Tagovi

Pelješki most - da, ali...

Pojednostavnjeno, Dubrovačka Republika je svojevremeno prodala Turskoj područje Neuma i Sutorine da ne bi imala Veneciju na granicama. Nakon Drugog svjetskog rata, prilikom crtanja republičkih granica, Crna Gora i BiH mijenjaju teritorije: Crna Gora dobiva Sutorinu, BiH teritorij oko Sutjeske. A Neum ostadoše jedini izlaz BiH na more. I "rana na hrvatskom tkivu". I vječna tema predizbornih kampanja.

Nema smisla sada niti ukratko obrazlagati uzroke slabljenja Dubrovnika (jer to ne može biti kratko, a bit će samo meni zanimljivo), već ćemo se zadržati na stanju poslije Domovinskog rata. Nije čak ni bitno što je trgovinu i obrt zamijenio turizam.

Dubrovnik je i kroz povijest svoj smisao imao u otvorenosti prema svima, pa i onima koji su se smatrali "neprijateljima" jer je, jednostavno, bio okrenut svojoj prirodnoj regiji, odnosno području utjecaja grada kao (sub)regionalnog centra. Ta era prestaje nakon Domovinskog rata, i rastu pritisci, i izvana i iznutra, da se na sjevernim i istočnim, pa i zapadnim granicama dubrovačke regije izgrade "međe do neba". Strategija (to su jedine prave, iako nepisane, strategije koje se provode u Hrvatskoj danas) je da, odjednom, "prirodno" područje utjecaja Dubrovnika postane dolina Neretve (Dubrovačko-neretvanska županija) i većina južne Hrvatske. Pelješki most je dio te strategije. Pa i HE Ombla (jer dodavanjem dva generatora u HE Dubrovnik ostajemo "ovisni" o BiH). I to je sve u redu, što bi se reklo, legitimno, ali što je najbolje za građane Dubrovnika?

Naime, i uz Pelješki most i uz najkvalitetniju auto-cestu do Zagreba ima oko 5 sati vožnje (čak i više po ograničenjima), a Split postaje tek neznatno bliži od Podgorice (dok i Crna Gora ne napravi komad ceste). Najveću korist imat će "jednodnevni" turisti koji će moći čak iz Šibenika ili Zadra poći na dan-dva u Dubrovnik. Dubrovnik će od svega toga (sa svojim nevjerojatnim gradskim prometom) imati samo neviđene gužve. Sljedeća logična posljedica je novi nekretninski "boom", ali ovog puta neusporediv s "tržnicom" s početka dvijetisućitih. Širenje građevinskih zona ni tisuću udruga neće moći zaustaviti, a prirodne, pa i neke kulturne, atrakcije koje su često vrijednije (i bit će sve vrijednije) od ležišta nafte će polako nestajati. Takvi trendovi postoje već i danas, ali nisu još u kritičnoj fazi. Međutim, način razmišljanja "od danas do sutra" pospješuje te loše trendove, čak i uz najbolje namjere (iako se često sve svodi na kratkoročne interese uskog kruga ljudi).

I, što je rješenje? Pelješki most će ići, ali ne sada jer je jednostavno preskup (znatno skuplji od 2,5 mlrd kuna) i bit će dio brze ceste preko Pelješca i Dubrovačkog primorja koja treba Dubrovniku. I čuveni "koridor" preko Neuma će ići kao prijelazno rješenje (s vremenom će postati kvalitetna lokalna cesta – BiH će htjela-ne htjela jednom ući u EU), a trajno rješenje je nastavak Jadransko-jonskog pravca (koji će s godinama biti "pojačan" i željezničkom prugom) kroz Popovo polje. Zašto ne auto-cesta kroz Dubrovačko primorje? Najjednostavnije rečeno, "nema mjesta". Područje utjecaja auto-ceste (zagađenje, buka, vizura, flora i fauna) je cca 700m, a prosječna širina hrvatskog teritorija kroz Primorje je 2km. A tu su još nacrtani vjetroparkovi, golf tereni, neki hoće i aerodrom, pa hoteli... Još jedan detalj, a taj je da bi kroz Primorje bio najvjerojatnije samo jedan izlaz s auto-ceste... Pa bi još k tome cijena kamenjara skočila u nebo i postala predmet špekulacija, što bi značilo "do viđenja" ruralnom turizmu (koji sada još uvijek ima veliku šansu), pa gradnja svega i svačega...

Auto-cesta kroz Popovo polje će omogućiti Dubrovniku da se polako vrati na staze "stare slave"- razvoj dubrovačkog zaleđa (gdje, usput rečeno, većinom žive Hrvati i to oni koji imaju rodbinu u Dubrovniku, ali to čak i nije toliko važno) će omogućiti Dubrovniku nužno rasterećenje i niz dodatnih mogućnosti za razvoj koje neće uništavati supstancu samog Grada. Ideja da turisti slabije platežne moći borave van Dubrovnika i samo povremeno dolaze u Grad čini mi se dobra, jer otvara mogućnosti da u Gradu borave oni bogatiji i da nešto uspiju i doživjeti od njega. I svi sadržaji koji će se u zaleđu pojavljivati vezano uz brand Dubrovnika mogu Dubrovniku donijeti samo korist. I još, Dubrovačka rivijera i Crnogorsko primorje su prirodna i gospodarska cjelina (čak i demografska, ali to se ne smije govoriti).

Ali, nisam optimist glede takvog scenarija, prvenstveno zbog lokalnog mentaliteta (neka susjedu crkne krava) i desetaka godina negativne selekcije (gotovo sve što vrijedi je pošlo iz Grada). Ne vjerujem da u nas itko može shvatiti da će njemu biti bolje ako je i susjedu bolje...

P.S. Neki detalji vezani uz Pelješki most: kada je raspisan natječaj, Konstruktor i IGH su pobijedili s cijenom od oko 2,5 mlrd kuna. Prva sljedeća ponuda je bila gotovo dvostruko skuplja (i "poraženi" se nisu ni pokušali žaliti, tko zna zašto). Mislim da su iz nekog "čudnog" razloga radove morali dobiti Jure Radić i prijatelji. Možda se netko sjeća da je preko noći (tj. za neke izbore) most iz dvotračnog postao četverotračni (tj. dio auto-ceste, a ne brze ceste), a cijena se, gle čuda, nije promijenila (sigurno znate da se ceste i auto-ceste financiraju iz različitih "kesa", pa je vjerojatno na elegantan način ruka zavučena u drugu "kesu"). Pa je uskoro opet postao dvotračni. Hmmm. I još jedan, ne manje važan detalj: nastavak mosta preko Pelješca košta barem koliko i most (tu ima jedan tunel i još jedan most, a spoj mosta s postojećom cestom također ne postoji, tj. cesta je takva da bi i magarac polomio noge), a bez te ceste je most besmislen... Kad se sve zbroji (a zbrajajući bismo došli do cca 1 mlrd EUR), slobodan sam zaključiti da HDZ, tj. ljudi u HDZ-u, nisu nikada ni mislili graditi most već ga vrlo vješto godinama koristiti kao potkusurivanje pred izbore.

Komentari

USA okom, Bechtel skokom..

ENKA je prvu lopatu u Hrvatskoj zakopala još 1998. godine, kad su zajednički s Bechtelom gradili 13 kilometara autoceste od graničnog prijelaza Bregana do Jankomira, koji su u promet pušteni krajem 2000. godine, a trenutačno s Ingrom pregovara i o zajedničkom građevinskom pothvatu u Iraku.

Šarik Tara, vlasnik turske građevinske kompanije ENKA, zainteresiran je za gradnju dijela Jadransko-jonske autoceste koji prolazi kroz Hrvatsku, zbog čega je prije nekoliko dana i boravio u Zagrebu, doznaje Business.hr iz poslovnih krugova. ENKA je u Hrvatskoj već gradila autoceste zajedno s američkim Bechtelom, a ovaj put interesira ih gradnja hrvatskog dijela autoceste koja završava na jugu Grčke. Prema našim informacijama, Tara je obavio razgovore i s čelnicima nekih građevinskih tvrtki o mogućoj suradnji.

a zatim i vertikale pod "pogledom"
ako je suditi prema posljednjim izjavama Envera Bijedića, ministra prometa i komunikacija Federacije BiH, konzorcij ENKA/Bechtel mogao bi dobiti poslove gradnje pojedinih dionica na koridoru 5c, no dogovor još uvijek nije postignut. "ENKA i Bechtel najbliži su i najbolji koji bi radili na koridoru 5c. Izrazili su spremnost da grade jedan dio južnog koridora, dakle od Tarčina prema Mostaru. Zainteresirani su i za nove dionice na tom koridoru, no još nema ništa konkretno. Ali otvorena je mogućnost i mi nismo protiv", rekao je nedavno Bijedić za agenciju Anadolija, dodajući da će sve dalje ići u skladu sa Zakonom o javnim nabavama.
http://business.hr/ulaganja/turska-enka-s-hrvatskim-gradjevincima-zeli-g...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

otkazano...

Na natječaju za gradnju Pelješkog mosta prevarena su dva velika poslovna konzorcija iz Njemačke i Austrije, a vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor pogodovale su domaćem konzorciju građevinskih tvrtki, koje su dobile posao, ali ga uopće nisu mogle napraviti, piše Novi list, pozivajući se na podatke iz dokumenata koje posjeduju.
Hrvatska vlada danas će, naime, raskinuti ugovor o gradnji Pelješkog mosta na temelju sporazuma s tvrtkama koje su ga trebale izgraditi - Konstruktor Inženjering, Viadukt i Hidroelektra.
Vlada će istovremeno osnovati ekspertnu skupinu, sa zadatkom utvrđivanja stvarnih troškova izgradnje Pelješkog mosta. Prema pisanju Novog lista, ključan je podatak iz teksta sporazuma po kojemu je razvidno da je država unaprijed platila 163,5 milijuna kuna avansa graditeljima mosta.
Ekspertna skupina u kojoj će biti građevinari, neovisni ekspert te predstavnici ministarstava financija i prometa ispitat će što je plaćeno i na što su navedeni novci potrošeni.
Eventualne obveze građevinara u smislu mogućeg povratka novca državi mogle bi ove tvrtke, koje zapošljavaju oko 6 tisuća ljudi, dovesti u ozbiljne financijske probleme. Novi list današnji raskid ugovora naziva epilogom „skandala međunarodnih razmjera“.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Umre%C5%BEi/tabid/320/View/Detail...

Tko je glasao

bombasticne najave

163milijuna je nesto manje od 8%.. od ukupne procjene investicije (koja je da je realna puno veca ali eto, nije se moglo odmah reci sve)

nesto je izvedeno.. sa nasipima na pocetku i tako to.. kao i pristupnim putevima gradilistu.. cije otvaranje takoder kosta..

ne znam u sto spadaju istrazni geotehnicki radovi tj. da li su u ovoj sumi, kao i razne studije i projekti.. na sto je utoseno strasno mnogo para.. zaboravila sam koliko, no znam da sam bila poprilicno iznenadena sumama.. i ne znam da li to spada pod glavni ugovor (konstruktor-viadukt-hidra) pa je iz njega placano dalje firmama koje nisu ni jedna od te tri.. ili je to sasvim izdvojen ugovor.. sto situaciju sa avansom moze prikazati u sasvim drugom svjetlu

zasigurno je maknuto para jer nema ugovora za doba kalmete na kojima nije... ali nisu to, bar se meni ne cine po brojkama tako sulude sume avansa ako je to iznos koji je ukupno placen za tu investiciju do sada..

svugdje se naglasava 320milijuna eura a placanje je 163milijuna no nije naglaseno da su to kune tako da povrsnim citanjem covjek ostaje zapanjen.. bilo bi puno korektnije da pise kako je avansirano 22milijuna eura.. i pri tom kaze kako je avans prakticno sve do konacnog obracuna ... znaci i placanje za privremene situacije tj. izvedeno..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

evo djelica price..

evo djelica price.. interesantno je kako je i ova prica iz Novog Lista, a u zapovom linku iz novog Novog Lista nigdje Crosca..

mozete p[rimijetiti 5milijuna dodatnih radova, a o redovnim geoistrazivackim radovima se tu ne govori.. No kolika je ta suma ako je dodatna 5milijuna

Novi list piše kako su Hrvatske ceste sa firmom Crosco naftni servisi d.o.o. sklopile ugovor težak 5,2 miliona kuna bez poreza na dodanu vrijednost, koji se odnosi na "dodatne geofizičke, geološke i geotehničke istražne radove na stupnim mjestima mosta".

Ugovor je sklopljen sredinom jula, samo dva mjeseca nakon što su dnevni listovi saopštili da su započela "probna bušenja na gradilištu mosta kopno Pelješac".

Kako dalje navodi Novi list, na te napise o početku probnih radova u Croscu su odgovorili tvrdnjom da radovi koje su mediji zabilježili u maju ove godine "nisu početak, nego nastavak geofizičkih, geoloških i geotehničkih istražnih radova na stupnim mjestima mosta".
http://www.mojevijesti.ba/novost/54875/

a ima toga jos i jos..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Stalni arbitrazni sud pred HGK .. zahtjev gradevinara za odsteto

a evo i dodatka i zasto novine traze "pedra koji treba visiti" ..

119 milijuna kuna! Iznos je to koji za naknadu štete, zbog usporene gradnje pelješkog mosta, traže tvrtke Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra Niskogradnja. Kako bi došli do traženog novca, protiv Hrvatskih cesta su podigli i tužbu pred stalnim arbitražnim sudištem Hrvatske gospodarske komore.

ali ako su krivi nema odstete.. pa bi bilo jako dobro da bas budu krivi.. kaze Vlada.. a arbitraza pred sudom HGK je vec u tijeku.. i valjda se trazi pomoc..

http://danas.net.hr/novac/za-peljeski-most-traze-119-milijuna-kuna-odstete

Nije danasnja Vlada dakako kriva za usporenu gradnju i sve tople vode koje je HDZ predvoden Sukerom, Kalmetom, Bebicem kao preostalim junosama nakon Sanaderovog odlaska izvodio oko i na ovom projektu.. no nije dobro preko medija traziti krivca na nacin da se iskljucivo prozivaju gradevinske tvrtke koje su potpisale glavni ugovor kako bi se izbjegli penali zbog nepostivanja ugovorenog od strane Vlade..

jer znate.. to kosta, to kosta jako mnogo..

i u ovom slucaju Vlada ne treba inzistirati i naglasavati kako su HDZovci prevarili strane tvrtke ne dodjelivsi im ugovor za izgradnju mosta.. jer da se drzava prema njima ponasala kao prema nasima nakon sto je potpisala ugovor umjesto mosta mi bi jos isplatili vrijednost jednog citavog peljesca koorporacijama u stranom vlasnistvu koje su taj (po pricama iz novina danas) ugovor nepravedno izgubile..

Ovako ce se pogoditi na sredini.. kao i uvijek.. sa nasima..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

2004 godine.. pocetak je bio 20mil. kn za busenja pod morem

nasla sam.. podmorski istrazni radovi poceli su 2004.. prvobitno ugovoreni za 20milijuna kuna.. sad koliko su narasli do 2009 ne znam.. ali pretpostavljam da jesu.. ako se na to doda jos i izrada 3 (tri) slovima i brojkom idejnaprojekta mosta od kojih sva tri radi IGH.. bas me zanima koliko je ulupano u te dvije stvari novaca ..

Istražne radove provode Hrvatske ceste radi utvrđivanja vrste temelja potrebnih za gradnju mosta, a od šest predviđenih bušotina, međusobno udaljenih 300 do 350 metara, na 'trasi' mosta dugoj 2050 metara, između Komarna i uvale Brijesta na Pelješcu, do sada su izbušene tri, a s bušenjem četvrte bušotine počelo se jučer. Dvije su bušotine duboke po 100, a jedna 75 metara. Izvađena su 33 uzorka koja su nakon ispitivanja u brodskom laboratoriju poslana na daljnju analizu u Institut građevinarstva Hrvatske u Zagreb.

Hrvatske ceste naručitelj su i nositelj tog do sada najzahtjevnijeg i najvećeg projekta bušenja u Hrvatskoj, "teškog" 20 milijuna kuna, rekao je Brigović, a provodi ga tvrtka "Crosco", u sastavu "Ina Grupe". Istraživanja, odnosno "sondaže", provode se ruskim brodom-bušilicom "Bavenit", namijenjenim za geotehnička ispitivanja morskog dna, opremljenim laboratorijem za ispitivanje uzoraka, koji je u najmu tvrtke "Apolonija" iz Genove. Uz rusku posadu, na brodu je i ekipa sastavljena od domaćih i inozemnih stručnjaka iz SAD-a, Nizozemske i Italije.
http://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=19671

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Možda su našli naftu ;)

Možda su našli naftu ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bisere u kamenicama.. :) ipak

bisere u kamenicama.. :)

ipak je to tamo primarno..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

eh ta nova Vlada.. :)

a ovo svakako vrijedi procitati.. misljenje Jure Radic 2010

Cijena mosta prema njegovom posljednjem glavnom projektu, prikazanom u časopisu Građevinar 61 (2009) 9, 801-814, iznositi će najmanje 450.000.000,00 €.

zali covjek.. sto ces..
Nažalost, nije raspisan natječaj za izbor optimalnog rješenja ovog vrlo skupog i tehnički izuzetno zahtjevnog projekta.

a moglo bi se jos nekaj projektirati.. uostalom to kosta "samo" 90mil.eur-a
Da bi se čvrsto povezao razdvojeni hrvatski teritorij kod Neuma preko Pelješca, osim izgradnje izuzetno skupog Pelješkog mosta, nužno je utrošiti još toliko novca za izgradnju ostalih velikih mostova, tunela i ceste na Pelješcu. O tome se sada namjerno
ne govori i ne piše. Izgradnja Pelješkog mosta je logična samo za razvoj Pelješca i Korčule, ali kada to bude opravdano. Optimalno povezivanje razdvojenog hrvatskog teritorija kod Neuma je bušenim tunelom dužine oko 5,5 km u njegovom zaleđu, već sada u sklopu autoceste ili brze ceste

eto sad otprilike znamo koliko je projektna dokumentacija..
Kako je cijena projektne dokumentacije mosta ispod 3 % cijene njegove izrade, nužna je izrada novog kvalitetnijeg projektnog rješenja problema, što bi omogućilo uštedu ogromnih sredstava.

sparan i brizan gradanin
Reagiram kao građanin RH koji će, pored ostalih nepotrebnih državnih dugova, još dugi niz godina otplaćivati nepotrebni višak novca uložen u preskupi Pelješki most.
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201011/5.pdf

pas m. novoj vladi.. bas je zlocesta sto je odabrala najjeftinije rjesenje.. koridor.. :)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ma sramota...

Nešto što je moglo biti "nice to have" projekt za neka bolja vremena, napravljen promišljeno , s ciljem revitalizacije Pelješca i pokazivanja graditeljskih mišića s pravim razlogom, toliko ispolitizirati i usput okaljati u svakom smislu... sramota...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

revitalizacija peljesca je

revitalizacija peljesca je trebala i mogla poceti izgradnjom lokalne komunikacije i strateskim povezivanjem sa dubrovackom regijom, a u nastavku i korcule..

pa tako planski stvoriti jednu logicnu sredinu i vratiti dubrovniku neko sredisno mjesto umjesto zadnje rupe na glisti..

spajanjem dubrovnika autocestom sve bi dobilo svoj smisao i ne bivise bilo bitno kuda ide ta autocesta.. jer bi napusteni krajevi (i zapuseteni) vec imali "svoj" grad kao svoje srediste.. sto je svakoj regiji potrebno.. a i taj grad bi imao siru regiju i ne bi sam sebi bio svrha jer grad sam za sebe, bez okolice nikako ne moze prosperirati..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Koridor je odlično rješenje

Priče o tome kako je Bosna i Hercegovina nesređena ili čak neprijateljska zemlja su idiotske, a koridor preko BiH teritorija od pukih 6 kilometara je izuzetno dobro rješenje za obje zemlje. Uostalom, koridori su poznati u povijesti, naročito u 20-tom stoljeću. Ima mnogo primjera za cestovne (a i željezničke) koridore, osobito u Evropi. Početkom prošlog stoljeća poznat je bio Poljski koridor, od Poljske do Slobodne zone Danzig (Gdansk) koja je 1920 bila pod upravom Poljske preko Njemačke. Zbog jednog koridora je vođen rat. Bolivija je imala cestovne koridore do Tihog ocean preko Čilea i Perua, a izgubila ih je u ratu koji je vođen zbog nesuglasica oko koridora. Danas Jordan ima cestovni koridor preko Izraela do luke Haifa, a Palestinci i Izrael pregovaraju oko više cestovnih koridora koji spajaju enklave jedne i druge strane.
Ja sam se sedamdesetih godina vozio koridorom od Zapadne Njemačke do Zapadnog Berlina. Iako su Istočna Njemačka i Zapadna Njemačka bile sasvim sigurno suprotstavljene strane, vodile su propaganda ratove i odnosi su bili napeti, koridori su bili vrlo dobro rješenje. Postojala su četiri cestovna i tri željeznička koridora. Najduži je bio od Frankfurta do Zapadnog Berlina (više od 200 km), zatim od Munchena (oko 200 km), a kraći su bili od Hannovera i Hamburga (po 150 km). Ja sam se vozio dva puta od Munchena do Zapadnog Berlina i sve je bilo u redu, iako sam morao platiti 5 maraka za svaku vožnju. Imao sma razloga da u Zapadni Berlin idem autom, a mnogi su me upozoravali da je to opasno. Naime, tada se iz Jugoslavije nije moglo letjeti u Zapadni Berlin, a zapadnonjemačka Lufthansa također nije smjela letjeti u Zapadni Berlin, pa je trebalo letjeti iz Zagreba u neku zapadnu zemlju i tada letjeti u Zapadni Berlin američkim, francuskim ili nizozemskim prevoznikom. No putovanja su oba puta prošla bez ikakvih problema, ako se izuzme uobičajeno kruto ponašanje istočnonjemačke granične policije. Naravno, sa ceste se nije smjelo skretati, povremeno su se vidjeli istočnonjemački policajci, a sumnjivo je bilo čak i zaustavljanje na cesti. Čuo sam priče da su neke ljude koji su stali na cesti hapsili i zadržavali satima, ali sam to nisam vidio.

Tko je glasao

Evo zašto EU i SAD

Evo zašto EU i SAD inzistiraju na izgradnji koridora kod Neuma vidi dole ..

novoizasli clanak na business.hr.. a mi se mozemo samo sjetiti boundsteel baze na Kosovu.. i one planirane kod Bihaca, kao i one kod Tuzle


http://en.wikipedia.org/wiki/Camp_Bondsteel
a posebno ovog :
http://dalje.com/en-world/smaller-version-of-guantanamo-in-kosovo/229833
http://www.globalsecurity.org/military/facility/camp-bondsteel.htm

jer baze trebaju mobilnost, opskrbu i naoruzanje.. tj. ceste da bi ista vrijedile..

iz businessa:
Ovaj Jadransko-jonski koridor koji guraju zapravo predstavnici i krugovi NATO Saveza je zapravo samo fragment široke mreže velikih autoputeva kojio se nazivaju 'Nuklearne ceste' ili 'Nuklearni koridori'. U slučaju napada ovaj koridor bi spojio države članice NATO Saveza od Njemačke do Grčke. Ove ceste su dovoljno velike za prolaz mobilnih Interkontinentalnih nuklearnih projektila prema Bliskom istoku i Iranu iz baza u Njemačkoj i Španjolskoj.

http://www.business.hr/ulaganja/evo-zasto-eu-i-sad-inzistiraju-na-izgrad...

i tako eto..
nadam se da ce se vise njih sjetiti onih pricica iz juge .. istocnom i zapadnom bloku, strateski vaznog polozaja jugoslavije, titovog plesa izmedu njih i nesvrstanih kao rjesenje za izbjegavanje scenarija koji je ipak bio jaci od puke neutralnosti od svjetskih geostrateskih baza i puteva.. uglavnom, pricice su bile vise nego istinite..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Lunprof ovo je informacijsko

Lunprof ovo je informacijsko smece i zamagljivanje.
Stvar je potpuno prozaicna. Jadransko jonska cesta je u Eu i svima drugima (osim mozda samoj Hrvatskoj i tu kad se konacno zavrsi i kroz Albaniju) na vrbi svirala.
Bitka da se most "ne izgradi" je bitka za dobivanje posebnog statusa u Luci Ploce, na racun prolaska ceste do Dubrovnika.
Pristajanje na cestu do Dubrovnika uz neizgradnju mosta Hrvatska ce morati dati BIH poseban status Luci Ploce (ne naplacivati prijevoz i sl.), te ustupiti dio suvereniteta za isto takvo ili usporedivo ustupanje sa spominjanom cestom.
Dok ekonomija, brodogradnja, Duro Dakovic,... stenje i posustaje zbog krize, zbog politike kresanja i zamiranja svega, mi imamo vec zapocet most koji izravno dize vrijednost velikog dijela nase obale. (slijedeci most kojeg treba napraviti poslije Komarna Peljesac je Peljesac Korcula).

Cim Bosanci zatraze Luku Ploce, kad ovi bogaljima iz Vlade dode iz dupeta u glavu, kad vide da se time moze postici i politickih bodova i stvarne uposlenosti, da novac nije problem,.... (dakle ja sam jos uviejk optimist spram ove postave hrvatske Vlade, premda je to sve teze biti - nevidene gadarije koje su ucinili samo do sad).

Tko je glasao

luku ploce .. je vec tudman

luku ploce .. je vec tudman zeznul u svojim sporazumima.. slobodna zona BiH je odavno tamo zacrtana.. meni jest da je to blesavo, ali jedan dio sporazuma je kako mi se cini u funkciji odavnno.. no ne i sve..

a sto se tice autoceste .. ona je medunarodna.. i jel ide kroz BiH ili Hrvatsku svima je apsolutno svejedno..
do dubrovnika mozes stici i cestom koja se prekida i ako se radi samo o Dubrovniku (sto svi impliciraju) autocesta nije uopce potrebna.. ili barem ne jos jako jako dugo vremena.. a ako ona ima jos neku svrhu (kao sto jadranskojonska ima) onda ju se isplati graditi..

tako da nikakv problem nije lokalnom cestom doci do dubrovnika.. ni sada ni ubuduce.. ni kroz neum.. sa granicama ili bez.. ako se radi samo o tom lokalnom saobracaju

a ako se radi o medunarodnoj trasi.. onda vec mozemo razgovarati o autocesti.,. no onda je svejedno da li ide kroz sest ili sedam drzava..

stoga je glupo forsirati cestu tamo gdje je ona ekonomski i ekoloski neprihvatljiva ...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

sengenska cesta .. i tudmanovi sporazumi iz 98

1995. 14. prosinca, u Parizu, u Elizejskoj palaci, su predstavnici Hrvata, Srba i Bosnjaka-Muslimana (dr. Tudjman, Milosevic, Izetbegovic) potpisali Opci okvirni sporazum o BiH koji je bio pripremljen i parafiran u Daytonu 21. studenoga 1995.

1996. 4. sijecnja, u Sarajevu su se sastali predsjednik Republike Hrvatske dr. F. Tudjman i predsjednik BiH A. Izetbegovic, posjetili sjednicu Zajednickog vijeca za suradnju Hrvatske i BiH i dogovorili daljnje korake za suradnju i jacanje Federacije BiH
1996. 13. sijecnja, BiH i Hrvatsku posjetio americki predsjednik Bill Clinton

1996. 11. svibnja, u Zagrebu je potpisan sporazum izmedju Republike Hrvatske i BiH o otvaranju luke Ploce i slobodnom prolazu kroz Neum, sto je dio dogovora koji je postignut u Washingtonu i Daytonu

1997. 21. listopada, Hrvatska je najavila da ce uskoro izaci s razradjenim prijedlogom o Posebnim odnosima s BiH, a nesto prije (8. listopada) je odbila
bosnjacki prijedlog da se luka Ploce iznajmi BiH na 99 godina i postane njihov Hong-Kong

Ovaj, za Muslimane najveći problem riješen je tek 22.11. 1998. kad je u Zagrebu potpisan Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritoriju Republike Hrvatske u Luku Ploče i iz nje, te kroz teritoriju Bosne i Hercegovini u Neum. Sporazum su potpisali predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Sporazumom je uspostavljena i slobodna trgovačka zona Ploče.

taj sporazum je registriran kao medunarodni ugovor.. ima ga na popisu MVP RH..
Sporazum je predviđao 13 članova Lučke uprave Ploče, od kojih bi pet imenovala BiH, s tim da se članstvo u Upravi temelji na vlasništvu. Sporno je bilo i Povjerenstvo za provedbu Sporazuma, koje su trebali činiti po 3 člana sa svake strane, a sedmi član, predstavnik Međunarodnog suda za pravo mora, bio bi predsjednik, koji bi, u slučaju nesuglasja donosio konačnu odluku, koja bi po snazi, bila iznad odluke Lučke uprave i obvezujuća za sve strane pa tako i za RH. Grad Ploče i Dubrovačko – neretvanska županija deklaracijama su odbacili takav Sporazum, a za razliku od BiH Parlamenta, Hrvatski Sabor nije ga nikada ratificirao.

No ipak je najinteresantnije sto je sve to zavrsilo u spisima: Pristupanje hrvatske EU i do 01.07.2013.. tj. ranije mora biti rijeseno..

SAOBRAĆAJNI KORIDOR KOD NEUMA
Slobodan tranzit preko teritorije Hrvatske u Luci Ploče i iz nje te preko teritorije BiH u Neumu od izuzetnog je značaja jer će i nakon ulaska Hrvatske u EU ove koridore u najvećoj mjeri koristiti privrednici iz BiH. Ujedno ovi prolazi, a posebno kroz Neum, dobivaju na važnosti i opredjeljenjem obiju država za Jadransko-jonski koridor koji prolazi kroz sedamdržava, počevši od Italije (Trsta) kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju do Grčke (Kalmata). Anticipirajući ovu
činjenicu, i Evropska komisija je dala svoju preporuku tokom sastanka Privremenog pododbora za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj da se uspostavi i intenzivira bilateralni dijalog s Hrvatskom o pronalasku rješenja spornih pitanja vezanih za tranzitni promet kroz neumski koridor.
U Ljubljani je 2004. godine potpisana zajednička izjava ministara prometa BiH, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, a Vijeće ministara BiH je 2009. godine zadužilo Ministarstvo komunikacija i prometa da izradomstudijske i projektne dokumentacije istraži najpovoljnije pravce Jadransko-jonske autoceste (JJC) od granice s Hrvatskomdo granice s CrnomGorom. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju
s EU-om BiH se obavezala na razvoj osnovne regionalne mreže jugoistočne Evrope (MoU SEETO) na kojoj se nalazi JJC, što je ubuduće dio Transeuropske transportnemreže (TEN-T). Bosna i Hercegovina i Crna Gora definirale su kontaktnu tačku JJC-a, a Hrvatskoj je upućena inicijativa za definiranje
kontaktne tačke između BiH i Hrvatske.
Početkom minule decenije, u vrijeme vlade Ivice Račana, u Hrvatskoj je nesporna bila ideja da se “premošćivanje”teritorija BiH u regiji Neuma obavi dijelomJJC-a u zaleđu Neuma, od doline Neretve, Popovim poljem do kontaktne tačke s Crnom Gorom u zaleđu Dubrovnika. Taj je koridor preko teritorija BiH, s odvajanjima prema Neumu, bio logičan i najisplativiji i sa stanovišta širine obalnog pojasa Hrvatske na potezu od Ploča do Dubrovnika i sa stanovišta gradnje, cijene i konfiguracije terena te mogućnosti razvoja poslovnih zona uz cestu.
Iz pretežno političkih razloga kasnija hrvatska vlada je stavila u drugi plan ovu soluciju, opredjeljujući se maksimalno za koridor preko teritorije Hrvatske uz more, uključujući tu i varijantu s mostom za Pelješac, bez obzira na javna uvjeravanja da taj most “nema veze s Jadransko-jonskim koridorom”.
Svojevremena izjava ministra Božidara Kalmete u vladi Ive Sanadera da će “most imati dvije trake s projektiranom mogućnošću za četiri” dodatno je išla naruku prethodnom zaključku. Zamrzavanjem gradnjemosta i ponovnomaktualizacijompitanja gradnje JJC-a u nastavku autoputa kojimje Hrvatska već došla do Ploča te ulaskomHrvatske u EU ponovno se urgentno obnavlja ranije postojeća varijanta s autocestomod Ploča do Dubrovnika preko teritorija BiH. Koridor se već sada u političkimkrugovima u Hrvatskoj neformalno naziva “šengenskom cestom”. Zbog nerješavanja pitanja tranzita kroz BiH na ovaj način s ulaskom Hrvatske u EU značajno se komplicira i usporava kompletna komunikacija na potezu oko Neuma, ne samo za robe “iz Hrvatske u Hrvatsku” već i za robe “iz BiH u BiH” te u Hrvatsku, kao i za sve druge robe koje su u tranzitu za Hrvatsku. Poseban problem za Hrvatsku u svakoj varijanti bez “šengenske ceste” predstavljao bi
izvjesno usporeni prolaz turista na graničnim prijelazima na potezu kroz Neum.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ovo je vezani

ovo je vezani komentar:

http://pollitika.com/peljeski-most-da-ali#comment-368605

a i pomalo odgovor ili dodatak na grdilinovu primjedbu..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Baze

Dakako da su takve ceste vrlo značajne.
Ali ne mislim pri tome na nuklearno naoružanje.
Za to postoje vojna plovila i podmornice koje su uvijek negdje gdje je kriza.

Tko je glasao

pa mislim da je primarno ono

pa mislim da je primarno ono sto sam napisala o vojnim bazama.. koje moraju imati pristupne ceste..

ovo sa raketnim stitom mi zvuci novinarski standardno pretjerano (jer se rakete mogu prebaciti svakako), ali ako zanemarimo bas rakete namjenjene Iranu i prevedemo to u naoruzanje, ostalu opremu i mobilnost trupa, kao i opskrbu koje je stalno potrebno na strateskim mjestima u koje vojne baze svakako spadaju.. onda je vrlo vjerojatno..da je citava ideja vojni strateski plan..

pogotovo ako uzmes u obzir..
dogadanja u hrvatskoj i inzistiranje usa na cestu kroz bih radi baza.. pa onda suskanje koje je oko bihaca jos uvijek jako aktualno (prica se da ce biti velika baza tamo), ako uzmes u obzir bazu na kosovu kojoj je takoder neophodna cesta.. i bechtel iza svakog coska, a zna se gdje on gradi.. amere u albaniji (vidi naziv glavnog hotela u tirani:)) )..

mislim da je citava prica bila jasna jos 91.. kod nas je rat poceo taman kad su americke trupe morale napustiti njemacku tj. nato baze.. bilo je potrebno naci novo mjesto.. mozda bas ono koje je oduvijek bilo zeljeno bas za to.. planinski dio balkana.. prvenstveno bosna.. i kosovo ipak kao prvo..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Lunaprof, mislim da je citava

Lunaprof,

mislim da je citava prica bila jasna jos 91.. kod nas je rat poceo taman kad su americke trupe morale napustiti njemacku tj. nato baze..

Ma nemoj.

Daj ti nama objasni zbog čega su morali napustiti Njemačku.

Tko je glasao

jel im mozda istekao

jel im mozda istekao aufenthalterlaubnis ?

ili.. imas ti neki drugi odgovor?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Da laprdaš bez veze več dulje

Da laprdaš bez veze več dulje sam svjestan, no da si uz to i manipulator sam sada siguran.

Tko je glasao

prije na prvom linku je

prije
na prvom linku je objava njemacke drzave od 25.09.1990 .. a u vezi ostanka stranih, zapadnih trupa .. na strani 1.. sasvim dovoljno informacija..
http://library.fes.de/pdf-files/aussenpolitik/05073.pdf

jako puno baza je zatvoreno tokom 93, 94... i tih godina
http://de.wikipedia.org/wiki/Rhein-Main_Air_Base

sada dodatno napustaju i oni zadnji
http://www.hausrissen.org/index.php?article_id=624&clang=0

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Smrdi na EUropske savjetonaredbe i hrvatsku poslušničku politiku

Vidi ruganja zdravoj pameti: hrvatski vlastodršci bi spajali Dubrovnik tuđoj državi, bivšim napadačima, a i dalje ga ostavljali izoliranim od Zagreba, pogodovali bi prometnom razvoju genocidne tvorbe RS i gušili mogućnosti razvoja naše zračne luke Ćilipi
Ovo smrdi na EUropske savjete-naredbe i hrvatsku poslušničku politiku

Svi Jugoslaveni i Srbi dubrovačkoga zaleđa oduševljeni su najavama ovakvih poteza hrvatskih vlasti, a Dubrovčani, Pelješčani, Korčulani, Neumljani i građani RH, osim Jugoslavena među njima, su protiv takvih "genijalnosti".


Razvijanje RS, koja je napadala Dubrovnik, ubijala njegove građane, na račun toga istoga Dubrovnika, je neviđena moralna perverzija i prezir prema hrvatskim građanima Dubrovnika, Pelješca, Korčule, Neuma i cijele RH!

Kakvi su ljudi koji se uopće usuđuju takvo što predlagati hrvatskome narodu i još ga zaduživati za takve perverzarije?

Pa i na pollitici je sasvim vidljivo tko to podržava, kome to odgovara, a dijeli licemjerno farizejska opravdanja i tobožnju brigu za proračun RH.

Tko je glasao

?

Je li ovo citat iz Hrvatskog lista ili možda sarkazam? Nadam se da je jedno od to dvoje...

Tko je glasao

Ne vide, ali priželjkuju

Ni jedno ni drugo:
već istina koju mozgovni slijepci ne vide, i politički jugoslaveni priželjkuju.

Tko je glasao

vjerojatno samo ppetra prije

vjerojatno samo ppetra prije prve kave.. oce to..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Svaki ludi, po sebi sudi!

"Svaki ludi, po sebi sudi!"- kaže narodna, a @lunoprof potvrđuje!

Tko je glasao

1. Treba zamisliti da će za

1. Treba zamisliti da će za 20 godina Crna Gora, Srbija, Bih, Albanija, Kosovo i Turska biti u EU, te da će se granica između Eu i ostatka svijeta preseliti na ovu plažu http://www.panoramio.com/photo/49284459?source=wapi&referrer=kh.google.com koju daleko u Aziji dijele Turska i Sirija, a koja je Dubrovniku dalje nego London, te da će se Šengen iz Bistrine preseliti još baš na nju.

2. Treba zamisliti da će se u tom periodu realizirati Jadransko Jonska cesta (većim dijelom kroz BIH neravno), "Bih koridor" od Ploča uzbrdo, "crnogorski koridor" koji iz Budve kreće sa krajnjim ciljem Beograd, ali i jedan "albanski koridor" koji s albanske obale kroz Tiranu vodi do Skoplja.

3. Treba zamisliti da će se izgraditi Hrvatski san i svi drugi snovi dubrovačko neretvanske županija koji su zapravo već java, a koji će sami za sebe udvostručliti ili utrostručiti broj turističkih ležaja na tom području, kao i činjenicu da će slijedećih dvadeset godina prostronog planiranja sigurno uroditi i brojni novim snovima. Pod ovom točkom treba zamisliti i sve snove koji će nastajati s druge strane današnjih državnih granica

4. Treba zamisliti da u okruženju neće biti novih ratova te da će ogroman prostor koji gravitira Dubrovniku sa nekoliko desetaka milijuna stanovnika dnevno jačati u svakom pogledu što će dnevno proizvoditi novu turističku klijentelu, od jednodnevnih, preko vikendaša do gostiju koji dolaze u višednevni posjet.

5. Onda Dubrovnik zamisliti kao magnet koji to zaleđe neodoljivo privlači najmanje u turističkom i kulturnom pogledu, a vjerovatno i u mnogim drugim. Pa jedan krak šestara zabiti na Stradun, i crtati kružnice, "tri sata vožnje autoputom", "6"vožnje autoputom",...

1+2+3+4+5= današnji konflikti i problemi u prostoru vjerovatno će biti multiplicirani sa faktorom 5, 6, 7, ili 10. Iako petar8 misli da u grad više ne mogu stati ljudi, u njega će bez obzira što petar mislio jednoga dana stići desetak puta više posjetitelja, na plaže desetak puta više kupača, isto je s automobilima, otpadom, fekalijama,....

Dobro se zamisliti treba i Valda i Dubrovčani, što je pametno za činiti, kako i koje uopće postaviti ciljeve. Posebno iz razloga što veliki dio ovih budućih događanjapuopće nije moguće kontrolirati mehanizmima države, a pogotovo nije u rukama dubrovčana.

O ovom kontekstu gledano most je sulud, za mene uz to još nezakonit itd.itd, neću na njega potrošiti niti jedno slovo.

Ali i dilema da li u most sasuti 7,5 milijardi kuna (netko je dole toliko izračunao) ili ga ne graditi pogrešna je dilema. 7,5 milijardi se treba zadužiti, tome dodati nekoliko milijardi iz aktualnog vladinog investicijskog programa ulaganja u školstvo, a to je dio koji se odnosi na škole koje se grade s ciljem ostvarivanja nastave u jednoj smjeni, onda dodati još par milijardi iz evropskih fondova, i još nekoliko kojima ne znam izvor, ali me to nije ni briga jer imam vladu koja taj problem treba riješiti. Tako sakupljenih dvadesetak milijardi treba pametno sasuti u Pelješac, Lastovo, Mljet, Elafite, i cijeli potez od Slanoga do Prevlake, poljoprivreda, marikultura, infrastruktura, turizam, ribarstvo, no take zone, zaštita prirodnog blaga i kulturne baštine. Taj prostor mogao bi naravno upiti i puno više novaca kad bi ih bilo, a mogao bi sve i višestruko vratiti ukoliko bi novci bi sasuti pametno.

Moguće je naravno i da su ovi scenariji pogrešni, odnosno da se neće ostavriti, ili da će se ostvariti u nekom drugom tajmingu,... Ali ne staviti ih u centar razmišljanja, i ne ponašati se kao da je to najizvjesnija budućnost kardinalna je strateška pogreška.

Tko je glasao

Ne treba zamišljati, dovoljno je otvoriti oči i gledati

@2573
Treba zamisliti da će za 20 godina Crna Gora, Srbija, Bih, Albanija, Kosovo i Turska biti u EU, te da će se granica između Eu i ostatka svijeta preseliti na ovu plažuNe treba zamišljati, dovoljno je otvoriti oči i gledati kako Grčka izlazi iz EU spašavajući što se još da spasiti od te iste EU, a onda kao domino efekt moći ćeš pogledati kako trčeći iz EU iskaču Španjolska, Portugal, Irska, Italija i Mađarska.


Tada možeš, i zamišljajući, vidjeti Hrvatsku kako se gura, da još stigne ući kroz vrata, kroz koja svi bježe.

Tko je glasao

Otvorim oči, vidim zaboravio

Otvorim oči, vidim zaboravio sam Makedoniju, koja greška, mirita par minusa. Zatvorim oči u pokušaju da uđem u tvoju viziju. Frka oko Grčke, raspad eurozone. Dalje komplikacije oko država koje spominješ. Jedna po jedna izlaze iz EU. Eu se konačno raspada. Kako su u pitanju veliki novci počinje zveckanje oružjem među sadašnjim članicama EU. Slijedi raspad Natoa na više malih saveza. Hrvatske bježi na svoju stranu. Onda jedan od saveza predvođen Vučurevićem i družinom kreće u napad na Dubrovačko primorje. Hrvatska je primorana upomoć zvati Ruse....

Karikiram i šalim se nemoj zamjeriti. Mnoge vizije su naravno moguće. Ja ne vjerujem u brzi raspad EU i Natoa. Ne vjerujem niti da će biti oružanih sukoba na ovom području. A drugih ratova će biti, ratova aerodromima, poljoprivrednim proizvodima, turističkim prometom. Npr. u mojoj viziji mora se Hrvatska dobro pripremiti na unutarevropski rat dagnjama u kojima nam Nato neće pomoći. Kad padnu granice i ovaj se prostor prometno dobro poveže moguće je da Dubrovčani budu jeli dagnje iz Soluna, baš one koje jedu i Parižani. A moguće je da Parižanin koji sada proizvodi dagnje u Solunu bude u malostonskom zalivu proizvodio dagnje za potrebe Pariza. A moguće je i da Parižani i Atenjani budu jeli malostonske dagnje naših proizvođača. Puno razuma, znanja, novaca i angažmana potrebno je od strane svih nivoa vlasti da se dogodi ovo posljednje.

U tom kontekstu ja bih rado čuo i argumente za trasiranje buduće Jadransko Jonske ceste kroz Bih,Hrvatsku, ili malo tamo malo vamo.

Pogrešno je pitanje Pelješčani želite li most ili ne. Naravno da je na njega odgovor pozitivan. A pitanje se može postaviti na sto načina. Vidi ovo; Pelješčani želite li most ili bi radije da vam država udahne novi život kroz ozbiljne novce kojima će riješiti sve vaše tekuće i buduće indrastrukturne probleme, dati vam egzistencijalnu sigurnost i radna mjesta za vašu djecu, sačuvati vam okoliš i prirodu, učiniti vas konkurentnim na turističkim tržištima,.........................................

Tko je glasao

Pelješčani želite li most ili

Pelješčani želite li most ili bi radije da vam država udahne novi život kroz ozbiljne novce kojima će riješiti sve vaše tekuće i buduće indrastrukturne probleme, dati vam egzistencijalnu sigurnost i radna mjesta za vašu djecu, sačuvati vam okoliš i prirodu, učiniti vas konkurentnim na turističkim tržištima,.Pa kakvo ti je to pitanje? Most daje upravo sve što si nabrojao.
Neka im postave to pitanje.
Meni je jasno što bi oni izabrali.
Ako ti ne možeš zamisliti raspad EU, drugi ga ne moraju zamišljati, već im se događa pred očima:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/vodja-grcke-radikalne-ljevice-porucio...

http://www.index.hr/vijesti/clanak/grckim-izlaskom-iz-eurozone-francuska...

http://www.jutarnji.hr/-grcka-ipak-pala--eu-sad-mora-hitno-spasavati-spa...
A ima još!

Tko je glasao

Čak i kad ne citiraš važne

Čak i kad ne citiraš važne točkice na kraju pitanja odlično. Čak niti u prometnom smislu im gotovo ništa ne pomaže, a kamoli u pitanjima koja ih najviše tište a koja sami ne mogu rješiti.

Tko je glasao

osim s hrvatskom

2573
i po tvojem predviđanju dubrovnik bi bio spojen sa svima
osim s hrvatskom

luka

Tko je glasao

Jadransko Jonska cesta

Jadransko Jonska cesta prolaziti će tada zaleđem Dubrovnika, povuci potegni najviše desetak kilometara od Dubrovnika, recimo kao što sada prolazi zaleđem Splita što nikome ne smeta. Da, puno će biti bliže i brže do Tirane, Skoplja i Prištine, nego do Zagreba. Odokativno čak će i Beograd biti malo bliže nego Zagreb.

Tko je glasao

Jadransko jonska cesta od

Jadransko jonska cesta od 1100km najvecim dijelom 460km ide kroz Hrvatsku. http://hrcak.srce.hr/file/16650, a takva je otprilike i raspodjela interesa vezana uz ovu cestu. Stos je sto je dio u Grckoj jako dobro zavrsen, posebno odvojak Via Egnatia http://en.wikipedia.org/wiki/Via_Egnatia.
U Albaniji nije nista i to je problem. Za Hrvatsku ova cesta ce biti posebno vazna kada se uspostavi u potpunosti (+ veliki efekti okomitih krakova kroz Bosnu). Za BiH tek kada se uspostavi krak 5c. Most Komarna Pelješac prije svega povezuje poluotok Peljesac sa kopnom, a veza prema Dubrovniku je samo dodatni ucinak.
Planirana Jadransko Jonska cesta svakako bi prolazila prema Dubrovniku i to vjerujem nije sporno (eventualno je sporna trasa i sl.), dakle to dvoje nema izravnu vezu premda .

Problem je sto bi most trebao biti dugacak 2400m sa najduzim rasponom od skoro 600m, sto je podrucje seizmicki aktivno, nepovoljno dno, a i vjetrulja je vise nego izazovna (http://hr.wikipedia.org/wiki/Pelje%C5%A1ki_most).
Pored politicke situacije, takva kombinacija prirodnih cimbenika cini ga gotovo nemogucom kombinacijom za hrvatski um poslovicno sklon s jedne strane mizernoj malodusnosti, a s druge strane tragicnoj sklonosti grandomaniji bez pokrica.
U takvoj situaciji gradnja mosta je ipak zapoceta.

Ako se mene pita ja iz perspektive 2017. godine mislim da cemo reci: najznacajniji uspjeh Milanoviceve koalicije je zavrsetak mosta Komarna Peljesac.
(treba neko vrijeme da gljivari shvate i pregrizu jezik, ali shvatice)

PS Neke od brojki:
Dug Dalmacijavina (500-600 zaposlenih) narastao je na 1,370 milijardi kn http://www.vecernji.hr/regije/gubici-splitskog-dalmacijavina-1-37-milija... .
Dug koji bi snasao drzavu da nije "poklonila" 531milijuna kn Darku Ostoji iznosio bi 1,85milijardi kn.
...
Peljeski most prema ponudi izvodaca je cca 2 milijarde kn

Tko je glasao

Zahvaljujem na linkovima

Zahvaljujem na linkovima natjerao si me da se dodatno informiram. Naletih i na ovo;

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200203/5.pdf

Pogledati sliku montažnog mosta preko malostonskog zaljeva, montažnog vijadukta iznad He Ombla, zamisliti most Korčula Pelješac,....

Sve mi se čini da će na Pelješcu profitirati oni koji ostanu prometno nepovezani.

Tko je glasao

Molim lijepo, onda ces vrlo

Molim lijepo, onda ces vrlo vjerojatno rado prouciti i ovo: http://www.vpi.ba/bos/sadrzaj/dokumenti/Pristupanje_Republike_Hrvatske_E...

Vrlo kratko. Oportuitetni troskovi izgradnje brze ceste (uz odustajanje od zapocetog mosta) su veliki i namjerno sutavno presucivani. Drugovi su skloni zanemarivati oportuitetne troskove i to je sustina problema. Drugovi su skloni, ali nece moci zanemariti niti troskove odstete, a plus kad shvate da pomocu ovog posla mogu "ovladati" i mnogim od tih kompanija (hdzovskih naravno), vidjeti ces gdje ce im biti kraj i tko ce sve jezik pregristi.

btw Malo sale, ali to doista mislim: Drugovima je iz ruku propao cijeli socijalisticki sustav jer nisu pravilno obracunavali amortizaciju (iz ove pretpostavke moze se izracunati stopa po kojoj je stvar propadala cca 1.75% godisnje, a zbog formule 70/40 gdje je 70 ~ 100*ln2, a 40 ~ broj godina pod socijalizmom), a gdje ne bi propao jedan most, ali ja ipak mislim da ce se drugovi brzo opametiti kad malo pohvataju konce.

Gradnja mosta preko Drave na A5 (koji je vrlo slican Peljeskom) http://djakovo-danas.com/Hrvatska/poinje-gradnja-dravskog-mosta-na-a5.html ne izaziva ni jedan posto interesa, a pola je cijene Peljeskog.
Peljeski most je definitivno obavijen politikom (BIH se bori da zadrzi i prosiri utjecaj na Luku Ploce), ali je nevjerojatno koliko se domaci ljudi ponasaju kao da su stranci.

Tko je glasao

Proučio, ne nađoh unutra

Proučio, ne nađoh unutra nešto posebno što već nisam čuo. Da, postoji paket otvorenih pitanja u odnosima sa BIh i unutra je i sada bivši Pelješki most. Bih mudro procjenjuje da će stupanjem Hrvatske u Eu njihove pregovaračke pozicije biti nešto lošije te želi što je moguće više pitanja riješiti prije toga.

Nekakav kuriozitet predstavlja činjenica da će nakon ulaska Hrvatske u EU vanjska granica EU na kopnu i moru biti nedefinirana.

Tko je glasao

a zasto ne bi trasa autoceste

a zasto ne bi trasa autoceste isla kroz BiH, pa da ju i oni financiraju?

do dubrovnika moze i regionalna cesta sa prosirenjima po staroj ruti i nekoliko izlaza sa autoceste vertikalno prema moru..

zar ne bi to bilo pametnije?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Cak bi i za BIH bilo bolje da

Cak bi i za BIH bilo bolje da napravimo most i da zavrsimo s tom pricom.
Ovako ih primoravamo da bilateralo traze ustupke u Plocama, plus stalno ih maltretiramo nasim budalastinama.
Trasa autoceste ce ici kroz BIH i to nije sporno, ali Hrvatska ima sire interese od samog prolaska kroz taj sporni dio + redoslijed tih interesa.

Tko je glasao

Otkazali ugovor o gradnji

Otkazali ugovor o gradnji http://dubrovacki.hr/clanak/38886/raskinut-ugovor-o-gradenju-peljeskog-m...
Rade nevidene majmunarije spram proslosti, o sadasnjosti da i ne govorimo, a evo sada su dali mali doprinos i za buducnost.

Tko je glasao

autoput u albaniji ..

je dijelom izgraden a i dalje se gradi..

Na graničnom prijelazu Vrbnica i sa kosovske i sa albanske strane carinici brzo završavaju svoj posao i nema velikog zadržavanja. Za vrijeme ljetne sezone može se proći i sa izvodom iz matične knjige rođenih ili ličnom kartom. Odatle odmah kreće autoput, sa po tri trake u jednom smjeru. Putnik namjernik koji je ovuda prošao samo prije dvije godine, kada je put bio izrovan, “krpljen” i šta ne još, ne može da se snađe..

Do tridesetak kilometara udaljenog Kuksa ima više mostova visokih i po stotinjak metara, a stiže se za dvadesetak minuta. Ispred tunela Kaljimaš, dvadesetak kilometara južno od Kukeša, dugačkog šest kilometara, pošto je zbog nezavršenih radova pušten u saobraćaj samo od sedam do 19 sati, sada nakon završene ljetne sezone, čeka se da iz suprotnog smjera prođe kolona. Tunel je rađen po najsavremenijim metodama, osvijetljen je i prolazi se za 15-ak minuta. Vodi se strogo računa i jedna kola sa tehnikom za izvlačenje uvijek idu na čelu kolone i sa jedne i sa druge strane. Put zatim vodi kroz visoke albanske planine, redaju se mostovi, a sa strane mogu se vid....

Na autoputu ima još nedovršenih dionica, rade se ili uskoro treba da budu puštene u saobraćaj. Ima dionica starog puta koje su naknadno asfaltirane pa se, primjera radi, od Prizrena do Tirane sada stiže za dva i po umjesto šest do sedam sati prije godinu dana. Mnogi sada, umjesto preko Kule i Rožaja, za Podgoricu ili Ulcinj idu upravo ovim autoputem jer čak tri puta brže stignu nego da idu kanjonom Morače gdje su se u prošlosti dešavale tolike saobraćajne nesreće. Kada se iz Rubika, malog gradića, kreće ka Tirani, na putu je i za današnje prilike veoma lijep most, nazvan most Ahmeta Zogua, posljednjeg albanskog kralja. Još nekoliko kilometara i dolazi se do raskrsnice za Tiranu sa lijeve i Skadar sa desne strane.

U Albaniji otvoren autoput prema Kosovu
Autoput se prostire od luke Drač do graničnog prelaza Morina prema Kosovu.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=06&dd=25&nav_id=367954

Putovanje novim autoputem kroz Albaniju, prema Kosovu, je novo iskustvo. Ovaj put, čija je izgradnja koštala milijardu eura, već se smatra žilom kucavicom povezivanja sa Kosovom, ali i lokomotivom razvoja sjeverne Albanije
http://www.saff.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=429:auto...

i pri tome ne treba zaboraviti da sve sto je od strateske vaznosti za USA po svijetu... gradi Bechtel.. i kad ameri razore pa ponovo grade, ali i kad nema ono sto trebaju..

a sve ovo je vezano sa ovim komentarom.. http://pollitika.com/peljeski-most-da-ali#comment-368597

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ta autocesta u Albaniji je

Ta autocesta u Albaniji je poprecna (tj prikljucak na nasu spominjanu JJC http://www.highwaymaps.eu/), a ne ona koja je ucrtana na onoj NATO konspirativnoj mapi (NATO interes a mapa sa nekakvog EU summita). Sve ostale ceste u Albaniji su brze, a u Albaniji su prema wikiju glavne ceste 98 izgledale ovako: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Kolonj%C3%AB_1998-05-31.jpg
Dakle, Albaniju cemo jos dugo cekati za JJC.

Tko je glasao

hocu ti reci da se u albaniji

hocu ti reci da se u albaniji gradi punom parom i dalje..

a kao sto znamo ako treba sve se moze zavrsiti jako brzo.. vazno da je mehanizacija vec dole..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a ima luka i u albaniji..

a ima luka i u albaniji..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ako se mene pita najveći

Ako se mene pita najveći uspjesi Milanovićeve vlade biti će napuštanje bilo kakvih rješenja ovoga problema koja neće nekog budućeg dana postati sastavni dio Jadransko Jonske ceste, stalna snažna diplomatska inicijativa za njenu realizaciju, te natječaj za rješenje sanacije gradilišta mosta, ako shvate.

Tko je glasao

Ja ovime ne izrazavam svoju

Ja ovime ne izrazavam svoju zelju, volju i ocekivanja (premda sam jasno vise puta sto o tome mislim). Poucen iskustvom govorim kako bi 2017 ili koju godinu tamo-vamo mogli reci: Jedino dobro sto je Milanoviceva koalicija napravila je sto su zavrsili Peljeski most.

Po meni sve upucuje da ce oni most doista zavrsiti. (za Dalmatinu je trebalo cekati dvije godine nakon dobivanja vlasti da tek krenu)

Tko je glasao

Budućnost

Nije problem tako zamišljati budućnost. Problem je zamisliti gdje će, u toj i takvoj budućnosti, živjeti ljudi. Jer gradovi i vlasti postoje radi ljudi. Već danas prostor je nešto što Dubrovniku vrijedi više od bilo kakvog novca. Hoće li se Dubrovnik pretvoriti u naselje vikendica, vila i apartmana, s naseljima za sezonske radnike? Nešto slično se događa Veneciji? Ali zato treba postojati "netko" tko će napraviti STRATEGIJU da se to ne dogodi, i ustrojiti strukturu koja će osigurati njeno provođenje. Sve buduće generacije moraju znati koja je najveća opasnost za Grad. Ali za to trebaju sposobni ljudi. Koji zaista imaju znanje, volju i viziju.

Kada se gradi neka cesta, zna li itko ZAŠTO se gradi? Koje su posljedice poboljšanja prometne povezanosti?

1. Da bi se Dubrovčanima omogućilo da nisu izolirani od vlastite države i da im ne predstavlja problem odvesti ponekad djecu na Biokovo, srednjodalmatinske otoke, u Split, Šibenik, Zadar, Liku...; da se rastereti gradski promet; da lokalni ljudi mogu kvalitetno živjeti na periferiji i lakše dolaziti do svojih radnih mjesta u gradu; da se razvija poduzetništvo duž novih prometnica i da se turizam proširi na cijelu sezonu (da turizam napokon ispuni svoju svrhu); da se može zaista uživati u svome Gradu čak i u srcu sezone...

ili

2. Da mladi Dubrovčani mogu lakše emigrirati; da lokalne seljačine mogu skupo preprodavati djedovinu i onda kupovati BMW-e i stavljati Marazzi pločice u kokošinjac; da što više turista "nahrupi" u Grad da ih se što više odere na parkingu i preskupim cijenama da bi političke strukture mogle i dalje zapošljavati podobne i dijeliti "viškove" između sebe; da se mogu širiti građevinske zone i uzimati provizije; da bolesni političari mogu sebe uvjeravati kako su napravili "nešto veliko za svoj kraj"...

Bojim se da znam koji je scenarij izgledniji...

Tko je glasao

vlada dugotrajno stanje u

vlada dugotrajno stanje u kojem sve aktivnosti, bilo aktivista, građana, radnika, struka....zapravo nemaju nikakav utjecaj na vlast ovu ili onu
vlast i razv(b)ojnici, skraćeno elita, nema namjerau praćenja društvenih zbivanja
to se njih ne tiče
vlast je tu sa programima da dobije nešto glasova, da se uspije sastaviti vlada - i tu je jedina točka njene društvenosti

veliko zamagljivanje jasno je kroz puštanja da se građani naigraju po raznim prosvjedima, udruge opravdaju svoje postojanje, struke pogotovo - sve skupa daje dodatni društveni i demokratski ukras vladajućima.

Kako je rekao danas na jednoj tribini arhitekt Uhlik, Mirela Holy je trebala trenutno dati ostavku onog trena kada je prostorno planiranje upalo u neprirodno mu ministarstvo.

Podrazumijeva se da su arhitekti i urbanisti reakcionarni element koji se grebe uz elitu koja jedina i uvijek ima love da naruči posao.

ali to i ako je tako, sada trenutno postoje čitave vojske stručnjaka koje počinju misliti i misle.

ali

sve je spremno da se ne čuje taj glas

ali kad ga se napokon čuje

koji su mogući operativni sustavi otvoreni da bi taj glas stigao do izmjene zakona u saboru?

jer bez obzira na različite interese krupnog ili sitnog kapitala, političkih interesa, na interese različitih skupina građana, moguće je uspostaviti nezavisnu stručnu studiju potreba i planiranja prostora za uravnoteženi opstanak nekog područja - ekonomski, ekološki, obrazovni, zdravstveni, rekreativni ..... a taj uravnoteženi opstanak i ciljeve mogu uspostaviti i znaju uspostaviti koordinacije različitih struka

bivše ministarstvo je takvu koordinaciju onemogučilo, ovo/a ministarstva takvo nešto nemju u primisli

sve se opravdava bogomdanom prodajom prostora i tzv investiranje koje će kakti zaposliti čitavu Hrvatsku i šire

odnosno taj "netko" koji će uspostaviti strategiju nad ovim jadnicima koji će u svojim ludilima i već i jesu, sve pohrskati - taj je trenutno utišan, namjerno ga se ne čuje - i to je zamućeno kroz razna kakti događanja

ali "on" je tu

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci