Tagovi

Predsjednik Mesić - prilozi za opoziv - treći dio

U principu ne volim povijesne teme i prihvaćam onaj stari argument da nam takve rasprave danas ne trebaju niti su jako važne u današnje vrijeme. Ipak, moram napisat nešto o ponašanju predsjednika Mesića vezano uz te rasprave potaknute prijedlozima promjene trga kod HNK u Zagrebu i nekim istragama poslijeratnih zločina koje su krenule. Inače, predsjednik RH daje toliko materijala da moj opus vezan uz njegov opoziv već poprima obrise moguće knjige.

Prvo bih vas uputio na odličan tekst poznatog povjesničara Ive Banca u subotnjem Jutarnjem listu u kojem je predsjedniku Mesiću održao pravu lekciju o shvaćanju antifašizma i komunizma te zločina koji su činjeni pod tim okriljem. Ovdje pročitajte tekst: Ivo Banac u Jutarnjem
Tekst je relevantan jer je Banac vrhunski povjesničar, voditelj vijeća Europskih studija na Yale University i napisao je niz knjiga iz ovog područja. Također, Banca se ne može promatrati kao nekog desničara (kako se npr. etiketira povjesničara Josipa Jurčevića) i tako odbaciti njegove argumente, jer je Banac dio liberalne političke opcije i u mnogim pogledima bliskih pogleda predsejdniku Mesiću.

Ako ste do sad već pročitali taj tekst, u njemu je sve rečeno i potpisujem ga do zadnjeg zareza. Ne bih htio ponavljati što tamo već piše, zato ću samo sažeti ono što ja mislim da je nedopustivo u ovom najnovijem Mesićevom istupu.
Prvo i osnovno - miješanje u rad pravosudnih i istražnih institucija. Čovjek koji nam je uši probio svojim famoznim mantrama o potrebi "funkcioniranja institucija" opet se (nakon slučaja Zagorec) izravno miješa u rad istražnih i pravosudnih organa, izjavljujući da nije u redu da policija istragama uznemiruje starije ljude.
Starije ljude??? Posebno teški zločini nikada ne zastarijevaju, a starost je bila nikakva isprika za niz nacističkih zločinaca, uključujući i Andriju Artukovića koji je u nosilima dostavljan na suđenje, kao ni Dinku i Nadi Šakić koje je pravda dostigla pod jako stare dane.
Čovjek koji je pristalica još jedne mantre da je "zločin uvijek zločin" odjednom ulazi u jako elaborirane pokušaje da neke (komunističke) zločine pojasni i ublaži nekakvim povijesnim okolnostima, pobjedničkom pravdom, sporadičnim ekscesima... Naravno, slični pokušaji opravdavanja zločina javili su se i nedavno, nakon Oluje, ali u tom slučaju je Mesić odbacivao takve interpretacije i tražio da se sve mora istražiti. Dosljednost kakva se samo može potkrijepiti izjavom iz Australije po kojoj su Hrvati dva puta pobijedili u drugom svjetskom ratu. Mislim da je daljnji komentar takvog kameleonstva i dvoličnosti stvarno nepotreban.

Druga važna stvar koju primjećuje i Banac, a javlja se zadnjih dana u svim raspravama - Mesić diskvalificira sve one koji se zalažu za istrage komunističkih zločina kao revizioniste, spodobe, ustaše... Predsjedniče, ja sam premlad da bih bio dio cijele priče, od ikakvog ustaše sam daleko svjetlosnim godinama, a svejedno želim da se nađu krivci za tisuće mrtvih nakon 1945. Šta ćemo sad?
Ako smo već rekli da se zločin ne da pravdati, sljedeća izjava je svakako vrhunac licemjerja i relativizacije - kaže Mesić - “zločin pobjedničke strane nije bio izraz politike, bio je eksces - ma kako masovan mogao biti” i meni nije jasno kako nešto ovakvo može reći normalna osoba, a kamoli predsjednik Republike.

Ako tu njegovu rečenicu primijenimo na još neke slavne antifašiste i pobjednike u WW2, recimo Staljina, onda njegovi pobjednički zločini u SSSR nisu bili ništa drugo doli eksces - bez obzira koliko su masovni bili (a bili su). Pa kad bi htjeli biti i malo zločestiji, mogli bi reći da je i Hitler u Poljsku ušao kao vojni pobjednik, pa njegovi pobjednički zločini u logorima nisu bili ništa doli eksces, čak jedan jako dobro organiziran, masovan i sistematičan eksces.

Mesić je imao ovakvih prpošnih izjava i o fojbama u Istri kad je rekao da su pogubljenja Talijana nakon rata bila samo reakcija na prethodne talijanske zločine. Opet opravdavanje zločina. I zbog toga je dobio po prstima od Europske komisije koja ga je u priopćenju opomenula što je stvarno presedan da EK komentira izjave nekog šefa države.

Na kraju, u cilju izbjegavanja nepotrebnih i zamornih ideoloških prepucavanja kroz komentare, samo bih napomenuo koji je, po mom mišljenju, razlog ovih Mesićevih gafova i skakanja u vlastita usta. A to je nedostatak onog čime se on baš voli hvaliti - dosljednost i principijelnost.
Stvar je stvarno užasno jednostavna - zločin je zločin je zločin. Uvijek i svugdje i bez razlike i koliko god bilo primamljivo (pa ponekad i logično ispravno) neke zločine opravdavati kontekstom i okolnostima. Držati se tog jednostavnog principa stvarno ne bi trebalo biti preteško.

Kad god se krene klizavim putem opravdavanja nekih zločina kao "ekscesa, ma kako masovni bili..." onda s toga puta nema povratka i nužno se rađaju podjele i žučne svađe. Ako opravdavamo jedne zločine, zašto ne bi i neke druge? Otvara se Pandorina kutija relativizacije zločina. Stoga, Stipe, pusti već jednom da institucije funkcioniraju i ne miješaj se tamo gdje ti nije mjesto. Ili se barem miješaj uvijek na jednak način - samo daj barem neku naznaku da imaš neke principe i dosljednost.

Komentari

Za razliku od autora ovoga

Za razliku od autora ovoga dnevnika, ja "u principu" volim povijesne teme.
No, ne volim kad se u njih, "k'o mačka u kučine", upletu državni dužnosnici pa nam, snagom svog "autoriteta" i demokratskog legitimiteta, s visoka "propisuju" što je prava "povijesna istina" i što - molim lijepo - imaju vjerovati i "podložnici" - odnosno "obični" građani. U protivnom - bit će proglašeni "kontrarevolucionarima", "ustašama" ili ne znam što drugo. Sva sreća da nemaju i stvarne moći djelovanja protiv tih svojih "protivnika". Jer bi opet, bojim se, zatvori bili puni.
Tu onda prestaje rasprava o povijesti, a počinju rasprave o svemu i svačemu. A povijesna istina opet bude osuđena na "čekanje" da i za nju dođe pravi trenutak.
A što se tiče "lika i djela" Stjepana Mesića, nikakva tu rasprava ništa ne može promijeniti: oni koji ga vole, voljet će ga i dalje, a oni koji ga ne vole, za to ionako više ne trebaju nikakvih dodatnih razloga.

Tko je glasao

Mesić se iznova upliće u

Mesić se iznova upliće u rad pravosuđa nevezano što tko mislio o Bancu.
Meni je policija zaplijenila neke materijale vezano za priču o zločinima 11. dalmatinske brigade.

A uočio sam još nešto:

* Do zaključenja ovoga posta nisam uspio provjeriti jesu li načelnik Sektora krim policije PU Zagrebačke Božo Guvo koji je nadležan za ispitivanja nekadašnjih pripadnika 11. dalmatinske brigade i komandant te brigade u vrijeme kada su počinjeni zločini, Ivan Guvo, u kakvu rodbinskom odnosu.
...
Osobno mi je poznato da je Božo Guvo bio nadležan za sva policijska postupanja u mom slučaju, oko čega se predsjednik Mesić nije bunio, osim što je policiji natovario da je odgovrna za moje uhićenje, a riječ je o odluci nadležne zamjenice županijskog državnoga odvjetnika koja je djelovala po naputcima Glavnoga državnoga odvjetnika Mladena Bajića, a on na inicijativu, Mesiću podređenoga šefa SOA-e Tomislava Karamarka.
...
Obzirom da je Božo Guvo u vrijeme zločina nad obitelji Olujić u Cerni bio načelnik krim policije u nadležnoj PU u Županji, a da su mu rezultati tadašnje istrage bili nula, odnosno krivi (Rekao je da je policija puno osoba sumnjičila vezano za kritični događaj, optuženici u početku nisu bili osumnjičeni - sa svjedočenja na suđenju Tomislavu Madiju i društvu), a vezano za gornje prijepore, pitanje je hoće li načelnik Sektora krim policije PU Zagrebačke popustiti pritisku s Pantovčaka i umrtviti policijske radnje vezano za zločine 11. dalmatinske brigade na Kočevskom Rogu.
...
45 lines, 16.02.2008., subota

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Pročitao sam Bančev tekst

Pročitao sam Bančev tekst i moram priznati da me iznenadio i razočarao svojom plitkošću.

Ima pravo što upućuje kritike Mesićevim pojednostavljenjima i iskrivljavanjima, ali i sam je na istom nivou. Plitko, prizemno prepucavanje na temu čija mama kurva.

Kad i vodeći intelektualci (Banac, ne Mesić!) upadaju u takve klopke emotivnog zamračenja intelekta, očito nije vrijeme za iole racionalnu diskusiju o osobi, djelu i vremenu Josipa Broza Tita, kojim sam se bavio kao povjesničar (kao što bih se bavio Lujem XIV, Julijem Cezarom ili Ramzesom II).

Možda za pet godina, možda za deset.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao
Tko je glasao

Bančev tekst je jedan od

Bančev tekst je jedan od najboljih koji sam na temu ikada pročitao. Bio bih ti zahvalan da mi ukažeš na jedan jedini dio njegova teksta gdje Banac "pojednostavljuje i iskrivljuje", gdje je na bilo koji način emotivan ili pristran. Ako ti to uspije napraviti ću jedinicu od papira pa ću je progutati a spot o tome objaviti na pollitici. Ali zato nema nimalo opasnosti, pa ostaje ova jedinica koju sam ti upravo dao. Bančevi argumenti su neoborivi i od malo jačih povjesničara od tebe. Neoborivi su zbog toga što su jednostavno - ISTINA.

Tko je glasao

Tekst je totalno šupalj.

Tekst je totalno šupalj. Banalnosti i površnosti. Ne da mi se o tome voditi neka polemika sada - kažem, za pet do deset godina.

Recimo, on kritizira Mesića koji ističe Marxovo i Engelsovo načelo (a nisu ga uostalom oni izmislili - nemam sad u glavi od koga su ga preuzeli) da u komunizmu vrijedi "Od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama". Mesić: "Pa to načelo nije zločinačko" - to je očito. E sad: Gulag jest zločin - negdje na putu između nešto ne štima. Banac inzistira da je greška već na početku: "Marx shvaća potrebe maksimalistički!" Pa što? Da li je to zločin, "smatrati pojam ljudskih potreba maksimalistički"? Poseže samo za jednom dosjetkom L. Kolakowskog, aforizmom koji ima smisla, ali je nedovoljan za ozbiljnu raspravu.

Banac nije napravio ni prvi korak, da bi neka razumna diskusija na temu gdje je nastao problem (jer je rezultat očito u drastičnoj suprotnosti s lijepim načelima - evo još jedan citat iz Komunističkog manifesta: "Na mjesto starog buržuaskog društva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa udruživanje, u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvijet slobodnog razvitka za sve" - valjda bi Banac i tu rekao "fuj, kako maksimalistički"). Može se analizirati sam Komunistički manifrest (Bancu je valjda načelno odvratan, pa ga ni ne čita), drugi radovi Marxa i Engelsa, radovi marksista raznih orijentacija.

A može se onda napraviti i komparativna analiza, jer sličnu drastičnu suprotnost načela i rezultata vidimo i drugdje - primjerice, u kršćanstvu, od načela "Ljubi svoje neprijatelje kao samog sebe" (Fuj, kako maksimalistički" :)), do masovnog mučenja i genocida u borbi protiv "heretika". Kažem, Bančev je tekst banalan i ne daje nikakav prilog toj, potrebnoj, analizi.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Tema Bančevog članka nije

Tema Bančevog članka nije ni Marx ni Komunistički manifest. Oni se spominju samo ilustrativno kao opće poznate utopije. Nije Banac toliko naivan da ide s Mesićem raspravljati o bilo ćemu - a najmanje o Marxu. Mesić naime ne razumije ni tekstove iz Večernjaka a kamoli Marksa. Banac samo kaže i dokazuje da:

1. Antifašizam i komunizam nisu jedno te isto, niti je antifašizam komunistička tvorevina i da
2. Sudjelovanje u antifašističkom pokretu ne oslobađa odgovornosti za počinjena kriminalna djela

Vrlo kratko i jasno, a trebalo je biti jasno i prije Bančevog članka.

Tko je glasao

Znaš kaj, Ja sam

Znaš kaj,
Ja sam djelomično pročital to od Marx-a i došel do zaključka da je u njemu gledanje na druge malo šovinistički. Pogotovo ak se radi o slavenskim nacijama.
Več sam to spomenul na pollitika.com i ak baš imaš interesa ti mogu poslat na njemačkom jeziku malo originalnih isječaka.

Tko je glasao

Ma Skviki to ti je stara

Ma Skviki to ti je stara stvar. Je, istina, Marks je onako malo kad si popije naginjal na velikonjemačku stranu, a Engels je osobito imal Hrvate na piku. A čuj, faterland je ipak faterland! :)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Tebi se očito ne sviđa

Tebi se očito ne sviđa osporavanje već izlizane teze da je komunizam kao ideja dobar, a onda je zaštekala provedba. Ja također smatram da je to netočno, jer čak ni kao ideja, komunizam nije zamišljen idealno i bezgrešno...

"Na mjesto starog buržuaskog društva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa udruživanje, u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvijet slobodnog razvitka za sve"

Ono što u gornjem citatu nije rečeno je kako će se točno zamijeniti buržoasko društvo novim, svijetlim poretkom. Zamjena jednog sustava drugim je i po teoriji trebala biti obavljena uništenjem te buržoaske klase, "eksproprijacijom eksproprijatora" (što znači samo zamjenjivanje jedne nepravde drugom, istom) te je u praksi tako i provedena. U Rusiji je, uz carsku obitelj, pobijen veliki broj ljudi iz "buržoaske klase" te im je oduzeta sva imovina. Utemeljeno na teoriji komunizma koja kaže da se novo društvo može stvoriti samo na ruševinama starog poretka. Prema tome, i u samoj teoriji je postavljen ne baš idealan i humanistički pristup.

Tko je glasao

Ti sad daješ drugačiji

Ti sad daješ drugačiji argument nego Banac za slabost samih načela: pitanje a kako postići cilj? I ja se naravno slažem, da je tu problem.

Ali to ne znači da su sama načela "Svakome prema njegovim potrebama" i "slobodan razvoj svakog pojedinca" (ili recimo: "ukidanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju" - to je osnovno, što u definiciju "komunizma" ("zajedničarstva") kao općeg termina ulazi - pa su i prvobitni kršćani u Jeruzalemu živjeli u komunističkoj zajednici, a obrazac takvih zajednica su recimo i katolički redovi i način na koji su oni u srednjem vijeku organizirali svoja imanja) loša.

Upravo ti ovdje braniš stav "kao ideja dobar, a loša provedba". (Banac kaže: pitanje je kako shvaćaš pojmove u tim načelima - recimo "potreba", mogli bismo dodatii "razvoj" - pa onda "sloboda", sve pojmovi koji imaju vrlo različita tumačenja i postoji golema teorijska literatura na te teme. On ne ulazi u to da li recimo postoji neko "nemaksimalističko" tumačenje pojma "potreba" uz koje je stav "svakome prema njegovim potrebama" prihvatljiv. Danas postoje ozbiljni ekonomisti koji zastupaju ideju garantiranog minimalnog dohotka za sve - opća garancija zadovoljavanja minimalnih potreba, makar čovjek namjerno ljenčario.).

No, naravno: "komunizam" nije samo jedna ideja, čak i sam Komunistički manifest ima puno povezanih teza, ne samo jednu.

Sam Manifest kaže: "Proletarijat će svoju političku vlast iskoristiti za to da postepeno oduzme buržoaziji sav kapital, da u rukama države, tj. proletarijata organiziranog kao vladajuća klasa, centralizira sva oruđa za proizvodnju i da što je moguće brže proveća masu proizvodnih snaga. U početku se to može dogoditi, naravno, samo pomoću despotskog posezanja u pravo svojine."

Ta je metoda bila kritizirana među "revizionističkim" marksistima od kraja 19. st., a empirijski se vrlo uvjerljivo pokazalo da vodi do kontraefekta. Revizionisti su odustali od maksimalnističkog čina i u državi "klasnog kompromisa" proveli, općim povećanjem poreza, uvođenjem progresivnog poreza i poreza na nasljedstvo, djelomičnu "eksproprijaciju", i to je donijelo nezamisliv napredak radničkoj klasi a da nije uništen privatni kapitalist i privatni poduzetnik, koji imaju, pokazalo se, nezamjenljivu ulogu.

U ovoj diskusiji, uzmi u obzir da ja nisam komunist niti sam ikada to bio (niti član KP). Smatram međutim da alternativa kapitalizmu (vladvini kapitala) jest potrebna. Marksove analize kapitalističkog pogona i danas su zanimljive.

Govorio sam o "komparativnoj analizi" religija i ideologija, recimo kršćanstva i marksizma; dodirne točke postoje, recimo u analizi utopija i ideologija Karla Menheima ("milenaristička utopija anabaptista"). To je nešto, što ću jednog dana možda detaljnije razraditi. (Trenutno se bavim pacifizmom i njegovim kontroverzama.)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Očito si teorijski puno

Očito si teorijski puno potkovaniji od mene, pa uvaži ako negdje profulam.

Međutizim, ono u čemu se slažem s Bancem (a možda je i on to malo nejasno iznio) je da se u tom načelu "svakome prema potrebama" implicira da će ti netko odrediti koje su tvoje potrebe. U praksi bi bilo nemoguće odrediti koje su potrebe svakog pojedinca pa se to mora nužno raditi kroz skupne mjere (ovo što si naveo minimalac, ali to su opet samo minimalne potrebe). U praksi meni država može odrediti da su moje dnevne potrebe šalica riže i 5 deka kave, ali nisu... moje potrebe su puno veće :) Da ne govorimo o individualnom određenju potrebe za razvojem i slobodom... tu tek ulazimo u milijarde različitih poimanja potreba.

I tu je, po mom mišljenju, glavna falinga komunizma i u samoj teoriji. Ne samo da je utopija, nego potpuno zanemaruje dvije jako bitne činjenice - ljudsku prirodu i individualnost. Ljudska priroda je kompetitivna, uvijek će netko željeti više, bolje, imati će potrebu da se istakne kao pojedinac, svojim dostignućima ili sposobnostima. Individualnost svake osobe je toliko kompleksna i šarena da se ne može svoditi na zajedničke nazivnike ni među deset ljudi, a kamoli među milijunima. Zato su sve "uravnilovke" rezultirale katastrofalnim posljedicama, ogorčenošću sposobnijih pojedinaca i vladavinom mediokriteta.

Nijedna teorija, usprkos raznim revizijama, ne može biti uspješna ako ne uzima u obzir ljudsku prirodu i ako guši pojedinca za dobro kolektiva. Realna provedba je to pokazala u niz primjera i bez iznimke. Tzv. besklasno društvo (u pokušaju) je spontano formiralo klase, baš zbog te ljudske potrebe za isticanjem.
Jednostavno, posebnost baš svake osobe na ovom svijetu ne dopušta ovakav komunizam.

I rani kršćani i katolički redovi su imali apostole, glavare samostana koji su bili jače osobnosti s liderskim sposobnostima. Nije bilo apsolutne jednakosti.

Tko je glasao

Whatever, mislim da si tu

Whatever, mislim da si tu već postavio neke teze za racionalnu razradu bolje, nego Banac! :)

O razlikama u ljudskim potrebama, imaš priču o rabinu Hilelu, koji je čovjeku plemenitog roda koji je osiromašio poklonio konja i roba, jer njegove su potrebe da jaši i da ga netko služi. Dobro ilustrira problem raznolikosti potreba!

Što je to "ljudska priroda", opet, nije baš sigurno. Što je "priroda", a što je oblikovano okolnostima? Sam Marx inače puno o ljudskoj prirodi govori (da je čovjek oblikovan okolnostima je iz Teza o Feurbachu), jedna parola iz mladelačkog perioda je "humanizacija prirode - naturalizacija čovjeka".

Ne mislim da je problem sa pokušajem uspostave besklasnog društva bio u tome da ljudi imaju "potrebu za isticanjem". Između ostalog: pokušaj da država kontrolira sve dovodi do problema "A tko će kontrolirati kontrolore?" (To je opet od jednog rimskog mislioca, ne sjećam se imena.) Istina, bez kontrole, svatko podivlja! (Ne da se naprosto "ističe") Liberalna demokracija izradila je mrežu međusobnog nadgledanja u podjeli vlasti, i tu se nema šta reć: iako evidentno pun mana, taj sustav je puno bolji od konkurentnih u postizanju upravo onih istih ciljeva, koje sam Marx postavlja! (Sloboda svake jedinke, zadovoljanje svačijih potreba...)

Glede "posebnosti svake ljudske osobe", jedna od parola koju su zeleni isticali od početka je: "Nismo svi jednaki, nego smo svi različiti". Zeleni su bliski anarhistima, od početka u oštrom sukobu s boljševicima.

Marx je jedan od najvećih mislilaca 19. stoljeća, koji artikulira mnoge nove probleme - to je uloga velikih mislilaca! - svojim tezama o "ljudskim potrebama", "ljudskoj prirodi", "slobodnom razvoju" itd. Veliki mislioci veliki su i u svojim velikim zabludama! Što su to zapravo potrebe, ljudska priroda, sloboda - i danas su otvoreni problemi. Nedogmatsko i bezpredrasudno čitanje Marxa korisno je, po mom sudu, i danas za razumijevanje tih problema; i uočavanje Marxovih zabluda također je vrlo korisno! (Zato naravno treba čitati i recimo F. Nietzschea, J. S. Milla, Williama Jamesa idr. - da spomenem sam par imena drugih ključnih mislilaca, Marxovih suvremenika.)

Ja eto kao filozof uživam u situaciji punoj otvorenih problema. Kad se jednom kaže: "Potrebe svih ljudi trebaju biti zadovoljene!" to je nešto posve novo, oblikuje novu misao, cijelo novo polje problema, cijelu novu civilizaciju!

Blesavo mi je reći da je onaj koji želi promijeniti ime Trga maršala Tita nužno za rehabilitaciju fašizma - ali: meni su prije devet godina ekstremni desničari razbili glavu (doslovce - kamen, zapravo kocka za popločavanje, u glavu) zbog zahtijeva, da se ime jednog trga promijeni - da se ponovo nazove "Trg žrtava fašizma", jer su eto smatrali, da je spominjanje "žrtava fašizma" usmjereno protiv Hrvata! Ista ekipa, uvelike, okupila se sad i na ovom skupu "Kruga za trg". (A da, apsolutno misteriozno, nitko dosad nije službeno predložio da se neki trg u Zagrebu nazove "Trg žrtava komunizma"!) Tada marginalni političar Mesić također je tom prilikom bio napadnut. Pa me onda srce vuče da podržim starog ratnog druga. :)

Eh ga, još jedan detalj: kao sam tada nešto bio pričao o Bleiburgu, bio je trač da nije sasvim sigurno s koje je strane kamen zapravo bio doletio. :-P Tako ti je to s nama gnjavatorima filozofskim i papcima pacifističkim. :(

Sada, bar, nitko nije bacao kamenje, a niti Mesić misli nekoga hapsiti. On je napisao svoje mišljenje, na koje ima pravo. Prilike se, računam, ipak poboljšavaju, pa zato i rekoh da će za pet do deset godina možda razumna rasprava i o Titu biti moguća.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

E moj Zoki. Stvarno si

E moj Zoki. Stvarno si pošten i naivan ;)
Mesića ne zanima ideologija. Jednog iz kruga koji je tebe napao, ja sam vidio tih dana na mjestu gdje je inače izlazio Mesić, a čest je gost bio Tomislav Karamarko.
Tip je radio u državnoj upravi.
Mesića ne zanima ideologija. Koliko se sjećam napadnuta je i Vesna Pusić. Nije Mesić.

A da tadašnji napadači i neki današnji bukači imaju veze, evo sam ti pisao ovih dana ---> Kako bih osnažio informacije iz nedavnog teksta o upletenosti SOA-e u prosvjede protiv Maršala Tita, prilažem nekoliko dodatnim pojedinosti o Hervéu Rousseau, Francuzu koji je zajedno s paterom Vladimirom Horvatom, bliskim prijateljem ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka i Vesnom Kljajić, urednicom na Bolkovićevom OTV-u, sudjelovao u pripremi i ustašizaciji rečenoga prosvjeda.

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Ista ekipa, uvelike, okupila

Ista ekipa, uvelike, okupila se sad i na ovom skupu

Je li baš tako? Ili ti ta tvrdnja naprosto dobro dođe kako bi kasnije lakše stao uz svog "ratnog druga" :)
Ne znam za sudionike (osim "ludoga" Schwartza, a za Jurčevića ne znam je li sudjelovao i na prosvjedima kod džamije koje spominješ), no organizatori ovoga skupa nemaju nikakve veze s prosvjedima oko Trga žrtava fašizma. Radi se o potpuno novoj i drugačijoj "ekipi".

Tko je glasao

Čuj, znatiželjni, nisam

Čuj, znatiželjni, nisam baš od jučer u ovom "poslu". Znaju se "ekipe" dobro. :)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Minimalistička upadica. U

Minimalistička upadica.

U razdoblju prijepora i ogleda oko Trga žrtava fašizma (hrvatskih velikana, likovnog ...) je iz nekih "nepolitičkih" i "neozbiljnihi" ali afirmiranih izvora došao prijedlog

Trg žrtava hrvatskih velikana.

Taj prijedlog naziva / imena je s vremenom izgleda još bolji i aktualniji. I u veoma ozbiljnom i konzervativnom općevremsnkom pristupu je zrelije za logiku da se da pažnja i negativnim pojavama, pa i međunardonih / stranih velikana, uključujući pomake u pojavama i na ljude (žrtve, revizija pojma fašizam je već prilično dovršena i fašizam je prilično rehabilitiran a komunizam je malo više negativno valoriziran).

U svemu tome je živnuo duh središnjeg zagrebačkog područja inercijom duge pažnje stvaranja štakornjaka po dvorištima blokova i iza pročelja uz beskrajne duge i raznovrsne igre oko svega i svačega, pa sam dolazak živosti na red prisiljava na brže i drukčije poteze, do stupnja da je možda već vrijeme za nove nazive i parole:
- npr. inicijativom da se Cesarčeva preimenuje u IGH d.d. ulicu bi se dala dužna pažnja značenju IGH d.d. po Zagreb i cijelu Hrvatsku a i šire, koje značenje je prekomjerno zasjenjeno razvojem pažnje oko proceduralno i stručno najsustavnije i najdulje pripremanog slučaja bloka zapadno od Cvijetnog (sve drugo se priprema i provodi sa niti 5 % toga);
- npr. inicijativom za označavanjem blokova Donjeg grada u štakornjake, ono što je več duga zbilja, te ukupnog Donjeg grada u područje štakornjaka, uspješno bi se djelovalo ne samo na aktualnu sadašnjost i sve aktualniju povjesnost i šire značenje toga nego i i više nego zahtjevnu budućnost. Štakornjaci tu nisu samo sada aktualni pojam, nego jako dobro povezuju to sa sve bližim kopanjima tunela i prolaza pod zemljom, koji i u njaboljem razvoju događaja postaju i fizički štakornjaci;
- ad incijative oko NATO i činjenice da se u kontaktu sa Trgom maršala Tita nalazi trg sa imenom više Mažuraanića, što je afirmiralo i taj i taj, a blizu je trg s imenom američkog ratnog predsjednika predlagan za preimenovanje u u trg generala Tuđmana, koji je 1999.g. odlučno zaprijetio NATO-u na početku napada na Srbiju, igra s prijedlogom preimenovanja bi išla u smjeru da se sve poveže u razgranati trg "maršala Tita, Roosvelta, general predsjdnika Tuđmana i nekoliko Mažuranića" a možda i dodati presjdnika Mesića, gradonačelnika Bandića, predsjednika Vlade Sanadera i još koga da lakše prođe.

Tako bi tim malim pomacima velike bitke i prijepori bili amortizirani, čovječnost čovjeka koliko toliko očuvana a kao najznačajnije - amortizirali bi se tekući i bliski sukobi i porast štakoraja po središnjim djelovima. Nešto slikovno-estetske koristi, a to je možda najvažnije, bilo bi od osvjetljavanja tako izloženih a tako nevidljivih djelova slike (IGH, veza djelova ...).

Tko je glasao

Jedan je sasvim

Jedan je sasvim nepolitički, a primjenljiv prijedlog za nekadašnji i sadašnji Trg žrtava fašizma bio:

Trg žrtava studentske poliklinike.

(Tko ne zna: studentska se poliklinika stvarno tu nalazi.)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

I taj je odličan. Taj dio

I taj je odličan. Taj dio trga je bio zadnji krupni i složeni korak uobličavanja trga, rješeno uspješno sa urdnom namjenom a sudjelovao i značni arhitekt Milovan Kovačević (najuspjeliji bjeg od ustaškog vješanja - prosinačke žrtve, kao nepoćudni partizan i komunist na tretmanu umiranja uskraćivanjem liječenja i posla te zatim ignoriranjem do danas), brzo ustaško mučilište a zatim i revolucionarno KPJ te dugo studentski centar uključujući opskurne prostorije Ferijalnog saveza u kojima su izdane sve iskaznice za putovanja svijetom ...

Vjerojatno bi sve inicijative izvan začaranog kruga bar osvjetlile impresivnu zbilju, koja nije samo okamenjena prošlost nego i više nego živahna tekuća budućnost. Ako toga ne bude, to i onako slijedi, samo na puno zamorniji i manje pametan i duhovit način - kao što teče se tekućim oko Cvijetnog trga i ostalog, svima je već previše a tek slijedi erupcija puno šire materije.

Tko je glasao

Ovo nije mjesto za diskusiju

Ovo nije mjesto za diskusiju o Marxu i njegovom djelu na području političke ekonomije i međunarodnog radničkog pokreta. U godini Marxove smrti se rodio John Maynard Keynes i svojim radom srušio sve iluzije (i onima koji su ih još imali) o Marxovoj ekonomskoj teoriji. Marxova ekonomska teorija više nije tema niti na fakultetima gdje se studira povijest političke ekonomije. Najviše par uzgrednih stranica. Kao kod nas nekad Saint-Simon i Fourier ili Thomas More (ne znači da i ja mislim da to nisu zanimljivi autori). Marx je na planu ekonomske teorije dakle davno mrtav ali je i te kako živ svojom filozofijom alijenacije ili otuđenja i nizom drugih socio filozofskih opažanja. Ali ono što je komunizam od njega uzeo i pogotovu kako je i koliko to shvaćeno od komunističkih ideologa bi sigurno bilo razlogom da se Marx okrene u grobu.

Tko je glasao

Ne bih se složio s tobom da

Ne bih se složio s tobom da Banac pojednostavnjuje... Dapače, postavlja i neka pitanja koja su van stručne analize i sasvim su legitimna npr - zašto Mesić sve one koji se zalažu za istragu etiketira ustašama? Komentira Mesićev istup u novinama i pogtovo ovu rečenicu o pobjedničkim zločinima kao ekscesu...

U cijeloj priči nije sad važan Banac - važno je tko je nama predsjednik Republike kojemu se principi mijenjaju ovisno o publici kojoj govori. To je problem, ne Banac.

Tko je glasao

E to je to i to je baš ono

E to je to i to je baš ono što Banac kaže, razbijajući stereotipe o antifašizmu koji nas godinama proganjaju i poneke vode na krivi put. Bančeva poruka je jasna: Nema razlike između toga da li je zločin napravljen u ime fašizma ili u ime komunizma. Zločin je zločin.

Tko je glasao

Umjesto komentara na Vas

Umjesto komentara na Vas tekst, izvolite ovo:

POTPALJIVANJE VATRI

Cimeru moj, pokri se pokrivacem po glavi,
Daj se malo priberi , uozbilji i zaustavi,
Kada pozelis nesto reci, ruku na usta stavi,
Prestani pricati gluposti, usuti i ne benavi.

Iz dana u dan, na zalost, postajes sve ludji,
Neumorno nam sviras u neciji klavir tudji,
Urazumi se, zaboga, u pravo kolo udji,
Prije nego ti bahatost sav razum otudji.

Sa svojim pricama se mnogima se gadis,
Uz dusmane igras, njezno ih ljubis i gladis,
Pripazi dobro da puku ne dojadis,
Moj suuznice bivsi, zasto si robiju gradis?

Zakoraknuo si vec prema zivome pijesku
I svugdje palis vatre, za svaku imas trijesku
Te spremno kresivo na svome privjesku,
Bojim se da se ne opeces u nekom blijesku.

Tko je glasao

A čemu se uopće baviti

A čemu se uopće baviti Mesićem vezano uz ovo pitanje? Ni sami partizani ga više ne uzimaju za ozbiljno.

Tko je glasao

Djelomicno se slazem s Vama,

Djelomicno se slazem s Vama, mozda ga ne uzimaju ozbiljno hrvatski partizani, ali uzimaju antihrvatski.

Tko je glasao

Ni pola muke da on kao takav

Ni pola muke da on kao takav nije predsjednik države.

Tko je glasao

Upravo to, Whatever. Bravo!

Upravo to, Whatever. Bravo!

Tko je glasao

Koje li slučajnosti: upravo

Koje li slučajnosti: upravo bijah na http://vaseljena.blog.hr/ kako bih nešto citirao za potrebe komentara Bijesudrugom i u međuvremenu se pojavio ovaj tvoj dnevnik.
Slučajnost je u tome što se i on ("vaseljena"), bavi istim člankom u Jutarnjem pa ti predlažem, eto tek radi intelektualnog razgibavanja, da ga pročitaš ("Close reading Banac").

Tko je glasao

Fakat, Nemanjini su tekstovi

Fakat, Nemanjini su tekstovi dobri za intelektualno razgibavanje, ali glede bilo kakve objektivnosti, klonio bi ih se jer je autor moralno upitna osoba.

Ili, na njegove upise treba gledati u svjetlu teze o svojim virtualnim identitetima koju je zapisao:

* Glupo bi bilo misliti da su Infernotar, Dragi blog, Nemanja, Budalaj lama, Kapetan Kuka i ini različiti likovi iste osobe! Sve su to samosvojna i samostalna lica, kao u romanima velikog poznavatelja duša, F.M.Dostojevskog. Infernotar nije obvezan na stavove Cara Nemanje, ni najmanje! A zašto bi bio?
To je nevjerojatna prednost neta: ne ta, očita, da možemo biti mnogi, nego ta da možemo ispitati krajnje mogućnosti nekog stava, iživjeti puninu egzistencij određenog svjetonazora.
...
Jeste li ikada osjetili da nemate sudbinu?
Je li vam ikada palo na pamet da i kao bez-lični možete biti osoba?
Jeste li ikada zaista odlučili propitati tko ste i u što vjerujete, što zastupate?
Pokušajte!
...
Nemanja, utorak, 08.05.2007.

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Ne bih uopće pisao svoj

Ne bih uopće pisao svoj komentarčić da sam uočio Bančev tekst. On je rekao bolje to što sam ja mislio...

Uživam u tome da i svjetski intelektualci (poput Banca) demontiraju Kaktusa do srži i pokazuju kakav gad je taj čovjek kojega moramo zvati predsjednikom...

Uskoro će se vjeroajtno i Čičak oglasiti kojim komentarom na ova uplitanja Kaktusa u pravnu državu i vrijeđanja građana koji protestiraju protiv komunističkih zločina.

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Hej, ekipa! Nije li u

Hej, ekipa! Nije li u pravilima ove igre da se okanimo uvredljivih i prostačkih napada? Meni predsjednik Mesić nije niti je bio omiljena politička figura, ali ovakav govor je neprihvatljiv itrebalo bi ga diskvalificirati te ukloniti.

Tko je glasao

Uživam u tome da i svjetski

Uživam u tome da i svjetski intelektualci (poput Banca)

Ja bih bio vrlo oprezan da osobe poput Banca proglašavam nekim osobitim intelektualcima, Banac spada u red osoba poput Tomca ili primjerice Letice koji imaju tendenciju okretati se kako vjetar puše.

To što čovjek zna govoriti, izgleda pristojno i ponaša se po bontonu samo po sebi nije garancija da je doista riječ o intelektualcu.

Tko je glasao

Banac jest intelektualac, i

Banac jest intelektualac, i to kova koji odavno javno istupa (kod nas prvi put od osamdesetih, putem časopisa Gordogan kojeg su pokrenuli i uređivali Branko Matan i Božo Kovačević).

U vezi toga što zastupa, pa i politički, nije načelno toliko nedosljedan kako izgleda, nego vjerojatno jedan od najdosljednijih.

Samo, stvar je u njemu i sugovornicima na javnoj sceni da to u konkretnom i praktičnom dobiva drugi karakter i učinke - on se ponaša kao većina Amerikanaca, gastarbajtera i turista koji ovdje uvode civilizaciju a k tome mu je većina sugovornika izrazito superiorna u tim "turističkim" poslovanjima (po defaultu su premazani svim mastima i vode igru tako da niti jedan djelić posla nije normalan, to jedino ako se baš nikako drukčije ne može, pa Banac u tome nije Tomcu, Letici i raznima ni do gležnja).

Tako da je posve uobičajena turistička (i močvarna) situacija, oni nas kao napadaju a zapravo naše adaptirane snage to već po defaultu razvlače i zbunjuju do daske (pri čemu je najvažnije da se ne zna tko šta pije, radi i misli a tko šta plaća, tako da su BBB prisiljeni razrješavati najsloženije javne i političke gordijske čvorove i istovremeno biti lideri bez konkurencije).

Tko je glasao

Ne bih se složila. Banac je

Ne bih se složila. Banac je itekako odličan povjesničar i kao takvog ga cijenim.
Ako apsolvent Stanford-a i profesor u Yale-u nije 'osobiti' intelektualac, onda ne znam tko je.

To sto tebi možda ne odgovaraju njegovi stavovi u političkom smislu.. je na kraju krajeva sasvim druga stvar.

Tko je glasao

Evo "tvog intelektualca" na

Evo "tvog intelektualca" na djelu:

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3135130/index.do

Čini se da se dosta ljudi ne slaže s tobom. Ako se njegova intelektualnost mjeri time da je uvijek na usluzi vladajućima, onda je svjetski intelektualac pair excellence. Proguglaj ga malo pa onda napiši komentar. Ne vjerujem da će biti s istim zaključkom.

Tko je glasao

moze li bez polemike? banac

moze li bez polemike? banac je intelektualac zbog obrazovanja i zanimanja.
to nema veza s politikom i njegovim stavovima!

Tko je glasao

Nema polemike. Tvoja i moja

Nema polemike. Tvoja i moja definicija intelektualca nije ista. Ne čini obrazovanje i zanimanje intelektualca. Za to treba mnogo više. I zato Banac po mojoj definiciji nije intelektualac i to nema veze s politikom i njegovim stavovima.

Tko je glasao

Banac se može svidjeti ili

Banac se može svidjeti ili ne, ali najvažnija mu je osobina da kada govori onda zna o čemu govori a kada piše onda navodi izvore i dokazuje na način na koji u hrvatskoj historiografiji još nitko nije. Sam pojam intelektualac ja nerado koristim ali ako ima netko kome se taj epitet može dati i za koga se može lako obraniti kako u Americi, tako u Europi ili na njenom istoku onda je to Ivo Banac. On je institucija za sebe, njegovo znanje je nenametljivo ali razvidno i lako prepoznatljivo iz svakog njegovog nastupa i svake njegove riječi. Letica ili Tomac bi mu u najboljem slučaju mogli dodavati knjige sa polica.
Ne slažem se ni sa zaključkom da se on politički okreče kako vjetar puše. Vrlo jasno i potpuno razumno je objasnio zašto je po nekim pitanjima promijenio svoje političke stavove i prioritete nikada ne odustajući od svog temeljnog liberalnog životnog i političkog opredjeljenja, nikada ne odustajući od svog duboko ukorijenjenog humanizma. Ja mislim da Hrvatska mora biti sretna da on u njoj djeluje.
I na kraju, ni ja ne mislim da je Banac političar sjena Banca povjesničara, ali pošto je Banac povjesničar tolika veličina i njegov mali dio u političkom Bancu je dovoljan da i u politici bude pri vrhu. Stoga počinjem već sada:

Ivo Banac for president

Tko je glasao

Slažem se da se Banca kao

Slažem se da se Banca kao znanstvenika ne može uspoređivati sa Tomcem ili Leticom, koji su hohštapleri, a mislim da je i idejno i politički znatno dosljedniji od ovih - uvijek je bio liberal, čak u američkim uvjetima "progresivni liberal", kod nas suzdržaniji prema ljevici ali to je stvar normalne interakcije sa okolinom, a ne "okretanja kako vjetar puše". Kažem ovo iako sam pokudio njegovu reakciju na Mesićevu reakciju na... phu... koja i nije znanstveni (a svakako ne historiografski) tekst.

Međutim:
navodi izvore i dokazuje na način na koji u hrvatskoj historiografiji još nitko nije.
Ovo je besmisleno prenapuhani hvalospjev. Neku senzacionalnu metodološku novinu Banac nije donio.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Slažem se sa ocijenama

Slažem se sa ocijenama Banca kao povjesničara, čak bi bilo značajno da se njegovi radovi o istoku nakon II svjetskog rata i Balkanu radi Kosova i raznog opet jače promoviraju, kao osamdesetih u časopisu "Gordogan".

Ali u djelu političke ocjene Banac liberal nije toliko dosljedan i u priličnoj je mjeri, po klasičnoj gastarbajterskoj logici jedno do granice a nakon toga nas loš balkanski dio odmah neodoljivo privuče, brljavio i brljavi po i onako brljavljenjima prekrcanoj sceni. To njegovo bi se moglo bez dvojbe svrstati u forsanje, raznovrsnu navalu kojoj je bitna samo promocija forsera, što je šteta jer na isti način drži Banaca kao i spomenute Leticu i Tomca a i Mesića s kojim polemizira, a i Puhovskog i razne.

I ovdje to dolazi do izražaja. Mesiću je i u 2008.g. to nešto na nivou bravura, čime eksponira zločinački dio staljinistički navođene KP i daje podstreka ostalim "naprednim" pokretima koji podrazumijevaju zločin. Bancu je to također jedna od bravura, pa pod pitanjima KPJ i Tita lako kao pomoćno utrpa nešto bitno šire, što služi sličnim egzibicijama kao Mesić ali sa sigurnim rezultatom da je Banac opet u igri za sve i svašta, kao i spomenuti različiti likovi.

U političkom životu zadnjih desetljeća nisu muljali samo poznati Letica i Tomac nego veoma slično to rade mnogi istaknuti "intelektualci", koji su iz te pozicije nerijetko ispod razine političara opće prakse, uključujući Banca, Puhovskog, Pupovca, Prosperova Novaka, Vlatka Pavletića, Vesnu Pusić ... To je približno po formuli zrelog razdoblja Saveza komunista osamdesetih i kako su tekle relacije sa eksponiranim Šuvarom (kasinje HSLS-om ...), ovi se jednostavnom vještinom neće suočiti ni s jednim pitanjem, a vrije od sedamdesetih i osamdesetih, nego na jednostavan i prilično bez rizika način uskaču i djele lekcije pa i nerijetko u detaljima i djelovima za koje je njihovo stvarno ponašanje iza zida scene potpuno odgovarajuće onome na kritici kojeg zarađuju bodove. Ono čemu smo se svi smijali, Šuvarovo "ljevica jednako desnica", a treba ad liberala Banca i raznih čas jedno čas drugo dodati i tu vrstu hrvatskog i ex SFRJ liberalizma ("ljevica jednako desnica jednako SFRJ liberalizam").

Karikirano pojednostavljeno, glavni domet toga političkom liberalizma sa istaknutim intelektualcima (a to za Srbiju i razno važi još više) jest pojave i sve skupa jest nešto idealno za naše forsanje, jer je dovoljno da zajedno sa svim "naprednim" snagama osamdesetih pljuckamo po Šuvaru a potom po HSLS-u i posebno Budiši da bi uz ostale rutinske vještine lako manevrirali, jer nas manje toga ograničava nego Denisa Kuljiša, Ninu Pavića i Ivu Pukanića a još manje toga i od Čačića i raznih "liberala". Tako se radi o najzgodnijoj poziciji, veoma sličnoj poziciji sličnih evropskih struja kojima je u slučaju potrebe ex SFRJ i Balkan nešto jako egzotično i jako daleko a odmah potom ako treba nešto jako zgodno za malo provoda i kakve sigurne zgoditke - da toga nema trebalo bi izmislititi.

Takva djelovanja su veoma ozbiljni kontinuitet zadnjeg povjsnog razdoblja koje nije prošlost nego i ujedno i više nego tragična i živa sadašnjost i budućnost. Evropske intelektualne elite su tridesetih godina 20. st. i kasnije do grla utonule u neodoljive privlačnosti fašizma/nacizma, staljinizma i s tim pojavama koketnog liberalizma. To je kao nečistaa savjest dominantno odredilo sve do danas a zbivanja devedesetih u ex SFRJ su bila odličan poligon ne za preispitivaanje uloga nego za daljnji nastavak. Intelektualne elite su u značjnoj mjeri generator, moderator i kreator svih lošijih strana zbivanja. zato uopće nije čudno da isti ljudi jedan dan obavljaju ulogu naj inicijative a drugi dan dio njih kao istaknuti marksisti i naprednjaci drže ključne ekstremno fašističke ratne govore (Mihailo Marković i Ljuba Tadić).

Jer ama ništa toga se nigdje i ne spominje i kao zamjena za to su beskrajna pljuvanja po Šuvaru, Budiši i sličnom. Radi se o tome šta je i kako radila ne samo ta elita nego i akademsko-intelektualna "elita" po svim područjima - radila je sve ono što se je igdje moglo čuti i vidjeti da bi profitirala, nikavih obzira ni prema čemu ni ikakvih ideja i načela nema, pa i ako treba ubijati za te potrebe valastitih probitaka to je nešto neupitno, pa i ako se rasturi i bilo tko i bilo šta oko sebe.

Ovo je sigurno klasično prejednostrano i naoko pregnjevno rečeno, ali je napisano samo radi naznake nečega ozbiljnijeg, što je više nego medvjed ili sveta krava izvan vidokruga a veoma neprilično mulja po i onako prekomjerno manipuliranom području, u kojem su ljudi pa i jako pametni nešto kao u maoističkoj "kulturnoj revoluciji", smjesa koja služi da bi car (ovdje carevi) provodio dane po razbarušenim pravilima promjena raspoloženja, erotskih poriva i nadasve bavljenjima odabranom estetikom kreiranja vlastite slike samom sebi i za druge - nešto kao Neron samo malo luđe i primitivnije.

Grčevi i škripe vladaju radi sitne neadaptibilnosti zbilje. Npr. ovdje se zbilja ne uspjeva na dovoljno dobar način uskladiti istovremeno da bi car Mesić bio zadovoljan svojom slikom u jednoj od 5 rezidencija i da bi liberalni car Banaca bio zadovoljan na svih svojih desetak destinacija. Ali ni Staljinu, Titu, Castru pa ni Clintonima ne ide sve idealno i glatko, zbilja i ne samo zbilja su pojave koje kao magarac u nekoj mjeri i namjerno rade suprotno.

Tako da su slike i estetsko-organizacija pitanja njihove kreacije suočeni sa izvjesnim problemima. A čim ima škripe se otvaraju spekulacije u kojem ssmo mi to filmu, drugom ili kojem. I kako se dalje razvija i kakav je kraj (da nije možda kao "Dogville", gdje na kraju mafijaši brutalno presuđuju po odluci i promjeni volje čistog milosrđa i nevinosti bez zaštite ?).

Tko je glasao

E pa pročitaj još jedanput

E pa pročitaj još jedanput bilo što što Banac napiše a onda pročitaj svoj ili bilo čije tekstove pa ako ne vidiš razliku ja ću progutati onu jedinicu od gore. Kod Banca nema špekulacije, nema rupa u procesu dokazivanja i nema nejasnoća. Drugi takav primjer u Hrvatskoj, na tom stupnju dolsjednosti mi nije poznat. Ako mi ti na nekoga ukažeš, ali Bancevom metodom (Ime prezime, uradak) ja ću naravno promijeniti mišljenje.

Tko je glasao

Kao što "sređivanje

Kao što "sređivanje stanja" u istočnim djelovima NNjemaačke teče sa sve manje uklanjanja i izgradnje novih copy paste rješanja sa zapada, u složenijoj RH sa dodatno 15 x više neprimjerenih upliva i 15 x manje ikakvih stabilnih minimuma u bilo čemu dominira industrija frankenštajnizma u kojoj malo tko misli i na minimume ukupnog, primjerenog i mogućeg a tisuće škola i beskraj majstora praše sve u šesnaest u "kreaciiji" i "izvedbi" odabranih djelova žive materije.

U političkom i društvenom životu ugledni povjesničar i intelektualac je jedan od brojnih kojem je blisko navedeeno sudjelovanje, pa kada tako dva istaknuta "majstora" kao Mesić i Banac kroz također istaknute EPH i slične medije opet takom malo obnove, onda i cijele divizije iskusnih i preiskusnih "kreatora" i "izvođača" spremno po tko zna koji put dokreiraju i dograde i onako impozantne frankenštaknosvske uratke.

Na to treba dodati i prilično uhodanu renomiranu EU industriju, koja sve to tako jako podržava i održava, jer je obnovila svoju neupitnost i naprednost a ex SFRJ i Hrvatska joj dođu kao jako dobri poligon, pa smo u klasičnim raljama koje su i proizvele i održavaju problem.

Pred II svjetski rat su izvjesne političke i društvene snage po ovim područjima počele ozbiljni proces preokreta, stabilizacije i razvitka, i odlučno radile protiv rata i kvislinške uloge, dok je Evropa tonula u čari fašizma/nacizma, staljinizma, extra liberalizma i kvislinških draži. Ali rat je donio šta je donio i do danas razvio šta je razvio. Sada te elitne snage stvarno ne razumiju kako to da su cijela Poljska, i ex komunisti, i češki Havel itd. u slučaju Irak stali uz USA Bush - svaki put kada je bilo važno tim istima je bilo prilično normalno da su se te tako daleke egzotične zemlje našle u programu discipliniranja - u najboljem slučaju bi im se poslao telegram podrške ili bi se njihovom predstavniku bez prava pristupa stolu saopćila odluka da ih se daje na tretman.

Te igre su složenije igre i za više od polaa toga Banac i razne "elitne" snage nisu stručnjaci nego slonovi u staklarni, koji se uz to vole forsati. Obzirom da se od takve pojavnosti ne može obraaniti ni jedna točka i obzirom da se sa takvom pojavnošću ne može minimalno stabilizirati ni jedan dio, ništa pa ni donja razina inforamcija i podataka, razumljivo je daa i taj specijalist za tekuće društveno-političke močvare lako pravi nove močvare i upada u njih. To je slično kao jedna tekuća pojava - na istaknutom dolaznom neizgrađenom djelu Zagreba Blato, gdje su planiranaa i slijede nova čuda, su "elitne" snage krenule sa golf terenima na mijestu koliko toliko disciplinirane močvare. I bez posebnog truda i plana se je, sukladno naznačenoj indusstriji frankenštajnizma, iz togaa razvila i razvija zavidna močvara. Banac je bio predsjednik stranke, ministar i zastupnik specijaliziran za to i angažiran oko toga a pa logično nije niti uočio pojavu, jer mu je vjerojatno izgledalaa obrnuto, i vjerojatno više podstakao, a kao čelnik najvažnije udruge za ljudska prava i kulturu društveno-političkog života ne reagira jer vjerojaatno ne uviđa da su "kreatori" i "izvođači" sami sebi ozbiljno ugrozili ljudska i građanska prava te da ozbiljno zagađuju sebe i svoje hobije te društvo, politiku i prostor.

Naše snage za hrvanje sa tisućama takvih škola i maozmima iz svih krajeva svijeta, pa i iz dargih EU i USA su i više nego ograničene, potrošene, pa otpora praktički više nema, a djelom htjeli ne htjeli smo u globalnoj poziciji da samo još malo što više toga egzibicionizma može izmjeniti smjerove - kada zagađenje i živost mrtve materije kao nezadrživa fizička i esteska pojava nadvladaju te beskrajne maoističke igre. U tom smislu RH već postaje Berlin, specifični dio, u kojem se već mješaju sve pa i nove evropske i svjetske pojave, a mrtva materija oživljava kao nikad i stapa se sa tom zbrkom. Maoizam to ne shvaća i ide u tu novu veliku "močvaru" kao u klopku. I liberal Banac zajedno sa većinom onih s kojima kao polemizira, nisu oni zbiljaa tako različiti kako predstavljaju, čvrsto ih ujedinjuje to forsanje.

Tko je glasao

Možda ne samo da imaju

Možda ne samo da imaju tendeciju okretati se kako vjetar puše nego nakon poraza svojih ideja, promišljanja, a naročito nakon smjena sa nekih čelnih ili bitnih mjesta totalno promijene retoriku... Uz ove koje si ti nabrojil, mislim da se tu ubraja i Budiša...

Tko je glasao

Ajde, reci, kad i gdje je

Ajde, reci, kad i gdje je nagazio SDP? :))

Gle, ako ćemo gledat po životopisu, nema baš svaka šuša profesuru na Yaleu, a i ima znanstvene reference u svom području (povijest). Prema tome, mislim da je više nego kvalificiran da o ovoj temi bude malčice vjerodostojniji izvor od predsjednika Mesića koji je - šta ono... nekakav pravnik, direktor arhitektonskog biroa...

Ja se u Bančevom djelovanju do sad ne sjećam nekih velikih okretanja, možda se ne sjećam... nek me netko podsjeti. Iako, čak i da to je istina - to je Mesićeva taktika - ako ti ne paše što netko govori onda se ide ad hominem. Ja bih radije da netko smisleno opovrgne ovo što Banac govori u tekstu.

Tko je glasao

Bančevoj akademskoj

Bančevoj akademskoj karijeri - svaka čast. Bančevom javnom djelovanju u Rh - ?? (Ovo zvuči dosta negativno ako se oslonimo na šahovsku notaciju :) ali nisam mislio to). Ipak pročitaj što piše naš kolega Nemanja.

Tko je glasao

Pa zar nije Nemanja bio

Pa zar nije Nemanja bio posrednik između Mesića, Perkovića i Zagorca s druge strane? Je li Nemanja moralna vertikala? Nemanja mora braniti Mesića, a gle što je pisao o Mesiću i njegovu antifašizmu:

Prvi dakle postulat glasi: uz najbolju volju ne bismo mogli državna rukovodstva Srbije i Hrvatske devedesetih nazvati nacionalističkima! Ta, tko je to s ove strane nacionalist: Tuđman? Manolić? Mesić? Boljkovac? Degoricija? Šeks? Brozović? Šarinić? Tko od kasnijih premijera? Gregurić? Mateša? Valentić? To su gluposti. Opaska o ženi koja nije Židovka ni Srpkinja provokacija je jednaka Mesićevoj o svim Srbima koji će stati pod jedan kišobran ili odnijeti na opancima ono malo zemlje koju su sa sobom u Hrvatsku donijeli.
...
Inače ti ne bi na pamet palo obrazlagati kao nevažne ovakve paradokse: dva je svoja predsjednička mandata Stjepan Mesić podigao na sotoniziranju Šuška i svega što on simbolizira; zanimljivo, obavještajni je patron jedan te isti, i Šušku i Mesiću – Josip Perković.
...
Vaseljena, 2008.01.22

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Prije nekoliko godina na

Prije nekoliko godina na jednom je skupu Banac napao nas zelene da što se petljamo u politiku i samo izazivamo rasipanje glasova. A on je sam bio iz Liberalne stranke, koja je po realnoj snazi bila tu negdje. :) Kasnije je priznao da je na izborima u SAD (čiji je građanin također) za predsjednika 2000. glasovao za Ralfa Nadera, kandidata zelenih. Koji je odnio tri milijuna glasova i direktno zeznuo Ala Gorea. :)) O tome sam pisao ovdje.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ajde, reci, kad i gdje je

Ajde, reci, kad i gdje je nagazio SDP? :))

???
sorry, ne kužim zašto ovo pitanje
svejedno je meni o kome on piše ako ga smatram nevjerodostojnim

Tko je glasao

To je bila šala, vidiš da

To je bila šala, vidiš da ima smajli priložen iza rečenice :)

Zašto ga smatraš nevjerodostojnim, pogotovo ako se ovdje radi o području gdje je on ekspert?

Tko je glasao

Ja bih bio vrlo oprezan da

Ja bih bio vrlo oprezan da osobe poput Banca proglašavam nekim osobitim intelektualcima, Banac spada u red osoba poput Tomca ili primjerice Letice koji imaju tendenciju okretati se kako vjetar puše.

Znači da svi koji su išli iz partije u partiju i stalno nekaj pričaju onak kak im momentalno ide u koncept su ne vjerodostojni?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci