Tagovi

Populizmom protiv siromaštva: 1:99

Parola 1:99 postala je neobično popularna u ovom svijetu potresenom ekonomskom krizom. Bacaju se teze o okradenom narodu, vade se iz naftalina jeftine marksističke teze o eksploataciji radničke klase od strane zlih kapitalista. Posebno je zanimljiva teza da je cijeli sustav "antibiološki" (o čemu se pisalo na pollitika.com) koji izvor ima u marksističkoj tezi da plaće u kapitalističkom sustavu uvijek završavaju na razini pukog preživljavanja radništva, iako i malo dijete može vidjeti da to nije istina.

Tvrdnja da su jedni siromašni zato što su drugi bogati samo demonstrira temeljito nepoznavanje ekonomije i društvenih odnosa općenito: onih 1% otvaraju nova radna mjesta! Malo njih se, naime, bunilo u dobrim vremenima, recimo negdje 2006 - kako u SAD tako i u Hrvatskoj. Sve je bilo super, bilo je kredita, gradilo se, vladajuća stranka kupovala birače novim "pravima" koji su se financirali iz poreza i kredita ... milina jedna. A kad dođe kriza svi se odjednom sjete bogataša i eksploatacije. Izgleda kao da su sve nas zločesti bogataši dočekali iz zasjede i temeljito nas opelješili i tako doveli u krizu.

Svjestan sam da ću zbog ovog teksta dospjeti na stup srama i biti gađan marksistički crvenim rajčicama - ali što se može :-)

Jedan hrabar čovjek uzeo je video kameru, ploču s natpisom "Ja sam 1%, razgovarajmo." i otišao ravno među prosvjednike Occupy Wall Street. Riječ je o Peteru Schiffu - sinu staroga Schiffa. E sad ovo "sinu staroga Schiffa" nisam rekao samo štosa radi - njegov otac Irwin Schiff je poznati ekonomski ekspert koji trenutno robija u SAD zbog tvrdnje da država nema zakonsko pravo ubiranja poreza na osobni dohodak (naravno, odbio je platiti porez na toj osnovi)- velik čovjek, ekonomist i borac za ljudska prava. Njegov sin Peter također je financijski ekspert i poduzetnik. Njegov susret sa prosvjednicima možete pogledati na youtubeu.

http://www.youtube.com/watch?v=ahMGoB01qiA

Video nije kratak, 1h i 48m, ali vrlo je zanimljivo gledati na koji način argumentima razbija fanatizam prosvjednika i objašnjava im da imaju pravo biti nezadovoljni, ali da demonstriraju na krivom mjestu, te da kapitalizam nije uzrok njihovih problema, već rješenje kojem treba težiti. Veliku sablazan među njima izaziva tvrdnjom da je New Deal pogoršao krizu iz 30-tih, što je jedna od socijalističkih svetinja.

Inače, Peter Schiff autor je brojnih knjiga, predavač i čest gost na televizijskim i radio emisijama. Posebno je poznat po tome što je još 2006 predvidio izbijanje velike krize. Naravno, vremena su bila dobra i zbog toga je često bio ismijavan od onih socijalista koje danas popularno zovu neoliberalima. Ti isti mu danas licemjerno predbacuju da je pogrešno predvidio veliku inflaciju dolara, hladno zanemarujući činjenicu da oni nisu predvidjeli apsolutno ništa.

Predlažem slijedeći link govora koji je održao pred hipotekarnim bankarima 2006 gdje detaljno objašnjava uzroke i posljedice nadolazeće krize. Osim inflacije, sve se drugo odvilo baš onako kao što je i rekao. Video traje 1h i 12m ali vrijedi svake sekunde.

http://www.youtube.com/watch?v=jj8rMwdQf6k

Dat ću još jedan link sa desetminutnim videom u kojem se Peter Schiff na televiziji suprotstavlja "pametnjakovićima" iz socijalističkog tabora i biva bukvalno ismijavan zbog svojih istinitih predviđanja:

http://www.youtube.com/watch?v=zz_yw0kq3MM

Dosta linkova. Dakle, uzrok ekonomskih kriza su financijski baloni koji nastaju kako zbog državnog intervencionizma, tako i zbog jeftinih kredita koje uzimaju države, korporacije i pojedinci. Kriza 1929 nastala je zbog masovnog dizanja kredita za kupovinu dionica (očekivao se njihov vječni rast), a ova današnja svjetska kriza nastala je zbog državne stimulacije jeftinih kredita za špekulativnu kupovinu nekretnina, te kasnijeg (nakon pucanja balona s nekretninama) sprječavanja propadanja banaka i drugih korporacija, što je samo pogoršalo krizu. Drugim riječima, da se država ne miješa i ne nastoji popraviti stvari i spriječiti propast ekonomskih bolesnika - krize bi bile blage i kratkotrajne. Rješenje ne treba tražiti u još više državnog intervencionizma, već upravo u obrnutom smjeru: politiku treba maknuti iz ekonomije.

Na kraju krajeva, zar vam nije neobično da su u ovih nekoliko godina krize državni dugovi glavna tema?

A kakvo rješenje nude zagovornici 1:99? Nikakvo. Oporezivanje bogatih (i svih ostalih) može samo još pogoršati stvari jer izbija kapital iz ruku onih koji jedini mogu otvarati nova radna mjesta i smješta ga u ruke političara koji s njim neće napraviti baš ništa dobroga. Zaključak je da Occupy Wall Street prosvjednici prosvjeduju na potpuno krivom mjestu. Vladino miješanje u ekonomiju generator je i katalizator kriza, kako u svijetu tako i kod nas. Argentinci se vesele nacionalizaciji naftne kompanije, kao da će im to donijeti nešto dobro. Na stranu to što je svaka nacionalizacija obična krađa, ali obični Argentinci još ne shvaćaju da svaka nacionalizacija sa sobom donosi borbu politike za unosne fotelje, a da o novcima koje će im uzeti za "restrukturiranje" da i ne govorimo. Argentinski političari su jedini koji se imaju razloga smješkati.

No da se vratimo na SAD i jednu vrlo veliku razliku između njih i nas a koju su domaći pobornici 1:99 skloni zanemarivati: lobiranje je u SAD zaista ozbiljan problem. Problem je kada korporacije izlobiraju donošenje zakona u svoju korist. U SAD biznis određuje tko će se baviti politikom. U Hrvatskoj je obrnuto. U Hrvatskoj nema lobiranja. U Hrvatskoj politika određuje tko će se i kako baviti biznisom. Nije li još ranih devedesetih politički odlučeno kojih dvjesto obitelji će se obogatiti? U Hrvatskoj nije problem nikakav 1:99 nego 1:1.19!

Pa sad vi meni na kraju recite: da li je rješenje u nacionalizaciji i uzimanju bogatima ili treba spriječiti političare da se petljaju u ekonomiju?

Komentari

šta nam je činit sa kapitalistima

Za kraj

,,Kada sami sebi i tribunalu povijesti opravdavamo svoje napade na privatno vlasništvo govoreći kako je ispravno obezvlastiti one koji obezvlaščuju, tada postajemo zarobljenici moralnog ropstva. Time potvrđujemo "vječnu" vrijednost naših bivših vladara, ostavljajući drugima da sude o tome koliko je ispravno obezvlasiti one koji su to na samom početku učinili svima nama.

A. Bonanno

Tko je glasao

Kapitalizam je društvo koje vode psihopati

Uglavnom svaki kapitalista je psihopata opteraćen bolesnom ambicijom , ekstremnom taštinom i pokvarenošću. Psihopata koi samo misli di će šta zavrtiti za povećat svoj kapitalil.
Mislim da će ih u bliskoj budućnosti većinu pobit a u daljnjoj budućnosti će se takvi ljudi preventivno zatvarat u ludnice.

Tko je glasao

Stupanj populizma je u

Stupanj populizma je u gornjem komentaru izveden do savrsenstva.

Tko je glasao

Nije li to istina , pa makar

Nije li to istina , pa makar bio i populizam . Oli ti gale mišliš da kapitaliste pogone neki drugi motivi??? Neka se izabere ili samoustoliči koja vlast koja će kapitalistima dignut od prihoda samo 5 % pa sve te njihove po tebi populističke dolaze do punog sjaja.

Tko je glasao

Generalno, kapitaliste koje

Generalno, kapitaliste koje osobno poznajem su jednostavno bili poduzetni ljudi koji su uvijek htjeli biti samostalni, pa su polako i sigurno razvili svoj biznis. Poslje u ovisnosti o dogadjanjima su postali vise ili manje otudjeni od raje, sto je opet uzrokovano sto licemjerjem raje, sto krahom privatnog zivota, sto raznih pritisaka i slicno.

Jes, imas i partijske direktore i njihove sinove sto su lako dosli do love, pa sada deru i vise ili manje iskaljuju frustracije na svojim zaposlenicima, ali sta bilo da bilo, prosjecna prica, nista spektakularno, niti uzrok svih zala.

E sad. Govoriti kako je ta ekipa ili barem taj pozitivni poduzetnicki dio neko zlo, stvar je imo osobnoga jada i frustracija. Ono, ja se osjecam ko propalica, pa onda bolje da umjesto da gledam sebe, bolje da uspjesne ocrnim koliko mogu, pa da sam sebi izgledam bolje.

Jes. Imas hrpu i olosi, koji su eto isto tako kapitalisti, ali ne djele zajednicki nazivnik sa prvom ekipom.

Da ne zaboravim spomenuti kako jedan takav poduzetnik zaposli po 10-20 ljudi koji eto misle da posao pada s marsa, a da istih 10-20 ljudi nije nikada niti pomislilo da krene svojim putem, da riskira, da trpi, pati, zivi za viziju i slicno. Vec eto da podrazumjeva da im nesto po prirodi pripada. Samo po sebi. Jer je eto ekipi palo na pamet da im to pripada.

Sveukupno govoreci, ja kao sljaker sam presretan kada vidim poduzene ljude koji umjesto da budu pasivni duratori dogadjaja, da budu na burzi ili nesto peto, da zapucaju u nekom smjeru i da po mogucnosti nesto postignu. To mi je ono OK.

A mozda se i ne razumijemo, jer su tebi kapitalisti zapravo kriminalni tajkuni sto su iskoristili kriminalnu vlast da otmu, a onda to rastrosili, pa se sada voze u skupim autima na racun opce bijede koju su uzrokovali. Ali, ako ti to smeta, onda je mozda bolje da svoj hnjev, da ne kazem mrznju orjentiras prema sebi ili barem prema narodu, koji je cijelu tu situaciju pasivno promatrajuci, gundjajuci i puseci razne price i dozvolio.

Ili je zapravo vrhunac svega zivjeti nezadovoljan, da bi vrhunac slavlja bilo sporadicno paljenje uspjesnih. Cisto da ne ispadne da se moze bolje od osobnoga dosega.

Tko je glasao

Daj gale ne idi u širinu .

Daj gale ne idi u širinu . Skratimo i pojednostavimo .
Jeli cila hrvacka u kurcu ?? Je . Jeli hrvacka kapitalistička zamlja ?? Je . Jeli hrvacku vode kapitalisti ?? Je . Jeli njima dobro ? Je . Jeli ostalima loše ?? Je .

A sad razmisli o ovome što si napisa :

,, A mozda se i ne razumijemo, jer su tebi kapitalisti zapravo kriminalni tajkuni sto su iskoristili kriminalnu vlast da otmu, a onda to rastrosili, pa se sada voze u skupim autima na racun opce bijede koju su uzrokovali. Ali, ako ti to smeta, onda je mozda bolje da svoj hnjev, da ne kazem mrznju orjentiras prema sebi ili barem prema narodu, koji je cijelu tu situaciju pasivno promatrajuci, gundjajuci i puseci razne price i dozvolio. ,,

Neznam zašto bi ja triba imat gnjev prema sebi i narodu . Nismo mi to pasivno promatrali nego smo se mi tome suprostavljali svim demokrackim sredstvima i to dvaes godima protiv policjota , sudaca i političara ali nam je bilo za kurac . Uvik ista priča nek profunkciunira država, pa nek sazri demokracija i druge priče.
Nismo mi osiromašena većina bili plaćeni da radimo posao policjota, sudaca i političara , neko je drugi prima plaću za to. Zato ja tvrdim , a ti to smatraš mržnjom , da je svaki kapitalista smeće koje potkupljuje di god može da prilagodi okolinu svojem kapitalu.
Nije to samo kod nas, nego je to permanentna djelatnost kapitalista širom svita.
Sasvim neutralno i bezosjećajno smatram da je šteta od kapitalista tolika da i najmanjeg u začetku triba eliminirat.

Tko je glasao

Narod je glasao za ekipu koja

Narod je glasao za ekipu koja se vec dokazala u laganju? Gdje su druge opcije, Tomy? Cak si i po donu pljuvo jer se bacio u politiku, pobogu.

Tomy. Zasto narod glasa za osvjedocene prevarante? Gdje su ostali? Tko je tome kriv sto nemamo nikoga ostaloga? Kapitalisti? Ili licemjerne mase koje bi samo pljuvale i kruh bez motike?

Tko je glasao

Narod nema koga birati...

Druge su opcije ili zgađene politikom, ili ne mogu doći do izražaja. Pročitaj si Kapovića (kojeg nisam neki obožavatelj inače).

Ili ti doista misliš da su građani Hrvatske totalne budale, a potencijalni političari, baš svi, osvjedočeni prevaranti? Gdje je onda izlaz?

Već nam 20 godina serviraju jednu te istu "stvarnost" - to mogu pušiti još samo kockoglavi umovi...

(inače, doista mi idu na živce defetisti, pogotovo fatalistički defetisti...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Kao sto rekoh, kapovic je

Kao sto rekoh, kapovic je retard koji je morao zbrisat i iz jota, jer ga je u jotu ekipa masakrirala.

Mozes i procitati moja pitanja sjenki koliko to love treba za jednu suvislu opciju da bi građanstvo culo za nju i upoznalo se sa istom, cisto o direktnoj ovisnosti politike i kapitala.

Enivej, izlaz je u politickom sazrijevanju nacije gdje ce se za pocetak morati malo veci dio ekipe morati suociti sa osobnim licemjerjem, te biti spremna ako ne stvarati, onda barem podrzati kvalitetnija politicka rjesenja.

U ovome trenutku zbog pretjerane razmazanosti utemeljene na jeftinom medijskom dodvoravanju masama, te igricama kroz koje se konstantno ugrozava povjerenje ljudi u ljude, kvalitetne opcije ako i postoje imaju poprilican problem za ostvarenje s obzirom da je ekipi koja inace pljuje ove na sve strane, ipak puno prihvatljiviji recimo jedan Bernardic nego jedan Pernar.

Tako cemo razluciti dva parametra, politicke poduzetnike, one koji guraju put rjesenja i politicke simpatizere, one na cijim ramenima mogu sjediti sami poduzetnici. I jedni i drugi trebaju jos malo graha pojest kako bi imali snagu iskreno i otvoreno krenuti u borbu, a da ih ta iskrenost i otvorenost kao temelj potrebnog nam politickog pokreta ne unisti.

Pa tako i ti Bigulice mozes poceti raditi na sebi, jer u ovome trenutku te po obicaju vidim kao tipicnog nositelja problema, a ne osobu koja je voljna biti dio rjesenja. Jer za biti dio rjesenja, moramo se poceti ponasati za red velicine intelektualno odgovornije.

Sto nije pretjreano jednostavno, barem ne na pocetku.

Tko je glasao

Kolko para tolko muzike

Milja kuna za pola godine od kojih zadnja 3 mjeseca znače kvalitetan angažman da se čuje... Još mikica za cca slijedeću godinicu ...

Provinciopolis

Tko je glasao

Ma OK. Nu, usporedi recimo

Ma OK. Nu, usporedi recimo onog Zubaka i recimo Lesara. Zubak imo love ko pljeve, ali nije imao politcku pozadinu, pa mu lova nije pomogla. Lesar je vec imao neku politicku pozadinu, pa je bio neusporedivo kvalitetniji i uspjesniji sa ajmo to reci simbolicnim iznosom.

Sta bi bilo kada bi se pojavio neko sa kvalitetnom politickom pozadinom? Koliko bi mu to love trebalo za ulazak u Sabor, a koliko za osvajanje vlasti? Meni se nakako cini da je u toj prici lova ipak sporedna stvar. Istina, lijepo je kada te mediji obozavaju (ala kampanja Mesica ili Josipovica), ali daleko od toga da je to nuzno i da se bez toga ne moze.

Ono bez cega se ne moze jeste politicka pozadina, kvalitetna ideja i ljudi kojima se moze vjerovati. A to se parama ne kupuje. Samo i tu smo opet jako deficitarni. E. To je dio price na kojemu se valkja poraditi, umjesto da se gledaju neki kapitalisti koji kakti vladaju svijetom. OK. Recimo i da vladaju svijetom, ali samo zato sto se nitko nije udostojio uciniti politicku alternativu. Nitko tko bi mogao u toj alternativi naci interes.

A zasto? Zato sto je jos uvijek djir ajmo blejat i pljucat, eventualno sanjati lomacu. Ali to je fakat bez smisla.

Tko je glasao

Dio OK, ali ono o kapitaistima nikako

Uz dodatak da je Lesar itekako bio mažen od Severice i uopće medija i dan danas je uz svu ostalu logistiku koju mu pruža mjesto saborsko onda kao i danas dodatno Klub zastupnika ...
Naime , vjeruj mi da sam pretpostavio da ćeš upravo njega spomenuti... Utoliko je lovica potrebna jer isto i jednako nisu niti iso niti jednako ili kako ono već silverci voli reći ...
Ja imam Plan :)) tj. znam kako ono know how špreha :))) skupa sa Programom tj. od svega toga temeljne dijelove, a nek doprinos razradi dade netko drugi. Raspodjela je pritom neupitna jer dosljednost profitne priče pretače se i u sve druge dosljednosti pozitivnih ljudskih osobina usmjerenih ka općem dobru, a ne isključivosti interesa pojedinca pa čak i bez obzira na sredstva ostvarenja tog destruktivnog cilja... Ovo zadnje neka ti bude temeljna misao vodilja kada razmišljaš o postojećem sustavu vrijednosti vezanom uz sve pa i ekonomski segment života bez obzira dali on po tvom mišljenju imao pravo nazivati se kapitalIZMOM ili se trebao zvati nekim drugim IZMOM...
Praksa vs Teorija ... Teorija zavjere :)))

Provinciopolis

Tko je glasao

Što bi ti čovjek mogao dobronamjerno reći...

osim da MISLIŠ - ne moraš uvijek JavnoOtvorenoTransparentno, pa da ispadne kako već ispadne...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

ne vidim zasto bi netko

ne vidim zasto bi netko pametan i sposoban radje gledao zajednicki interes naspram osobnog. trebao bi biti budala.

ergo politicari takvi kakvi su.

Tko je glasao

Moral

Uglavnom svaki kapitalista je psihopata opteraćen bolesnom ambicijom , ekstremnom taštinom i pokvarenošću. Psihopata koi samo misli di će šta zavrtiti za povećat svoj kapitalil.

Možeš li molim te malo potkrijepiti svoje tvrdnje nekim konkretnim dokazima? Na primjer u čemu se razlikuje pohlepa kapitalista koji želi maksimizirati profit od pohlepe radnika koji želi maksimizirati svoju plaću?

Mislim da će ih u bliskoj budućnosti većinu pobit a u daljnjoj budućnosti će se takvi ljudi preventivno zatvarat u ludnice.

Konstatiram da je socijalizam nasilna ideologija.

Tko je glasao

Razlika u pohlepi radnika koi

Razlika u pohlepi radnika koi traži veću plaću i kapitaliste koi traži veći profit je u intezitetu .
Intezitet pohlepe kapitaliste je toliko velik da ga je nemoguće upoređivat sa radničkom pohlepom .
Slažem se da je socializam nasilna ideologija ali koja to ideologija nije nasilana? Zar kapitalisti nisu nasilni ??

Zar ti stvarno misliš da je kozmetiziran kapitalizam zadnji stadij društvenog uređenja .?

Tko je glasao

Pohlepa

Mislim da su obje pohlepe jednako vrijedne i moralne. Pohlepa je ono što nas tjera na ekonomsku aktivnost inače sve ode u stagnaciju i učmalu baruštinu.

Ipak mislim da je kapitalist taj koji ima pravo pokupiti dobit iz jednostavnog razloga jer je on taj koji je uložio novac i koji najviše riskira. Naravno, riskira i radnik, itekako ali to nije isto.

Ako si ti Tomy uložio u neki posao 30000 EUR-a i zaposlio mene i još dvojicu kao radnike (a mi nismo ništa uložili), pa reci mi jel se dobit dijeli na četiri dijela? Probaj tu ideju prodat ženi doma pa ćeš vidjeti hoćeš li živ izaći iz kuće kad te dohvati...

:-)

Stvarno ne znam koji je zadnji stadij društvenog uređenja niti želim o tome špekulirati. Kako nisam marksist, tako ne vjerujem da bi komunizam nužno trebao biti zadnji oblik. Iako, kad malo bolje razmislim, komunizam bi stvarno mogao biti zadnji, ali iz razloga što bi tako temeljito uništio civilizaciju da se nakon njega više ne bi moglo formirati nikakvo društvo.

Tko je glasao

238 komnetara (do sada), 0

238 komnetara (do sada), 0 ukupnih minusa i pluseva... moj naklon i postovanje prije svega.

Nisam ljubitelj metafora, ali ne mogu izdrzati nego se metaforicki izraziti.

Novalja, Pag. Vec je ovo dovoljno da potece bujica raznoraznih osjecaja misli vec prema sklonosti (zato i ne volim metafore dok jedni misle na sir, drugi na sol, treci na Zrće).
Novalja, susa, sve popalila i Novalja sva klonula daje milodare crkvi, moleci i prizivajuci kisu, a 10 km dalje solane, Pazani daju milodare crkvi i mole da kisa i dalje ne padne. Mole istog Boga. (Primjetio te jos 1774 Alberto Fortis, a 1995 shvatio i Ivica Todoric ulaskom koncerna u Solanu http://www.solana-pag.hr/povijest.html)

Otprilike je to tako i sa ovim stvarima koje muce nas ovdje. Jednima svice, a drugima zalazi i obrnuto.

Medutim sa jednom ipak bitnom napomenom koja je to presudno zrno soli u cijeloj stvari.

Samo liberalizam omogucava da skupa, pa makar i u medusobnom sukobu postoji i kapitalizam i ovo sto se sanja kao socijalizam, plus sve ostalo. Libaralizam je taj koji omogucava njihovo civilizirano trvljenje i podnosenje, tako da ga izravno ne morate voljeti, ali dokle god se prihvaca nacelo snosljivosti, a ne iskljucivosti to je to o cemu ogovrimo - otok Pag (ovi u Novalji su smislili kako prezivjeti i u globalnom zatopljavanju ... da ne velim nesto stroze).

Samoupravni socijalizam Yugo tipa najdetaljnije su proucvaali Kinezi. Bili su odusevljeni zatecenim i videnim. Sve su proucili, do najsitnijeg detalja i onda u potpunosti odbacili ideju samoupravljanja i umjesto toga uveli svoj tip menadera, a ostalo prigrlili i prilagodili. (Ne bih se mijenjao ni s jednim Kinezom, bez obzira na sve nase nevolje ... IBM)
Gledati povijest i razvoj Juzne Koreje od npr 1940-tih do danas znaci gledati gotovo iste slike koje smo i mi imali. Teska industrija, petoljetke, ... mislim da bi se naslo i Kozaracko kolo samo kad bi se bolje potrazilo. Danas, JK baca na koljena (na simbolican nacin) i Ameriku i Japan. Samsung vs Apple vs Sony - dakle moze se samo treba biti pametan.

Da na kraju zavrsim (metaforicki kako sam i poceo) samo bi podsjetio da se kroz sve Tomy&Jerry crtice (i durge) provlaci jedno vazno pravilo:
ako ih ne mozes pobijediti pridruzi im se!
Prihvati liberalizam, tako da toleriras ono sto zavrijeduje toleranciju (a pri tome mozes biti u potpunosti protiv njega).

PS Moje videnje liberalizma.

Tko je glasao

Neregulirana i neogranicena

Neregulirana i neogranicena ekstrapolacija nesporno pozitivnih i nezaobilaznih liberalnih postulata (jednakost, sloboda..) u ekonomsku sferu (distribucija dobara) neminovno i u teoriji i u praksi vodi k dokidanju istinske slobode za vecinu osim za nekolicinu uspjesnih. To su srecom shvatili uglavnom svi, osim sacice zadrtih libertarijanaca. Pravda, kako ju oni tumace, nije nikakva pravda, jer ignoriranje bioloskih, socijalnih i meritornih hendikepa i odbijanje njihove (djelomicne) neutralizacije primjerenom socijalnom politikom, a sve u ime slobode i jednakosti, primjerena je vucjem coporu, a ne suvremenom ljudskom drustvu.

I to uopce ne znaci ogranicavanje slobode inicijative, niti prisilno ujednacavanje kako se u diskusijama karikira, sto lijepo pokazuju primjeri uspjesnih liberalnih demokracija u Skandinaviji.

The Observer

Tko je glasao

Ekonomske slobode

Neregulirana i neogranicena ekstrapolacija nesporno pozitivnih i nezaobilaznih liberalnih postulata (jednakost, sloboda..) u ekonomsku sferu (distribucija dobara) neminovno i u teoriji i u praksi vodi k dokidanju istinske slobode za vecinu osim za nekolicinu uspjesnih. To su srecom shvatili uglavnom svi, osim sacice zadrtih libertarijanaca.

Ali sva sloboda nužno proizlazi iz ekonomske slobode. I ta ekonomska sloboda ne znači ekonomsku sigurnost, već prije svega mogućnost izbora. Ukoliko nema ekonomske slobode, onda nema nikakve slobode.

Pravda, kako ju oni tumace, nije nikakva pravda, jer ignoriranje bioloskih, socijalnih i meritornih hendikepa i odbijanje njihove (djelomicne) neutralizacije primjerenom socijalnom politikom, a sve u ime slobode i jednakosti, primjerena je vucjem coporu, a ne suvremenom ljudskom drustvu.

Znači nasilna socijalna redistribucija je dobra stvar? Super, evo Linić se hvali da se proračun puni bolje od očekivanog. Jedva čekam vidjeti silno blagostanje koje će iz toga proisteći... :-)

I to uopce ne znaci ogranicavanje slobode inicijative, niti prisilno ujednacavanje kako se u diskusijama karikira, sto lijepo pokazuju primjeri uspjesnih liberalnih demokracija u Skandinaviji.

Mislim da Skandinavija lagano prestaje biti model uspjeha, naime wellfare state se i tamo raspada po šavovima. Najavljuje se da će morati raditi do 75. godine i tako dalje.

A o ograničenju inicijative ne znam što više reći: ako mi Linić mazne pola prihoda čime da ja financijski "potkrijepim" svoju inicijativu? Sredstvima iz fondova, možda? To je bolesno.

Tko je glasao

Ali sva sloboda nužno

Ali sva sloboda nužno proizlazi iz ekonomske slobode. I ta ekonomska sloboda ne znači ekonomsku sigurnost, već prije svega mogućnost izbora. Ukoliko nema ekonomske slobode, onda nema nikakve slobode.

Pitanje je što se to podrazmijeva pod pojmom slobode, a pod njim i pojam ekonomske slobode - po tebi nužan da bi bilo kakva sloboda uopće bila moguća. Očigledno, ti se priklanjaš onoj definiciji koja polazi od toga da je svatko neprikosnoveni i apsolutni vlasnik svoga tijela, svoga rada i njegovih plodova i svaki pokušaj države ili bilo koga drugog da to pravo vlasništva na bilo koji način ograniči smatra nedopustivom kradjom i zadiranjem u sferu osobne slobode.

No, lako je pokazati da to pravo vlasništva i sloboda koja iz njega proističe nikako nisu i ne mogu biti apsolutni i da podliježu nekim moralnim ograničenjima koja stoje iznad prava vlasništva. Npr. osiguranje digniteta ljudskog bića, kao jedan od vrhovnih moralnih principa, ne dozvoljava da netko “u slobodnoj razmjeni” sam sebe proda u ropstvo. Tek fanatični libertarijanci će reći da je to u redu jer je rezultat slobodne odluke pojedinca, ali je jasno da takva “sloboda” nije nikakva sloboda, nego rezultat nejednakog položaja prodavatelja i kupca, ili bolesnog uma. Tako ograničenje da sami sebe prodajemo u ropstvo postaje tek jedim od mnogih mogućih dokaza da “vlasništvo” nad svojim tijelom, radom i rezultatima tog rada nije apsolutno i da se može ograničiti u ime nekih viših ideala nego što je prividna sloboda “slobodnog” tržišta.

Ideja prave slobode puno je zahtjevnija od ideje pukog slobodnog trgovanja.

Znači nasilna socijalna redistribucija je dobra stvar? Super, evo Linić se hvali da se proračun puni bolje od očekivanog. Jedva čekam vidjeti silno blagostanje koje će iz toga proisteći... :-)

Da, redistribucija dobara je dobra i nužna, jer stvara preduvjete za pravednije društvo. Ali ne bilo kakva redistribucija, već takva koja će djelovati tako da razlike medju ljudima uvjetovane biološkim nasljedjem, socijalnom odredjenošću i pukom srećom eliminiraju, ili barem smanje na takvu mjeru da svima omoguće koliko-toliko ravnopravnu utakmicu. Onaj što se je rodio s ograničenim psihičkim i fizičkim sposobnostima nije za to kriv, ali u ”tvom” društvu bi već u samom startu bio osudjen na ”parijski” položaj. Rockefellerov sin nema ni mrvice zasluge, ali će za razliku od nekog rodjenog u alkoholičarskoj familiji imati šansu za školovanje u najboljim školama (i nas ve što iz toga slijedi), dok taj drugi neće ni u najlošiju školu jer je socijalno hendikepiran. To je kao da jedan ima krila, a drugi olovne cipele. To nije pravedno, i društvo treba tu nepravdu smanjiti na prihvatljivu mjeru.

Ne znam što će biti s blagostanjem u Hrvatskoj, ali dokle god Hrvatska kao država bude barem u Ustavu nudila svim svojim gradjanima pravo na dostojno javno školovanje i zdravstvo, brigu o djeci i nemoćnima, brigu o kulturi itd., ja ću imati nade. Mrak će pasti kada toga nestane, jer je obična laž da to nije moguće.

Mislim da Skandinavija lagano prestaje biti model uspjeha, naime wellfare state se i tamo raspada po šavovima. Najavljuje se da će morati raditi do 75. godine i tako dalje.

Koliko mi je poznato, u Americi kao jednom od ”uzornih” društava ekonomskog liberalizma, nije neuobičajeno da ljudi rade i do do preko 80 – ali to su uglavnom oni iz nižih slojeva. Oni s vrha su već s 50 na Floridi. U Skandinaviji, kada se dostigne doba za mirovinu (ne 75, nego 67 i to tek za 10 godina), svi gradjani imaju mirovinu dovoljnu za dostojan život.

Ništa se ti ne boj za Skandinaviju – jasno je da se sistem korigira i podešava u skladu sa situacijom na koju se ne može utjecati, ali je to još uvijek jako daleko od medju libertarijancima tako žarko željenog pada socijalne države.

A o ograničenju inicijative ne znam što više reći: ako mi Linić mazne pola prihoda čime da ja financijski "potkrijepim" svoju inicijativu? Sredstvima iz fondova, možda? To je bolesno.

Aktualna situacija u Hrvatskoj nije prikladna za generalnu diskusiju o redistribuciji dobara, jer je funkcioniranje hrvatskog drušva previše pod utjecajem raznih patoloških pojava i procesa. A ti nikako nisu rezultat principjelne i pravedne redistribucije, nego upravo suprotno.

Eto, vidiš, nakon što ti je Linić uzeo 50%, imaš priliku osjećati se kao onaj koji nije imao tu sreću da je zdrav, mlad i da bude dobro školovan kao ti, i koji ”prije Linića” zaradjuje manje nego ti ”poslije Linića”. Ti još uvijek imaš svoju mladost, inteligenciju znanje i ”drive” – trebalo bi biti dovoljno za inicijativu, a uz ozbiljan trud, i za uspjeh.

The Observer

Tko je glasao

Ne treba se zavaravati

Pročitaj ovaj link:

www.stockholmnews.com

Švedski premijer govori o potrebi da građani Švedske rade do 75 godine. Pravda to produljenjem životnog vijeka, ali svejedno se to tamo kao i svugdje svodi na to da je odnos radnog stanovništva prema umirovljenicima sve nepovoljniji i da se cijeli sustav mirovinskog lagano raspada. Znam da se s tim teško suočiti ali je to tako.

Što se tiče "pravedne preraspodjele u društvu" i svih njenih štetnih efekata tiče, evo ti jedna anegdota:

Profesor ekonomije odlučio je podučiti svoje studente socijalizmu. Predložio im je da pišu testove, ali neće dobijati svoje prave ocjene, već će se vršiti pravednija distribucija ocjena i svi će dobiti prosječnu ocjenu. Pisali su prvi tekst i bilo je naravno svakakvih ocjena, ali je prosječna bila 3.4, pa su je svi dobili. Lošiji studenti bili su prezadovoljni rezultatom, ali su najbolji zato bili jako frustrirani i odlučili su se manje truditi. Svaki slijedeći test imao je sve manju prosječnu ocjenu jer su se iznad prosječni studenti sve manje trudili. Eksperiment je prekinut na vrlo niskoj prosječnoj ocjeni.

Ne znam da li je ova anegdota istinita, ali upravo fenomenalno ilustrira problem sa socijalnim uprosječivanjem, odnosno preraspodjelom, te problemom koji se javlja. Cijelo moje životno iskustvo, a imam ga hvala Bogu dosta, upućuje na istinitost ove ilustracije.

Aktualna situacija u Hrvatskoj nije prikladna za generalnu diskusiju o redistribuciji dobara, jer je funkcioniranje hrvatskog drušva previše pod utjecajem raznih patoloških pojava i procesa. A ti nikako nisu rezultat principjelne i pravedne redistribucije, nego upravo suprotno.

Ne slažem se. Mislim da upravo postojanje ogromne redistribucije kakva je u Hrvatskoj samo pospješuje korupciju i ostale patološke pojave i procese, a ovi opet samo pospješuju povećanje redistribucije i tako sve dok ponestane kredita i cijeli sustav se raspadne, što se upravo događa.

Tko je glasao

libzard, tvoji stavovi se

libzard, tvoji stavovi se često temelje na pretpostavkama, koje ni ne pokušavaš dokazati.
Mislim da upravo postojanje ogromne redistribucije kakva je u Hrvatskoj...

Koja ogromna redistribucija? Naš proračun "redistribuira" oko 30% društvenog proizvoda. To je malo u odnosu na veći dio razvijene Europe ( 50-60%), pa čak i USA ( 40%, federalni budget + državni +lokalni).
Upravo suprotno, mala redistribucija je glavni uzrok slabog ili skoro nikakvog državnog intervencionizma u provođenju industrijskih i investicijskih politika.

Tko je glasao

Ipak ne

Hlad, ako uzmeš u obzir da se otprilike 70% plaće redistribuira onda to baš i nije kikiriki.

Koja ogromna redistribucija? Naš proračun "redistribuira" oko 30% društvenog proizvoda. To je malo u odnosu na veći dio razvijene Europe ( 50-60%), pa čak i USA ( 40%, federalni budget + državni +lokalni).

Tvoje postotke nisam provjerio. Ne bi bilo loše da kažeš izvore informacija koje si koristio, možda u obliku linkova, bilo bi zanimljivo vidjeti detaljnije podatke o tome.

Upravo suprotno, mala redistribucija je glavni uzrok slabog ili skoro nikakvog državnog intervencionizma u provođenju industrijskih i investicijskih politika.

Želiš ri reći da bi nam svima bilo bolje kad bi proračun bio još veći i kad bi država još više intervenirala nego sada? Hlad, to je monstruozna ideja. Država ne otvara nova radna mjesta. Porezne stope i kojekakvi nameti već su sada takvi da realni sektor umire.

Tko je glasao

Naš BDP je negdje oko 340

Naš BDP je negdje oko 340 milijardi kuna, a proračun 110 milijardi. I to je oko 30% "redistribucije". To ti sve piše na stranicama našeg zavoda za statistiku. Sve države imaju svoje statističke zavode, pa si daj truda i traži gdje piše " total goverment revenues" i GDP, i podijeli jedno s drugim. Vrlo lako ćeš uočiti korelaciju "veličine redistribucije" s uspješnošću države.
Sve nordijske zemlje imaju taj odnos veći od 50%, Francuska 52%, Njemačka 45 ( to je samo federalni proračun ), Austrija blizu 50%. Ovako nizak postotak kao Hrvatska, ima Bugarska, Lithuania, Slovačka...i nisu baš neki uzor efikasnosti.
Pored toga, države koje redistribuiraju veći dio novo stvorene vrijednosti imaju još i izuzetno bogate mirovinske fondove, koji su nastali "redistribucijom". Tako npr Norwegian Pension Fund ima investicija od oko 500 milijardi dolara, nizozemski 250 milijardi eura itd.
Država itekako stvara radna mjesta. Zato i postoji, inače je ne bi ni trebalo.

Tko je glasao

Hmm...

Grčka - 46.8%
Španjolska - 41.1%
Italija - 48.8%
Portugal - 46.1%

Imaš pravo, korelacija postoji :-)

Treba uzeti prave uzore:

Kuba: 78.1%
i apsolutni rekorder: Zimbabve 97.8%

Zimbabve je budućnost. Najrazvijenija ekonomija svijeta! :-)

Tko je glasao

Koja je korelacija

Koja je korelacija "uspješnosti države" i uspješnosti njenih građana? Reći da se uspjeh države mjeri po veličini njenog proračuna je obična bedastoća, pardon.

Država može dati posao ljudima samo na jedan način - da im prije svega oduzme novac, znači elementarno pravo na imovinu, zatim da kreira jedan društveno-ekonomski plan po kojem se svaki pojedinac nužno podrediti o onda baciti kocku pa čekati rezultat.
Nema drugog načina na koji država, odnosno "vlast" (što je vrlo bitna razlika, a najčešće se ne deklarira) može stvoriti radna mjesta.

Inzistirati na tome da se cijelo društvo koje se sastoji od pojedinaca, podredi jednoznačnoj viziji jedinke ili stranke na čelu je beskrupulozna manupulacija slobodom ljudi. Zašto bi ikoji čovjek morao biti podređen ekonomskom planu nekog drugog čovjeka (na vlasti) ? Koje je racionalno objašnjenje toga da se moram odreći svojeg novca, iako ekonomski u potpunosti istesan i sposoban njime upravljati, te isti zbog poreznog sustava prepustiti državi da njime upravlja kroz nacionalne projekte - od kojih ja nemam povrat na uloženo (prisilno oduzeto) ? Kako misliš da su nacionalni projekti poput farbanja tunela, fimi medije, Pelješkog mosta itd. ispred mojih osobnih interesa da svoj novac uložim u ono što smatram da je dobro za mene? Zašto bi farbanje nekog tunela meni trebalo biti važnije od financijskog pitanja moje vlastite firme?

Takav stav prema vlasti ljudima prije svega govori da ljudi sami sebe ne poštuju, jer stavljaju na čelo republike osobe (jednake njima samima) kojima dozvoljavaju da nad njima samima bezuvjetno izvršavaju ovakve metode upravljanja osobnim pitanjima i planiranjem života.

Država bi trebala postojati isključivo zbog elementarnih pitanja sigurnosti njezinih stanovnika - što jest jedini zajednički interes tih istih ljudi (vojska, policija, jako pravosuđe). Sva ostala pitanja ljudi u društvu mogu rješavati u dobrovoljnom i neprisiljenom odnosu i suradnji. Ekonomska pitanja nisu zajednička, a kada se proglase takvima onda se zasigurno radi o monopolu moći i osobnom intereseu nekog jačeg pojedinca ili skupine (loših namjera) da prisile ostatak na nemoralna pravila koji sami kreiraju.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Možda da ti potkrijepiš linkovima

da je ulaganje Države monstruozna ideja ili da ipak samo nastaviš u svom uistinu mentalno monstruoznom stilu...

Provinciopolis

Tko je glasao

Linkovi

Zdrav razum Provinciopolise, zdrav razum...

A za linkove vidi Županijski Sud u Zagrebu... sve će ti biti jasno.

Tko je glasao

Vidi ti sve tvornice

i ostala mnogobrojna propala poduzeća privatizirana. Proizvodnju zamjenilo tržište nekretnina, zemljišta itd itd
Nem asmisla s tobom o tome jer sam u 1. komentaru rekao u biti sve ono kaj sada poavljam, a to je da sa takvima poput tebe milosti niti treba tražit, ali još manje je treba dati !i

Provinciopolis

Tko je glasao

Privatizirana na način da je

Privatizirana na način da je političar na vlasti dao svom kumu firmu za 1 HRK.

I ti sada od takvog političara tražiš milost za sebe? Posao? Pomoć? Povac? Niže cijene? :)

S obzirom da ne razlikuješ posljedice politčke pljačke i kronizma od liberalnog kapitalizma, onda samo izvoli i nastavi tražiti vlast da ti pomogne, upravo to i zaslužuješ, a pomoć ti već odavno dolazi kroz socijalni sustav i to na način komplementaran načinu na koji HR vlast privatizira ili radi što god da već radi ;)

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Kad bi znao s kolikom količinom gluposti

raspolažeš, znao bi i koliko se veselim tvom postojanju

Provinciopolis

Tko je glasao

Stalno ti je ta "glupost" na

Stalno ti je ta "glupost" na jeziku, kako žalosno.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Švedski premijer govori o

Švedski premijer govori o potrebi da građani Švedske rade do 75 godine. Pravda to produljenjem životnog vijeka, ali svejedno se to tamo kao i svugdje svodi na to da je odnos radnog stanovništva prema umirovljenicima sve nepovoljniji i da se cijeli sustav mirovinskog lagano raspada. Znam da se s tim teško suočiti ali je to tako.

Ako si pažljivo pročitao članak do kraja, mogao si vidjeti da se radi o polemičkom istupu o problematici koja jest aktualna, ali ono o čemu Reinfeldt govori je relativno daleka budućnost. Svima je jasno ( osim valjda Hrvatima i Grcima) da se ne mogu uživati dobre penzije u sve duljem vremenu (zbog produljenja očekivanog trajanja života), a da ne dodje do odgovarajućeg povećanja rada koji je izvor financiranja tih mirovina. Stvari moraju biti u ravnoteži, a u uvjetima poremećaja i promjene demografske piramide na gore, mogućnosti koje ostaju su povećanje produktivnosti ili trajanja radnog vijeka. Ova diskusija samo pokazuje da ozbiljna društva (ovdje skandinavska) za probleme koji se pojavljuju pravovremeno traže rješenja.

Ali, nije mi jasno, u kojem bi smislu ovo trebalo biti prilogom za ili protiv pravedne redistribucije dobara.

Što se tiče "pravedne preraspodjele u društvu" i svih njenih štetnih efekata tiče, evo ti jedna anegdota:

Ja mislim da ova anegdota nije ni blizu fenomenalne ilustracije „socijalnog uprosječavanja“, kako ju ti doživljavaš. Nasuprot, mislim da se radi o tendencionznom projektu nekoga tko želi „dokazati“ tezu u koju je već i prije eksperimenta nepokolebljivo uvjeren. I nažalost, moram reći da ako ovo odražava sve tvoje životno iskustvo, onda je to iskustvo jako plošno i površno.

Zašto? E, pa sasvim je jasno da je uprosječavanje ocjena kakvo profesor je proveo, besmisleno. Nema nikakvo moralno niti praktično uporište. Iz „čistog mira“ dobrim studentima ocjena je srezana, a onim lošima nezasluženo podignuta. Unaprijed je jasno da će doći do pada prosjeka.

Neki drugi profesor, koji se bavi sociologijom iz drugih motiva osim da popljuje ideju redistribucije u samom začetku, mogao je npr. napraviti test inteligencije medju svojim studentima, i onda korigirati njihove ocjene na testu znanja prema pokazanoj inteligenciji: rezultati onih jako inteligentnih bi bili odgovarajuće diskontirani, a onih drugih aprecirani. Time bi došlo do manje disperzije ocjena (ali nikavo uproječavanje), i ostvarene razlike bile bi očišćene od prednosti koju neki studenti imaju zbog slučajnih genetskih razlika. Pod pretpostavkom da je svrha testa ocijeniti uloženi napor, ocjene bi u većoj mjeri odražavale stvarni doprinos svakog studenta, umjesto da honoriraju njihovu genetski uvjetovanu inteligenciju.

Uz odgovarajuće objašnjenje metode ocjenjivanja, vjerojatna posljedica u ponovljenom testu niti približno ne bi bila kao kod „tvog“ profesora, tj. vjerojatno ne bi došlo do pada prosjeka , nego možda čak i do porasta. Neki superinteligentni lijenčina bi shvatio da mora ozbiljnije „potegnuti“ za dobru ocjenu, a onaj ograničeni bi isto dobio motivaciju za veći trud, jer njegove ocjene iznenanda nisu tako beznadno lošije od onih njajboljih.

Naravno da se radi o hipotetskoj situaciji, i da niti jedno sveučilište ne radi takve „korekcije“. Zato što nije posao sveučilišta da vrši „korekcije“ ove vrste. Ali zato, to je raširena praksa u pedagogiji nižih stupnjeva obrazovanja (upravo u Skandinaviji), gdje se ograničava brojčano ocjenjivanje i pozitivno diskriminira „slabije“ učenike, kako bi se stvorili uvjeti u kojima ima mjesta za sve, odnosno u kojima nema gubitnika.

Ne slažem se. Mislim da upravo postojanje ogromne redistribucije kakva je u Hrvatskoj samo pospješuje korupciju i ostale patološke pojave i procese, a ovi opet samo pospješuju povećanje redistribucije i tako sve dok ponestane kredita i cijeli sustav se raspadne, što se upravo događa.

A kako onda objašnjavaš činjenicu da skandinavska društva, s redistribucijom koja je u najmanju ruku na nivou one u Hrvatskoj, spadaju u najmanje korumpirana društva, medju najpovoljnijima su za poslovanje i općenito, spadaju medju najpoželjnija mjesta za život?

Nivo korupcije u nekom društvu nema nikakve veze s količinom redistribucije. Točno je da redistribucija može biti "poligon" na kojem se koruptivna djelovanja dogadjaju, ali za tvrdnju da je redistribucija uzrokom korupcije nema nikakvih dokaza. Uzroke korupcije treba tražiti u netransparentnosti i nepostojanju prave odgovornosti (accountability) na svim nivoima društva.

The Observer

Tko je glasao

distribucija ocjena...

Lošiji studenti bili su prezadovoljni rezultatom, ali su najbolji zato bili jako frustrirani i odlučili su se manje truditi. Svaki slijedeći test imao je sve manju prosječnu ocjenu jer su se iznad prosječni studenti sve manje trudili.

Ovo je zamjena teza - tj. vađenje iz konteksta i samim time - pojednostavljivanje.

Možeš ti ne-voljeti socijalizam ili ga ne-cijeniti, ali ga pokušaj interpretirati korektno. Ovaj primjer nije dobar - jer izostavlja nešto što je socijalizmu imanentno, a to je kolektivistički duh.

Ako ćemo pošteno (u jednom utopijskom socijalističkom društvu) ta grupa studenata bi se našla poslije prvog testa i odredila one dobre s moći podučavanja - i počela podučavati "najslabije karike" - tako da bi ocjene rasle, a ne se smanjivale. Bez te bitne odrednice "kolektivno ispred individualnog" - ovaj primjer je promašen totalno. Naime - ako si djecu već grupirao u razrede (što rade sva školstva) te ih ne podučavaš individualno - onda ta grupa ne može biti samo zbroj pojedinaca, već ih moraš i gledati kao grupu, te se od grupe očekuje i interakcija u grupi.

Naravno - različiti sustavi bi imali različito ponašanje unutar grupe - ali ponašanje postoji, a ovaj eksperiment to potpuno isključuje, kao da je razred grupa idiota koji inače ne komuniciraju već samo dolaze na testove.

Tko je glasao

Skeptičan sam

Ovaj komentar je odgovor na komentare Bet i Zaphod, da ne pišem dva s istim sadržajem. Ne ljutite se, nadam se. :-)

Dakle, krajnje sam skeptičan u pogledu vrijednosti kolektivističkog duha. Moje životno iskustvo govori mi nešto posve drugo i sasvim je u skladu s pričom o profesoru i studentima (koju usput budi rečeno, nisam ja smislio i navodno je istinita - dogodila se na Texas Tech sveučilištu). Ako kvalitetniji i manje kvalitetan posao rezultiraju jednakom nagradom javlja se nezadovoljstvo. Kad ne bi bilo tako, uravnilovka bi se već odavno pokazala kao rješenje.

No zanemarimo to. Recimo da kolektivistički duh funkcionira. U čemu je onda problem u Hrvatskoj? Ne možete poreći da u Hrvatskoj nema jake socijalne komponente u proračunu i velikih socijalnih i drugih davanja ali koja ipak ne zadovoljava želje poklonika takve ekonomije. Zar ne bi taj kolektivistički duh i ovdje onda trebao polučiti željene rezultate? Ili da postavim pitanje na drugi način: ne leti li kriminal kojem smo svjedoci upravo na krilima kolektivističkog duha?

A ako nema kolektivističkog duha, ne bi li bilo logičnije uvesti slobodnu tržišnu ekonomiju kojoj takav duh nije neophodan?

Tko je glasao

...ti si vjerojatno i

...ti si vjerojatno i protivnik dioničkih društava? Velike američke korporacije imaju i po petsto tisuća dioničara. I to je neka vrsta kolektivnog poduzetništva.

Tko je glasao

Ne...

Dionička društva su dobrovoljni oblici udruživanja i u principu je lako iz njih istupiti. Države to nisu.

Tko je glasao

socijalizam vs. slobodno tržište vs. državno-planski kapitalizam

Eh, opet ti komentar "nije fer" (ne, ne ljutim se što odgovoraš na oba komentara - suštinski su prilično slična).

Naime - sada smo pričali o "socijalizmu" i uprosječnjivanju ocjena. Ovo će sada možda zvučiti "deplase" - ali prije samo par desetljeća su ljudi vjerovali (zapravo im je skoro bilo naređeno) - kolektivni rad, "preodgajanje", rad u kružocima.

Smatralo se da učitelj odnosno škola NISU USPJELI ako bi netko imalo nisku ocjenu. Danas je to vrlo jak trend na zapadu kroz tzv. Quality School - school without Failure i sl. - gdje se smatra to isto (u toj teoriji nije toliko naglasak na kolektivu).

Dakle - ne sumnjam da je pokus u pravu, ali smatram da je pokus proveden u krivom okruženju. Ako bi uzeo 10 studenata i rekao "sad ćemo vas promatrati sat vremena i vidjeti kako provodite vrijeme" - zaključak bi bio - "čitaju novine". Međutim, da isto istraživanje napraviš dok su sami pred kompjuterom, rezultat bi bio "gledaju porniće". Dakle - meni je to sve jako izvađeno iz konteksta.

A Hrvatska... nisam shvatio koje veze ima državno-socijalna komponenta sa kolektivističkim duhom? Mi trenutno živimo u okruženju da kada lokalni dućan napiše "1l ulja = 15 kn, 10l ulja = 100 kn" ti ne možeš nikakvom mjerom skupiti tri susjeda pa da zajedno kupite 10l ulja. Valjda imamo neku grešku u glavi, ne znam.

Tko je glasao

Uloženi trud i nagrada

Poanta je u odnosu uloženog truda i nagrade. Nije to samo pitanje odnosa studenata prema ispitima, tu je riječ o jednom eksperimentu koji ima puno šire implikacije i zapravo nije vezan uz školsvo. Ako sposobniji pojedinci nisu adekvatno nagrađeni za svoj trud i rad u odnosu na manje sposobne pojedince onda će ili otići ili smanjiti svoj trud. Nije slučajno da su bivše socijalističke republike masovno završavale u stagnaciji.

A Hrvatska... nisam shvatio koje veze ima državno-socijalna komponenta sa kolektivističkim duhom?

Pa zar nema?

Mi trenutno živimo u okruženju da kada lokalni dućan napiše "1l ulja = 15 kn, 10l ulja = 100 kn" ti ne možeš nikakvom mjerom skupiti tri susjeda pa da zajedno kupite 10l ulja. Valjda imamo neku grešku u glavi, ne znam.

Mislim da je kolektivistički duh jako precijenjen, kako po svom dosegu tako i po svojim efektima. Zagovornici kolektivističkog duha skloni su zanemariti cijeli niz prirodnih ljudskih osobina koje su u velikom neskladu s njim.

Tko je glasao

Zašto

"kolektivistički duh" funkcionira u kolektivnim sportovima, kao što su nogomet, košarka i sl.? Bez tog duha ne bi bilo ni tih igara.

Zašto bi "kolektivistički duh" podrazumijevao "uravnilovku"? Veću plaću dobije onaj igrač koji je dao više golova ili koševa. Normalno.

"Individualistički" poriv i "kolektivistički" poriv su dvije, prilično "ravnopravne" i posve legitimne ljudske osobine. To jest, čovjek se podjednako želi "izdvajati iz čopora" i "pripadati čoporu".

Glupo je raspravljati što je od toga "suštinskije".

Tko je glasao

ispravljam se.. nisam pazila

ispravljam se.. nisam pazila na satu.. u pravu si .. i jos ne svatko sa jednakim intenzitetom.. bilo jednog ili drugog "duha", no oba su prisutna

"Individualistički" poriv i "kolektivistički" poriv su dvije, prilično "ravnopravne" i posve legitimne ljudske osobine. To jest, čovjek se podjednako želi "izdvajati iz čopora" i "pripadati čoporu".

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mislim da se nisi bavila

mislim da se nisi bavila Kolektivnim sportovima ni neposredno ni posredno..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Igrala sam

malo košarku u srednjoj školi.

Tko je glasao

"Ožičeni smo za

međusobno spajanje" - kaže Daniel Goleman u "Socijalnoj inteligenciji".

Tko je glasao

Netočno

To jest, čovjek se podjednako želi "izdvajati iz čopora" i "pripadati čoporu".
Glupo je raspravljati što je od toga "suštinskije".

Netočno, čovjek je po prirodi društveno biće a ne monističko!

Tko je glasao

Golgota,

čovjek je po prirodi svašta! To je jedan jako široki dijapazon!

Tko je glasao

Ali sva sloboda nužno

Ali sva sloboda nužno proizlazi iz ekonomske slobode. I ta ekonomska sloboda ne znači ekonomsku sigurnost, već prije svega mogućnost izbora. Ukoliko nema ekonomske slobode, onda nema nikakve slobode.

Apsolutno netocno. Ekonomska politika je samo jedna od politika. Slobode koje se definiraju u ekonomskoj politici, imaju nizak stupanj korelacije ako ikakav sa bilo kojim drugim slobodama.

Enivej, kako u ostalim sferama, tako i u ekonomiji, drustvo po obicaju kreira parametre kojima ogranicava stetno djelovanje. Tako ti imas slobodu raditi lose stvari, ali ces biti zbog toga sankcioniran. Ista stvar je i sa ekonomskim slobodama. Mozes raditi lose stvari, ali ces zbog njih biti sankcioniran, jer time ugrozavas zajednicu.

Standardni primjer je kreiranje ekonomskog kartela koji je u real politici vrlo realna stvar, bez obzira sto cu se sloziti kada bi bilo sve idealno, da bi i to moglo sljakati. Ali stvari nisu idealne, ne postoji globalna politika koja bi osigurala set mjera kojima i se osigurao pozitivni feedback utemeljen na lojalnoj konkurenciji i tako dalje.

Znači nasilna socijalna redistribucija je dobra stvar? Super, evo Linić se hvali da se proračun puni bolje od očekivanog. Jedva čekam vidjeti silno blagostanje koje će iz toga proisteći... :-)

Nekorektno je politicki dogovor nazvati nasiljem. Samim pristankom na sudjelovanje u drustvenom procesu gdje je ekonomija podsustav, moras prihvatiti zajednicka pravila igre. Ako to ne zelis, onda si ti de facto nasilan prema svima ostalima, jer ostalo relativiziranje gdje su svi osim tebe nasilni vodi u apsurdnu situaciju koja negira i samo drustvo.

Mislim da Skandinavija lagano prestaje biti model uspjeha, naime wellfare state se i tamo raspada po šavovima. Najavljuje se da će morati raditi do 75. godine i tako dalje.

Jep. Krupni kapital i stara slava ucinili su svoje. Kultura rada im propada, a samim time i cijeli sustav.

Tko je glasao

Opasna definicija slobode

Slobode koje se definiraju u ekonomskoj politici, imaju nizak stupanj korelacije ako ikakav sa bilo kojim drugim slobodama.
Enivej, kako u ostalim sferama, tako i u ekonomiji, drustvo po obicaju kreira parametre kojima ogranicava stetno djelovanje. Tako ti imas slobodu raditi lose stvari, ali ces biti zbog toga sankcioniran. Ista stvar je i sa ekonomskim slobodama. Mozes raditi lose stvari, ali ces zbog njih biti sankcioniran, jer time ugrozavas zajednicu.

Mislim da je ovo vrlo opasna definicija slobode koja u principu može opravdati bilo kakav represivni režim koji možeš zamisliti. Na primjer, po toj definiciji Matija Gubec je ugrozio feudalno društvo sa kreiranim parametrim kojima ograničava štetno djelovanje i bio je sankcioniran tako što je raščetvoren jer je ugržavao zajednicu. Ustvari je bio slobodan u okviru definiranih parametara. Naravno da karikiram, ali ispada tako.

Ne mogu prihvatiti takvu definiciju slobode. Isto tako ne mogu prihvatiti da su sva ograničenja tu zato da sankcioniraju loše stvari i štetna djelovanja. Dapače. Veliki dio zakonske regulacije odnosi se na puko pogodovanje nekim interesnim skupinama bliskim vladajućim strukturama. Mislim da nema smisla govoriti o ograničavanju slobode kao da se tu radi o sprječavanju i sankcioniranju štetnog djelovanja.

Nekorektno je politicki dogovor nazvati nasiljem. Samim pristankom na sudjelovanje u drustvenom procesu gdje je ekonomija podsustav, moras prihvatiti zajednicka pravila igre. Ako to ne zelis, onda si ti de facto nasilan prema svima ostalima, jer ostalo relativiziranje gdje su svi osim tebe nasilni vodi u apsurdnu situaciju koja negira i samo drustvo.

Legalizirano nasilje nije manje samo zbog toga što je legalno, a na samocenzuru zamotanu celofanom korektnosti ne mogu pristati. Sloboda nekog pojedninca, ali i društva u cjelini, ovisi o tome može li živjeti na način koji to želi. Nemojmo tu u diskusiju uvlačiti pitanje kojekakvih zločina, jer ne govorim o ničem tako trivijalnom. Ali činjenica jest da je društvo to manje slobodno što je veći porezni i regulatorski teret što ga nameće svom stanovništvu. Ni jedno društvo nije apsolutno slobodno, niti je to ikad bilo - ali je to dobar ideal kojem treba težiti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci