Tagovi

Poplave i obrana od poplava - na hrvatski na?in

Ve? desetak dana svjedoci smo poplava koje su zahvatile Posavlje, posebno Turopolje, Podravinu i dio Istre, Slavonije.. Dramati?ne TV snimke ušle su u naše domove, svjedo?e?i o elementarnoj katastrofi koja je nanijela - i još nanosi – velike štete doma?instvima, gospodarstvu, svima nama. Svjedoci smo ogor?enja stanovništva poplavljenih podru?ja koje s negodovanjem prima pojavljivanje Jadranke Kosor i Ivana Šukera me?u njima.
Pišem ovaj tekst i stoga što sam u svom prvom stanu u Zagrebu, na Trnju, doživio neugodnu poplavu stana u niskom prizemlju, nakon jednog ljetnog nevremena, i sam osje?aj nemo?i zbog prodiranja vode, pamtim kao vrlo neugodan, traumati?an.
Voda ?e se povu?i Božjom zaslugom, tj. prestankom obilnih kiša i sun?anim vremenom, no pitanje je da li ?emo izvu?i pouke iz ove najnovije elementarne nesre?e. Naime, jedan dio nesre?e je snaga prirode i s njenom razornom mo?i, susre?u se i dobro organizirana i bogata društva. Kao i mnogo drugoga, i elementarna nepogoda u nas, u Hrvatskoj, prelama se na nama svojstven na?in. Naime, uznemiruju?e su snimke gdje su ku?e opkoljene dubokom vodom, ljudi su ostali u njima, nitko, ama baš nitko ih nije obišao, samo helikopter uz zraka snimaju?i za neku TV mrežu.

MNOGO PITANJA
Ima tu mnogo pitanja, meni napamet padaju samo neka.
l. Osnovno je mogao li se dio razorne snage nepogode predvidjeti i s tim u skladu pripremi ti se za nadaloze?u katastrofu. Postoje meteorološke stanice, Državni hidrometeotrološki zavod, razmjena podataka sa susjednim zemljama, primjerice o vodostajima na rijekama.. Val bujice se pojavio u Sloveniji, gledali smo izvještaje i bilo je logi?no da se predvidi kako ?e taj val pro?i kroz Hrvatsku. Ne radi se samo o Zagrebu, radi se o širem podru?ju Hrvatske uz Savu i sje?am se prvih TV intervjua gdje nas se umiruje rije?ima kako je sve spremno za prihvat bujica, spominjao se odvodni kanal kao ?arobno rješenje, uglavnom ve?eg razloga za brigu nema. Istina, Zagreb nije poplavljen, što je sasvim logi?no, jer nakon poplave l964., kada je Zagreb doživio kataklizmu, u?injen je u?inkovit sustav obrane Zagreba od poplave Save. Me?utim, o ovaj puta kao i ranije, zaboravljena su ostala podru?ja, posebno dio od Zagreba do Siska, i taj dio Hrvatske plivao je i još pliva. Tek dio informacija o tome stiže do javnosti i moje je drugo pitanje:

2. Da li smo pravovremeno i objektivno informirani o doga?anjima, posebno, stižu li do javnosti protesti ogor?enog stanovništva kojima se malo ili nimalo prisko?ilo u pomo??? Spominje se dezorganizacija, kaos, sve do toga da nije jasno da li je napravljen koordinirano plan obrane od poplave, jer da jest, onda se ne bi doga?alo da je na nekim mjestima bilo vre?a., ali ne i zemlje, odnosno bilo je zemlje, ali ne i vre?a za tzv. ze?je nasipe.

3.Tre?e pitanje odnosi se na samoorganiziranje gra?ana – postoji li Civilna zaštita, što su radili mjesni odbori, dobrovoljna vatrogasna društva, da li je iskazana solidarnost s ugroženim stanovništvom, i na koji na?in?? Dojma sam da se mnogo toga prepustilo improvizaciji, da prethodno nisu napravljene vježbe i sl. (mimohodi vatrogasaca nisu vježbe, ako s negdje masovno vježbalo ponašanje u slu?aju poplava, ispri?avam se).

4. Neobjašnjivo je pitanje zašto stanovnici iz ugroženih ku?a nisu ih na vrijeme napuštali, ili ih uop?e nisu napuštali?? Da li se radilo o slabim komunikacijama sa tim stanovništvom, da li o strahu da ku?e ne budu oplja?kane, o ?emu se radilo??

5. Peto pitanje odnosi se na trošenje sredstava koja se prikupljaju kroz razna davanja u svrhu izgradnje sustava za obranu od poplava – od raznih mjesnih, op?inskih do gradskih doprinosa, prireza i poreza, do toga da se pitamo u ?ijim rukama je vodoprivreda, nije li to tako?er podru?je za klijentelisti?ko zapošljavanje, podru?je koje je dio državne strukture a što zna?i bez odgovaraju?e kontrole, jedna sasvim lijepa hladovina? Nije li dio sredstava sakupljen u jedne svrhe (obrana od poplava- izgradnja kanala, ustava, melioracije itd.) otišao na neku drugu stavku u prora?unima?
Jer, malo surfanja pokazuje da imamo Hrvatske vode,( šef Jadranko Husari? žali se na nedostatak novca, voljan je odstupiti), vodoprivreda je izdvojen dio u Pankreti?evu ministarstvu, zatim postoji Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni centar za obranu od poplava itd.i tsl. Kakva je koordinacija me?u njima, kada nam voda do?e do grla, a mi to jedva primijetimo?

TU SU OBE?ANJA J.KOSOR PROVIDNA
Naime, ova elementarna nepogoda, kao i obilazak poplavljenih podru?ja od strane premijerke, pokazala je da se reagiralo onako kako se op?enito reagira i ponaša u hrvatskom društvu – zakašnjelo, demagoški, nesagledavanjem –nesuo?avanjem s realnoš?u, pretpostavljanjem na osnovu impresija, a ne stvarnih podataka i informacija, slabim organiziranjem i nedostatkom stru?nih kadrova. Ali, i stanovnici, navikli na SVEMOGU?U DRŽAVU nisu pravovremeno sko?ili na noge, nego su o?ekivali da im, primjerice, i za?epljene cijevi ispod mostova, ispred ku?a, od?epi - neko ministarstvo, Vlada ili predsjednik Republike?? Naravno, to ni u kojem slu?aju ne amnestira vladu Jadranke Kosor, nadležna ministarstva, nadležne agencije, posebno Državnu agenciju za zaštitu i spašavanje. I zar zaista premijerka treba biti svakom loncu poklopac, zar se ona mora oglašavati i procjenjivati da li su školske dvorane spremne primiti ugrožene, nadati se da nam one ne?e biti potrebne, obe?avati pomo? hrvatske vojske, a onda se pojavi 200 vojnika itd. Prirodna nepogoda ne trpi lažna obe?anja, u slu?aju da nema pitke vode, mogu?e su epidemije, u slu?aju da nema kruha, mogu?a je glad…

NEKADA NNNI, danas zamalo NIŠTA
Nekada davno imali smo akciju NNNI – Ništa nas ne smije iznenaditi-, postojalo je podru?je koje smo zvali ONO i DSZ -op?enarodna obrana i društvena samozaštita (znali smo to u šali i zvati podru?je za OVO ili ONO), me?utim, ra?ene su masovne vježbe u koje je uklju?eno bilo zamalo sve stanovništvo, sje?am se da su i te vježbe imale i propagandne svrhe, ali ipak je na taj na?in osposobljavano stanovništvo kako da se naju?inkovitije suprotstavi vatri, vodi, potresu… Nisu mi danas poznate sli?ne vježbe, no, zato gledamo izvještaj o me?unarodnoj vojno - policijskoj vježbi u Gašincima (Slavonija) koja uklju?uje i - nastup policije prema prosvjednicima...??? Postojali su (i postoje) zakoni koji su regulirali posupanje u slu?aju prirodnih nepogoda, postojale su obveze u smislu robnih rezervi, bilo je odre?enog reda, odvajala su se financijska sredstva za izgradnju skloništa, prikupljala pomo? za postradale od potresa, poplava… itd. Bilo je i ponešto tajnovitosti oko toga, ali danas mislim da za tu tajnovitost nema razloga. Ili jedino, ako se tom mistifikacijom ne pokriva naša op?a neorganiziranost ili neu?inkovitost, NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI koja je, nažalost, došla do izražaja i u ovom vremenu elementarne nepogode kao što su poplave.
Nije dovoljno staviti ispred VODE, pridjev HRVATSKE, valja im dati odgovaraju?i sadržaj i zna?aj, brinuti se o vodama kao važnom resursu Hrvatske, ali i gledati ih, ako do?u van kontrole, i kao opasnost na koju valja biti pripravan.

Komentari

Meni je interesantna podatak

Meni je interesantna podatak o prosječnoj plaći zaposlenih u H. vodama. Ako je vjerovati financijskom izvješču za prošlu godinu kojega su objavili na svojim stranicama, bruto plaća im je ccca 12 000 kuna ( cifra se dobije kad se trošak za plaće podijeli s brojem zaposlenih.

Takodjer je interesantan i podatak o ukupnim prihodima H. voda koji prelaze 2,3 MILIJARDE kuna ( 2008. im je prihod bio 2,6 milijardi kuna) pa mi je nejasno na što troše toliki novac pošto vidimo da nasipe i mrežu kanala nisu ni pipnuli još od osamostaljenja.

Čitam na poslovnom da ovih dana uzimaju milijardu kuna kredita za hitne sanacije, znači usprkos ogromnom priljev sredstava oni para nemaju, pare popapala maca ili je drug predsjednik uprave koji sada nudi ostavku poput pajdaša mu Mravka iz HEP-a pare transferirao na neke druge egzotične destinacije ili za potrebe stranke.

mislim da je vrijeme da drug Bajić malo zaviri i u njihove bilance. eno Slavonci ne dobiše pare ni za svoje poplave, a već će trebati isplaćivati nove odštete.

možda bi ih (H. vode) kolektivno trebali tužiti svi građani jer ih isti financiraju po nekoliko osnova.

Gamad lopovska nesposobna, bitno da oni imaju velebne zgradurine skoro u svim regionalnim centrima i vozni park od kojega ti zastaje dah.

Tko je glasao

ovo je komentar ne samo na

ovo je komentar ne samo na tvoj topic već i Julijanin. jedno je zajedničko u ovim slučajevima. nemar službi. nije karakterističan samo za našu zemlju. i u drugim zemljama je tako, samo što tamo glave lete brzinom svjetlosti. ako se prisjetimo poplava samo u EU, znakovito je kako svaka zemlja za sebe ima svoj sustav obrane od poplava i uglavnom stradaju države gdje rijeke koje teku kroz više država imaju svoj sliv ili deltu. kako se volimo svrstavati na zapad tako nemamo naviku prihvatiti njihov način rada i odgovornosti, tim više jer se radi o državnoj ustanovi koja zapošljava perspektivne stranačke kadrove na najviša mjesta. kao što u svemu nemamo nekakvu strategiju, tako nemamo niti strategiju gospodarenja oborinskim vodama što nam govore stručnjaci UN-a na globalnoj razini. zapravo, ideja gospodarenja oborinskim vodama se vodimo samo na skretanje ne i očuvanje koje bi nam pomoglo u sušnim godinama. uglavnom se svaštari jer važno se samo pojaviti u medijima sa nebulozama. ukoliko je istina za ovako visoke plaće ja očekujem znanje stručnost i rad. ali ćemo izgleda svi umrijeti nego to doživimo.

Tko je glasao

. ukoliko je istina za ovako

. ukoliko je istina za ovako visoke plaće ja očekujem znanje stručnost i rad

Malo sam i rekao; njih 817 zaposlenih dijelilo je prošle godine 125,6 milijuna kuna pa ispada po jednom 12 800 bruto.
2008. prosjek je bio još i veći. njih 801 potrošilo je 131,3 mil. kuna što u prosjeku daje 13 660 kuna.

U vodozaštitu se ne razumijem, ali ma koliko bili stručni s obzirom da u strukturi zaposlenih prevladava srednja i niža stručna sprema, ovi prosjeci su vrijedni divljenja.

Pored ovako dobrih plaćurina pretpostavljam da rukovodeći kadar većinu vanjskih usluga obavlja preko svojih privatnih firmi uz obvezatno korupcionaški način poslovanja.
Nakon HAC-a, HEP-a, HŽ-a, HP-a, INA-e, mislim da bi red bio zaviriti i u ovu pandorinu kutiju.

Tko je glasao

Krekani, ako nisi znao

Krekani, ako nisi znao Hrvatske šume za vodoprivrednu naknadu izdvajaju cca !00 000 000, oo kuna godišnje. Totalni apsurd. Nego ne bih o tom apsurdu nego o načinu korištenja tih sredstava.
Dakle pročešljati trošenje tih sredstava koja su strogo namjenska. Jedan dio se vraća H.Š-koji također treba biti strogo namjenski utrošen.
Baš bi me interesirala ta revizija unutar H.V i H.Š.

grd & lin

Tko je glasao

Slažem se. H.Šume su mi

Slažem se. H.Šume su mi nekako promakle, ali i tu bi se našlo ohohooo materijala. neke sitne aferice oko neplaćanja sirovine su već bile tema, ali su izmakle široj pozornosti javnosti kao i druga nam Bajajića.

Ma sve što je vezano uz javno, odn. državno vlasništvo moralo bi postati tema istraga. Ne kupuje Jako Andabaka slučajno šume po Slavoniji.
;)

Tko je glasao

kreki

Kreki ma ko bi sve pisao. .
Znam da su H.V imale dovoljno sredtava za regulaciju mnogih vodotokova.
Ne može se riješiti jedan dio,a ne riješavati drugi.
Normalno je da će doči do poplava nizvodno od Zagreba kad tamo pitanje zaštite nije riješeno.
Među ostalim takve velike projekte se radi na međudržavnim nivoima.
Padne kiša u Sloveniji, poplavi okolica Zagreba.
Do sada se radilo više manje lokalno.
Riješavanje bujičnih tokova se radi na način da se uzimaju parametri o največoj količini oborina u jedinici vremena mjerenih u posljednjih sto godina. Dakle ne o nekom prosjeku padalina.

grdi

Tko je glasao

Duboka i daleka provincija

Pročitala sam prilog. Poplave u Slavoniji. Kao i u mom Banatu. Isto. Jednako. Nehat, nebriga. Božja volja! Duboka, siromašna provincija od koje je i Bog digao ruke.. Provincija je tamo gde ljudi ćute i trpe.

Za meliorizaciju nema sredstava. Sredstva crpe Prestonice. Velegradovi. Ponekad i mnogo manje od Prestonice.U Beogradu je to krug "Dvojke" . Provincija je daleko. Sela su daleko. Tuđa zemlja, kad se radi o troškovima iz javnog budžeta.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

spora reakcija

Svojim očima sam gledao trud i napore DVD-a u mojem kraju, i nažalost jedino njih i lokalnog stanovništva.
E sad pitanje je zašto ljudi nisu informirani kako i gdje će se poplave dogoditi? I sam živim u mjestu gdje je voda došla do kuća i gdje je bilo puno panike u zadnjih par dana. Pratio sam medije i nisam imao pojma da će mali potok pored moje kuće služiti kao odvodni kanal za rijeku Savu.
Po mome, zakazala je veza između onih koji prate vodostaje i onih koji bi trebali obavijestiti i nešto poduzeti po tom pitanju. Stanje je bilo takvo da nitko ništa nije znao, a kad ništa ne znaš teško je djelovati onda. Nije da nismo imali vremena pripremiti se, jer vodeni val je bio najavljen dva dana unaprijed. Ali se moglo upozoriti ljude gdje je najveća opasnost i gdje bi se trebalo ići u pripremne radnje oko obrane od poplava.

Tko je glasao

bez komentara

http://pollitika.com/o-glavnom-zaristu-krize-u-hrvatskoj-te-pristupima-o...
Dodatak (upadate) - duge bitke oko Zagreba, velikog čvorišta i pitke vode
Još jedan vrh vodenog vala je prošao kroz Zagreb
http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3204464/index.do
(btw, naše željezničke pruge i vlakovi i sve je sve slabije na redovne vode, kako će biti kada dođu redovne veće vode http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3204480/index.do )
Nasipi s obje strane rijeke Save duž Zagreba i dulje područja sliva su privremena ineterventna mjera nakon poplave 1964. U noći od 25. na 26. listopada 1964. nabujala je Sava probila nasipe i preplavila trećinu Zagreba.
http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1026%20Sava.html
http://www.vjesnik.hr/html/2004/10/24/Clanak.asp?r=zag&c=1
Repriza poplave iz '64. umalo se dogodila 4. prosinca 1966. godine. Zagreb je tada spašen zahvaljujući obnovljenim nasipima i skretanjem bujica u Lonjsko polje.
»Početkom 80-ih godina prestalo se s radovima na oteretnom kanalu Sava-Odra, a do te godine napravljeni su i rekonstruirani savski nasipi. I tada se stalo iako time sustav obrane Zagreba od poplava nije završen. Od slovenske granice do Podsuseda nasipi nisu napravljeni jer se čekalo da zajedno s HEP-om krenemo u izgradnju hidrocentrala na Savi.
Čeka se i dalje, 2008. je godina i još je rano, dok napredne snage ne čekaju, desetljećima neumorno rade - npr. uticaj odlagališta otpada Jakuševec na kakvoću podzemnih voda,
nakon skupe sanacije po projektu IGH. Kao u slučaju Kupska odbačen polazni projekt, koji je izradila tvrtka "Eelektroprojekt", i izvedno po "puno boljem" projektu čuvene tvrtke IGH d.d. (koja se btw mijenja u razne IGH), uz ključne dodatne doprinose unaprijeđenju zagađenja pitke vode i potrošnje nekoliko milijradi kuna više za to predstavnika vlasti, sve odreda veoma vičnih i referentnih u takvim unaprijeđenjima (dr Zlatko MIlanović Marina Matulović Dropulić, Žarko Maričić, Milan Bandić ..., i sluge vlasti, još od "socijalizma" prof. Ante Žužula)
Na temelju mjerenih vrijednosti utvrđeno je da se stanje kakvoće podzemnih voda u vodonosniku nizvodno od područja odlagališta otpada Jakuševec locirano u desnom zaobalju rijeke Save neprekidno pogoršava. Onečišćenje vodonosnika nizvodno od odlagališta uzrokovano njegovim utjecajem poprimilo je takve razmjere koji ozbiljno dovode u pitanje i postojeće i buduće crpilišne kapacitete zagrebačke vodoopskrbe jer je evidentirana granice onečišćenja dosegla, gledano u vodoravnoj razini, područje naselja Mičevec, a onečišćenje gledano u uspravnom presjeku, doseglo dno jedinstvenog vodonosnog sloja (dubina 70 m), odnosno dubinu na kojoj rijeka
Sava više nije hidraulička barijera prodoru onečišćenja i prema lijevoj obali Save (crpilištu
"Petruševec") i prema vodonosnim horizontima na području planiranog glavnog zagrebačkog
crpilišta "Črnkovec". Voda na području odlagališta te u zoni oko 1,5 km nizvodno svrstava se u
vode I. do V. vrste.
Detaljnije o pitkoj vodi Zagreba na stranicama 6. i 7. ovog državnog dokumenta/akta
http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/A_drenje_15062007.pdf
Bez izgradnje vodnih stuba u koritu Save kroz Zagreb ne može se vodama Save upravljati, a to je ujedno temelj razvitka i daleko najisplativije rješenje
http://www.vjesnik.com/html/2005/08/31/Clanak.asp?r=sta&c=1
http://www.vjesnik.hr/pdf/2005%5C08%5C31%5C16A16.PDF
Navodno bi trebala postojati i odgovornost za to, ili se prebaciti na praktično - kako to da je Slovenija isto rješila na poatez koji je puno manje važan i isplativ nego zagrebački potez
http://www.vjesnik.hr/pdf/2005%5C12%5C01%5C12A12.PDF
Rješenje je nešto približno ovome, i to desetljećima pa i cijelo stoljeće nije dvojbeno, samo o finesama se radi
Projekt Sava Zagreb
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200502/1.pdf
Drugarice i drugovi, dame i gospode, gospodo evropski partneri, seljaci i građani. Iz ovoga vam je nedvojbeno jasno da valovi napretka odnose pitku vodu, cca 90 % toga je kapituliralo i zadnja linija obrane pada na smeću Jakuševec te da svaki novi val visokih voda može presjeći veliko prometno čvorište i poharati cijelo širo područje.

http://pollitika.com/slavonski-new-deal-ili#comment-7336
Projekt Sava od slovenske granice do Siska se stopira iz više bitnih razloga. Prije 100 godina je realiziran posao skoro slične veličine, čime je formirana osnova sadašnjeg stanja, pa bi usporedba pokazala jad i bijedu kasnijih uspjeha, kao Napoleonove ceste u odnosu na one kasnije. Drugo, još bitnije, svi veliki državno-gradski projekti u području Zagreba bi se pokazali evidentno smiješnima. Dobivaju se 2 enormne prometnice u smjeru istok-zapad uz minorne troškove, dobivaju se enormna raznovrsna korisna zemljišta, dobiva se ne baš zanemariva količina električne energije, strateški se uspostavlja kontrola nad najvećim zalihama pitke vode itd. To bi izmjenilo puno toga, uz neke slične komparacije nešto kao Napoleonov prodor, i sve snage se opravdano osjećaju ugrožene. Činjenica da su sustavne komparativne analize spriječene desetljećima, nema ih ni minimalno, najbolje govori o svemu. Tijekom vremena su i zadnji pojednci digli ruke od bilo kakvih bavljenja time i sada se čeka.

http://pollitika.com/sveucilisna-bolnica-zagreb-u-osnivanju-u-likvidacij...
- nakon impozantnog Domovinskog mosta sa impozantnom rasvjetom za 40 mlrd kuna, ide niz novih impozantnih mostova, tu su Jure Radić i Kincl i Dakić ujedinili autorske snage i pamet, i s njima povezanih impozantnih cesta. Nakon što se izgrade, na njihovom mijestu ide brane radi konačnog rješenja regulacije Save, sa cstama peko sebe, pa će se isti mostovi srušiti nakon što ćemo imati čast uživati u tim remek djelima i njihovim rasvjetama i noćnim slikama. Najprije ide lisabonski Jarunski most, kao novi lisabonski samo puno bolji, Jure Radić autor a Kincl žiri ili 2. nagrada, ne sjećam se. potom ide jedna gdje su isti u obrnutim ulogama ... i tako niz toga;

Tko je glasao

Poplavni valovi mogu se precizno prognozirati

Osnovno je mogao li se dio razorne snage nepogode predvidjeti i s tim u skladu pripremi ti se za nadalozeću katastrofu.

Naravno da se je moglo.

Ali, netko je u Hrvatskoj jednom donio odluku da se ulaganjima u infrastrukturu za obranu od poplava pretpostave ulaganja mnogih milijardi u neke druge infrastukturne projekte, medju kojima su i neki vrlo sumnjive društvene isplativosti. Tako da sustav za obranu od poplave gornje Posavine (koncipiran nakon velike poplave u Zagrebu 1964. godine, i djelomično realiziran do pred sam rat) nikada nije završen. Ono što je ranije izgradjeno, nije tokom posljednja dva desetljeća adekvatno održavano.

U toj situaciji, ono što je bilo minimalno potrebno i razumno, jest forsiranje relativno malih ulaganja u uspostavu i organizaciju efikasne i pouzdane tehničke infrastrukture za prognozu vodnih valova (sustav mjerenja, simulacijskih modela i obavještavanja). Pravovremena prognoza poplave omogućuje aktiviranje sustava obrane, čime se posljedice poplave mogu značajno ublažiti. Takav sustav postoji (ili je postojao) u Hrvatskim Vodama, ali sudeći po kaotičnoj situaciji, u ovom je slučaju potpuno zakazao – je li zbog neadekvatne tehničke opremljenosti, ili zbog nesposobnosti odgovornih – i pokazao se beskorisnim.

Sve to izgleda kao još jedan primjer hrvatskog Potemkinovog sela, gdje su u prvom planu službeni Audi-ji i sjajne facade, a iza se krije opća tromost, neodgovornost, rodijaci i ostali hrvatski specijaliteti.

The Observer

Tko je glasao

Potemkinova sela imala su

Potemkinova sela imala su neki smisao. Ako ništa pokušaj uvjeravanja same carice u uspjeh njene carevine. Ovi audiji o kojima pišeš nemaju taj samisao. Besmisao ih i tjera da se pretvaraju u blindirana vozila i tenkiće. To je zapravo jedini cilj današnjih vježbi i organizacije NNNI.
Naravno da malo ili ništa ostane za vreće za zečje nasipe ili nedajbože suvislu regulaciju.
Onda i nije za upirati prstom, jer od upiranja prstom bi ruka zabolila od ramena do tog prsta. Odnosno napokon priznajmo da volimo lopine. Lopine su naši idoli. Ostalo je farsa. Tek kada počnemo pričati mi smo skloni lopovluku i tako prestano sami sebi podvaljivati, tek onda se možemo nadati kvalitetnom preokretu. Demistifikacija do kraja. Navikla se ekipa na „i oni su krali al su nama dali“, pa čim dobije mrkvicu ne pita odakle je mrkvica. Mrkvica bez pokrića nas je prije dvadeset godina uvukla u rat. Tu isto trebamo priznati: mrzimo susjede....a da bi počeli graditi normalne dobrosusjedske odnose. Što ćemo sa mržnjom unutra: priznati zajedničku ljubav, sklonosti i strasti.

Tko je glasao

Potpisujem..

@3l03
Cijeli upis potpisujem, posebno kvalitetnim zapažanjem držim nekoliko zadnjih rečenica - da nekada su nam išli na živce drugačiji susjedi, sada se suočavamo s nesolidarnošću i mržnjom u vlastitoj državi. To da će predsjednica vlade i njena svita biti tako neprijteljski dočekana među poplavljenima, i mene samog, kritičara J. Kosor i vlade, je iznenadilo.
Bez SUOČAVANJA sa svim istinama našeg društva i politike, svim našim Potemkinovim selima, nema nam preokreta.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Gen. direktor Hrvatskih voda Husarić: Iznenađenje...

@bet
Malo prije slušao sam i gledao J. Husarića, gen. direktora Hrvatskih voda (HRT-TV Dnevnik) koji tvrdi da i mnogo razvijenije zemlje ne mogu pretpostavljati poplave, da je u našem slučaju katastrofa ogromna, da je sve iznenadila itd.
Ponudio je, na poticaj Togonala ostavku, i trebalo bi tu ostavku prihvatiti. Kao primjer, da postoji u nas i posredna odgovornost, i da za muke stanovništva, ipak netko treba odgovarati. Možda to bude i primjer za ostale u državnim službama i u vladi???

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Treba ispravno dijagnosticirati problem

Gosp. Husarić je rekao da i najrazvijenije zemlje doživljavaju poplavne katastrofe, što jest činjenica. Prognoziranje nije spomenuto. Rečeno je i da ja ovaj poplavni val bio izuzetno visok (spomenuta je učestalost pojave jednom u više od stotinu godina), što je takodjer činjenica. Ništa od toga nije sporno, ali u biti nema puno veze s onim što se zapravo dogodilo.

Prema onome kako sam ja shvatio dogadjaje kroz medijsko izvještavanje, visina i žestina poplavnog vala iznenadila je odgovorne, zbog čega je reakcija bila usporena i zakašnjela. Osim toga, došlo je do proboja nasipa (jer su bili preslabi), a ne do njihovog prelijevanja. Dakle, usprkos izuzetno visokom poplavnom valu, katastrofa je vjerojatno mogla biti znatno manja da je postojeća fizička I organizacijska infrastruktura djelovala onako kako je morala djelovati.

A drugo je pitanje strateškog opredjeljenja (ne)ulaganja u vitalne protiv-poplavne objekte.

The Observer

Tko je glasao

veceras negdje oko sedam

veceras negdje oko sedam sati, sjedim na terasi, upalim radio...i cujem na radiju antena!
"mole se gradjani da donesu pitku vodu za poplavljeno naselje novo cice kraj zagreba"!
?
pitku vodu?
nije hrana, nisu deke, nije sator, a ni lijekovi..vec jebena pitka voda, jer su stanovnici tog poplavljenog mjesta cijelu noc ostali bez vode?!
uz sve one puste krizne stozere i kaliniceve skupe tenkice, tim ljudima fali pitka voda!?
svaki komentar je suvisan!

Tko je glasao

@edi3 i to u jednoj zemlji

@edi3 i to u jednoj zemlji koja spada u vodne bogataše.

http://pollitika.com/voda
http://www.zelenastranka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id...
http://www.aquaadria.hr/bogatstvo-hrvatskih-voda/

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao
Tko je glasao

Izvješće DZS o vodoprivrednim poduzećim

VODOPRIVREDNA PODUZEĆA U 2009.

U 2009. u vodoprivrednim poduzećima bila su zaposlena ukupno 2 462 radnika.

Prema školskoj spremi, od ukupnog broja radnika sa završenim fakultetom bilo je 226 (9%), s višom školom ili I. stupnjem fakulteta 111 (5%), sa srednjom školom i s nezavršenom srednjom školom 1 449 (59%), dok je s osnovnom školom, nezavršenom osnovnom školom i bez škole bilo 676 (27%) radnika.

Ukupan broj ostvarenih sati rada iznosio je 4 364 257, što je u odnosu na 2008. manje za 11%.

U 2009. od ukupnog broja građevinskih strojeva (642), bilo je: 192 bagera, 66 buldožera, 7 refulera, 67 ostalih kopačica, 78 miješalica za beton i 232 ostala stroja. U odnosu na ukupan broj građevinskih strojeva (534) u 2008., taj broj u 2009. veći je za 20%.

U 2009. od ukupnog broja transportnih sredstava (860) bio je 396 putničkih automobila, 11 autobusa, 139 kamiona (od toga 79 kipera), 142 traktora, 55 prikolica i 117 ostalih prijevoznih sredstava. U odnosu na ukupan broj transportnih sredstava (650) u 2008. taj broj u 2009. povećan je za 32%. ( u tom segmentu najviše je rastao broj putničkih (osobnih) automobila za 71% odnosno s 231 na 396 komada op. kr...ek) :)

U 2009. utrošak električne energije iznosio je 1 257 087 kWh, nafte 9 190 t i maziva 199 886 kg.

U odnosu na 2008. utrošeno je više električne energije za 8%, nafte za 32% i maziva za 81%.

Izvor i metode prikupljanja podataka

Podaci o vodoprivrednim poduzećima prikupljaju se izvještajnom metodom na obrascu Izvještaj o vodoprivrednim poduzećima (VOD-POD).

Izvještajne jedinice jesu pravne osobe i dijelovi pravnih osoba koji se prema Zakonu o vodama (NN, br. 107/95.) bave djelatnošću upravljanja vodama, odnosno zaštitom od štetnog djelovanja voda i uređenjem vodotoka (područje F, razred 42.91 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.).

http://www.dzs.hr/
izvješće za okoliš od 20. travnja 2010.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci