Tagovi

ovo nije dnevnik, ovo je.... pollitikantski reader's digest

...ako je moguće, a moguće je,
Da se odvoji mjesto u koje će tkogod od članova ostaviti link na članak koji ga je tog časa zainteresirao, na tekst za koji misli da bi mogao zanimati ostale kolege članove,...
...za pokušaj ću otvoriti ovo dnevničko mjesto e da bi mjesta za komentare poslužila kao odlagalište za linkove.
Pokaže li se ovo zanimljivom ili pak korisnom idejom, neka netko drugi otvori isto pošto ovaj "dnevnik" iscuri...
( zna li @mrak za neku formalnu prepreku, ili mu iz nekog razloga ovo ne odgovara, ne očekujem milosti....)
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.
The body of your Dnevnik is too short. You need at least 200 words.

Tagovi

Komentari

Slomo

Do what you want to - http://www.nytimes.com/2014/04/01/opinion/slomo.html

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao
Tko je glasao

The Employment

Animirani film koji je dobio preko 100 nagrada - http://www.youtube.com/watch?v=cxUuU1jwMgM

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

http://www.lzmk.hr/hr/izdanja

http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/237-hrvatska-enciklopedija
Hrvatska enciklopedija, nova velika opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, njegovo je temeljno izdanje i jedan od središnjih, trajnih programa nacionalne kulture. Započeta 1999, peti je takav pothvat na hrvatskome jeziku, nakon Hrvatske encikopedije M. Ujevića, Enciklopedije Leksikografskog zavoda i dvaju izdanja Opće enciklopedije, koje nasljeduje u leksikografskoj pouzdanosti i temeljnom iskustvu, osvježen i proširen nesputano obrađenim sadržajima hrvatske nacionalne baštine i suvremenosti.
Svake godine objavljen je jedan svezak; poput Britan nice, talijanske ili američke enciklopedije, koje također naslovno izražavaju jezični, odnosno pripadni kulturni krug, djelo je mnogostruke namjene i sveobuhvatan izvor preglednih i cjelovitih obavijesti o ukupnosti ljudskih djelatnosti i znanja.
Enciklopedija u skladnom omjeru predočuje pojmove raznorodnih disciplina i struka, govori o čovjeku, o živom i neživom svijetu našega planeta, o svemiru i o svim područjima duha, od povijesti, arheologije, jezikoslovlja i matematike do kemije i biomedicine, informatike i astronomije. Osobita je pozornost posvećena etimologiji i izgovoru stranih riječi, položaju hrvatske kulture i hrvatskih naraštaja u bližem i univerzalnom okruženju. Pregledna, pouzdana, točna i vjerodostojna enciklopedija.
Broj svezaka: 11
Godina izdanja: 1999-2009.
Hrvatska enciklopedija mrežno izdanje www.enciklopedija.hr

Tko je glasao

programiranje sve boljih tražilica je trenutno unosan biznis

linkovi na nekom blogu su nepregledni

ali nešto drugo mi pada na pamet dok premećem po mislima svježe pročitan, odličan tekst, neprilagodljiv svijetu instant prepričanih naslova spamneta

sjećam se svog profe iz osnovne koji mi je bio razrednik i profesor hrvatskog
najviše po tome što je znao da djeca ne vole čitati ili teško čitaju lektiru
zato bi poprilično uspješno izvodio pretstave (nikad ali nikad neću zaboraviti kako Orfej s teškom mukom pokušava držati glavu okrenutu prema izlazu iz hada....ali kad je stigao do katedre ipak više nije izdržao - okrenuo se i ugledao Euridiku, a valjda i sve nas zabezeknutih faca)...baš on je znao pričati kako je super da se kupuje šund literatura u vidu ljubavnih, vestern ili kriminalističkih romana i stripova jer to je jedinstveni način da se ljudi privikavaju čitanju
linkovi koji ljudi slažu, vjerovatno danas služe toj svrsi. Netko je po koji sadržaj i pročitao prije nego li ga je okačio na svoj ili tuđi zid facebooka, pa i na stranicama poput ove. Nešto je našao, nada se da će njegovi prijatelji naći slično ili nešto znamenito različito. Valjda su najčitaniji recepti – odeš vidiš što imaš od namirnica po kući, ugulaš par njih i ispadne neki ručak
ovaj tekst nema namjeru biti recept, pa za one koji smatraju preludim čitanje dugih tekstova izdvajam meni zanimljive citate:
Milan Kangrga se argumentirano pobunio protiv neprecizne i paušalne upotrebe pojma "komunizam", podsjećajući da on označava besklasno društvo, odnosno realizaciju marksističke utopije, dakle nešto što nikada i nigdje nije ostvareno. No, jezik je živ i katkad trpi neprecizne konvencije. (I nacizam se često i netočno naziva fašizmom). Zato se u ovom tekstu, u pomanjkanju boljeg, koristi uobičajeni termin "komunizam"
….
Zanimljivo je da je, izuzevši krvave obračune s Röhmom i SA 1934. te Stauffenbergom i zavjerenicima 1944., nacizam zazirao od masovnog nasilja prema pripadnicima "više rase", dok je Staljin bio najbrutalniji prema boljševicima i zapravo je biološki uništio svjetski komunistički pokret.
…..
Sovjetska propaganda tijekom Hladnog rata nije zazirala od tvrdnje da su Sjedinjene Države i Velika Britanija "fašističke" države, a jedan srpski nacionalist je početkom 21. stoljeća, kao zakašnjeli baštinik nacizma, očajan zbog "mondijalizma" i "terora ljudskih prava", zapadnu demokraciju nazvao "komunističkim kapitalizmom".
…..
Razlike
Ishodišna ideologija komunizma i nacizma neizrecivo je različita. Katkad je instruktivno osvrnuti se i na Sollen, ne samo na Sein. Emancipacijske, prosvjetiteljske i humanističke težnje marksizma skončale su u bijedi i teroru, ali Sollen nacističkog rasizma, nasilja i kiča ostao je u trajnom skladu s njegovim ostvarenjem. Možda niti jedna vladavina u povijesti nije uživala toliki sklad između riječi i djela.
....
Nacizam je industrijski uništavao čitave skupine ljudi jer mu je upravo to i bio cilj. Ubijanje je za staljinizam sredstvo i pitanje tehnologije vlasti. Holokaust je bio željen, planiran i proveden po učinkovitom i rutiniranom državnom aparatu. Pitanje je li Gladomor usporediv s Holokaustom i je li iza njega stajao predumišljaj uništenja ukrajinskog naroda ili je bio cinična nuspojava kaosa izazvanog kolektivizacijom poljoprivrede, još uvijek je otvoreno.
...
Za žrtve, ugušene u Auschwitzu, smrznute u Vorkuti, izgladnjele u Buchenwaldu ili nekom opustjelom kolhozu, ta rasprava nema nikakvoga značaja, ali je važna za povijest i sadašnjost u kojoj se dnevnopolitička retorika prečesto i površno nadahnjuje poviješću. Ako je nepovredivost ljudskog života ultimativni moralni i politički kriterij prosudbe nekog režima tada između staljinizma i nacizma razlike nema, no ako se krene korak dalje i analizira motivacija, tada staljinizam možemo prepoznati kao ubojstvo iz koristoljublja, dok je nacizam bio ubojstvo iz strasti. Utoliko razlika između komunističkih i nacističkih zločina nalikuje razlici između kriminalnog makijavelizma i psihopatske iracionalnosti. Suprotnost između liberalne demokracije i komunizma bila je tek političke i moralne naravi, dok je suprotnost između nacizma i civilizacije bila ontološka.
...
Jednakost spolova i emancipacija žena je zaboravljeni ali epohalni civilizacijski doprinos komunista koji je utjecao i na zapadnu demokraciju (koja je u tome gdjegod zaostajala) da jednakost kao svoje ishodišno načelo primjeni i na spolove. U nacizmu, žena je drugorazredno biće čija rasna i politička dužnost je rađanje djece, premda je i staljinizam koketirao s patrijarhalnim konzervativizmom.

Po jednoj anegdoti Danilo Kiš uvrijeđeno bi ustajao od stola kada bi se netko u njegovoj prisutnosti usudio reći da Auschwitz i Kolima nisu jedno te isto.
…..
Euforija i apatija
Staljinizam je bio zapravo nezainteresiran za stavove podanika, unaprijed pomiren s njihovim neprijateljstvom i uvijek spreman da u slučaju potrebe posegne za represijom ako to nalaže "povijesna nužnost". Komunisti su držali da njihov legitimitet počiva na znanstvenom tumačenju povijesnog determinizma, a da nisu ni očekivali široku podršku dokazuje i sama koncepcija partije kao elite koja predvodi široke, "neosviještene" slojeve. Nacizam je, pak, bio neprestana svečanost koja težila širokoj podršci (i uživala tu podršku), održavala društvo u trajno povišenom raspoloženju i nalazila legitimitet u najnižim strastima.
...
Dok je liberalna demokracija artikulacija (pokušaj artikulacije) prosvjećenosti i razuma, nacizam je artikulacija (uspješna artikulacija) instinkta, emocija, Thanatosa i neizbježnog Erosa: Arno Breker i njegovi kipovi obnaženih nadljudi; SS uniforme, kult zdravlja. Nacizam nije počivao samo na Goebbelsovoj propagandi i Himmlerovoj policiji nego i na Teroru Većine, na euforiji "narodne volje", na jednoj pervertiranoj demokratičnosti koja je proceduru zamijenila oduševljenjem. Nacizam nije bio isključivo politički nego i antropološki fenomen i utoliko je potencijalno opasniji od sive apatije komunizma.

odnosno imam drugi prijedlog:
čitač linkova
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/o-usporedbi-neusporedivog

Tko je glasao

nekako biti čovjek

politika je „stvar slobode nasuprot zlu nasilne vladavine bilo koje vrste”.

Hana Arent upućuje na činjenicu da grčko učenje o afektima nije ubrajalosamo saosećanje već i gnev u prijatna osećanja, dok je nadu, zajedno sa strahom, označavala kao zlo.

„U nadi, duša preskače stvarnost, kao što se u strahu povlači od nje. Ali gnev … ogoljuje svet.”

… upravo u nepostojanju i trunke sentimentalnosti primećujem onaj višak osećaja…

Ono nezamislivo, što je nacionalsocijalizam pokušao da učini, jeste nastojati da ne preostane niko ko bi tugovao za ubijenima

Rečima osamnaestog veka, ona je naznačila da su se narodi oslobodili starateljstva svih društvenih, verskih i istorijskih autoriteta, da je čovečanstvo završilo svoj ’odgoj’ i postalo zrelo.“

Međutim, kod Hane Arent takve reči nisu deo ohrabrujućeg eseja o napretku čovečanstva; one predstavljaju uvod u poslednji odlomak poglavlja koje bi, kao gotovo nijedna druga istorijska analiza dvadesetog veka, moralo da uznemiri i današnjeg čitaoca: poglavlje o padu nacionalne države i kraju ljudskih prava. Iz njenog pera retka umirujuća pohvala ljudskim pravima nalazi se upravo na mestu gde objašnjava njihovu aporiju.

Budući da je proklamacija ljudskih prava išla upredo sa stvaranjem nacionalne države, pa je tako Francuska revolucija razumela čovečanstvo kao porodicu nacija, ova prava su se od samog početka odnosila na narod, a ne na pojedinca. To je, međutim, značilo i da su ljudska prava spojena s pravima državljana. „Šta ova povezanost ljudskih prava sa narodnim suverenitetom koji je ostvaren u nacionalnoj državi zapravo znači, ispostavilo se tek kada se počelo pojavljivati sve više ljudi i nacionalnih grupa čija su elementarna prava kao naroda u srcu Evrope bila tako slabo osigurana kao da ih je neka zla sudbina iznenada bacila u divljinu afričkog kontinenta”

Upravo princip narodnog suvereniteta primorava nacionalnu državu na diferencijaciju, na identifikaciju. „Ukoliko se unutar nacije nalaze i ljudi drugog nacionalnog porekla, nacionalno osećanje zahteva da se oni asimiluju ili izbace.”
..
Ko je to Mi?
..
Izdaja Robespjera, koja je poništila nacionalna društva argumentom da postoji samo jedno veliko Société populaire, naime francuski narod, kod Hane Arent je više nego samo preuzimanje vlasti pojedinačne frakcije. Ona predstavlja sinonim za prevaru nacionalizma uopšte, „koji zabludu stavlja na mesto žive stvarnosti”.

Ne samo za Nemce već i za pobednike Drugog svetskog rata, bilo bi daleko komotnije odbaciti nacionalsocijalizam kao grešku u razvoju zapadne civilizacije, posmatrati ga izolovano od ostalih zapadnih demokratija, kao varvarstvo, i time, kao što i sama reč kaže, kao nešto strano, mračno, nešto što se ne može kauzalno izvesti iz evropske istorije. Hana Arent, ovde mnogo bliža Dijalektici prosvetiteljstva nego apologetici sopstvenih učitelja, dokazuje kako je već u koren Francuske revolucije dospeo nacionalizam koji se nikako nije ograničavao na Nemačku, već je u nacionalsocijalizmu samo pronašao svoj najradikalniji oblik. Činjenica da Evropa tiraniju u ime naroda nije prevazišla sopstvenom snagom, već da joj je bila potrebna pomoć Sjedinjenih Država, za nju ne proističe iz slučajne geostrateške ili vojne konstelacije nego, logično, iz istorije revolucija. Stoga i ne iznenađuje što je pozdravila projekat evropskog ujedinjenja nakon Drugog svetskog rata, ali i izrazila veliku skeptičnost prema njegovim izgledima za uspeh. Stoga je upadljiva vremenska koincidencija, ali ne bez unutrašnje povezanosti, da je ova jesen obeležena jednim novim oblikom terora usmerenog protiv stranaca u Nemačkoj i pre toga u Norveškoj, ali i drastičnim i vidljivim propadanjem evropskog projekta. Ta propast svakako nije počela tek s finansijskom krizom. Finansijska kriza je izraz i posledica političke krize koja je nastupila još pre više godina, tačnije rečeno na prelazu generacija, one koja je još imala sopstvena sećanja na strahote rata, i naše generacije koju čine rođeni posle rata, koji čudo evropskog ujedinjenja ne mogu da vrednuju na osnovu sopstvene perspektive, onih koji, barem na Zapadu, nisu saznali šta nedostatak slobode konkretno znači. Savladan je nacionalsocijalizam, ali očigledno ne i nacionalizam iz koga je potekao.

Ona, iako je delo jedne Jevrejke, u sjajnoj dvostrukoj interpretaciji Velikog inkvizitora i Bilija Bada, sadrži jedan od najpreciznijih i najprodornijih prikaza Dobrog koje je Isus iz Nazareta uveo u svet ili barem u istoriju religije: „da je uspeo da bude sapatnik svih ljudi i da ih, iako se radilo bukvalno o svima, ipak nije video kao nekakav kolektiv, kao jedno čovečanstvo koje pati“

… svaki čovek je, prostom činjenicom da je čovek, pripadnik svetske zajednice. Onaj ko politički deluje, nagalašava Hana Arent, trebalo bi da bude svestan, ako ne već stvarnosti, onda makar ideje svoje egzistencije kao građanina sveta i da se usmeri prema tome.[15] U tome leži tenzija svake vrste politike: delovati u korist sopstvene zajednice, a ne prevideti opravdane interese drugih zajednica. To je tenzija koju su osetili starozavetni proroci, a kasnije i islamski prorok: sopstvenom narodu preneti poruku koja je pak usmerena ka celom čovečanstvu. Saosećanje Isusovo, kao što ukazuje Hana Arent, ide još mnogo dalje: ono ne samo da prevazilazi granice zajednice već ih i ruši. Pomisao da bi Isus iz Nazareta potpisao poziv na podršku isključivo hrišćanima sveta, apsurdna je i protivna jevanđelju. Njegovo saosećanje ne kolektivizuje, već je radikalno usmereno na pojedinca, sve pojedince, i time istinski univerzalno kao prva ljubav u zabeleženoj istoriji čovečanstva.

http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/91791-Volja-razume-menja-st...

Tko je glasao

Razmišljanje i mišljenje

"Being aware of the mistakes we naturally have in our thinking can make a big difference in avoiding them. Unfortunately, most of these occur subconsciously, so it will also take time and effort to avoid them—if you even want to."

http://www.businessinsider.com/8-common-thinking-mistakes-our-brains-mak...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Afrika - za nju su rezervirane revolucionarne ideje

i najbolje tehnologije - The Cashless Society - http://www.globalresearch.ca/the-cashless-society-arrives-in-africa-the-...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao
Tko je glasao

Uživo bilo još bolje

http://www.youtube.com/watch?v=Kk228XBWM8c
..ponovo 21-08.

ps. kad sam otvorio tvoj link, desno mi se pokazao 3D forum te me podsjetio kako sam uživao to veče i pomislio kako ipak ima nade za nas :)

Tko je glasao

zaposlenost

That is what we should all really start being afraid of, for there be the seeds of bloodshed. And that blood will spill around the world.

EU je skrojena na mjeru industrijske mnogoljudne zemlje, dakle zemlje sa visokim BDPom.. Predvidena organizacija i administracija uprave i nacin upravljanja takoder. Razne harmonizacije, uskladenja, logika... sve je skrojeno na taj nacin i preuzeto od zemalja koje nisu imale takve preduvjete.

To je neodrziva situacija jer stvara permanentni trosak iznad moguceg stalnog prihoda uz dodatno opterecenje birokracijom. Dakle, zemlje bez osnovnih preduvjeta su se neminovno zaduzile ili stvarale nekretninske balone.. koji su jedno vrijeme zahvaljujuci mnogoljudnosti (zaposlenosti na poslovima bez buducnosti financiran kreditima) fino i lijepo po tom principu zivjele.. Ipak, buducnost takve organizacije nije mogla biti drugacija nego li je ispalo.

Naprosto se ne moze jedna Grcka, koja prihod bazira na puno nizih prihoda turizma ili poljoprivrede uz par vecih, drzavnih organizirati kao Njemacka. Cak ni sa radnim vremenom, jer se naprosto ne moze raditi na nacin kako to rade sjeverne zemlje.

Jedan Cypar, moze imati neki ekstra prihod, veliki, kao taj sa financijskim biznisom, ili plinom, ali turizam ili poljoprivreda opet zahtjevaju puno ljudi manje placenih specificnog radnog vremena klimi i poslu.

Zemlje kao Hrvatska.. su posebno ostecene tom logikom. Maloljudne, bez industrije, bez radnicke klase, bez poljoprivrede... nemaju niti jedan osnov za odrzivost stanja, cak ni na par godina. Preuzeti zahtjevi za administracijom, preuzeta logika rada iz sjevernih zemalja, kao i nacin zivota, savrseno organiziran, sve u tablicnom prikazu za opcu upoterbu bez razmisljanja, pokusaj normiranja i socijalisticki mentalitet podobnosti trenutnom rezimu (politici)... su doveli do kolapsa cak i prije nego li je sve uskladeno sa "neprirodnim nacinom funkcioniranja"

Meni se cini da je osnovna gresaka kad jednu obucarsku radnju tjeraju da se organizira kao Salamander.. nema sanse prezivjeti niti jedan dan, a kamoli proizvesti neke cipele, cak ni popraviti stare.

Ili kad se Ante sa Lastova normira na radno vrijeme Johane iz Finske .. za rad u masliniku na suncu mjera postaje ucinkovitost Nokie. To naprosto ne ide. Osim ako krenemo saditi mobitele i nademo Fince koji ce ih kupovati. (i ponesto kineza)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Čuj, ja sam štreber...

Ako se reader's digest "primio", treba ga radit kako valja - a to je da se uz priloženi link daje i neki osobni kratki komentar ili abstract dijela teksta, npr:
-----------------------------------
Naslov: Ljudska prava muslimanskih žena i zapadna demokracija

Kako zapad donosi demokraciju, slobodu i ljudska prava muslimanskim ženama - http://www.globalresearch.ca/from-afghanistan-to-syria-womens-rights-war...

Evo što kaže RAWA (Revolutionary Association of the Women of Afghanistan):

"The US and her allies tried to legitimize their military occupation of Afghanistan under the banner of “bringing freedom and democracy for Afghan people”. But as we have experienced in the past three decades, in regard to the fate of our people, the US government first of all considers her own political and economic interests and has empowered and equipped the most traitorous, anti-democratic, misogynist and corrupt fundamentalist gangs in Afghanistan."
---------------------------------------

Stavljanje nekog linka "na suho", bez popratnog komentara, u okviru neke teme još i ima smisla, ali u kontekstu Reader's Digest-a baš i nema...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

Uvijek je tako kad se

Uvijek je tako kad se raspirivanjem "demokracije" prekinu društveni i povijesni tokovi regresom i retradicionalizacijom. Imaš i bližih primjera... :-)

Tko je glasao

studenac...iz kojeg svatko uzme što ga volja....

...meni se to ovako sviđa, vijest ili tema koja mi se čini zanimljivom...paaaa, tko kako voli.
...čista sloboda od obaveze reći svoje mišljenje.
Netko drugi će se potruditi usmjeriti temu...ali, ako je tako, ovo mjesto bi trebalo poslužiti za moguću inspiraciju za otvaranje samostalnih tema i dnevnika i sljedovnu razmjenu mišljenja.
...ovo može koristiti tko kako hoće...ali razvijanje diskusije na samom "digestu" mi se ne čini primjerenim. Ocjenjivanje nekog linka već ima smisla zbog naputka ostalima da ga vrijedi otvoriti...ali zagušenje digesta i inzistiranje na diskusiji vezanoj za jedan link mi se ne čini dobrodošlim....
Želio sam samo otvoriti informativni kutak za ljude raznih preferencija koji koriste razne izvore informiranja i time pojasniti porijeklo raznih nazora na stvar, proširiti polje inspiracije e da se ne vrtimo stalno u istom krugu tema...a i da oni što pejstaju dnevnike imaju prostor za legitimno predstavljanje toga što im je zanimljivo i vrijedno...
...mislim da ovo ima potencijal osvježenja tako kako kažem, što nije zapisano u kamenu. Sami prizvodimo okoliš u kojem pišemo i s tim "digestom" i bez njega.
Meni to ovako izgleda konstruktivnim, a kako će drugima poslužiti? ili tebi? vidjet ćemo...
...i ima li ovo svoj život ili ne? pokazat će se...

Tko je glasao

Pa tko je spomenuo nekakvu diskusiju ?!

Govorim samo o kratkom opisu linka koji se preporuča.

Mene recimo uopće ne mora zanimati ciparska kriza, ali me zato primjerice zanimaju teme o mljekarstvu i kravama. Dok ne otvorim tvoj "suhi" link, ja pojma nemam što me čeka, a u ovom primjeru, ako se radi o ciparskoj krizi, to je za mene gubljenje vremena. Trebam li ti zato dati minus? Možda se radi o super linku za nekoga koga tema zanima...

Za ovo što ti predlažeš, bolje bi bilo predložiti mraku dodatnu funkcionalnost bloga, pa da recimo postoji http://pollitika.com/user/indian/digest, gdje ti filaš svoje omiljene linkove. Tako svatko koga zanima što indian čita i drži zanimljivim, može to i vidjeti...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

..nu vidiš, to je u

..nu vidiš, to je u "dnevniku" i rečeno, ovo je improvizacija kao mogući pokazatelj treba li takva funkcija ili je kao zamisao već u startu mrtvorođena...

Tko je glasao

stavi naslov iznad linka.. da

stavi naslov iznad linka.. da se barem donekle zna na sto se odnosi... to fali

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...hej, pa stavite link pa ga

...hej, pa stavite link pa ga opremite po volji...
Meni je palo na pamet napisati ovo cca 5 minuta prije objave, ako vam se sviđa ideja razvijajte ju prema nahođenju...tako sam to i mislio, da oni koji hoće pogledati što je novoga kada se pojave na siteu s povjerenjem otvore i naslijepo a da znaju da ih tamo ne čeka reklama za šampon ili kondom...ili red carpet...

Tko je glasao

statistika i nacin

statistika

i nacin razmisljanja

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao
Tko je glasao

...daklem, ostaje samo

...daklem, ostaje samo "digest" bez reader's....

Tko je glasao

pa i ja sam nešto slično u

pa i ja sam nešto slično u onom svom mudroslovnom dnevniku predlagao. http://pollitika.com/rijeci-mudroslova-kao-poruka-nade-i-ufanja-clanovim...

ova hipreproduktivnost istih tema i par članova koji zatrpavaju temama na varijaciju postaje zamorna. lipo negdi sa strane da se stave linkovi. imaju to i druge stranice pa ih ne uništi niti im naškodi ugledu.

Tko je glasao

http://pollitika.com/vise-ist

http://pollitika.com/vise-istoga evo jednog zanimljivog dnevnika kojeg sam na samo pročitao nego i napisao :P

Tko je glasao
Tko je glasao

suza suzu prati

http://www.e-novine.com/fotogalerija/fotogalerija-entertainment/81909-Ra...

PS samo za kriptokomuniste, udbaše, petu kolonu i ostali jugonostalgičarski ološ

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci