Tagovi

Pet ideja za izvla?enje RH iz krize koji ne zna?e smanjenje pla?a!

Prvo, ja nemam nikakvo ekonomsko obrazovanje van ekonomije projekata. Ipak, pišem o toj temi. Zašto? Zato jer vjerujem da postoji toliko mogu?nosti da i „neznalica“ kao ja može dati nekoliko konstruktivnih prijedloga. Ali vidim gotovo bezbroj mogu?nosti što se može napraviti u slijede?ih godinu-dvije-pet koje ?e posti?i znatne rezultate, ali o?ito i nagaziti na ne?ije prste. Brojke navedene u ?lanku su moje needucirane procjene o kojima možete imati druga?ije mišljenje, a koje bih rado ?uo.

Prijedlog 1: Revizija branitelja
Postoji strašni broj povlastica koje su se stekle proteklih godina a koje meni osobno nemaju smisla. To su slijede?e:
Braniteljske povlastice: barem 1/3 povlastica je dana ljudima koji to ne zavrje?uju. Prijedlog je:
Uspostaviti kvalitetniju hijerarhiju branitelja i/ili istu kvalitetnije provoditi. Tipa tajnica u Zagrebu koja je radila u vojski može dobivati 100-200 kn doživotne nagrade za angažman u ratnom naporu, a ne punu braniteljsku mirovinu.
Branitelje koji su bili kra?i rok na bojišnici i vratili se bez ili sa zanemarivim invaliditetom (recimo ostali bez malog prsta na nozi ili tako nešto) dobivaju nagradu ovisno o periodu na bojišnici, s obzirom da oni koji su proveli ve?i dio rata na bojištu pristojnu i kvalitetnu mirovinu.
Branitelji-invalidi, i branitelji koji su proveli cijeli rat na bojišnici - pune mirovine. S obzirom da se mora utvrditi nesposobnost za rad invalida!
Revidirati invaliditet svih branitelja. Jednostavno uzmite doktora iz Zagreba, pošaljite ga u Dubrovnik i svi dubrova?ki invalidi njemu na provjeru. Miš-maš tako da ro?aci ne mogu do?i do doktora i zamoliti ga da im nešto sredi. Unajmiti inozemne revizore koji ?e provjeravati u prosjeku svakog 20 invalida, nasumi?no, i uspore?ivati s rezultatima koje je napravio doktor. Ukoliko se utvrdi da je doktor lagano odstupao od realnog stanja, nikome ništa, greške se doga?aju, ali ako je dao invaliditet ?ovjeku koji to ne zaslužuje drasti?ne kazne.
Predložena fin. Ušteda: 20%
Realna ušteda: 30-40% min
Razliku uložiti u udruge za lije?enje od PTSP-a i ostale fondove koji ?e pomo?i braniteljima u životu.

Prijedlog 2:Revizija povlaštenih mirovina
Vojnici, policajci, vatrogasci itd imaju povlašteni radni staž. Isto vrijedi i za politi?are ali u drugom smislu, pa ovdje ne?u pri?ati o njima. Povlašteni radni staž je jer izme?u ostalog obavljaju poslove za koje se smatra da su posebno opasni itd i da u starijim danima te poslove ne?e mo?i raditi. Pardon, iako ne dvojim u to, što je sa 65-godišnjim gra?evinarom? Taj je u prosjeku sigurno radio nemjerljivo teže poslove i svejedno radi dok se ne sruši.
Prvo, vjerujem da ovaj sustav treba ukinuti. Sad, ne velim da 65 godišnji policajac treba loviti lopove ili vatrogasac utr?avati u zgrade, ali uz te poslove je vezana administracija. Umjesto da ti ljudi jednostavno sa 40-45 godina odu u mirovinu može ih se prekvlaificirati ili polako uvoditi u novo, administrativno radno mjesto. Sad, ne treba se od njih o?ekivati da ?e u ra?unovodstvu odjednom raditi bilance i sl, ali sto posto postoji bezbroj poslova koji mogu raditi, a da olakšaju posao zaposlenicima kuji su za to zaduženi. Recimo, umjesto da su 3 ra?unovo?e u policiji, može biti jedna ra?unovo?a i 3 policajca koja su na ispitima pokazali sposobnost za takav posao. Oni ne?e biti u mirovini i raditi ?e osnovne izra?une za koje ?e ih se educirati, a jedan ra?unovo?a ?e samo to sastavljati kao slagalicu.
Rezultat: ukidanje povlaštenog radnog staža osim u slu?ajevima invaliditeta, opravdane nesposobnosti za rad i sl. Smanjivanje dodatnih troškova administracije itd. Uf, teško i procijeniti fin. rezultat, ali ako zanemarimo rastere?enje mirovinskog sustava, gdje bi rastere?ena sredstva ionako trebala i?i onima koji su upla?ivali cijeli život, siguran sam da ?e biti znatan, iako je ovo dugoro?ni projekt. Vratiti iz mirovine one koje se može, makar na dva-tri dana tjedno, kako ?e se otvarati potreba, a oni koji sad rade ništa od povlaštenih mirovina.
Predložena fin. ušteda: 25%
Realna ušteda: ispo?etka slaba, ali za kojih 10-15 godina sigurno negdje u rangu 40%
Dakle, kako ?e se pove?avati, cca 65% uštede smatrati rastere?enjem, a 35% uštede preusmjeriti u opremu i edukaciju za službe.

Prijedlog 3: Subvencije
Subvencije koje se dijele strukturirati i dijeliti prema efikasnosti i veli?ini proizvo?a?a. Recimo poljoprivrednici: uzgajiva?i pšenice. Umjesto da se subvencionira s neznam, pola traktora svaki marginalni proizvo?a? s hektarom-dva, traktor se subvencionira za recimo 100 hektara, ako toliko može napraviti. Ako proizvo?a? ima 10 hektara, ili ?e se udružiti s još 10 takvih i dobiti traktor besplatno, s obzirom da ga mora koristiti, ili ?e dobiti 10% subvencije i plati ostatak sam. Ništa od toga ako ve? ima traktor s kojim to može napraviti. Subvencije materijala (gnojiva i sl) ako jesu onda su vezane na efikasnost, ako uzgajaš (s uzimanjem u obzir eventualne nepogode koje su mogle utjecati na to) 5-5,5 tona pšenice po hektaru, dobivaš normalnu subvenciju. Za manje od toga za svakih 10% manje 20% manje subvencije, ali i obrnuto poticati veliku efikasnost.
Predložena fin. ušteda: 50%
Realna ušteda: ma sigurno puno više od toga. Ostatak usmjeriti u edukaciju i u službe koje se bave neobra?enim zemljištem, edukacijom i savjetovanjem poljoprivrednika, protugradne sustave itd, ili ovisi za koga su te subvencije.

Prijedlog 4: Porezi na turizam
?isto jednostavno strukturirati porez na turizam prema sadržaju. Ako imaš goli hotel, dakle samo spavanje i hrana, maksimalni definirani porez. Ako imaš dodatne sadržaje, ili ugovor i aktivnu suradnju s poduze?ima i organizacijama koje pružaju dodatne sadržaje, porez ti pada, s obzirom da se poti?u oni dodatni sadržaji koji su nam strateški važni. Tako?er staviti porez na kvalitetu, ?im gori smještaj više moraš platiti poreza.
Predložena fin. ušteda: nema je, vjerojatno ?e biti više troškova po pitanju poreza, ali siguran sam da ?e biti više potrošnje na kvalitetne sadržaje, i pozitivnih utjecaja na turizam, koji ?e sve u svemu donijeti bolje rezultate.

Prijedlog 5: Javne službe
?isto jednostavno, reorganizacija, i maknite sto rastrganih službi iz sto razli?itih ureda po centru zagreba u jednu novu zgradu isklju?ivo za te potrebe negdje malo dalje od centra, ali lako dostupnu tramvajem i autom. Kvalitetna informatizacija i testiranje sposobnosti. Reorganizirati tako da nitko ne dobije otkaz, ali da se ljudi tamo gdje nemaju što raditi premjeste ovisno o sposobnosti tamo gdje ima puno nedovršenog posla, i da se uprava smanjuje kako ljudi idu u mirovinu, a ostatak se reorganizira da popuni rupe.
Recimo, ako su svi u jednoj zgradi, pod zajedni?kom upravom, mogu dijeliti resurse, kako ljudske tako i ostale.
U svim ve?im gradovima organizirati službe tako da, ako nešto trebam svakih 10 godina, ured mora biti u krugu od 100 km. Ako nešto trebam eventualno jednom godišnje, ured unutar 30 km. A ne sad u svakom selu se može napraviti sve. Jednostavni efekt: one eventualno zahtjevnije i rje?e korištene službe koncentriramo na jednom regionalnom centru, a one ?eš?e korištene u lokalnim centrima, i siguran sam da ?e se posti?i jako brzo smanjenje broja zaposlenih u tim službama, kao i njihovi operativni troškovi.

Ušteda: uf, nebih htio ni ocjenjivati rezultate za par godina.

Tvrtke u vlasništvu države:ovo tema za sebe.

Evo, u pola sata iz glave natipkao 5 prijedloga za koje sam siguran da bi nam, na dulji rok, donijeli velike uštede, a da se nikome ne smanji pla?a ili pogoršaju uvjeti rada (osim ako to da se raditi mora smatra gorim uvjetima rada). Ali mislim da je o?ito zašto se to ne radi… sve stranke se boje da bi izgubile glasa?e ovim radnjama. Ali iskreno, dobili bi moj glas, i siguran sam da bi dobili glasove puno ljudi koji su razo?arani i neznaju za koga da glasaju. Takvi ljudi bi vidjeli smisao u tome da glasaju za nekog koji bi ovakve ili sli?ne, vjerojatno promišljenije ideje proveo. I tu mislim da je glavni potencijal. Ajde Laburdisti, da vas vidim…

Komentari

hmm, niti u jednom

hmm, niti u jednom prijedlogu nema povećanje zaposlenosti, ekonomski rast, rast izvoza i proizvodnje. to je izgleda tabu tema:)))... sve se vrti oko socijalnih prava i što kreativnijih poreza:))...

Tko je glasao

aha, tko se još od rada

aha, tko se još od rada obogatio? u posljednjih 20 godina u ovoj zemlji?

kad bi se stvari posložile, bilo bi i rada i zarade i za socijalu.....

da li ste primjetili, jednu meni čudnu, podudarnost....čim nekog ili neku firmu pokažu kao uspješnu, do dva tri mjeseca ih nađeš u crnoj kronici....

pa ti sad radi!

Tko je glasao

aha, tko se još od rada

aha, tko se još od rada obogatio? u posljednjih 20 godina u ovoj zemlji?

ima ih ali malo. dobar argument. to znači da nam je sustav krivo postavljen jer sigurno postoje ljudi koji znaju i mogu ali lakše je osloniti se na grbaču države.

Tko je glasao

"Jednostavno, triba sadit

"Jednostavno, triba sadit banane.
Kol'ko god stane širom lipe naše
rasporedit plantaže, silose, garaže."

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

1.

1. MMF
2.MMF
3.MMF
4.MMF
5.MMF

Tko je glasao

Miroslva Krleža: Tebi,

Miroslva Krleža:

Tebi, o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj,

(...)
Danas paseš ko krava nad grobom glupe Evrope,
ne umijući drugo nego mahati repom." (Tebi, o, gluposti ljudska; 1919.)

Tko je glasao

Prijedlog 3: Subvencije Ti

Prijedlog 3: Subvencije
Ti je poprilično promašen. Zakonom o potporama u poljoprivredi za 2011 i 2012 godinu poticaji za ratarstvo smanjeni su za 40% a poticaji za stočarstvo za 198% i kod njihovog korištenja postavljen je uvjet referentnog prinosa koji se poštuje.
Subvencije za kupnju traktora tzv. kapitane potpore su ukinute krajem 2009 godine, a trenutno se isplaćuju zaostali zahtjevi iz 2008 i 2009 godine gdje je potpora smanjena na 25% opravdanih troškova bez PDV-a. Seljak jedine potpore za ulaganja u proizvodnju može ostvariti kroz IPARD, ako zadovoljava kriterije da se uopće javi na natječaj.
Prostora za uštede u poljoprivredi ima i to :
- hitno zaustaviti raspodjelu državnog poljoprivrednog. Vlada RH poslala je svim lokalnim upravama upozorenje da ukoliko do kraja godine ne izvrše raspodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta to će na njihov trošak napraviti novoustojena Agencija za poljoprivredu. Do sada je raspodjeljeno 60% državnog poljoprivrednog zemljišta. Problem je što se to državno zemljište u pravilu malo rascjepka da bi zemlju moglo dobiti što više poljoprivrednika, a u isto vrijeme na osnovu bilateralnog sporazuma RH i Kraljevine Švedske u 5 županjija, u svakoj po jedna katastarska općina, provodimo okrupnjavanje zemljišta. Vrijednost ovog posla koji traje 10-tak godina u samo 5 sela košta oko 27 000 000 kuna.
Nevjerojatno je da nitko u nadležnom ministarstvu ta dva postupka ne spoji raspodjelu zemlje i okrupnjavanje, tako bi se sve eventualne kompenzacije i spajanja zemljišta lako i brzo provela, a ovako će to biti još duži i sporiji proces.

Tko je glasao

Interesantne informacije,

Interesantne informacije, samo neznam kako neka subvencija može biti smanjena za 198%... tipfeler? A to su smanjeni u odnosu na brojke prije izbora ili poslije izbora na ono fiktivno povečanje dogovoreno s HSS-om?
Koliki je referentni prinos?

Tko je glasao

Tablicu ispod izradila je

Tablicu ispod izradila je Udruga stočara i zajedno s pismom posla gospođi Zgrebec koja je predsjednik saborskog odbora za poljoprivredu krajem srpnja kada je Zakon o potporama u poljoprivredi bio na dnevno redu tog odbora i naravno prijedlog Zakona je usvojen , ovo će se desitu u toj proizvodnji. Treba naglasiti da se u 2012 godini potpuno ukidaju poticaji za svinjogojstvo i da je 2011 referentna godina za poljoprivredu u sklopu ulaska RH u EU.
Grana stočarstva Do sada Prijedlog Indeks smanjenja
Mliječno govedarstvo.............. 633.301...265.050........239%
Tovno govedarstvo ............... 283.937...147.870........192%
Krave dojilje........................... 183.915....157.040........17%
Svinje .................................... 95.523....31.550..........303%
Ovce i koze............................. 82.326....76.680..........7%
Ostalo stočarstvo.................... 28.782.... 0...................-
Izvorne pasmine..................... 32.814.....0..................-
====================================================
Ukupno................................1,340.698....678.190.......198%

Tko je glasao

Ok... vidim tabelu, i kužim

Ok... vidim tabelu, i kužim od kud im brojke... tko je računao ovo treba ga poslati natrag u osnovnu na matematiku. Recimo za mlječno govedarstvo smanjenje je cca 58%. Heh.
Ovo pretpostavljam da su tisuće kuna. Dakle sve zajedno, negdje miljun kuna. To je ništa naprema preko miljarde poticaja za sve i svašta.

Tko je glasao

Brojke su nažalost dobre

Brojke su nažalost dobre pitanje je samo što uzmeš za osnovicu. Napisano na način kako su to učinile udruge malo je efektnije. Sve brojke su u tisućama kuna i smanjenje je 670 000 000 kuna, a ne milijun kuna.

Tko je glasao

Sorry, mislio sam na

Sorry, mislio sam na sveukupne subvencije, prije smanjenja. Ne može se ovako pisati, pa da bude efektnije. Ali ok, razumijem.

Što se tiće specifičnih subvencija, samo sam htio dati primjer kako bi se trebalo riješiti, tj. vrstu racionalizacije. Nije racionalizacija smanjiti subvencije, pa se snađi s manje, nego ta sredstva efikasnije koristiti, pa će smanjenje doći samo po sebi.

Tko je glasao

Problem u poljoprivredi je

Problem u poljoprivredi je poprilično komplekasan, a da još malo shvatiš težinu poticaja pogotovo u stčarstvu evo još nekoliko podataka :
- niti jedna farma u RH nema odnos jedno uvjetno grlo/hektar oranice
- državnu poljoprivrdnu zemlju dobili su svi osim stočara
- operativnim programom svinjogojstva previđena je gradnja 170 farmi, a realizirano je 20 i još je 10 u gradnji. U njihovim poslovnim planovima koje su predavali za financiranje u HBOR-u predviđeni su i prihodi subvencija kao i povrata kapitalnih potpora. Sada svega toga nema, a ljudi za farme dali i svu ostalu imovinu pod hipoteku. Proizvodimo svega 15% potreba za svinjskim mesom i količine koje proizvedemo u 2011 biti će limitirane kad Hrvatska uđe u EU jer Nizozemska , Danska, Španija i još neke zemlje proizvode više od njihovih potreba, pa ćemo umjesto da sami proizvodimo uvoziti od njih.
- seljaci su kapitalne potpore mogli dobiti samo ako su zemlju , farme i strojeve nabavljali kreditom banke. Sada kada su se zadužili ministarstvo poljoprivrde krajem 2009 godine ukida kapitalne potpore i upućuje seljake na potpore kroz IPARD ( koji je nastavak SAPARD-a a njega smo iskoristili 40%), a jedan od bitinijih kriterija IPARD-a je nezaduženost što znači da ga kao i SAPARD nećemo iskoristiti tj. imamo potrebu za ulaganje u poljoprivredu, imamo novce na raspolaganju ali nemamo kvalitetnih projekata koje ćemo kandidirati.
- zbog kapitalnih potpora kupljeno je gotovo 100 000 traktora i raznih strojeva, a njihova iskoristivost je u granicama 10-15% ovisno o veličini gospodarstva. Tvoja ideja za subvencioniranje kupnje traktora je dobra ali nažalost zakašnjela
- jedna kuna koju ostvare stočari uzrokuje još 40 kuna u industriji, a mi našim zakonima uništavamo naše stočarstvo. Nije teško pogoditi što će se dogoditi s industrijom ili uvoz ili gašenje. Veliki sustavi kao Agrokor će uvoziti, a mali će se svi ugasiti. ( u vukovarsko-srijemskoj županiji nema klaonice s primjenjuje sustav HCCP koji je obvezan već dvije godine, a isto je i s malim prerađivačima mesa, MESORAD Cerić ima HCCP i neznam više nikoga)
- sredstva za gradnju poljoprivrednih objekata dodatno se troše i na gradnju infrastrukture. Našim prostornim planovima nije dozvoljena gradnja farmi, plastenika, staklenika unutar granice građevinskog područja. Tako imamo situaciju da ljudi u selima unutar sela ne mogu postaviti npr. plastenik na svojoj okućnici ( koje su često nekoliko jutara) a potrebna im je voda, struja, manje skladište (hladnjača) već to moraju graditi van sela gdje nema ni vode ni struje ni ceste. Prije nekoliko dana prikazana je reportaža iz Austrije gdje je farma u selu susjed dječijem vrtiću. Zašto je to kod nas nemoguće već za svaku farmu ili poljoprivredni objekt ponovno gradimo infrastrukturu
O budalaštinama koje su stručne službe kao projekte izradile i provele kroz sva naša ministarstva mogla bi se knjiga napisati i dobro ova država uopće funkcionira koliko je gluzpoisti napravljeno neke svjesno , a neke iz čistog ne znanja i nebrige što će se dogoditi.

Tko je glasao

riječ FARMA je opasna

riječ FARMA je opasna riječ, naročito kada postane dio svakodnevnog govora!

DuorPula@gmail.com

Pretvaranje seoskih domaćinstava i seoskih gospodarstava u FARME dio je mogućeg kulturocida - a na tom polju je prostor očuvanja naše Materijalne i Nematerijalne Kulturne Baštine - pa i našeg identiteta i svekolike memetike i genetike.

Globalizacija započinje Rječima (i slikama naravno itd..)
Zato treba biti pažljiv, jer do nas nam je stalo. Zar ne!

Farme proizvode NOVAC - a ne Hranu!
(o tome je Fukuoka odavno pisao u 'Revoluciji jedne slamke'!)

Tko je glasao

Slavonska domaćinstva u

Slavonska domaćinstva u selima imaju okoućnice od 3-5 000 m2 i sadašnjim prostornim planovima nije dozvoljeno da u svom dvorištu, svojoj okućnici naprave plastenik od 1000 m2 koliko je potrebno za 1 radno mjesto, nije dozvoljeno uzgajati 50 krava, ili 300-400 svinja i sl. već se takvi objekti moraju graditi van sela gdje nemna ni ceste, ni struje, ni vode, nema ničega i sve treba ponovno napraviti. Za par godina neće se imati što čuvati, već sada ima sela sa 10-15 do 20 stanovnika koji će umrijeti u slijedećih par godina i što će ostati sačuvano. Kuće u većini sela ne vrijede ništa, nema ih se kome pokloniti a pogotovo ih nema tko kupiti. Možemo mi od sela praviti rezervate samo onda treba naći i indijance koji će u njima živjeti. U ime čega treba zaustaviti rast i razvoj sela.

Tko je glasao

te prostorne planove (u

te prostorne planove (u kojima se zabranjuje prirodni razvoj Sela) su Acinume donijeli oni kojima je OPRAN MOZAK - jer, misle da je BITI EUPROPA = izbaciti sve što je Naše Selo Malo Bilo stoljećima unazad. Nakon ovih dvadeset godina nesnalaženja i izbezumljenosti na vjetrometini svega i svačega, došlo je vrijeme da se podvuče crta. Naša Mala Zajednica ima domaću zadaću pronaći odgovore na neka temeljna pitanja: Kako želimo sutra živjeti. Od čega želimo sutra živjeti. Što ćemo proizvoditi. Kome ćemo prodavati. Što ćemo kao zajednica po tim pitanjima činiti.

Odgovoriti si i dogovoriti se o desetak životno važnih pitanja, imati konačno jednoznačnu viziju i strategiju za narednih 20 godina - i onda možemo dalje. Ako to ne učinimo kao Zajednica, pojesti će nas globalizacijski procesi - jer i cijeli svijet traži ta neka rješenja. Umjesto nemilosrdne borbe mi kao Mali(a jesmo mali) Kreativni Pametnjakovići možemo za sebe domisliti kako da naše Selo bude ono što je po prirodi stvari. Naše Malo Selo. Nije slučajno da je Đakovo diglo na noge cijelu Slavoniju. Ne dirajte nam selo, jer to je jedan važan dio našega identiteta. Ruralno urbana zajednica - to mi jesmo, (za razliku od nekih koji su prvo Urbani stanovnici).

Ja sam optimist!
Promjene su u zraku.
DuroPula@gmail.com
* i ne samo to! optimist sam zato što pomno pratim cijeli niz malih događanja koja postoje a koja nisu medijski isfurana.. npr. akcija HGK 'Vrijedne ruke'.. pa onda još desetine malih događaja u Narodu = jer narod je mudar... dok mu se politička elita pogubila u vremenu i prostoru, narod se okrenuo svojim korjenima korjena. U naj nezavidnijoj poziciji su grupe ljudi kojima je urbano postojanje jedini oblik. Radnička klasa. Bezemljaši, kao i nekad davno...
Na vinkovačkim jesenima ove godine biti će opet 2.000 učesnika = to je živi muzej, kojega ne može satrt' nitko.. Tako nekako ja vidim situaciju.. cca:o))

Tko je glasao

Što se sela tiče promjene

Što se sela tiče promjene nisu ni blizu na vidiku jer ih nema tko sprovesti. U malim sredinama sve je teže naći ljude koji će bar pokušati smjeniti postojeće vlastodršce, a i da uspiju vide samo sebe na njihovim mjestima i s njihovim ambicijama.
Problem prostornih planova u našim selima kreće od izrađivača planova Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, i raznoraznih Zavoda za prostorno planiranje Osijek i sličnih institucija jer kad i ovi ograničeni načelnici u pojedinim selima i pokušaju uvesti neke mogućnosti u selu (više stoke,plastenik, staklenik i sl.) u pravilu ih spriječi izrađivač plana.
Na nedavnoj izmeni i dopuni PP Županja, koji je grad, postavio sam pitanje izrađivačima plana zašto u gospodarskoj zoni nije dopušteno graditi staklenik jer za staklenik ima potencijalnih investitora a u zoni ima potrebna infrastruktura. U gradu Županja imamo i 20-tak manjih plastenika (500-1500 m2) gdje su vlasnici tih plastenika sebi riješili radno mjesto, postojećim PP nije mogućno to legalizirati - svi rade na crno. Po sadašnjim rješenjima trebali bismo im poslati građevinsku inspekciju i sve to porušiti.
Odgovor izrađivača plana je bio da eto oni misle da nije dobro predvidjeti staklenik u industrijsku zonu ili gospodarsku zonu jer se umajuje vrijednost zemljišta, a za plastenike u Županji prvi put čuju pa sada nemaju rješenje.
Ne znanje i nekompetentnost ljudi koji PP manjih gradova i općina rade kao da urbaniziraju London pa nedaj bože da u Županji bude staklenik jer će narušiti vizuru grada.
Prostorni planovi naših sela i manjih gradova je jedan strukturni problem koji se mora početi rješavati od ministarstva graditeljstva pa na dole.

Tko je glasao

Za dugorocno ozdravljenje,

Za dugorocno ozdravljenje, stvar je vrlo jednostavna. Stvoriti zdravu poduzetnicku klimu, a to u startu znaci da se drzava prema malim i srednjim poduzetnicima pocne ponasati kao majka, ne kao maceha. I da drzava ima sposobnost da zastiti javni interes u toj sferi, a ne kao danas da bude jedan od osnovnih balasta (kroz protekciju nelojalne konkurencije, nepostojanje bilo kakve zastite malih i srednjih poduzetnika, visoka davanja, nepostojanje financijske protekcije, neucinkovit pravni sustav, etc) zdrave klime.

gpgale blog

Tko je glasao

Gale, Nikakve koristi od

Gale,

Nikakve koristi od poduzetničke klime nema, niti će je biti, sve dok država, paradržavni nametnici, lokalna uprava i samouprava troši više nego što se zaradi...... Racionalizacija i štednja bi trebala ići prije bilo čega drugoga jer gladnog Moloha naše politike ne bi mogle nahraniti ni sve razvijene ekonomije zapada...... Naši "vizionari" bi mogli potrošiti ili pokrasti i sve novce Svjetske banke, a kamoli ne ovu sirotinju....

Tko je glasao

@robin_ud, moglo bi biti i

@robin_ud,

moglo bi biti i te kakve koristi od toga da država potiče poduzetnički duh i financijski podupire otvaranje obrta i malih i srednjih poduzeća koja stvaraju novu vrijednost.

2001.godine poduzeće u kojem sam radila ( država je bila većinski vlasnik ) otišlo je u stečaj. Radila sam kao službenik, ali sam bila i dugogodišnja predsjednica Radničkog vijeća i član Nadzornog odbora i imala sam uvida u sve podatke. Nakon dva mjeseca na Zavodu za zapošljavanje, odlučila sam otvoriti svoj obrt i baviti se poljoprivredom o kojoj nisam imala pojma ( uzgoj jagoda i uzgoj sadnica povrća ). Od države nisam dobila nikakve poticaje za samozapošljavanje. Uplatnice za mirovinsko i zdravstveno osiguranje dobila sam u roku odmah iako nisam mogla odmah početi zarađivati, jer jagode treba najprije posaditi i čekati godinu dana da ih počneš brati i zarađivati.

Kamo sreće da mi je država barem isplatila otpremninu koja me po Zakonu o radu pripada. Meni je nije isplatila, ali će poticajne otpremnine isplatiti radnicima HŽ-a i sličnih firmi u kojima se radnici sami javljaju za otkaz, a po Ustavu smo pred zakonom svi jednaki.

Tko je glasao

Ti ako hoces osigurati

Ti ako hoces osigurati odrziv razvoj, temeljna ti postavka ne moze biti stednja, vec optimizacija sustava iz koje izmedju ostalog moze izaci i stednja. Ali kao posljedica holistickog pristupa problemu. Da se utvrdi cost/benefit, a ne sto obicno rade firme kada je kriza, po pausalu pocnu rezat troskove, pa onda zakace i troskove koji su dogorocno itekako isplativi.

gpgale blog

Tko je glasao

Gale, pustimo floskule o

Gale, pustimo floskule o poduzetničkoj klimi. Bit problema je u tome što u ovoj zemlji vrlo mali dio stanovništva stvara novu vrijednost, dok veliki dio živi na njihovoj grbači. Nikakvo povećanje produktivnosti ni poboljšavanje poduzetničke klime tu nam ne mogu pomoći. Koliko produktivan mora biti hrvatski radnik da bi hranio 8 gladnih usta? Koja žive od njegova rada i uz to, svoj posao za koji ih on plaća, obavljaju priko nike stvari?
Ja ti garantiran da kad bi razjurio 80% trutova, ništa ne bi osjetio na poboljšanju usluge građanima (jer je ona nikakva), a opterećenje hrvatskih radnika bi kudikamo smanjio.

Tko je glasao

"Nikakvo povećanje

"Nikakvo povećanje produktivnosti ni poboljšavanje poduzetničke klime tu nam ne mogu pomoći."
a što nam onda može pomoći?

Tko je glasao

Pa, za početak, kao što

Pa, za početak, kao što sam napisao, smanjenje birokracije koja je ionako sama sebi svrha.

Tko je glasao

sorry, ja sam mislila da se

sorry, ja sam mislila da se nadovezujemo na dnevnik...
Naravno da nema više tog poduzetništva koje može nahraniti našu birokraciju, iako bi nas i dalje ista manje koštala na zavodu za zapošljavanje, nego u klimatiziranim uredima, opet im država mora pomoći u samozapošljavanju (za razliku od slučaja Marival), ne subvencijama - transparentnim zakonima i njihovim provođenjem na svim razinama i prema svima jednako (za razliku od slučaja Spliće pa i Mraka).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci