Tagovi

Panzer papa u službi Njegova katoličanstva

Uoči dolaska pape Benedikta XVI. u Tursku provedene su opsežne mjere osiguranja, a jedan od presedana jest da će gostujući papa i pet kardinala nositi pancirke, dok će papinu sjenu činiti 25 specijalno obučenih turskih specijalaca. No, već mjesec dana prije dolaska pape u Turskoj je izdana knjiha autora Yucela Kaye “Zavjera protiv pape” s podnaslovom “Tko će ubiti Benedikta XVI. u Istanbulu?”.

“Tko će ubiti Benedikta XVI. u Istanbulu?”

Iako je svjetski trend ekspresno napisati intrigantnu knjigu o trenutno aktualnim događajima, tim više što takve intrige najviše privlače čitateljsku publiku i stoga donose ogromnu dobit izdavačima, fenomenu popularnosti knjige “Zavjera protiv pape” doprinio je ne samo papa svojim izjavama, već i svjetska popularnost jedne druge knjige, već toliko spominjanog “Da Vincijeva koda”, koji je ne tako davno širom otvorio vrata novom valu napada na katoličku crkvu. Zajedničko “Zavjeri protiv pape” i “Da Vincijevu kodu” jest uloga konzervativne organizacije Opus Dei čija je vlastoručno preuzeta zadaća očuvanje tradicije katoličke crkve pod svaku cijenu. U knjizi papa odlazi u Tursku kako bi razriješio stoljećima staru shizmu s pravoslavnom crkvom kako bi se postavila platforma za zajedničko širenje kršćanstva na Bliskom Istoku. No, tradicijom okovanoj organizaciji Opus Dei takav ekumenski potez nikako ne odgovara i stoga im se logičnim nameće rješenje u kojem će sačuvati tradiciju katoličke crkve makar i pod cijenu eliminacije njenog poglavara. Druga skupina koja nalazi interes u ubojstvu pape jest P-2 masonska loža, to jest masoni, kojima je u interesu izbor novog pape koji bi im omogućio pristup bogatstvu Vatikana. Još jedna interesna strana u cijeloj priči jest i tradicionalno preuveličavana uloga američkih obavještajnih službi, kojima bi ubojstvo pape bilo dobra podloga za napad na Iran. Na ovitku knjige, međutim, nevezano uz samu fabulu knjige nalazi se ilustracija pape Benedikta XVI. kako stoji pred zapaljenim križem, dok ga bradati naoružani napadač drži na nišanu. U knjizi, inače, papa preživljava teroristički napad bombom, koji je izveden tako da izgleda kao da se radi o klasičnom islamističkom terorizmu dirigiranom iz Teherana.

Povijesna podloga knjizi Yucela Kaye

Prve trzavice između Turske i Vatikana nastale su još davne 1967. godine, prilikom posjeta pape Pavla VI., kada je papa neobavješten o zabrani molitve u Aji Sofiji kleknuo misleći da na taj način pridonosi iskazivanju poštovanja. Problem oko Aja Sofije, koja je prvotno bila kršćanska bazilika, da bi nakon toga bila pretovorena u džamiju seže u dvadesete godine 20. stoljeća kada je Mustafa Kemal Atatürk zabranio svaki oblik molitve te ju proglasio muzejem. No, prave nevolje su nastale kada je Ali Agca zaprijetio da će ubiti papu Ivana Pavla II, tijekom njegova dolaska u Tursku 1979., a svoju prijetnju ostvario 1981. godine kada je na Trgu sv. Petra u Rimu iz pištolja teško ranio papu. Nakon tog napada prilikom svakog posjeta pape inozemstvu, a njih je u vrijeme pontifikata Ivana Pavla II bilo mnogo, postrožene sve mjere sigurnosti uključujući i posebno vozilo od milja nazvano “papamobil”. Dakako, kao što je svima poznato, papa Ivan Pavao II je posjetio svog atentatora u zatvoru i oprostio mu, prilikom jednog od kasnijih posjeta Turskoj, što je navelo Alija Agcu da se preobrati i postane vatreni katolik. Sam papa Benedikt XVI, međutim, još kao kardinal Ratzinger je označio sebe “neprijateljem Turske” izjavom da bi članstvo Turske u Europskoj uniji bilo “teška greška protiv plime povijesti”.

No, lajavi papa se, za razliku od svoga neortodoksnog i miroljubiva prethodnika, međutim nije zaustavio samo na izjavama protiv Turske. U rujnu ove godine, nimalo podučen ekscesima koji su nastali oko karikatura koje su prikazivale Muhameda (što je prema tumačenjima Kurana nedopustivo), tijekom svog predavanja u Regensburgu je citirao dio povijesnog zapisa o razgovoru bizantskog vladara Manuela II Paleologa s “obrazovanim Perzijancem” u kojem se posebno referirao na izjavu bizantskog vladara:

“Pokaži mi, što je to što je Muhamed donio novoga i pronaći ćeš samo loše i nehumane stvari, poput njegove zapovjedi da se vjera koju propovijeda širi mačem!”

u kontekstu usporedbe stihova Kurana u kojima na jednom mjestu otprilike piše da “nema prisile biti religiozan”, dok u kasnijim stihovima se pojavljuju poruke o “širenju vjere nasiljem” kao primjera da u Islamu “Bog nije dosljedan niti vlastitim riječima”. Prema papinim riječima u kasnijem predavanju može se steći dojam da za razliku od Islama, u kršćanskim religijama “za Boga se vjeruje da djeluje u skladu s razumom”. Nakon žestoke reakcije muslimanskog dijela svijeta, Vatikan je izrazio žaljenje prije svega zbog izvlačenja papinih riječi iz konteksta. S druge strane, takve izjave su po mom mišljenju krajnje licemjerne, tim više što je sam papa za potrebe svog predavanja izvlačio pojedine stihove Kurana iz konteksta.

Pozicija pape u očima (muslimanskog dijela) svijeta

No, čak i uz ispriku pape, šteta je već učinjena i sve ono što je prethodni papa napravio po pitanju ekumenizma i dijaloga među vjerama vraćeno je na nulu, a pozicija katoličkog pape koju je Ivan Pavao II neumorno gradio, zbog neumjerene retorike Benedikta XVI. jest poprilično narušena te papin dolazak u Tursku po količini sigurnosnih mjera počinje sve više sličiti posjetama Georgea W. Busha te bi mogla izazvati neviđene demonstracije i javno protivljenje, što je u doba pape Ivana Pavla II. bilo nezamislivo. Zapravo, pitam se da li ijedan vjerski vođa uživa takvo javno neprihvaćanje kao što je Benedikt XVI., tim više što je čak i raligijski potpuno netolerantna i ignorantna službena Kina svojedobno izrazila žaljenje zbog smrti pape Ivana Pavla II. No, za takvu svjetsku percepciju pape nisu krivi niti Al-Quaida, niti radikalna tumačenja Islama, a najmanje izvlačenje papinih riječi iz konteksta. Po Ratzingerovoj tvrdoj i konzervativnoj retorici, kakvu je imao i prije početka pontifikata, očito je da se katolička crkva vraća u novi “mračni srednji vijek” te Kayine teorije o novim “križarskim pohodima” pape Benedikta XVI, možda čak i drže vodu. Ne zaboravimo li da je sadašnji papa potekao iz konzervativnih isusovačkih redova, koji su nekoć bili osovina protureformacije i inkvizicije te povežemo cijelu priču s metodama koje su u srednjem vijeku bile korištene za ušutkavanje krivovjernika.

No, inkvizicijske metode u 21. stoljeću u kojem se informacije šire neželjenom brzinom, a tek rijetke skupine ostaju neprosvijećene, metode inkvizicije ne mogu više naći efikasnu primjenu. Dapače, svojom retorikom, papa Benedikt XVI. može naići samo na mržnju i otpor u današnjem svijetu pa nije ni čudo da će morati nositi pancirku. S druge strane, svima je poznato da je i papa Benedikt svojevremeno imao ulogu u SS postrojbama koje su posebno bile zaslužne za provođenje “Konačnog plana” nad europskim židovima. Iako je papina uloga, kao regrutiranog mladca bila minorna u cijeloj priči oko židova, prema izjavama nije uopće upitno koliko je nacističke retorike ostalo usađeno u srcu tog pojedinca. Zapravo, uistinu me zanima kako će nakon svojih izjava ovaj papa zadržati dosadašnju ulogu važnog stupa ekumenizma.

Bilo kako bilo, za tranziciju percepcije vrhovnog poglavara kao “dobrog pape” u “panzer papu” potrebno je vrlo malo vremena i djelovanja.

Komentari

Nije više panzerpapa.

Nije više panzerpapa. Turski mediji ga sad zovu "simpatični papa".

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Uopće raspravljati o tome

Uopće raspravljati o tome koji je Papa (bio) liberalniji, iluzorno je. Da bi to imalo ikakvog smisla trebalo bi se podrazumijevati da su oboje nositelji liberalnih ideja.

Dopustiti mogućnost da se povremeno razgovara o odustajanju ili popuštanju snažnih stega vjerskog nauka ne znači nužno i predanost takvim idejama. To je jednostavno odraz pritisaka izvana i iznutra. Argument, ima li primjera da se od konzervativnog odustalo.

Ja mislim da je prethodni Papa koristio metode za koje je ocijenio da će polučiti veći uspjeh na tragu očuvanja vjere i položaja Crkve kao vrhovnog autoriteta u tumačenju svijeta. Činjenica da su nam se takvo njegovo ponašanje činilo liberalnim ne utječe na sadržaj.

Ovaj Panzer Papa ima čvršći pristup, ali u obrani istih konzervativnih ideja. Dakle, razlika nema. Samo je dojam drugačiji.

B-52

Tko je glasao

Meni se ipak čini da je

Meni se ipak čini da je ovaj papa za razliku od prethodnika liberalniji.I progovara o nekim stvarima dok su još aktualne.Kroz povijest smo mogli vidjeti da su pape osuđivali neke događaje daleko poslije samih događaja.Ovaj papa sigurno neće dobiti epitet sveca, ali mu se mora priznati da je otvorio dosta tema koje se njegov konzervativni prethodnik nije usudio otvoriti.
Činjenici da je aktualni papa bio pripadnik hitlerjugenda(a ne SS-a) možemo suprotstaviti činjenicu da je prethodni bio partizan.I nije mu smetalo da na čelu najvažnije kongregacije bude netko tko je kao dječak bio u hitlerjugendu.
Dobar dio nas je bio u pionirima.Jesmo li odgovorni za išta što se događalo u tadašnjem sistemu?

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Dakle, papa je bio član

Dakle, papa je bio član Hitlerjugenda, međutim ovdje je prekasno da ispravim, ali ispravit ću kod sebe... mislim da sam bio propustio provjeriti točno... :)

A da je liberalniji ne bih se složio, nego dapače... čini mi se daleko gorim od samog Ivana Pavla, ali i njegovih prethodnika. Za Ratzingera je i prije početka pontifikata bilo poznao da je tvrd i da je konzervativac... tim više što je isusovac...

http://bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Razgovor sa svećenstvom na

Razgovor sa svećenstvom na temu celibata i mogućnost ukidanja celibata(doduše nije rekao da će se ukinuti, ali ni izričito da neće), rasprava o mogućnosti upotrebe prezervativa(zbog kojih se katolici neće osjećati griješnicima) ne čine mi se baš konzervativnima.
Ivan Pavao II je bio dobričina, ali ga to ne čini liberalom.
Moguće je, naravno, i da mene dojam vara.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

good point; no po svim

good point; no po svim kriterijima (zasada) papa ratzi je konzervativac, sumnjam da će se to promijeniti

razgovarati o nečemu ga ne čini liberalom

na kraju krajeva, tip je nijemac, njima genetika zabranjuje da budu liberalni :)

Tko je glasao

Isto tako ih je genetika

Isto tako ih je genetika predodredila za znanstvenike.Ako ćemo o stereotipima. :-)

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

epizoda s hitlerovom

epizoda s hitlerovom mladeži je u njegovom slučaju nebitna za sve ostalo, i naravno zgodno ju je uvijek spomenuti no objektivno nema nikakve težine; čovjek je jednostavno živio u tom vremenu i na tom prostoru i teško da si mogao izbjeći takvu asocijaciju

ratzinger je definitivno konzervativac i tu ne moramo biti genijalci da bi to ustanovili; usput rečeno, on je za vrijeme pape ivana pavla drugog bio predsjednik konngregacije za nauk vjere, a to je moderni naziv za inkviziciju; pa si ti misli

ratzinger je papa od kojeg ne možemo očekivati neki veliki napredak u otvaranju i moderniziranju crkve; obzirom na način na koji je papa odabran, povijesno gledano, ratzinger spada u grupu "prijelaznih rješenja"

veliki pape - reformatori, događaju se rijetko...

Tko je glasao

Možda. No, koliko je godina

Možda. No, koliko je godina imao kad je pristupio Hitlerjugendu i koliko je zapravo teško ne biti zanesen čak i da dobrovoljno pristupiš. Jest da se moje znanje o tome temelji na dokumentarcima jer nisam živio tamo i tada... no... :-)

http://bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci