Tagovi

ParEcon - kirurzi čiste klozete?

Participativna ekonomija, NationMaster.com:
Participatory economics, often abbreviated parecon, is a proposed economic system that uses participatory decision making as an economic mechanism to guide the allocation of resources and consumption in a given society. Proposed as an alternative to contemporary capitalist market economies and also an alternative to centrally planned socialism or coordinatorism. It emerged from the work of activist and political theorist Michael Albert and that of radical economist Robin Hahnel, beginning in the 1980s and 1990s.

Ne volim ove utopijske ideje, pogotovo takve koje još nisu nigdje zaživjele. A meni kao praktičaru je posebno teško o nečemu donijeti sud bez pilot projekta, bez feedbacka iz prakse. Pošto ipak u ovom modelu vidim naznake jednog, možda naivnog, ali poštenog usmjerenja, htio sam i vama skrenuti pažnju na djelo Michaela Alberta: Life after capitalism. I naravno čuti i vaše mišljenje, meni vrlo značajno.

I ja sam često razmišljao zašto baš trebamo extra plaćene veličine? Na mojem prethodnom dnevniku razvila se rasprava oko preplaćenih arhitekata. To je naravno i jedan vrlo širi problem, no mislim da se Albert upravo i želi dohvatiti te širine i krenuti sa nekim stvarima ispočetka.

fm-pregrada.org:
Normu do koje je participativna ekonomija došla po pitanju zarada, čini nadoknada koju bismo mi trebalo da dobivamo u zavisnosti od uloženog truda i žrtve koju podnosimo zbog našeg posla. Ako je posao zahtjevniji, zarada bi trebalo da je veća. Ako se više trudimo, zarada bi trebalo da je veća. Ako radimo duže, i zarada bi trebalo da bude veća. Moramo obavljati društveno koristan rad, ali ne bi trebalo da dobivamo više zbog nekih naših vrlina, ili zato što imamo neki dodatni talent ili bolju opremu, ili zato što radimo sa nekim ljudima koji su produktivniji, itd.

Da li se tada događa da ako imamo kirurga koji se ne bavi operacijama 40 sati tjedno, već 20 sati operira, a 20 sati radi ostale stvari koji čine tu uravnoteženu grupu poslova, da li je to gubitak? Da, izgubili smo 20 sati operacija koje bi taj kirurg izveo. Što smo dobili, osim 20 sati manje vredne produkcije? Dobili smo pravednu radnu sredinu i eliminisanje klasne razlike. Dakle, ono što smo dobili je 80 posto populacije koja je sada rasadnik iz koga će se stvoriti ogromna količina kirurškog potencijala i talenta. Taj potencijal je više nego dovoljan da nadoknadi individualni gubitak za postojeće kirurge.
Da bismo vidjeli kako ovo funkcionira, razmotrimo činjenicu da je u Sjedinjenim Državama, Američko udruženje liječnika, institucija koja okuplja doktore i kirurge. Ona postoji ne da bi unaprijedila zdravstvenu zaštitu, nego da obrani relativne privilegije i moć liječnika. A to čini uglavnom tako što sprečava druge da grade talent i vještine neophodne za medicinsku praksu. Sprečava medicinske tehničare da rade više od onoga što im je zadato, zbog čega ostaju sa ograničenom moći za "cjenkanje", a to omogućava liječnicima da steknu više dobiti od pružanja zdravstvenih usluga. Dakle, odgovor na pitanje je da ono što dobivamo prelaskom na sistem uravnoteženja grupe poslova, nisu samo pravda, raznolikost, solidarnost i eliminacija različitih štetnih posljedica klasne podijeljenosti, nego čak što se tiče produktivnosti, dobivamo produktivni potencijal i kapacitet od onih 80 posto koji su u klasno izdijeljenoj ekonomiji pregaženi.

Zašto mi toliko cijenimo Mozarta i Michaela Jordana? Zar nebi bilo bolje da imamo manje raznih preuveličanih i preplaćenih Jordana, a da sa druge strane imamo puno sretnijih ljudi?
Zašto je teško zamisliti da jedan odlično plaćeni liječnik ponekad počisti wc u bolnici? Zar taj isti liječnik ne čisti doma i svoj wc, barem ponekad? Ili i doma ima ženu za robinju? Jer, on uzdržava familiju a žena neka gura nos u školjku. Ona je ipak niža klasa, ne?
Znam da će se mnogi preneraziti ovakvim stavovima, ali molim vas, razmislite još jednom. Trebamo li više Mozarta ili trebamo više običnih, malih, ali sretnih ljudi. Više nasmješenih lica na ulici. Zar nas nebi to činilo sretnijim od Jordanovih skakutanja među koševima?

Komentari

Nešto više o sistemu

Nešto više o sistemu Parecon pisao sam na svom blogu negde u avgustu (kolovozu). Ko želi da sazna nešto više evo mu linka:

http://alektrich.blogspot.com/2008/08/blog-post_13.html

Tekst je na ćirilici. Ovde je možete konvertovati:

http://www.crosign.com/hr/cirilica-latinica-konverter

U tekstu je i link za još informacija... Pa, koga to konkretnije interesuje...

#To što branim svoje stavove, ne znači da sam u pravu...

Tko je glasao

Hvala ti na linku. Text je

Hvala ti na linku. Text je odličan iako se sa nekim iznesenim tezama ne mogu složiti.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Nema na čemu. Drago mi je

Nema na čemu. Drago mi je da ti se dopada.
Voleo bih da mi kažeš oko kojih teza se ne slažeš, čisto da malo porazgovaramo na tu temu.

#To što branim svoje stavove, ne znači da sam u pravu...

Tko je glasao

Pa bilo bi dobro da malo

Pa bilo bi dobro da malo bolje pojasniš otkud si došao do čudnih zaključaka poput ovoga: 1. Ако менаџер донесе данас одређену одлуку, сутра ће аутомеханичар поништити његову одлуку и донети своју. Дакле, рађају се конфликти...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Tako što će menadžer i

Tako što će menadžer i automehaničar da u toku dana ili na 2 dana (kako se već to organizuje), morati da zamene mesta, a radi jednakog paketa ovlašćenja... Kada zamene mesta postoji mogućnost da se ne slože oko prethodnih poteza svog kolege. Naravno, mislim na poslove koji nisu toliko operativni da bi mogli da se završe za nekoliko sati...

#To što branim svoje stavove, ne znači da sam u pravu...

Tko je glasao

Čini mi se da prelaziš u

Čini mi se da prelaziš u extrem kako bi narušio plemenitost same ideje. No, moguće je da se varam...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Ideja jeste plemenita, ali,

Ideja jeste plemenita, ali, nažalost, beži od stvarnosti. Ljudi su hedonisti..., vole da njihov rad, između ostalog, bude bolji od rada drugih ljudi. Ako više njih naizmenično radi isti posao, stvara se konflikt koji se odnosi na eventualne tuđe greške:
"Šta si to uradio, juče sam lepo to bio namestio!" i sl.

#To što branim svoje stavove, ne znači da sam u pravu...

Tko je glasao

U pravu si, ali su tvoje

U pravu si, ali su tvoje primjedbe, čini mi se i shvaćanje cijele ideje, dosta površni. I na osnovu toga onda izvedeni potpuno pogrešni zaključci. Mislim da nitko od ideologa Parecona nije imao na pameti takvo besmisleno prostituiranje prakse (tu je i kukljica sa sličnim blesavim primjerom).

O stupnju utopizma ja sam u samom dnevniku naveo svoje mišljenje, tako da se tu, velim, potpuno slažemo.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Naravno da su površni...

Naravno da su površni... Ogradio sam se na kraju svog teksta, uostalom, rekavši da možda nisam dobro razumeo Parekon...

#To što branim svoje stavove, ne znači da sam u pravu...

Tko je glasao

U hebote, a zamisli da te

U hebote, a zamisli da te onako u štresan poslije čišćenja WC-a dođe previti, zaboravivši oprati ruke i dezinficirati klozetarku monturu?

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ovdje je osnovni problem

Ovdje je osnovni problem laznjaka.Razne "elite" sa kupljenim diplomama, kopiranim projektima i prepisanim magisterijima.Sto je jos gore svi priznaju da imamo 7% visoko obrazovanih, a od njih 90% ima skoro nikakva iskustva u trzisnoj ekonomiji.
Ali ponos, tvrdoglavost i primitivizam nas sprijecava dovesti i platiti nekoliko vrhunskih prakticara sa zapada da nam urede npr brodogradnju i jos neke za nas nerijesive probleme.
Nasuprot tome po Amazoni se u gumenim cizmama do vrata i sa baterijom traze nogometasi kad nam fale za repku.Kod nas su naravno najvaznije sporedne stvari na svijetu uvijek bitnije od pravih problema.Uzrok ce biti u raskrinkavanju domacih strucnjaka kao trgovaca maglom, ako ikad netko ozbiljan pokusa dokuciti njihova konkretna znanja i reference. Zato takve treba sprijeciti rukama i nogama da pokvare nasu idilicnu sredinu.

Tko je glasao

Kakav Michael Albert i Robin

Kakav Michael Albert i Robin Hahnel, kad je samoupravni sistem najbolje objasnio naš Branko Horvat u "Političkoj ekonomiji socijalizma". Stvarno ne kužim..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Osnovna pogreska

Osnovna pogreska samoupravljanja je bilo:
1. partijsko kadroviranje, a ne referentnost i znanje
2. gubljenje vremena na to kaj bu Bara i Jura iz OOUR-a Kiseline rekli o nabavi novog stroja na sastanku
3. niska svijest samoupravljaca koje je uglavnom bolio milokliz za tvornicu i proizvodnju.Uranilovka je ubila sve osim najnadobudnijih utopista.
4. tolerirale su se sve moguce svinjarije, pijanstva i beskrajna bolovanja, pa kradje proizvoda, kradje kod nabave materijala i sl. a da skoro nikad nitko za sve ovo nije odgovarao.
A onda je jednog dana Ujak Sam rekao - STOP!
I cijela je ova komedija otisla u 3pm iliti mp3.A glumci su stali u redove za kavu, detjerdjent, par nepar na benzinskim itd.

*Zanimljivo je da se sad kad se tzv nova elita, a zapravo prerusena avangarda, docepala vlasti, ista stvar ponavlja iz pocetka.Nema nestasica, ali samo zato jer se u samoupravljanju nisu prodavale ogromne drzavne firme kao sladoled.Pliva, INA,HT, niti su mirovine bile 40% place+ jos neki elitni specijaliteti ala Balkan.
Dugovi su tu, pipe iz inozemstva su pod kljucem:
29.5.2008. Hrvatska banka za obnovu i razvitak od 1. lipnja ove godine izmijenit će uvjete provođenja svojih kreditnih programa - određene djelatnosti do daljnjeg se neće kreditirati, privremeno su načinjene i izmjene u kreditnom programu "Restrukturiranje", a smanjuje se maksimalni udio HBOR-a u kreditiranju velikih trgovačkih društava.
Skraćen je i vijek otplate HBOR-ovih kredita za nabavku strojeva, opreme i mehanizacije, a Banka je izmijenila i svoje postupanje oko povrata prethodno uloženih sredstava u okviru financiranja investicija, priopćeno je danas iz HBOR-a

a nasa Iljif & Petrof strategija gospodarstva kodnim imenom " Ideje nase, a benzin vas!" je izgleda passe:

31.10.2008. Odgođeno vanjsko zaduživanje HBOR-a
Državna banka će se na stranom tržištu zadužiti za 330 milijuna eura početkom iduće godine, a ne do kraja 2008. kako je ranije planirano.
Zbog velike zaduženosti i sve teže dostupnosti novih kredita, rejting agencije počele su snižavati ocjene mnogim zemljama i poduzećima, što nije mimoišlo ni Hrvatsku. Agencija Standard&Poor’s snizila je izglede kreditnog rejtniga sa stabilnog u negativni hrvatskoj državi, HBOR-u, gradu Zagrebu, Zagrebačkom holdingu, HEP-u i Zagrebačkoj banci.

Dakle jos ce malo trajati iluzija pa ce kao i onda dok se netko od kreditora ne zakaslje, poceti poznate nove/stare stare price o "stezanju remena", "moramo stedjeti", "drugovi ovako vise ne ide" i sl.

Tko je glasao

Ma oni spominju

Ma oni spominju samoupravljanje, ali ga ujedno i kritiziraju: Tržišni sistem koji su imali u Jugoslaviji, koji je vršio distribuciju, proizveo je dinamiku koja je dovela do podjele rada na jugoslavenskom radnom prostoru. Stvorila se situacija u kojoj su postojali rukovodioci i inženjeri, i ostali akteri koji su držali monopol nad pozicijama sa kojih su se svakodnevno donosile odluke, nad zadacima koji daju moć, znanje, samouvjerenost i vještine neophodne za donošenje odluka i planiranje. Tako je nastalo oko 80 posto populacije na jugoslavenskim radnim mjestima, koji su po cijelo dan obavljali monoton i zamoran posao. Moglo bi se reći da su ti ljudi imali neku vrstu formalne moći, zahvaljujući Ustavu, ali realno u praksi nisu imali nikakvu moć. Kada je konačno došlo vrijeme da se jugoslavenski radnički savjeti susretnu i donesu neke odluke, potpuno je dominiralo onih 20 posto koji
su imali sve potrebno znanje, samouvjerenost i vještine. Da bi se postiglo pravo samoupravljanje i prava besklasnost, takva praksa se ne smije nastaviti, tako da se cilj kreiranja samoupravljanja mora postići strukturalno putem institucija koje to omogućavaju. A ključnu strukturalnu instituciju predstavlja uravnotežena grupa poslova i način distribucije.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Oprosti, nemam za to

Oprosti, nemam za to vremena. Želio sam te podržati u znatiželji.
U svakom slučaju, radi se o fascinantnoj temi.

Tko je glasao

Potraži malo više podataka

Potraži malo više podataka o ovome (neke ključne riječi: anarhizam, kolektivizam, samoupravni socijalizam, utopijski socijalizam, zajednica dobara, samostanska ekonomija, ekonomija zajedništva, islamska ekonomika...). Na razini teorije, radi se o alternativnim modelima socijalnog i ekonomskog razvitka. Praktična iskustva su vrlo različita.

Tko je glasao

Pa kad već spominješ i

Pa kad već spominješ i upoznat(a) si:
Praktična iskustva su vrlo različita. Navedi neka...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Nisam shvatio tekst. Ako

Nisam shvatio tekst.

Ako kirurg operira 20 sati, umjesto 40 sati, a 20 sati cisti, jel to onda znaci da cistac vise ne cisti 40 sati, nego 20 sati, dok onih drugih 20 sati koristi za operacije?

:-D

BTW, u Japanu su cistaci jedno od najcjenjenijih zanimanja ili nesto slicno tome.

I naravno, ne zaboravimo anegdotu nekog lika (americki predsjednik ili nesto) kada ga je neko iz drugog tabora prozvao da je prije samo 20 godina cistio cipele. Ovaj na to rece, " a kako sam ja to cistio cipele? ".

E. Repsekt mora biti svuda, jer ako nema respekta, nema niti zdravog drustva. U tome je poanta. Nije poanta u lijecenju kompleksa niti kirurga, niti cistaca.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Gle, nije ni meni jasno kako

Gle, nije ni meni jasno kako bi to točno u praksi izgledalo. Valjda bi se onda imalo manje za čistiti pa čistačica nebi radila prekovremeno nego bi se više posvetila svojoj djeci, bila bi odmornija i veselija pa bi i njezina djeca bila uspješnija i sretnija?
Ovaj tvoj respekt je na tom tragu, čini mi se.

Preporučam da pročitaš barem cijeli text na fm-pregrada. A imaš na netu i puno materijala (čak i video) autora tog projekta. Bilo bi mi drago da se malo konstruktivnije uključiš, jer nisam ni ja expert niti sam baš neki agresivni promotor tog projekta.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Mogao si link još bolje

Mogao si link još bolje sakriti. Dok čovjek skuži da mora kliknuti na Kutak za ljevičarski trenutak pa browsati kroz listu dokumenata.
Da ne kažem da je Google indeksiranje tih članaka 0 bodova.

Tko je glasao

Kritika na mjestu. Mogao sam

Kritika na mjestu. Mogao sam bolje prirediti taj link. Ja sam drugačije došao do toga, nisam se sjetio da će ovako biti teško naći.

Znači: Kutak za ljevičarski trenutak :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci