Tagovi

Politički raskol o klimatskim promjenama u SAD (i druge vijesti)

Američki senatori, okupljeni u Climate Action Task Force, u ponedjeljak 10. ožujka u šest popodne započeli su seriju govora, kojima se nadaju osvjestiti Kongres o prijetnji klimatskih promjena. (U.S. Senate Democrats pulling all-nighter on climate change)

Senate Climate ActionPredviđa se da će maraton završiti u utorak ujutro oko devet sati. sudjeluje 30 demokrata (od 53 koliko iz ima u Senatu) i dvojica nezavisnih. Nijedan od 45 republikanskih senatora ne sudjeluje. Ne sudjeluju ni neki demokratski senatori, za koje se ocjenjuje da bi im to moglo štetiti na izborima u studenome.

Savjetnik predsjednika Obame John Podesta, dugogodišnji zagovaratelj klimatske akcije, javlja se na Twitteru tijekom maratona svojim porukama. »Klimatski osporavatelji zatvoraju oči (i umove) pred onim što se događa našem planetu.«

Predsjednik Barack Obama nije uspio učiniti klimatske promjene nacionalnim prioritetom u svojem prvom mandatu. Kongres je duboko podijeljen i ne mogu se očekivati velike promjene. Obama koristi svoje predsjedničke ovlasti za klimatske akcije, a demokrati se nadaju mobilizirati svoju liberalnu bazu za kongresne izbore u studenome.

Republikanski zastupnici ustrajavaju da se oko klimatskih promjena diže nepotrebna panika, da ne postoji znanstveni konsezus oko ljudskog utjecaja, te da su mjere koje se provode ili nastoje nametnuti štetne za ekonomiju.

Dodatak: neke novije vijesti o klimatskim promjenama (znanost, politika, ekonomija...)

Climatologist Who Predicted California Drought 10 Years Ago Says It May Soon Be ‘Even More Dire’

Prije deset godina, znanstvenici su predvidjeli ne samo da smanjivanje ledenog pokrivača na Arktiku može izazvati velike suše u Kaliforniji, nego su i precizno predvidjeli promjene bez presedana u visinskim strujama, koje su stvarno prouzročile sušu koju Kalifornija trpi posljednjih godinu dana. Jedna od autorica studije, prof. Lisa Sloan, kaže da bi sitaucija slijedećih desetljeća mogla biti još gora nego što su predvidjeli.

European flood risk could double by 2050

Gubici zbog velikih poplava u Europi mogli bi se više nego udvostručiti do 2050., zbog klimatskih projena i društveno-ekonomskog razvoja.

Europe to Suffer from More Severe and Persistent Droughts

Tijekom ovoga stoljeća, prema novom radu objavljenom u "Hydrology and Earth System Sciences", suše će u Europi postajati sve češće i žešće, zbog klimatskih promjena i intenziviranja korištenja voda. Naročito će biti pogođena južna Europa: najniži vodostaji mogu pasti za 40%, a razdoblja manjka vode produljiti se za 80%. Temperature u južnoj Europi porasti će više od svjetskog prosjeka. (Rad je dostupan ovdje)

U.N. says China, US climate cooperation raises hopes for global deal

Uža suradnja između Kine i SAD, dva najveća emitera stakleničkih plinova (oko 40% ukupnih svjetskih emisija), u borbi protiv klimatskih promjena, povećava izglede da dogovor na nivou UN bude postignut krajem slijedeće godine, rekla je u srijedu Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog tajništva za klimu. Na Klimatskoj konferenciji u Parizu iduće godine trebao bi biti donesen sporazum za zajedničku akciju nakon 2020. godine. Na posljednjem pokušaju da se postigne dogovor o odlučnoj akciji, u Kopenhagenu 2009., nedostatak volje kako Pekinga tako i Washingtona bio je uzrok neuspjeha.

Climate engineering: Minor potential, major risk of side-effects?

Kao mogući odgovor na klimatske promjene koje izazivaju emisije stakleničkih plinova, nudi se nekoliko mogućih metoda "geoinžinjeringa", masovnih zahvata da se proizvede kontraučinak. Kompjutorske situacije pokazuju da predložene metode ne bi donijele značajniji utjecaj ili bi uzrokovale druge opasne promjene u klimi. Studiju o tome objavili su istraživači sa GEOMAR Helmholtz Centre for Ocean Research iz Kiela.

Environmental impacts of the financial crisis evident

Finski institut za okoliš objavio je studiju o utjecaju produljene financijske krize na okoliš. Utisci ekonomskog opadanja su evidentni. Postoje poiztivni i negativni. Recesija je smanjila korištenje prirodnih resursa i olakšala druga opterećenja okoliša, ali su mnogi procesi okolišnih politika usporeni, uključuju međunarodnu akciju o klimatskim problemima.

Veliki intervju sa Steveom Sawyerom - šefom GWEC-a

Portal vjetroelektrane.com prenosi dijelove intervua koji je objavljen na web stranicama rechargenews.com, a kojeg je sa Steveom Sawyerom, šefom Global Wind Energy Councila (GWEC-a) vodio Christopher Hopson u Brusselsu prošli mjesec.

Steve Sawyer tvrdi da je frustriran i ljut, i to na Obamu i "luđake" u kongresu SAD-a, na Oettingera u EU, Kanadu i Australiju, a sve zbog silnih potencijala i koristi koje se mogu ostvariti u sektoru vjetroelektrana, ali se ne radi na njihovom ostvarivanju. (...) Ipak, izvan SAD-a stvari nisu tako sive, a predvodnik rasta energije vjetra u idućim godinama bi trebala biti Kina kao i zadnjih par godina, dok se veliki rast prema Sawyeru očekuje u Filipinima i Tajlandu. (,,,) S druge strane Sawyer očekuje da će se većina problema s Europskim poticajima i politikom riješiti ove godine i da će Europa potaknuti daljnji tehnološki napredak (...)

Political scientist's new book examines role of private enterprise in environmental preservation

Politologinja J. F. Green u upravo objavljenoj knjizi "Rethinking Private Authority: Agents and Entrepreneurs in Global Environmental Governance" ukazuje da se privatne tvrtke u mnogim lsučajevima pojavljuju kao lideri u suočavanju sa svjetskim brigama oko klime. Neke stvaraju i provode pravila prijateljska za klimu koja prevazilaze ona iz međunarodnih ugovora i državnih regulativa. Druge dobrovoljno prihvaćaju slična pravila, koje su razvile nevladine organizacije. Dapače, to nije bez presedana: privatna poduzeća sama su stvarala neka pravila o odnosu prema okolišu još od 1900..

Cloud mystery solved: Global temperatures to rise at least 4°C by 2100

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Nature", donosi napredak u spoznaji o dosad nejasnom pitanju kako kruženje vodene pare i formiranje oblaka utječe na globalno zatopljenje. Zaključak je da je globalna klima osjetljivija na porast emisija ugljičnoga dioksida više nego što se dosad mislilo. Naime, prema poboljšanom modelu, veći dio vodene pare, čija količina u atmosferi raste zbog više temperature, neće doći do viših slojeva atmosfere i stvoriti oblake, koji reflektiraju sunčevu svjetlost sa sunca. Taj učinak hlađenja je dakle manji, nego što je u aktualnim modelima.

Novo predviđanje jest da, ako se emisije ne smanje i razina CO2 se udvostuči u odnosu na predindustrijska vremena, temperatura bi do 2100. g. mogla porasti za najmanje 4°C, a do 2200. za više od 8°C.

Klimatski skeptici stalno galame kako klimatski modeli nisu pouzdani. Naravno, nisu. Problem je na osnovu toga zaključiti kako ih se smije zanemariti i nastaviti raditi kako smo navikli. S druge strane, kao i kod svake vijesti o novim naprecima u znanosti, treba imati na umu da će drugi znanstvenici ozbiljno pretresati nove tvrdnje i možda ih ne prihvate. Zvanični izvještaji Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), što je normalno, izražavaju ono s čime se većina slaže, pa su predviđanja uvijek umjerenija od onih najradikalnijih.

Neki raniji napisi na našem blogu o klimatskim promjenama

Što činimo klimi – i što ne činimo

Dvije Reutersove vijesti danas. Global climate spending falling further behind target Umjesto da porastu, globalna ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena pala su 2012. godine i daljeku su ispod nivoa potrebnog da se izbjegnu najopasniji učinci (...)

Klimatske promjene u prethodnih 11.000 i slijedećih 100 godina

Prikaz članka u ožujskom broju časopisu “Science”, naslovljenog “Rekonstrukcija regionalnih i globalne temperature u posljednjih 11.300 godina”, o kretanju temperature i predviđanjima (...)

Konsenzus znanstvenika o klimatskim promjenama i ljudskom uzroku

Klimatski “skepticizam” (zapravo, “denializam”, poricanje) ozbiljno je uzdrman u SAD. Ali kako iza njega i dalje stoje značajni interesi, a također i socijalno-psihološki i ideološki motivi (...)

Klimatski skeptik u NY Timesu objavio svoje obraćenje

Članak objavljen u New York Timesu prava je bomba za sve one koji se bave klimatologijom: jedan od ključnih svjetskih klimatskih skeptika R. A. Muller objavljuje svoje preobraćenje! »Nazovite me preobraćenim skeptikom (...)

Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija".

Komentari

SAD I CIA

Tko je glasao

Computational Fluid Dynamics

Tko je glasao

Computational Fluid Dynamics

Tko je glasao

Kada će se taj Artik otopiti

Kada će se taj Artik otopiti da ga odem preploviti ...?

Ja mislio da se već otopio , a što se tiče vjetroelektrana ma to je tako jeftin način proizvodnje energije posjeci 100 hektara šuma i odnesi ih na prodaju da bi dobio čist prostor na kojem će se puževom brzinom stvarati energija. RAzumijem da vjetroelektranu naprave na Pagu , ali kada ruše stabla u npr. Istri onda je to KRIMINAL I PLJAČKA !

PS. NEgo ti meni reci zašto se ne buniš na kriminal SAD-a sa plinom iz škriljca u Europij tj . u našem susjedstvu.

Justice for all !

Tko je glasao

@Bigulica:

što se tiče vjetroelektrana ma to je tako jeftin način proizvodnje energije posjeci 100 hektara šuma
Zaista, vjetroelektrane na kopnu su danas među najjeftinijim načinima proizvodnje električne energije, čak i ako se ne uračunavaju naknade za ispuštanje ugljičnoga dioksida, odnosno troškovi za hvatanje i skladištenje. Puno jeftiniji npr. od nukleaki.

Rijetko se grade u šumskim područjima. To je bio problem s VE Fužine, pa je dozvola za gradnju odbijena u postupku procjene utjecaja na okoliš. Pogrešna procjena investitora. Tri kilometra dalje je polje, gdje nikome ne bi smetale.

Ne znam da je u Istri u tijeku gradnja neke vjetroelektrane. Nema na popisu elektrana u gradnji, koje su dobile ili zatražile dozvolu za priključak na mrežu.

PS. NEgo ti meni reci zašto se ne buniš na kriminal SAD-a sa plinom iz škriljca u Europi tj. u našem susjedstvu.
Plin iz škriljevaca intenzivno se crpi od 2005. u Kanadi i SAD, a u Europi je još tema velikih kontroverzi, u pojedinim zemljama i na nivou EU. Postoje prosvjedi, u UK npr.. Ne znam da se tu događa nešto što bismo mogli nazvati kriminalom i da su SAD upletene.

Tko je glasao

(štuc...)

(štuc...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne znam da se tu događa nešto

Ne znam da se tu događa nešto što bismo mogli nazvati kriminalom i da su SAD upletene.

Ma Vi nigdje ne znate gdje se pravo onečišćuje zemlja , jer ako netko ko ima para može da Vas kupi , onda ne vrijedi pričati o tome...

Susjedstvo je imalo prosvjede - Rumunjska pa niti riječi podrške od hrvatskih zelenih ... Šta reći...

http://www.advance.hr/vijesti/rumunjska-eskalacija-prosvjeda-protiv-amer...

Svaka sličnost sa našim smradom Milanovićem - slučajna ...

Ako nečega nema u mainstream zapadnim medijima nema ni u stvarnosti , jel tako...?

Justice for all !

Tko je glasao

@Busola:

Bezvezno blebetanje na stranu, ako želiš pisati o temi crpljenja prirodnoga plina iz škriljevaca (šejla), piši! Ja jesam nešto pisao o tome, pa ti i moj blog i fb stranica mogu biti izvor nekih informacija - to bi ti svakako bilo pametnije čitati, nego mene prozivati jer ima stvari o kojima nisam pisao! Ovako, sa stajalištem "ja malo prosurfao pa sve znam i mogu pridavat pamet i pozivat na red svakoga", nećeš daleko stići!

Tko je glasao

I koliko si upućen ko zeleni,

I koliko si upućen ko zeleni, evo ti o škriljevcu...

http://www.business.hr/dogadjaji/eu-priprema-preporuke-za-iskoristavanje...

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europa-priprema-opseznu-regulativ...

Normalno ovdje nema priče o zagađenju i CO2 , zeleni ošli na odmor na račun korporacija pa malo zaboravili prosvjedovati i pisati stvarno stanje i šta zagađuje svijet.

E sada zbroji ekonomske interese SAD i "slučajnu" krizu u Ukrajini... Mislim da Vi jako dobro znate za koga radite i protiv koga samo prosvjedujete.

Justice for all !

Tko je glasao

Iako nije tema dnevnika...

... ali da se maki reklamiram, kad su već prirodni plin i Ukrajina simenutim prije nekoliko dana ibjavio sam članak;
Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije, Europe i SAD

O raskolu u energetskim koncepcijama starih i novih članica EU (spominjem i plin iz škriljevaca);
Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci

Ima još toga. Jasno je gdje su moje simpatije i uvjerenja, ali nastojim pisati, slično sloganu pollitike, objektivno iako ne neutralno.

Tko je glasao

Aeroklub Zagreb

Tko je glasao

jedna preventiivna informacija čitateljima:

Redovni posjetitelji "politike" već znaju, a ovo je informacija za ostale, jer bi netko mogao biti zbunjen.

Bloger pod nickom Robot ima običaj o temi klimatskim promjena neumorno kopipejtati plahte teksta, sa stranica američkih desničarskih "deniera". Iako smo mu puto puta ukazali na elementarne greške i falsifikate, ponaša se autostički i dalje drobi svoje. Više puta se pokazalo da ne daje nikakav konstruktivan prinos raspravi da su njegovi prilozi nevrijedni čitatelja, pa sve njegove komentare označavam kao spam. Da je tako postupio jednom, dvaput, triput, ne bih to činio, ali nakon desetak istih postupaka, očito je da je beznadežno.

Ako se javi, a netko ipak bude poželio čitati, nravno, može kliknuti i pročitati. Ali imajte u vidi gore rečeno: jednostavno nema argumenata, više puta dokazano.

Ako netko kaže da postoje određene sumnje i nesigurnosti o globalnom zagrijavanju i čovjekovom utjecaju na njih - to jest točno. Teorija se danas smatra potkrijepljenom 95%. Pitanje je sad poolitičke odluke: hoćemo i preuzimati mjere, ili ćemo polagati nade u onih pet posto, da ne treba činiti ništa. K tome, smanjivanje potreba za energijom, obnovlvjivi izvori i druge mjere imaju i druge očite dobre učinka.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci