Tagovi

Povratak Radimira Čačića: o ideologijama, kumovima, populizmu i klasnoj borbi (1)

Edit: dodao sam nekoliko rečenica, koje sam bio zaboravio objavljujući prvu verziju teksta. - 29. lipnja u 12:40.

U današnjem "Jutarnjem listu", tjedni prilog "Magazin", objavljen je vrlo zanimljiv intervju s Radimirom Čačićem. Novinar je Viktor Vresnik.

Radimir ČačićNajavljen je na naslovnici "Magazina" kao njegov "prvi veliki svjetonazorski intervju"; u nadnaslovu se objavljuje "veliki povratak na političku scenu u raspadu", a naslov je "Hrvatska mora prestati biti talac stranaka". (On i osniva stranku, ali njegova je oštrica prvenstveno usmjerena protiv profesionalnih političara, protiv "politokracije").

Kako je intervju zanimljiv i poticajan za promišljanje, analizirat ću ga i komentirati u dva ili tri nastavka. Važno je ono što je rečeno, a također i ono, što nije rečeno.

Čačić iznosi neke svoje osnovne nazore, svoje ideje, pa oznaka "svjetonazorski" nije neprimjerena.

Neizbježnost i korisnost ideologija

On kaže kako treba odbaciti politiku vođenu ideologijama, nego se treba koncentrirati samo na reforme i projekte; treba poticati poduzetnike i poduzetništvo; unaprijediti menadžment u državi i ekonomiji, s ciljem da svi rade učinkovitije i bolje žive.

Ono što iznosi jest jedan sustav ideja - jedna ideologija. Imam na umu pojam ideologije kako se on obično koristi u suvremenoj politologiji,označavajući naprosto "sustav ideja". (vidjeti npr. na hrvatskom knjige profesora Slavena Ravlića "Suvremene političke ideologije" i "Svjetovi ideologije", Van Dijk: "Ideologija" te zbornik "Političke ideologije: Novi prikaz", ur. Michael Freedan.).

Ideologije su, kažu politolozi koji su analizirali život modernih polisa (ne dakle samo političara), potrebne kao sustavi orijentacije. »Ideološka misao nužan je dio procesa demokratske politike. Političke partije, ako ne žele degenerirati u grupe pohlepne za vlašću bez principa ili ciljeva, moraju imati ideologiju.« (John Schwarzmantel: "Doba ideologije", Zagreb, 2005, str. 233) Bez sustavnosti nema ni racionalnosti, pa su nemoguće "etika diskursa" i "komunikativna racionalnost", odnosno deliberativna demokracija.

Nije neobično da razni ideolozi, imajući na umu onaj negativni naboj koji je pojam "ideologija" zadobio zahvaljujući Napoleonu Bonaparteu i Karlu Marxu, kažu da treba odbaciti ideologije. Imaju na umu "lažnu svijest", uskogrudnost, zadrtost, jednostranost, robovanje "idejama" uz neuvažavanje realnosti. No, stavimo to na stranu i bez predrasuda razgovarajmo o idejama i sustavima ideja.

Ideologija ekonomističkog liberalizma

Čačićev sustav ideja spada u liberalnu ideologiju, s naglaskom na ekonomiju: slobodno tržište, poduzetništvo, minimalna uloga države. Znamo odranije da mu je mnogo manje stalo do liberalnih ideja van područja ekonomije. Ne zanimaju ga ni zaštita okoliša i druge teme. Njegova se idejna pozicija adekvatno može označiti kao ekonomistički liberalizam. (Izbjegavam termine opterećene emocijama kao "neoliberalizam" ili posebnim značenjima kao "libertarijanizam".)

On smatra da ne treba gubiti vrijeme na kulturološke teme, oko kojih se u javnosti u posljednje dvije godine vode strasne idejne borbe, uz ofanzivu konzervativaca. Ne zanima ga kulturalni liberalizam odnosno permisivizam, kojeg zastupa njegova bivša stranka. Najavljuje koaliciju s Milanom Bandićem, koji po Čačićevom mišljenju nema "ideološki predznak", a ima rezultate.

Bandić se međutim u sferi kulture jasno profilirao kao konzervativac. To se može pojaviti kao problem u privlačenju birača, ako se koalicija dvojice lidera koji tek trebaju osnovati svoje stranke ostvari. Ljudi, koji podržavaju ekonomski liberalizam, ali također i permisivizam (a takvi nisu rijetki) mogu odlučiti svoj glas dati nekome drugome.

U ovom intervjuu nije govorio o sukobu liberalizma sa socijalizmom ili konzervativizmom, nego samo s ekologizmom (zelenima). Komentator Novoga lista Jasmin Klarić je uoči izbora za Europski parlament zapisao: »Uspjeh "zelenih" je pokazao koliko je bljutava i bezsadržajna politička priča o tome kako "Hrvatima ne treba ideologiziranje". Tehnomenadžerski Nacionalni forum Nikice Gabrića i slične "postideološke" političke grupacije mogu samo zavidjeti uspjehu (zasad samo anketnom) zelene, lijeve ideologije koju furaju Holy i "orašari". Jasno, priče o tome da "ne treba ideologija", samo su maska za "efikasnost", koja podrazumijeva ultraliberalni ideološki pogled na svijet.«

Posljedice bez-idejnosti

Nasuprot onom čestom podrazumijevanju da su ideologije nešto loše, dobro je da razne političke i druge svjetonazorske ideje nisu naprosto nabacane na hrpu, nego čine neki sustav (logos). Na taj način izbjegavaju se proturječja i kaos. Mogu se osmisliti cjeloviti i dugoročni ciljevi i strategije, smjerovi i kriteriji. Ne savršeni, ne potpuni, možda i promašeni, ali bolji, nego da se o svemu odlučuje ad-hoc, hirovito, prema trenutnom raspoloženju ili odnosu snaga posebnih lobija.

Hrvatskoj nedostaju ideje, ali još mnogo više nedostaje sustavnost (logičnost). Nedostaju strategije i strateško mišljenje. A u ekonomiji, kao i u ratu, nogometu idr., vrijedi pravilo: loša strategija bolja je od nikakve.

Ako se pojavljuju sukobljeni interesi, vrednote i načela (a njih u društvu uvijek ima), o njima je, ako postoji sustav (logos), načelno moguć i dijalog (dija-log, dijeljenje logosa, raz-govor). Biti ideologičan ne znači nužno biti isključiv. Razmišljati sustavno ("logično") ne znači nužno ostati ograničen samo na monolog.

Ako nema sustavnosti u promišljanju stvarnosti, onda će se sukobi rješavati isključivo kroz odmjeravanje snaga u ekonomiji, politici i kulturi. Bez-idejna borba lošija je za društvo od one idejne.

Na javnoj sceni sukobljavaju se monolozi, demagogije, isprazna mudrovanja i nesuvisla blebetanja. (Moje pisanje spada u kategoriju "isprazno mudrovanje": nikome ne treba, ni na što ne može utjecati, bez obzira koliko se oslanjalo na dobre primjere iz naprednijih zemalja. Bezvrijednost teksta ovisi o društvenom kon-tekstu, ali je stvarna i gotovo neuklonjiva.)

A u pozadini, u borbi lobija, sukobljavaju se goli partikularni interesi. Nitko ne osmišljava cjelinu. "Strategije" su isprazni papiri - popisi fraza, proizvoljnosti i želja. (Npr. u energetici, kojoj Čačić i u ovom intervjuu posvećuje veliku pažnju.)

Takva je Hrvatska danas. Posljednih četrdesetak godina vrtimo se u krug, grizući vlastiti rep. Politički preokret 1990. nije doveo do istinske preobrazbe ni do općeg napretka. Desilo se u mnogo čemu nazadovanje. Socijalizam nije valjao, ali kapitalizam se nije pokazao boljim.

Mnoga dobra dostignuća socijalizma su upropaštena

Čačić u intervjuu navodi da su prokockane mnoge dobre stvari, koje su postojale 1980-ih godina. Sve smo sveli na političku moć, država je zadobila ogromnu moć, te smo zahvaljujući tome izgubili one poduzetničke i menadžerske jezgre koje su izrasle u socijalizmu. Umjesto njih, na vodeće položaje u privredi (tamo, gdje se privređuje - puno bolji termin od "gospodarstvo"!) došli su ljudi, koji privređivati ne znaju. Oni nisu znali organizirati proizvodnju i prodaju, nego su prvenstveno bili zainteresirani za nekretnine.

Dragutin Varga (ITAS)(Na stranu sad, koliko se na poslovnu karijeru R. Čačića ista konstatacija može odnositi, npr. u slučaju tvornice ITAS iz Ivanca, koja je bila predviđena za likvidaciju i dio nekretnina prodan "Lidlu". Onda su radnici zaposjeli tvornicu, ponovo pokrenuli proizvodnju, te i danas uspješno posluju, zapošljavaju nove radnike i izvoze 95% proizvodnje. Prekjučer je stranka ORaH održala tribinu "O zadrugarstvu, radničkom dioničarstvu i ostalim mogućim oblicima ekonomske demokracije", na kojoj je govorio i Dragutin Varga, sindikalni povjerenik ITAS-a. .Video sa tribine, Varga je od 41:10. Vidi i članak: HNS-ovka i šefica računovodstva Čačićevog Coninga pokušala je rasprodati svu imovinu. Takve slučajeve promoviraju ljevičarski aktivisti s Filozofskog fakulteta Zagreb, nasljednici onih koji su 2009. i 2010. organizirali studentska zaposjedanja fakulteta u cijeloj Hrvatskoj. Vidi na mrežnom sjedištu "Slobodni Filozofski".)

Ova konstatacija uvelike se oslanja na teze, koje je njegova dugogodišnja suradnica Vesna Pusić iznijela u knjizi "Vladari i upravljači" 1992. g.. Danas je zaboravljeno da se SKH-SDP na prvim slobodnim izborima, u travnju 1990., reklamirao kao "stranka dobrih menadžera" i da su oko polovica njihovih kandidata da Sabor bili menadžeri. Dio njih kasnije su prešli u HDZ, dio su postali vlasnici poduzeća i neki kasnije brzo širili vlasništvo.

Zaista, očito je iz brojnih pokazatelja, da je 1990-ih došlo do značajnog nazadovanja u privredi, koje se ne može pripisati samo ratu, i koje ni 2000-ih nije posve nadoknađeno. Ne samo da je industrijska proizvodnja danas daleko iza ondašnje, nego i bruto društveni proizvod. Ogromno je porastao vanjski dug itd.. Šest godina smo u recesiji i nedavno označeni kao beznadežan slučaj.

Iako osobno po političkoj ideologiji nisam liberal, nego ekologist, slažem se da je ova konstatacija značajna, te da je taj proces bio negativan. Vrijedi to usprkos tome, što imam na umu i relativiziranje teza Vesne Pusić, koje je, pozivajući se na neka empirijska istraživanja, iznio sociolog Josip Županov, koji je hrvatske direktore (menadžere) proučavao još od 1950-ih.

Županova smatram najznačnijim za razumijevanje dugoročnih tendencija u hrvatskome društvu (kontinuitet struktura i mentaliteta koji je preživio politički preokret 1990. i potrese Domovinskog rata). Upravo je sociološka analiza potrebna za takve uvide; politološka i ekonomska nisu dovoljne.

Njen je uzorak, kaže Županov, bio premalen za izvođenje sigurnih zaključaka. Moguće je, da je snimila jedan trenutak, krajem 1980-ih, kad je politokracija onemoćala i »na trenutak izgledalo da su menadžeri stekli potpunu autonomiju« (Josip Županov: "Poslije potopa", Zagreb, 1995., str. 99) Međutim, nakon promjene vlasti država je »jednim potezom pera« nekadašnje "društveno vlasništvo" pretvorila u državno vlasništvo. Nije bilo nikakvog otpora, što je indicija da je takvo bilo stvarno stanje i ranije.

Kontinuitet klijentelizma i kronizma (kumovstva)

Mnogi od tih menadžera su 1990-ih postali većinski vlasnici poduzeća kroz menadžerski otkup dionica, što ne bi bilo moguće bez uspostave klijentelističkih odnosa s novim političkim i vladinim funkcionarima (Županov: "Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma", Zagreb, 2001., str. 79). Tako je stvoren sustav odnosa koji imamo i danas: mreža "kumovstva", ono što se naziva "crony capitalism". Dominantnu moć u društvu imale su u socijalizmu neformalne i poluformalne skupine (kronizam); tako je ostalo i u kapitalizmu.

Uočiti i uvažiti ono o čemu se slažemo, kao i ono o čemu se ne slažemo, mogla bi biti osnova za dijalog između različitih, pa i sukobljenih ideoloških pozicija, ideja i interesa. Je li tako nešto moguće? S onu stranu sukoba liberalizma i ekologizma, lobija ugljena i obnovljivih, pa i osobnih između Čačića i Holy (koji se možda ponovo nađu zajedno u nekoj vladi)?

Možda, barem načelno, jest moguće. Ja nastojim graditi neke takve mostove, pa sam zato jedan svoj blog nazvao "ekološka ekonomija". Zeleni redovno govore o trostrukoj održivosti: ekološkoj, društvenoj i ekonomskoj.

U slijedećem nastavku dalje ću analizirati druge stavove, koje Čačić u ovom vrlo zanimljivom intervjuu iznosi.

Komentari

Ako

Tko je glasao

@Zoran Oštrić ZANIMLJIV intervju?

Nije mi lako komentirati tvoj dnevnik jer ne znam što ćeš još dodati u nastavcima. Iz prvog dijela zapisa nisam uspio dokučiti po čemu je Čačićev intervju ZANIMLJIV?
Slobodan sam ovdje dodati iz moje kolumne "Čačićevanje i hrvatski mazohizam" nekoliko rečenica:
Ostala je Čačićeva bolja linija i usiljeni smiješak koji podsjeća na koji su manje-više smiješak Ive Sanadera iz boljih dana, i Nadana Vidoševića, također iz boljih dana. I ostao je naravno, mazohizam, politički mazohizam medija i naroda koji po tko zna koji puta puši jednu te istu priču - pjesmu, koju poput starog vergla škriputavo izvodi – Radimir Čačić, bar tridesetak godina! Do kada?
Cijeli intervju je hrpa laži, polulaži, s tek kojim dobrim zapažanjem. Nisi spomenuo stil tog "povratnika" u politiku, a koji će doći do izražaja vrlo skoro - BAHATOST, BAHATOST I OPET BAHATOST! Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikako!
Onaj koji se protivi ideologijama izložio je svoju papazjaniju koja je antiradnička, antiekološka i krajnje iracionalna, pravo "čačićevanje", zapravo orgijanje potrošenog neoliberalnog političara što je sve znak NECIRKULIRANJA POLITIČKIH I EKONOMSKIH PSEUDOELITA U HRVATSKOJ!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

@Ljubo ti si teški bolesnik

@Ljubo ti si teški bolesnik koji konstantno piše pišeš idiotske komentare "podučavanja."

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Političari

Tzv. politički "praktičari" su neka vrsta brodolomaca koji se hvataju za kojekakve stvari koje plutaju po površini mora. U pravilu se hvataju za krive i nakon nekog vremena tonu zajedno sa njima. Vrlo su rijetki oni koji imaju oko za prave stvari tj. produktivne političke ideje. Ti, rijetki nikad ne potonu (u zaborav), jer postaju svojevrsnim izbaviteljima ili učiteljima cijelog ljudskog roda.

Tko je glasao

Petre, čudna smo država i

Petre, čudna smo država i narod.
Povratak Čačića iz zatvora vremenski se poklopio s najvećom operacijom koju je neka hrvatska kompanija ikada provela, Agrokorovim preuzimanjem Mercatora.. Jutarnjem listu se pričinilo da je važnije upitati Čačića što namjerava sam sa sobom u budućnosti, nego intervjuirati Ivicu Todorića o tome što se zapravo dogodilo, iako država ima mnogo više razloga brinuti se o mega kompaniji koja zapošljava 63 000 ljudi, i stvarno je postala too big to fail.

Tko je glasao

Tko je stvarni vlasnik korporacije Agrokor-Mercator

95% dionica novonastale kompanije drži naslov iz Amsterdama...

Adria Group Holding BV

- vrlo lako moguće da Agrokor-Mercator više nije Hrvatska kompanija!!!

(inside informacija sa zagrebačke burze)

Tko je glasao

pa

javna je informacija da je ovaj holding vlasnik ogromne vecine dionica agrokora, a podruznica je adria holdinga (bez group:), takodjer registriranog u nizozemskoj koji ima samo jednog zaposlenog. To sam uspio doznat petominutnim guglanjem s moba. Informacije o tim holdinzima su šture, a kod nas ih se i ne spominje u medijima. Mene zanima ko je taj jedan zaposleni koji posjeduje firmu koja pak posjeduje nasu drzavu. Ko je ta junacina? U njegovim rukama je sudbina nase i slovenske ekonomije.

A agrokor nikad i nije bio hrvatska kompanija, on je odavno jedna tipicna kvazikapitalisticka firma, napuhani kondom dugova u vlasnistvu banaka koji mi potpomazemo proracunskim subvencijama, a isto tako cemo morat sanirat nasim parama puknuce tog kondoma iz kojeg ce se izlit sav gnoj rvacke tranzicije. Naravno, krezu i njegovim prirepcima ce ostat dvorci i helikopteri dok se nama bude prodavala too big to fail prica. Da imam novaca kladio bih se u ovakav scenarij, ali ko sam ja da vam pricam price kad je tu jedan čačić sa svojim genijalnim gospodarskim planovima za izlazak iz krize. On zna da je krezov interes i rvacki interes, ali je zaboravio pripomenut da mi sitnozubani nismo dio te elitne rvacke.
Nas interes je da ih sto prije bacimo (nazad) u zatvore, prije nego iovako losa situacija eskalira u jos goru. Samo nas jedna sitnica gadno hendikepira u tom naumu, a to je da nemamo funkcionalno pravosudje u ovoj karikaturi od drzave.

Ali ne bojim se ja, povratak prvog potpredsjednika ulijeva nadu u oporavak, ipak je on operativac.

Definitivno smo otisli u kurac.

Tko je glasao

Zanimljivo je uočiti ovu

Zanimljivo je uočiti ovu kompletnu negativnu reakciju hrvatske javnosti na akviziciju Mercatora. Osim nekolicine državnih funkcionera koji smatraju da je akvizicija Mercatora "dobra za Hrvatsku", ostatak javnosti je uglavnom u negativnom kontekstu.
Čovjek je sve napravio sam bez pomoći države, iako je protiv sebe imao i još ima neke poluge slovenske državne vlasti, na kraju je ošišao Slovence propisno.
Što se tiče nizozemskih ili ciparskih financijskih holdinga, nije to ništa neuobičajeno. To je vjerojatno bio savjet, ili uvjet, banaka koje su financirale akviziciju. Hrvatska ima vani reputaciju države koja hapsi svoje premijere i ima ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva. Budući da vanjski agenti baš ne vjeruju hrvatskoj vlasti da neće doći u iskušenje "instrumentalizacije pravosuđa", za svaki slučaj centar odlučivanja se dislocira na holdinge izvan teritorija matične države, koji u svom sastavu imaju druge holdinge, i tako, nikad kraja, ne zna se više tko je onaj pravi vlasnik.
I tako su dečki iz politike dobili vrlo jakog suparnika u obliku g. Ivice, vlasnika multinacionalke, kojemu sada uglavnom mogu staviti soli na rep.
Čačiću u prilog, mislim da je on to skužio.

Tko je glasao

Teme (čačić i Todorić) su povezane

U ovom intervjuu, R. Čačić kaže kako su u Hrvatskoj »gospodarske elite neusporedivo kvalitetnije od političkih«, a jedini kojeg poimenično spominje je Ivica Todorić.

Tko je glasao

Hlad

Da, važno nam je ono što je nevažno.

Tko je glasao

Čaćić

Da Čale nešto vrijedi odavno bi se počeo zalagati za provedbu mojih ideja.

Tko je glasao

Čačić je bahati

kriptofašist koji medije tj. nounare kupuje bilo u gotovini bilo u obećanjima često i neizgovorenim.

Boktemazo od kad je izišao iz zatvora ne silazi s ekrana i iz medija.

Zagorci ga uglavnom biraju. Zagorci valjda ne mogu bez feudalca.

Od njega s te linije jedino manje volim onu ocvalu staru kokoš koja mu je otela stranku.

Sva Čačićeva vještina može se svesti na onu otrcanu: " Ideja moja, benzin vaš".

sve dobro...

Tko je glasao

Oštrić

E moj Oštriću!

Ne kažem da nisi bistar i da nisi politički produktivan i svojevrsni pozitivac. Ali čini se da nisi iznad razine dobrog političkog piskarala.

Baviš se Čaćićem!!!!!!!????????

I tzv. ideologijom

Kako kaže Indian, za Čaćića , i ti bi da budeš jedan od IN zabavljača sve dok dišeš, pa si se prikrpao Čaćiću.

Kakvog će narod kruha imati od toga?

Slušaj .

Prije par dana objavio sam knjigu: Ključevi privrednog čuda. Možeš ju naći na internetu.

Može biti da ta knjiga ništa ne valja.

A ako je doista tako, daj to jasno napiši.

To neće biti mlaćenje prazne slame, a neće ti niti netko zamjeriti zbog negativnog suda. (Zbog afirmativnog bi ti se moglo jako zamjeriti, i ljudi bi te mogli pitati: s čime se ti to baviš?)

No, naravno, ti čuvaš svoja muda, koja nemaš. Jer da ih imaš ne bi pisao o tome o čemu pišeš, premda, kao što rekoh, pišeš dobro, i relativno pošteno.

Ajde, baš me zanima što je loše u toj knjizi.

Što ima loše u novim i originalnim poitičkim i ekonomskim idejama?

Tko je glasao

srećom po tebe i po nas ti si amater, građanin

zorane,

prvo,
poštujem tvoj stil, (kao rade končar, milosti niti tražim niti bi je dao)
ali čini mi se da će biti lakše pročitati, raspravljati, odgovoriti
ako budeš kraći i jasniji
mislim da odgovor i komentar jednog intervjua, prilično direktnog političara,
ne bio smio biti predug
jer prijeti opasnost da odgovor izgubi smisao odgovora

drugo,
nanizao si seriju općih mjesta o ideologiziranoj i neidologiziranoj politici
uglavnom netočnih i lažnih
skakućeš s jedne teoretske razine na treću praktičnu razinu
na način koji mogu pratiti samo istomišljenici
kao amater

dobro je, po tebe i po nas, što smo i mi ostali, kao i ti
amateri
ni teoretičari ni političari
obični građani
pa se možemo uključiti u raspravu postavljajući pitanja
- mjerimo li uspješnost kukuriku koalicije prema rezultatima ili prema teoretskim ciljevima?
- je li neuspjeh vlade zorana milanovića veći ako je neuspjeh posljedica pridržavanja plana 21?
- ili je manji ako je neuspjeh posljedica nepridržavanja?

treće
srećom preko županova vratitli smo se iz oblaka teoretiziranja, političkih obećanja na tvrdu hrvatsku grudu
i naučili:

Dominantnu moć u društvu imale su u socijalizmu neformalne i poluformalne skupine (kronizam); tako je ostalo i u kapitalizmu.

Dakle, ono što pripisuješ čačićevoj, neideologiziranoj političkoj praksi zapravo je bila karakteristika i završnog perioda socijalizma
ono što ti zoveš
"goli interes"

čačić pošteno nudi građanima ono što misli da ima
sposobnost upravljanja
i obećava rezultate, koje će se moći mjeriti

za razliku od npr. milanovića, koji misli da je on najmanje zlo, jer su svi drugi nepošteni (HDZ)...
nerealni (ORAH), nebitni (IDS)...

ili karamarka, koji dijelom govori što i čačić, (ja bi to bolje....) a dijelom upire na anti sentimente
ko ne voli jovanovićevu agresiju, ostojićevo batinanje,

bez obzira kako nazvali ono što nudi čačić
ideologizirana ili neideologizirana politika
on je pokrenuo nešto što jest napredak u hrvatskoj politici
inicijativu da se poštuje rezultat političara

na kraju amateri mogu teoretizirati je li pletikosa trebao igrati na lijevom ili desnom krilu
ali konačnu presudu niki kovaču dat će rezultat
slijedećeg velikog nogometnog takmičenja

luka

Tko je glasao

@luka: smatraš li ti...

... da je ovaj tvoj upis ogledni primjer kratkoće, jasnoće i neskakutanja? :-)

Tko je glasao

dobar

zorane,

ako i nisam dao dobar primjer
dobar je rezultat

luka

Tko je glasao

indian — Čet, 15/11/2012 -

indian — Čet, 15/11/2012 - 11:45.
Čačiću je ova presuda pala kao kec na desetku...iako mu to tako ne izgleda.
...odgovornost za nepopularne poteze će morati preuzeti neke druge persone a izdrže li ili ne izdrže daljnjih 12 mjeseci, učine li ili ne učine ispravne odluke...svakako će ovaj poslije izbivanja iz politike imati svoje mjesto ili u politici ili u businessu ili oboje. Kolege će ovako i onako iskrvariti na gomili nerješenih pitanja i očekivanja koja se Čačića neće ticati.
...mađarski sud mu je učinio i osobnu uslugu uz zasluženu kaznu...
Ostali nek´ si nađu novi gromobran...
,,,,,,,,
...i nije nelogično da se dva bivša gromobrana za opće nezadovoljstvo nađu na istoj strani.
Još ako im se pridruži i riječki bivši gromobran, (radni naziv: "pragmatični trijumvirat"), i eto ti glavobolje i za "lijevu" i za "desnu" političku nomenklaturu...

Tko je glasao

mađarska epizoda se ne može

mađarska epizoda se ne može izbrisati iz političke biografije, i zato bi za Čačića bilo najbolje da nas više ne zamara sa svojim planovima. Osobno me čudi kako on to ne vidi sam. Afera ga je zatekla u najgorem trenutku kad se sa predsjednikom države vraćao iz državničke posjete iz Katara, a razgovaralo se vjerojatno o LNG-u na Krku.
Iz diplomatskih razloga Katarci nisu komentirali debakl Prvog Potpredsjednika, ali i najvećem političkom diletantu je jasno da je Čačić u Kataru definitivno izgubio vjerodajnice, a i u svim ostalim aktivnostima, koje je započeo sa hipotekom mađarske prometne nesreće. U interesu je građana ove države da se g.Čačić povuče u (ne)zasluženu političku mirovinu, ili u privatni biznis, ako mu to više paše.

tako je to u životu, kao u šahu. Planiraš jedno, ispadne nešto sasvim drugo.
O tome, da se sa zatvorskom epizodom može igrati neka zapaženija uloga na EU levelu, ne treba trošiti vrijeme, a bez aktivnije i energičnije politike u EU institucijama slabo se piše ovako malim, dezindustrijaliziranim državicama, kao što je naša.
O ostalom dijelu ekipe isto ne treba trošiti riječi i vrijeme. Slavko je definitivni politički mrtvac, kojeg je vrijeme odavno pojelo, a Milana je uopće i teško zamisliti na državnoj razini, u zemlji, članici Europske unije, gdje se povremeno mora održati sastanak Europskog vijeća, i gdje bi vjerojatno naš predstavnik tamo boravio u prisustvu prevoditelja, jer u poznim godinama svog života, još nije uspio naučiti ni jedan strani jezik.

Tko je glasao

no business like show business

...ne znam, ne znam...
Ali sve koje sam vidio do sada u show businessu i u politici, nekako odbijaju biti zaboravljenim zabavljačima ili političkim mrtvacima sve dok god dišu...
Drugi je par rukava s kakvim uspjehom.
...ali dok god imaju publiku? bit´ će tu negdje.

Tko je glasao

pitam se ... pitam se

pitam se da li bi Hrvatska bila u ovako dubokoj recesiji u kojoj je da Čačko nije bio ministar gospodarstva, nije toliko jahao po stranim investicijama i blokirao Linića kad gpd je mogao. umjesto da kao ministar gospodarstva obrati veću pažnju na privlačenje novca iz EU fondova on je vapio za stranim investicijama s kojima, ruku na sece, Hrvatska baš nije imala previše sreće. većina stranih investicija se svela kako je inestitor pobrao šlag a na hrvatske porezne obveznike su pali njegovi dugovi u obliku neisplaćenih plaća radnicima. sjetimo se smao željezare Sisak a ima ih još.smanjenje kupovne moći stanovništva i povećanje cijena uslije povećanje cijena energenata kako bi one bile jednake svjetskim se jje još dodatno uništilo klimavo hrvatsko gospodarstvo koje je pokazivali težnju k oporavku.
doduše bio je godinu dana ministar gospodarstva ali posljedice su tu.

w. ;)

Tko je glasao

.uz nabrajanje zavidne

.uz nabrajanje zavidne kolicine "literature", bas si puno rijeci napisao..

silan trud da bi rekao skoro pa nista sto nije opce poznato, videno i sto se ne proteze kroz sve tvoje tekstove do sada..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

moj dodatak...

... u današnjem Jutarnjem se spominje i Jakovčić kao mogući treći član sila osovine Čačić - Bandić.

Jedna zamjerka tekstu mi je konstatacija da je Bandić - konzervativac. Da i ne. Bandić je prije svega i populist i pragmatik - no uz sve ono zbog čega ga baš i ne volim puno - mora mu se priznati da posjeduje i neke (on to voli nazvati - socijaldemokratske) vrline koje su rijetke u politici. Mješavina kraja iz kojega potječe, vjere i partije su u njemu napravile zanimljivi mišung, nešto što mene podsjeća na neko pra-kršćanstvo (nemam bolji izraz). Naime - uz sve njegove marifetluke i sumnjive poslove - grad Zagreb i dalje ima najjeftinije dječje vrtiće, ima besplatne udžbenike za učenike (od sljedeće godine i za srednjoškolce), ima besplatan javni zahod :) ima preko 1000 stanova podijeljenih socijalnim slučajevima. U koji to točno svjetonazor spada (osim populizma) ne znam - ali to nije konzervatizam.

A ono s čime se svakako slažem jest da je - pogotovo u krizi - bilokakva strategija bolja od nikakve. I ono što užasava jest činjenica da je Koalicija uspjela dokazati da - usprkos osmogodišnjoj pauzi i vremenu da se konsolidiraju - nisu iznjedrili ama baš nikakvu strategiju osim potpuno ispraznih floskula tipa "Svaki dan je bitan".

Prema tome - iako ova pojava Čačić, Bandić & Co. izgleda bezazleno - ona, ako se mudro vodi, može "pomesti" političku scenu u Hrvata. U nedostatku boljih opcija, puno će građana zažmiriti na nedostatke kojih su itekako svjesni i glasati za njih - imaju skoro cijeli politički centar, kao i umjerenu desnicu i ljevicu (štogod da to značilo). Ako ne polude i ako uspiju zabraniti Bandiću da nastupa u tv-sučeljavanjima a la onima za Predsjednika RH, mogli bi se za godinu dana itekako čuditi rezultatima.

Tko je glasao

gradonačelnik Zagreba je u

gradonačelnik Zagreba je u odličnoj poziciji u usporedbi s državnom izvršnom operativom. Premijer i ministri se bore s državnim deficitom, bankrotom mirovinskog sustava, bankrotom sustava javnog zdravstva, nezaposlenošću, propalim poduzećima, velikim javnim dugom..... Bandić za te probleme uopće ne zna ni da postoje. Godišnji proračun grada Zagreba iznosi 7 milijardi kuna, a ekipa iz grada ima jedan zaista težak zadatak da lovu potroši. Kroz ured gradonačelnika do sada su prošli deseci milijardi zdravih kuna, i u toj poplavi novca i ćoravoj babi bi se potkralo da tu i tamo napravi nešto vidljivo, kao što su fontane ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Ostatak love je ispario u bespućima gradskih ureda, a da se ni tragovi nekakve velegradske politike ne mogu primijetiti.
Ne vidim što bi Bandića u tom smislu kvalificiralo kao neku kvalitetu za najvišu razinu državne izvršne vlasti, u kojoj nikada nije bio ni jedan dan.

Tko je glasao

Bandic u zadnjih 10 godina na

Bandic u zadnjih 10 godina na mjestu gradonacelnika nije uspio organizirati nesto tako osnovno kao sto je odvojeno prikupljanje otpada sto u svim gradovima zapadno od Zagreba postoji vec godinama i godinama. Toliko o toj famoznoj organizaciji i efikasnost. Problem je u tome sto se medijski prate izjave o megalomanskim projektima- sad govori o podzemnoj zeljeznici do aerodroma dok se uopce ne prati ono sto jest u nadleznosti grada- od otpada preko gradskih fasada do biciklistickih staza. Centar Zagreba osim par ulica propada.
S druge strane, Cacic isto tako ima auerolu efikasnog organizatora, a ono sto uistinu ima pokazati jest ta autocesta koja nas je vec skupo kostala, a kostat ce nas jos, izgradjena u vrijeme kad je svako tele moglo dobit kredit ako ga je zatrazilo. Izgradjena je brzo jer se gradilo samo u potpunoj pustopoljini. Danas se i dalje od Splita do Omisa ili aerodroma ili Makarske preko ljeta vozi satima, duze nego prije 20 godina. Ali zato imamo autocestu, praznu 10 mjeseci u godini.

Tko je glasao

malo demantija Zagrebačke dembelije...

... Grad Zagreb je prošle godine nadobudno obavijestio puk da će svi osnovnoškolci imati besplatne udžbenike (pričam o školskoj godini 2013./2014.).

Udžbenici su svečano naručeni mislim u kolovozu 2013... podijeljeni...

... maleni je problem što jos nisu plaćeni :) (nakon mučnih pregovora, polučudnih preknjižavanja obveze iz 2013. i knjiženja na 2014. navodno će vrlo uskoro to biti plaćeno... a već stiže nova narudžba za tekuću školsku godinu)

Da, budžet Zagreba je velik... no rashodi su još veći, pa ne kužim odakle ti ideja da Bandić ne zna što je deficit - pa nekidan su smanjene plaće svim gradskim službenicima (uključujući tete u vrtiću) 4-15%, a prije dvije godine 10%.

Tko je glasao

Bandić - kulturalni konzervativac

Napisao sam za Milana Bandića da se »u tim temama jasno profilirao kao konzervativac«, imajući na umu sferu kulture (u dvo-sektorskom modelu gdje razlikujemo "ekonomiju" i "kulturu"). To je "obitelj, vjera, domovina". U ekonomiji se slažem da je to "mišung". Bandić je eklektik i mislim da se za njega uistinu može reći, za razliku od Čačića ili Nikice Gabrića, da nije ideologičan.

Na našoj stranačkoj sceni, i idejnoj generalno, u temama ekonomije rijetka jasna izjašnjavanja i polarizacije u dimenziji tržište - država. Po mom sudu, to je zbog dominacije kronističko-klijentelističkog sustava, koji prožima društvo i nje se bitno promijenio kad je promijenjen politički okvir. To gore spominjem, a namjeravam još nešto više napisati, vjerojatno u trećem i zaključnom nastavku (nešto najavljeno terminom "klasna borba", koji nisam stavio u naslov sam radi provokacije).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci