se javnost daleko više pjeni na najavu poreza na imovinu, nego na ovu drugu, u biti društveno apsoluto štetnu, metodu prikupljanja javnog novca....ima tu nešto, jedna greška, što u osnovi mjenja kut pogleda...kreditni rejting nije važan za sposobnost vraćanja postojećih dugova, važan je za novo zaduživanje, dakle, radi se o nastavku iste priče...a priori u politiku ukalkulirana nova zaduženja.
Da nije toga, ne bi smo morali birati između "dugoročno opravdanog" poreza na imovinu i "potpuno promašenu" privatizaciju i koncesionarizaciju javnih dobara...i jednog i drugog po meni potpuno neopravdanih pristupa.
...ako je to zaduživanje zbog naše neefikasnosti upravljanja javnim poslovima, zbog prenormiranosti, zbog političke proizvoljnosti...onda je tu i ta rezerva za korištenje da se izbjegne neki od tih neželjenih puteva. Razmišljanja na način podmetnut po medijima kao jedini mogući diskurs po kojemu imamo jedino izbore koje politika ima a ima ih stoga što iza toga krije agende koje odgovaraju njima i povlaštenim kastama, tako ograničene misli su i dovele do ovog rigor mortisa društva umjesto da u slobodama koje su do sada izvojevane živimo ditiramb aktivnosti svih sa svima (bez erotičnih primisli)

Tko je glasao

Imati kreditnu sposobnost je

Imati kreditnu sposobnost je medalja s dvije strane. Jedna je mogućnost vraćanja, a druga posuđivanja i jedna bez druge ne ide. Međutim, Hrvatska ne mora nužno dizati nove kredite, ali vraćati stare mora. U protivnom..... Bojim se da bi to bilo izvođenje scenarija o kojem govori autor bloga, kojeg si negdje citirao: sjedanje vjerovnika na preostale resurse ove napaćene zemlje. O nekom drugom scenariju mogli bismo govoriti jedino pod uvjetom da u zajednici postoji svijest i volja da se politika počne voditi dijametralno suprotno od ovog što imamo i s čime se mirimo, vodeći računa samo o svojim manjim ili većim sebičnim interesima.

nemesis

Tko je glasao

,,,

...eh, svijest...
Kada bi postojalo vrijednostno neutralno knjigovodstvo svijesti lakše bi smo se razumjeli.
Upravo zbog toga sve što se trudim reći je moje viđenje jedinog načina kako neutralizirati alate socijalne patologije kojoj svjedočimo, a svjedočimo nezaustavljivom jurišu.

Tko je glasao

vidi nemesis .. svaki

vidi nemesis .. svaki privredni subjekt i u hrvatskoj kao sto je bilo i u sfrj socijalizmu placa vodni doprinos... i komunalni doprinos..

to su ogromne pare, strasno opterecujuce za gospodarstvo jer ne ovise o uspjehu godine vec iskljucivo o godisnjem "prohodu" sredstava po racunu .. tako da i firme koje su pred ili idu u stecaj takoder financiraju "opca dobra" koja bi imala sluziti poljoprivredi odnosno privatnom poduzetniku (todoric, cobankovic i nesto manjih poljoprovrivrednika)

pored toga, a za razliku od njih ti isti dobivaju poticaje od drzave ciji budzet puni ostalo gospodarstvo i nesto poljoprivrede

postoje na ono sto je preostalo jos neke koncesije na koristenje ono malo preostalog i ocuvanog sustava navodnjavanja... no ovi koji imaju najvise placaju najmanje.. a da im pri tome treba najmanje vode jer se zasigurno ne bave povrcem..

uglavnom, situacija je tragikomicna...

a stradala je samo kuruza.. dok je psenica izgleda u top formi ove godine..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@nemesis

Pišeš i:
---------
Tko bi se, naime, još bavio navodnjavanjem, kad se od davanja izvora vode u koncesije može daleko više zaraditi (čitaj strpati lovu u privatni džep)?
------------------------
Ovom rečenicom si rekla najvažnije a ja proširujem: sve politike, svih hrvatskih vlada idu smjerom parcijalnih i pogrešnih rješavanja problema gdje je javni interes i dobro zamalo ništa, a osobno snalaženje uključujući mafijaško bogaćenje, sve!
Evo, slušam ministra Jakovinu jučer u intervjuu kojem je prva tema kako povećati broj popljoprivrednih osiguranja, i tako namjestiti poslove osiguravajućim firmama!!
O projektima i akcijama na projektima navodnjavanja gotovoda ništa nije rekao, ili TV mediji nisu prenijeli!
Što se tiče inozemnih dugova i poreza na imovinu to je posebna tema, ali samo načelno:
ONI su se zaduživali, sada trebaju građani, iz ionako skromnih prihoda, puniti državnu kasu i vraćati dugove!??? Porez na imovinu, ovako kako je najavaljen, definitivno je rasprodaja strancima i krovova nad glavom! Oporezovati ekstremno veliku imovinu i još više oporezovati ekstra profit, sve ostalo je prevaljivanje po milijunti put promašaja hrvatske političke pseudoelite na leđa "malog čovjeka"!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Problem, kako ga ja vidim, je

Problem, kako ga ja vidim, je u tome da ljudi ne vide ili ne žele vidjeti da ne možemo očekivati da nam država bude na usluzi, ako nismo spremni plaćati poreze. To naprosto ne ide, ali zato razni grupni interesi iskorištavaju tu šizofrenost javnosti i nameću isključivo ona rješenja koja korist donose samo njima, a štetu cijeloj zajednici. Sve dok nismo spremni plaćati poreze, nemamo mogućnost smisleno utjecati na javne politike (pa tako i na politiku upravljanja vodnim resursima). Dobra vlada znala bi pridobiti javnost za svoju politiku, umjesto da svojim djelovanjem antagonizira političko tijelo.

nemesis

Tko je glasao

Itekako možemo i moramo

Itekako možemo i moramo očekivati da nam država bude na usluzi i kad nismo spremni na plaćanje poreza. Država ima brati poreze bili građani spremni na plaćanje ili ne, država mora biti na usluzi bez obzira na što su građani spremni ili ne. Spremnost na plaćanje poreza potpuno je nebitna. Kako bi nam spremnost na plaćanje poreza otvorila mogućnost smislenog uticaja na javne politike?

Slušam neki dan preko uha na radiju gradonačelnika Kaštela. Potrebni su neki veliki novci za dovršetak kanalizacijskog sustava pa razmatraju načine kako da ih prikupe. Ali neće to napraviti povećanjem cijene vode već će izmisliti neki novi porez, ili način, jer cijena vode ionako je već prevelika. Ali, ali, ali (ovo sad ne govori gradonačelnik) cijena vode je prevelika, a i sredstva nedostaju iz razloga što postoje tisuće bespravnih građevina koje nisu platile potrebne dadžbine da bi dobile infrastrukturu (niti će prema novom Zakonu o legalizaciji platiti dovoljnu), iz razloga što je visina dažbina onih koji su gradili sa dozvolom preniska, iz razloga što su uplaćena sredstva otišla u neku drugu namjenu, i tko zna kojih drugih razloga. Dakle uzmimo svima da začepimo rupe koje su neki napravili. Ili tako ili se kupajmo dalje u vlastitim i tuđim govnima.

Nekakav osjećaj duboke nepravde odmah te obuzme čim počneš razmišljati o bilo kakvom porezu. Porezi koje imamo trebali bi biti sasvim dovoljni, a svuda nedostaje, na svim razinama. Da li bi poljoprivredne površine dobile sustave za navodnjavanje ukoliko bi PDV skočio na 32%? Ne bi. Bi li PDV od 37% zaustavio ideje o davanju javnih dobara (npr. autoputeva ili ugostiteljski objekata u nacionalnim parkovima) u koncesije?

Nisam spreman na nove poreze, očekujem vlast (na svim razinama) da stvari stavlja na svoje mjesto, između ostalog čuva, unapređuje i gradi javna dobra. Novci za navodnjavanje u sustavu već itekako postoje, samo idu na neku krivu stranu, neću porez za navodnjavanje. hoću vlast da ih preusmjeri. Ti novci za navodnjavanje u stvari su i novci za izlazak iz krize. Neću nikakav novi porez u funkciji punjenja proračuna na bilo kojoj razini. Jedini porez koji hoću je porez koji stvari stavlja na svoje mjesto.

Tko je glasao

@2573

S tvrdnjama u prvom pasusu tvog komentara se ne mogu složiti, a ostalo je manje više ono što čini srž problema zbog kojih nam je država disfunkcionalna. Štoviše, smatram da bismo kao građanke i građani morali postavljati pitanja i kontinuirano vršiti pritisak na vlast (i na državnoj i na lokalnim razinama) da polaže račun o trošenju javnog novca. Budući da su to naši novci, moramo iznaći načine efikasne kontrole njihovih tokova i korištenja. Tek tada će rasprave o javnim politikama imati smisla i šansu da poluče kvalitetna rješenja. Od pristupa informacijama i podacima, preko sudjelovanja u donošenju budžeta pa do referenduma, na nama je da preuzmemo i tražimo odgovornost, utječemo i kontroliramo provođenje javnih politika. A što imamo? Pobune koje se lako gase (injekcijama nekakve crkavice od novca, ucjenama, podmićivanjima itd.), jer je vlast uvijek u prednosti pred građanima, iako bi trebalo biti obrnuto. I drugo, za društvo daleko pogubnije, zadržavanje snađi-se-druže pristupa, gdje svatko gleda kako da zajebe državu i sve druge samo da sebi sredi situaciju. Naravno, sve su to spojene posude. Jedno proizlazi iz drugog, ali bez aktivnog građanstva nema niti demokracije niti funkcionalne države.

nemesis

Tko je glasao

Mislim da me nisi razumjela.

Mislim da me nisi razumjela. Kontrola tokova novca dobro, pristup informacijama odlično, odgovornost super, sudjelovanje u donošenju budžeta ludilo, referendum još bolje, aktivno građanstvo još bolje, ali ipak sve je to sporedno. Novci za navodnjavanje tj. za izlazak iz krize ne postoje u proračunima kao stavke. Oni su tamo npr. u vidu novaca kojima se isplaćuju plaće nepotebno zaposlenim namještenicima koji rade nepotreban posao na nepotrebnom radnom mjestu nepotrebne građevine koja nepotrebno troši energente, voze se nepotrebnim automobilima po nepotrebnoj infrastrukturi,........ Ti moraju početi oblačiti škverske trliše ili sjedati za volane traktora čime će početi nastajati višak u budžetima svih budućih proračuna, koji dalje mora biti upotrebljen za saniranje prijekih potreba kako bi nastajala nova materijalna i duhovna dobra. To je jedan npr. a ima ih još, recimo nepotrebni umirovljenici, nepotrebne procedure, nepotrebni propisi, nepotrebni poticaji, nepotrebni dokumenti,.....

Mogao bi se nacrtati put koji vodi naprijed ali kako naći početak. Jedini koji ja vidim je da nam se "dogodi" vlada koja će ovo što pišem imati kao svoj program. U svakom slučaju moje nade su prema vlasti, ne prema civilnom društvu.

Pobune se gase iz drugih razloga, to što navodiš argumenti su pobunjenika.

Pojam "država" trebao bi uključivati "e neš me zajebat" mehanizam. Građani će odustati od činjenja kaznenog djela onog trenutka kad budu sigurni da će biti ulovljeni. Država mora jamčiti ulov svih zajebanata, tada građani postaju spremni plaćati porez i to pitanje više ne postoji.

Tko je glasao

@nemesis IMPOTENTNA vlada!

Dobro si napisala "dobra vlada"! Ova sadašnja je lažljiva, demagoška kao i prijašnje,ili vrlo slično. Kradljiva je u smislu da ne motivira, nego otima bez kriterija i socijalne osjetjlivosti! I nema tu dileme što je prvo - kokoš ili jaje!?
Davanje državi poreza i ostalog ide paralelno s korektnim davanjem usluga građanima! Umjesto toga imamo i dalje obećanja o nekog boljem životu - počelo je s obećanjima u izbornoj kampanji, početkom ove godine da će nam biti biolje već u 5- 6 mjesecu (natječaji, natječaji, bit će stotine natječaja...) pa onda koji mjesec kasnije, u rujnu, pa sada PPVRH Čačić kaže, bit će nam bolje krajem 2013! Nažalost, dok nam je on PPVRH ne može nam biti bolje jer, po mom sudu,on, Čačić, nema autoriteta, kao i cjelokupna vlada.
Vladanje bez autoriteta sliči mi na osvajanje lijepe žene - riječima bez pokrića, da sad ne budem još konkretniji, hm, hm.... Ipak, kažem malo finije: imamo IMPOTENTNU vladu jer umjesto da radi ONO kako treba, tuče svoju ženu tj. i muško i žensko!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

porezi su ogromni u hrvatskoj

porezi su ogromni u hrvatskoj .. toliko veliki da uskoro nece biti ama bas nikakve industrijske proizvodnje..

i placaju ih svi... ili zatvaraju.. tj. propadaju..

Liniceva lista sadrzi gomilu netocnih podataka a sto je najgore sadrzi gomilu firmi koje su tamo zbog neplacanja drzave ili javnih poduzeca njima, gomilu onih koji su na upravnom postupku sa poreznom upravom zbog lose izracunatog poreza.. ...

a s druge strane sadrzi i gomilu onih koji su sebavili kriminalom, sto nema veze sa porezom, prihodom i proizvodnjom, radom ili djelatnoscu vec iskljucivo sa pravosudem i korumpiranom politikom...

dakle kod nas se ne radi o neplacanju poreza kakvi su poznati u svijetu.. vec o svemu ostalom

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Načelno se dakako slažem...

ali specifično - ne :)

Problem, kako ga ja vidim, je u tome da država (Hrvatska) ne vidi ili ne želi vidjeti da ne može očekivati da građani spremno plaćaju poreze, ako građanima nisu na usluzi...

Ne može očekivati, ali može otimati!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@lunoprof, @bigulica

ok....ok.... to sve znamo.... ali od nekud se treba krenuti, zar ne? Osobno sam čvrsto uvjerena i uvijek ću se javno založiti za to da vlada prva postavi standarde i prva da primjer odgovornog upravljanja javnim novcem i kreiranjem politika koje uvećavaju, a ne smanjuju i ne uništavaju javna i zajednička dobra. Kako to da toga nedostaje? Možda zato jer je vlada zapravo više ili manje reprezentativni odraz volje biračkog tijela pa će malo krasti, malo lagati i općenito neodgovorno postupati? Svi smo u tomu i svatko ima svoj dio odgovornosti za cjelokupnu situaciju, ali se malo tko želi pogledati u ogledalo i reći što stvarno tamo vidi.

nemesis

Tko je glasao

@nemesis

Samokritika je biljka koja uvene na našem tlu, i prije nego što doraste! Kada si čula da je netko od političara onako iskreno i pošteno pokazao samokritiku! Ne onu staljinističku, već pravu, poštenu, iskrenu?? "Samokritici" tlo ne odgovara , a nema ni vode ove godine! Ali, i kada ima vode tj. kiše, nema samokritike n hravtskom tlu. Slično je, nažalost, i u svijetu!
"Ogledalce, ogledalce moje, reci tko je najljepši u kraljevstvu mome?"

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

očajno....

U pravu si, Ljubo, na žalost. Čini mi se da bi pomanjkanje samokritike i u društvu i na individualnoj razini moglo biti povezano i s pomanjkanjem odgovornosti općenito. Uvijek sam vjerovala da jedobrovoljno priznanje odgovornosti i/ili krivnje znak zrelosti, hrabrosti i snage čovjeka. Nepriznavanje bi valjda bilo znak suprotnog: nezrelosti, kukavičluka i slabosti. A s time se, priznat ćeš, nikome nije lako suočiti. Osobno sam očajna zbog stanja u mojem području, a to je sociologija, iz kojeg bi trebala proizlaziti istinita slika društva, a umjesto toga imamo prazninu ili u najboljem slučaju površnu skicu koja više skriva nego što otkriva. Zbilja očajno....

nemesis

Tko je glasao

na zalost vlada ne upravlja

na zalost vlada ne upravlja javnim novcem vec ga razbacuje sto zbog konformizma, sto zbog navike da uvijek ima koliko im treba bez obzira na prihode i svrhu troska..

na zalost vlada ili ministarstvo financija ne samo da lose upravlja javnim novcem vec se svesrdno trudi unistiti domace privatne tvrtke i to uglavnom neodgovornim obavljanje svog posla politickog vladanja kao i kreiranja gospodarske politike i odnosa.. uostalom, nije njeno da se o privatnom brine, zar ne?

gledali se ili ne gledali.. kao gradanstvo.. nista se nece promijeniti niti ce ista biti manje lose ili vise dobro bez obzira sto svatko od nas vidi u ogledalu jer ne kreiramo mi poreznu politiku niti smo mi kao gradani krivi za nestrucno vodenje drzavnih i javnih tvrtki...

liniceva lista nije dobar pocetak.. gledajuci stvarne podatke, brojcane na toj listi naci ces jako malo onih koji su veliki duznici a da nisu kriminalci (obicni ili politicki podobni) kao i jako malo onih ciji dug nije nastao kao posljedica dugovanja drzave ili nestrucnog ponasanja cinovnika na poreznoj upravi, po zadatku ili po vlastitom neznanju..

ne znam da li te zanima ali mozda bi trebala razmisliti o ovom, cini mi se da je to sasvim dovoljan pokazatelj o "cinjeju" ministarstva finacija odnosno vlade na podrucju poreza.. ili jos bolje receno, kad to rade sa svojim, drzavnim vlasnistvom, sto mislis da rade sa svim ostalim?

od poreznog duga u iznosu 657milijuna tvrtki u drzavnom vlasnistvu, dug drzave prema njima je jos veci paradoks..
20 tvrtki u vlasništvu države od institucija i ministarstava koji čine državni sustav potražuje 560,6 milijuna kuna

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao
Tko je glasao

i da dodam jedan zgodan

i da dodam jedan zgodan clanak:

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/209888/Sve-drzavne-tvrtke-duguju-...

koji bi sve one koji misle da je liniceva hajka na porezne dugove ista doli najobinija patka..

kao i da se bilo sto nastoji dovesti u red..

Da je Linic htio ista mijenjati, da mu je takva ideja ikada barem prohujala kroz glavu prvo sto bi napravio je otpustio pola sluzbenika porezne uprave sto zbog slamperaja, sto zbog neznanja posla, i nesto zbog korupcije..
no na tom podrucju nema akticnosti.. "bonaca ka ulje"

iza sredivanja sluzbenika trebao je srediti propise i pojednostavniti ih... da nema vise sto tumacenja i sto nacina razreza raznih poreza..

i naravno smanjiti poreze i namete kako bi postali plativi... a ne ih povecati.. kao sto bi se zajedno sa cacicem trebao pobrinuti da razni nameti i koncesije (zamp cjenik kojeg je odobrila komora, ili koncesijske naknade brodogradilistima koje je jaca toliko povecala da niti jedno ne moze pozitivno poslovati)
razmisli si sto je snaga njemackog gospodarstva.. i kako se oni za koje ti mislis da sreduju stanje ponasaju prema ovim punjacima budeta i agregatu za smanjenje nezaposlenosti..
http://www.business.hr/ekonomija/evo-na-cemu-pociva-uspjeh-njemackog-gop...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

o mitu i stvarnosti kad se govori o porezima i drzavnoj potrosnj

Potrosnja hrvatske drzave je negdje na dnu EU-28. Mislim da jos samo Rumunjska ima nizu drzavnu potrosnju (lako je provjerljivo na eurostatovoj stranici, a to je podatak koji se npr. moze procitati samo u Novostima, dok se citajuci JL moze doci samo do zakljucka da je hrvatska drzavna potrosnja najveca ne samo u Europi nego i na svijetu). Porezno opterecenje nije nikako najvise u Europi nego je isto tako medju nizima u Europi. Po svim pokazateljima koji su povezani s trosenjem drzave na socijalnu drzavu je Hrvatska na dnu Europe (broj lijecnika na 1000 stanovnika, broj medicinskih sestara, broj sveucilisnih profesora na tisucu studenata i slicno) Ocito je da problem hrvatskog gospodarstva nije visoko porezno opterecenje (u tom slucaju gospodarstva u vecini europskih drzava s visim poreznim opterecenjem- a radi se mahom o drzavama s odlicnim kreditnim rejtingom- ne bi ni bilo), vec nacin oporezivanja (oporezuje se iskljucivo rad i potrosnja), efikasnost i brzina drzavne administracije, korupcija i slicne stvari.
Sto se Nj. tice, Nj. je jedna od najzaduzenijih europskih drzava (udio njemackog duga u odnosu na BDP je duplo veci u odnosu na hrvatski) koja je i prosle godine biljezila relativno veliki deficit. Medjutim, njemacko gospodarstvo se zaduzuje (a gospodarstva bez zaduzivanja nema) s kamatnim stopama od 1%, a hrvatsko (i ostala juzna) s kamatnim stopama od 10%. S obzirom na tu razliku juzna gospodarstva trenutno ne mogu konkurirat njemackom pa i da posluju u u drzavi u kojoj se porez ne bi uopce ni naplacivao.

Tko je glasao

mogu... njemacki proizvod je

mogu...

njemacki proizvod je jeftiniji iskljucivo kod serija koje su u svjetskom smislu velike..

nasi proizvodi imaju i do tri puta manju cijenu ako se radi o seriji koja to za nas je, ali za njemca nije..
takve serije ne zahtijevaju robotsku industrijsku tehnologiju za razliku od onih koje se isplate i koje se proizvode u njemackoj vec dobru tehnologiju. razlika se kompenzira zaposlenim radnikom, sto nama i pase jer nam je zaposlenost mala. nasa tehnologija dakle ne bi trazila takva zaduzenja vec puno puno manja pa nas ni zaduzenja sa 10% ne smjela smetati ako je obrt kapitala brz (profitabilnost).. uz smanjene poreze a posebno ukidanje svih vrsta parafiskalnih nameta te prilagodavanje cijene energije za idnustrriju azumnoj (sto se itekako moze) mi postajemo konkurenti za podrucje europe i svih zemlaja okruzenja.. ono sto je potrebno za pocetak osim poreza i energije jest domace trziste koje se bez problema moze dobiti raznim pametnim regulativama i pravilnicima.. siguran domaci plasman, ili bolje receno osiguranje trzista za osnoni, odrzivo nuzni proizvodnje izvrsna je osnovica za sirenje van hrvatske.. no za to treba puno raditi..

takav pristup osigurao bi ogroman broj radnih mjesta i realnu poziciju hrvatske u industrijskoj proizvodnji europe..
dapace, postali bi ekskluzivni u podrucju koje zahtijeva fleskibilnost i prilagodljivost proizvodnje sa kvalitetnim industrijskim proizvodom.. to nitko u eu vec niz godina ne njeguje (njemci imaju jos nesto malo takvih ali su puno skuplji nego sto bi to kod nas bilo) a nisu ni tako polivalentni ni fleksibilni jer nisu tako naucili raditi..

no nema sanse da se tako nesto u hrvatskoj realizira, banke nece to financirati, drzava nije zainteresirana za prilagodbom regulative i edukacijom strucnih sluzbi, itd itd itd..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci