Tagovi

?okolada

Once upon a time, there was a quiet little village in the French countryside, whose people believed in Tranquilité - Tranquility. If you lived in this village, you understood what was expected of you. You knew your place in the scheme of things. And if you happened to forget, someone would help remind you. In this village, if you saw something you weren't supposed to see, you learned to look the other way. If perchance your hopes had been disappointed, you learned never to ask for more. So through good times and bad, famine and feast, the villagers held fast to their traditions. Until, one winter day, a sly wind blew in from the North...

Uvodom svog dnevnika, gdje koristi primjer cijene ?okolade kako bi govorio o visokoj cijeni rada u Hrvatskoj, Mrak mi je dao ideju jer me podsjetio na jedno nedavno otkri?e.

Naime, u vrijeme kada je Nadan Vidoševi? nastupao u Nedjeljom u dva, malo sam prosurfao i pogledao cijene bajadera u svijetu i okolici. Pa, iznenadio sam se. Kada idem na put, vrlo ?esto prijateljima, poznanicima i poslovnim partnerima kao poklon nosim baš tu Kraševu delikatesu. Svi su, nepodijeljeno, oduševljeni ovim proizvodom. Lani sam, na put u Ameriku sa sobom ponio nekoliko kilograma bajadera. Greška, velika greška, jer sam ih u Hrvatskoj preskupo platio.

Ve? površno surfanje pokazuje da bajaderu u ameri?kim web du?anima možete dobiti od 23% do 34% jeftinije nego, recimo, u web du?anu Konzuma. U njema?kim web du?anima naišao sam i na cijene 31% do 32% povoljnije. Najlošija je situacija kod naših slovenskih prijatelja koji, valjda zbog blokade hrvatskog pristupnog procesa u EU, bajaderu pla?aju samo 5% do 19% povoljnije.

Cijene sam tražio best effort metodom (dakle ovo nije znanstveni rad), i uspore?ivao sam istaknute cijene koje uklju?uju PDV, osim u Americi gdje porezna stopa varira od države do države, a na kupovine preko interneta porez se vrlo ?esto ni ne obra?unava. Kao posebnu poslasticu, mogu napomenuti da je njema?ki Mehrwertsteuer (PDV) na hranu (pa tako i na ?okoladu) 7%, a slovenski DDV (PDV) iznosi ?ak 8,5%.

Tako mi, hrvatski gra?ani – podrepaši Europske Unije, s jedne strane hranimo uspješan low-cost izvoz tvornice Kraš, koja na me?unarodnom tržištu o?ito ne zna, ne umije, ili jednostavno nije u stanju ostavariti cijene kakve nabija doma?im kupcima. Interesantno, u Americi sam Kraševe proizvode (i to ne bajadere) vidio samo u lokalnim trgovinama mješovite robe, koje imaju specifi?an izbor artikala o?ito namijenjen ukusu dijela imigrantske populacije (ne radi se o lošim proizvodima, ve? jednostavno o stvarima kojih nema u raznim main-stream du?anima). S druge strane u poznatom Whole Foodsu od Kraša nema ni "K". Jedini doma?i proizvod, i još uz to smješten na vrlo vidljivom mjestu bio je džem od smokava sada ve? blagopokojnog SMS-a.

U Hrvatskoj, na hranu pla?amo jedan od najve?ih poreza na dodanu vrijednost i tako zadovoljavamo apetite uvijek nezasitne državne blagajne. O?ito je zašto je PDV na prehambene proizvode u Hrvatskoj ovako visok. Naime, Hrvati na hranu troše najve?i dio svojih prihoda i eto – tu ih država nepogrešivo zaska?e. Pored najvišeg poreza na dodanu vrijednost, naravno, Hrvati pla?aju i jedne od najve?ih cijena hrane u Europi, ?ak i kada se pogleda gola cijena proizvoda bez PDV-a.

Izvozna strategija Kraša o?ito je dobro oslonjena na doma?e tržište, gdje ostvaruje zamalo 60% svojih prihoda. Dakle, u maloj i relativno siromašnoj Hrvatskoj Kraš ostvaruje prihod od 600 milijuna kuna, a od ostalih 6,8 milijardi Zemljana ubire 424 milijuna kuna. Kao jedan od ciljeva budu?eg razvoja Kraš navodi izjedna?avanje izvoza sa doma?om prodajom. Ovdje za hrvatsku Veliku bijelu nadu – Nadana Vidoševi?a – imam odli?nu vijest. Ovaj cilj se može vrlo jednostavno i brzo ostvariti. Samo je potrebno ukinuti "šticung" doma?im potroša?ima i Kraševa doma?a prodaja u?as ?e pasti na nivo izvoza. Cilj ostvaren.

O?ito, puno je lakše s jedne strane imati puna usta razvoja, investiranja, tržištnog gospodarstva, marketinga, konkurentnosti, mikro i makro ekonomije, nego nešto od toga provesti u praksi; jer Nadan Vidoševi? dugi niz godina vodi Hrvatsku gospodarsku komoru, koja uop?e ne živi tržišne principe i konkurentnost, ve? lagodno egzistira na prisilnom (parafiskalnom) nametu – paradoksalno – napla?uju?i se hara?em na ukupni prihod poduze?a, bez obzira na njihovu dobit ili gubitak.

Jedan od odli?nih prijedloga za New Deal Jadranke Kosor bio bi ukidanje komorskog hara?a, odnosno uvo?enje neobaveznog ?lanstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Budimo iskreni, velika ve?ina poduze?a nema nikakve koristi od HGK. Pored toga, HGK je potpuno nedemokratska i netransparentna institucija, koja zapravo nikome nizašto ne odgovara. Vjerojatno se sje?ate medijskih pri?a o zapošljavanju Vidoševi?evih ro?aka i ne?aka u Komori. Pri?e nisu demantirane, samo je re?eno da se radi o mladim i sposobnim ljudima, kao i obi?no. Moram re?i, uop?e me nije briga kako Nadan Vidoševi? vodi Komoru, da li je ona demokratska ili ne, da li je nepotisti?ka ili ne, da li je poštena ili nepoštena, ?ista ili korumpirana – pod uvjetom da to ja ne pla?am. Nažalost, mislim da vatra koja kali nepotizam, u pravilu grije i ruke korupcije.

Naravno, ukidanje komorskog hara?a (odnosno obaveznog "?lanstva" u Komori) ostat ?e pusta želja jer Nadan Vidoševi? nepogrešivo zna da bez prisilnog ubiranja komorskih nameta ne bi bilo ni igra?ke koja se zove Hrvatska gospodarska komora, kao što bez "bratske pomo?i" doma?ih potroša?a ne bi bilo ni Kraševe izvozne orijentacije.

Komentari

Nadan Vidošević

Vec me duže vrijeme kopka da nešto napišem o uvaženom gospodinu, a pošto ga je Lucijan spomenuo u tekstu možda je prikladno da to napišem i ovdje.
Usprkos što se sa mnom vjerovatno nece složiti 90% Hrvata užasno me nervira srcedrapiteljska akcija hgk "Kupujmo Hrvatsko" koju taj gospodin uporno promovira.Njegova teza je stranci će nas zgaziti, a vi niste dovoljno "Hrvati" ako ne kupujete hr proizvode.E sad, dal to znači da onda ne trebamo kupovati ni "Kraševu Jaffu" s čije kutije blješti logotip kraša, a kad se kutija malo okrene i pomnije se pročitaju sitna slova dođe se do spoznaje da je ta Jaffa proivedena u Makedoniji.Slični primjeri su Ledovi zamrznuti proizvodi iz Srbije, Podravkin Ketchup iz Mađarske (!!!), a prije par godina sam čitao da je čak i većina sirovina u Vegeti iz uvoza.Postavlja se pitanje na koji su to način "Hrvatski proizvodi"?Ovdje ne govorim o brendevima K+ iz Konzuma i sl jer se za većinu njih zna da je samo etiketa naša, a ostalo da nema veze s hr, al ovdje je riječ o proizvodima koji se kamufliraju kao Kraševi, Podravkini...
Da ne govorim o tome kako takva akcija uopće nema smisla, živimo u tržišnoj ekonomiji već 20 god, a još uvijek nismo naučili abecedu, ono kupi najjeftinie i najkvalitetnije, pritom mi je kao kupcu svejedno odakle je to, može biti i s Marsa.
Ali ne, mi radi domoljublja trebamo skuplje plaćati i pritom pokrivati loš managment, nisku produktivnost, lošu hrv gospodarsku politiku i sl.
Oprostite, al po tom kriteriju nisam dovoljno Hrvat...

Tko je glasao

To sto je Krasev proizvod

To sto je Krasev proizvod kod nas skuplji nije kriv Kras. Cijena odredjenog proizvoda se formira ne na osnovu proizvodne cijene nego na osnovu toga koliko su kupci spremni izdvojiti za taj proizvod. Tako stvari funkcioniraju u trzisnoj ekonomiji.
Sto se tice HGK, to je stvarno intrigantna tema. Zbilja je nejasno sto je njena stvarna funkcija i namjena. Ne znam da ima obavezu ispuniti neki odredjeni plan ili da se natjece sa nekom drugom komorom za svoje "kupce". Njen polozaj je skoro pa monopolisticki.

Tko je glasao

pitanje je i gdje si ti to

pitanje je i gdje si ti to kupio u Hrvatskoj. I ovdje cijene prilično variraju, što nije nužno uvijek do Kraša. s druge strane, ako je Hrvat voljan platiti više, zašto mu i ne prodati skuplje? malo je vjerojatno da kraši vani ima ovakav marketing kakav ima u Hrvatskoj. Normalna poslovna strategija

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Vječna sreća za sve

Vječna sreća za sve tajkune, poduzetnike s "vizijom", strane "neokolonijaliste" i slične da su Hrvati uvijek "spremni" platiti više.

Tko je glasao

Ne postoji "poštena" cijena

Ne postoji "poštena" cijena osim one koju ljudi žele platiti.

Znaš li koliko Ritter Sport košta u Beču u Sparu, a koliko u Zagrebu u Konzumu?

Što se tiče obaveznog članstva u HGK, to je jasno jedna hrvatska komedija, kao i HOK. To su ostaci SIZ-ovoskog pristupa (malo stariji će se sjetiti) i paradržavnog uhljebljivanja.

Tko je glasao

taj ritter sport nikako da

taj ritter sport nikako da prežalim jer mi je omiljena čokolada, a kod nas je preskup.
vani u mülleru košta točno 1,05€, dok kod nas košta trenutno skoro 2€ (s obzirom na pomak u tečaju). ista čokolada. to mi nikako nije jasno.
znam da sam laka, ali (među ostalim) zato ja želim da uđemo u eu. ako ništa drugo, bit će bolje potrošačima, a svi smo mi u krajnjoj liniji potrošači.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nije ista, nije na istom

Nije ista, nije na istom mjestu. To je kao ona priča o Ekvadorcima koji izrađuju ručno šešire — dobiju djelić dolara po šeširu, a isti šešir u SAD košta stotinu i više ("hand-made", je li).

Tko je glasao

dakle tete u mülleru ju

dakle tete u mülleru ju smiješaju pa je tamo jefitnija.
ovo je već pomalo smiješno.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

lucijan, izvozna cijena

lucijan, izvozna cijena kraseve bajadere od 200g. je 1,6 eura.. ona od 300g. je 1,8 eura.. te ona od 500g. 2,0 eura.
dorina cokolade od 100g su od 0,18 (ledena, punc), pa do 0,25(ljesnjak).
sve su to one cokolade koje na hrvatskim policama kostaju od 7 do 9.5 kuna po komadu.
gola izvozna cijena(veleprodajna) je gotovo deset puta manja od one maloprodajne u hrvatskoj.
no, da se sva koplja nebi sad slomila samo na krasu, valja spomenuti da su i kod svih ostalih izvoznika dispariteti cijena vrlo slicni.
npr. franck svoju kavu classic espresso izvozi po 6,5 eura po kg, a ona u metrou kosta oko 115 kuna/kg.
cinjenica je da svi hrvatski proizvodjaci iskoristavaju svoju poziciju na domacem(osvojenom) trzistu gdje su cijene daleko vece nego kad se njihova roba plasira vani, a pogotovo to rade oni proizvodjaci ciju je poziciju drzava zastitila sa ogranicenim uvoznim kvotama ili tzv. "prelemanima"(dodatna davanja kod uvoza, najcesce izrazena po kg-uvezenog proizvoda).
no, da proizvodjaci nebi ispali glavni gulikoze hrvatskog sve pliceg novcanika, valja kazati da veci dio razlike(kad se naplati drzava) od izvozne cijene i one za domace trziste odlazi u djepove raznih trgovackih" majmuna koji zive u dvorcu od 44 soba"(citat dezulovica) i koji svoje obaveze naplacuju u roku od 35 dana, dok svojim dobavljacima placaju i do 189 dana.
za uspredbu, slovenski "tus" na koji se slovenci ljute da je los platisa(zbog kasnjenja placanja) robu dobavljacima placa u roku od 60 dana, dok je kod svih ostalih tipa merkator, rok oko mjesec dana.
pa ipak, da taj "majmun u 44 sobe" nebi sad ispao najgori, valja reci da drzava farmaceutskim kucama placa njihovu robu u roku od 260 dana i da je generator svog ovog "tranzicijskog obicaja neplacanja", koje po sebi spada u sam vrh ekonomskih apsurda, upravo ova drzava koja je ujedno i najveci duznik.
riba definitvno smrdi od glave, tako da bez nuzne reorganizacije drzavnog aparata i lokalnih upravnih tijela, te smanjenja javnih troskova, sve ove jacine mjere padaju u vodu.

Tko je glasao

Imao sam neke podatke o tim

Imao sam neke podatke o tim cijenama, ali nisam imao potvrdu.

Kako stvari stoje, vidim da sam u krivom poslu. Također, vidim da su meksički i kolumbijski narko-karteli u krivom poslu. Svi bi se trebali baviti čokoladom.

Jedino me zanima kako Kraš sa takvim marginama uspije završiti sa samo 40 milijuna kuna neto dobiti od preko milijarde kuna prihoda?

Tko je glasao

o, nemoj tako o

o, nemoj tako o HGK!

"SEMINAR O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA I IDENTITETA"
(06.05.2010, Zadar, HGK Županijska komora Zadar)
"Organizator: Case d.o.o. Suorganizator: Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP)
Na seminaru o zaštiti osobnih podataka i upravljanju identitetima želimo upoznati imaoce osobnih podataka o novoj zakonskoj regulativi (vezanoj za obaveznu zaštitu osobnih podataka i elektroničkih identiteta te samih podataka).....Prisustvovanje seminaru nije obavezno....
Program seminara (10:00 – 14:00).... Kotizacija: 600 kn+23% PDV.
HGK ŽK Zadar
Špire Brusine 16
(Županijska komora sve usluge uz organizaciju seminara ustupa bez naknade)"

vidiš - SVE usluge ustupaju bez naknade!! kome?
Case - u d.o.o. (koji će ovdje profitirati ali svejedno je prisilni član komore)
ili AZOPu (još jednoj od brojnih državnih agncija)
ili svojim ostalim "članovima"?

Tko je glasao

Nije mi jasno zašto AZOP

Nije mi jasno zašto AZOP nije u stanju sam održati seminar, nego dopuštaju da na njihovom teritoriju zarađuje treća strana. Država valjda ima previše novca pa im ove sitnice nisu bitne. Šlag na tortu bio bi da Caseu država isplati nakandu za intelektualne usluge, a da taj novac podijeli s odgovornima iz AZOP-a.

Tko je glasao

Program seminara (10:00 –

Program seminara (10:00 – 14:00):
10:00 Predavanje: Vilena Gašparović, zamjenica ravnatelja AZOP: „Zaštita osobnih podataka“
10:30 Predavanje: „Zaštita identiteta“
11:00 Pauza
11:30 Radionica: „Primjeri provedbe zaštite osobnih podataka“

HOK ustupa - prostoriju? korištenje wc-a?
Predavačica iz savjetodavne i edukativne državne institucije održava predavanje.

Ali te dvije državne institucije nisu sposobne i organizirati način na koji bi nam njihove usluge, savjeti, objašnjenja, pouke i pomoć, koje već plaćamo, zapravo postale dostupne!

Pa se tu pojavljuje Case - kao - organizator!
Dobra organizacija je pola posla - definitivno intelektualna usluga - uključiš mozak i organiziraš one koji ga nemaju/ne koriste!

"O provedbi zakona brine se Agencija za zaštitu osobnih podataka AZOP koja kontrolira
poštivanje zakona na terenu (i piše eventualne kaznene prijave)."

Dakle, pretpostavlja se da se će firme koje su uputile nekog od svojih djelatnika na ovaj seminar u potpunosti znati raditi u skladu zakonom - smanjili su si broj onih koje treba kontrolirati!

Tko je glasao

a možda je u "Case-u"

a možda je u "Case-u" zaposlen malo retardirani ali perspektivni sin, nećak nekoga iz AZOP-a il, sakloni bože, barba Luke, pa je neko iz HGK ili iz Jacina brloga naznačio kako bi bilo lijepo da se mali promovira i zaradi koju kunu...
a ti krkane i nazovi-profesore plati harač da bi to bilo izvedivo, he, he.
profesor

Tko je glasao

Ovo je zadnja izvana

Ovo je zadnja izvana inducirano odlazećeg socijalizma u Hrvata bolje znana pod sintagmom "ko je jamio jamio je".
Slijedeći dosljedno Marxa prva faza socijalističke revolucije - ETATIZACIJA, u Hrvatskoj je provedena najbolje na svijetu - već dva puta, prva nakon WW2, a druga po osamostaljenju.

Ovo podržavljenje dakle bilo je oba puta uvod u TEŠKU DIKTATURU DRŽAVE koja i dan danas traje, i to sa natruhama državnog terorizma u oba slučaja. OVO JE DIKTATURA DRŽAVNOG APARATUSA PROTIV VLASTITOG NARODA, A S CILJEM OČUVANJA DRŽAVE KAO POLITIČKOG APARATUSA A NE KAO NACIONALNOG ILI TERITORIJALNOG POLITIČKI UREĐENOG ENTITETA. SVE OVE MJERE KORISTE JEDINO ODRŽANJU OVAKVOG MODELA DRŽAVE, DRŽAVE U KOJOJ JE JEDINO DRŽAVA SVE, A NAROD JE DUŽAN TO PLAĆATI!

Naravno da se to naveliko kosi sa pravnom stečevinom EU, i naravno da ovi "naši" to znaju, i naravno da "oni" iz EU to i vide i znaju, i naravno da "naši" pokušavaju napraviti sve da i EU zahebu, i kupovanjem vremena, i izvrtanjem pojedinih članaka zakona u koji će kasnije ispasti kao "nespretnosti u hodu".....samo ovaj puta EU nema instant interes da Hrvatska uđe, pa imaju vremena za igru sa kretenoidima iz "naše" vlasti.....

Naime, glede HGK, HOK i ostalčih harač-socijalističkih reket institucija ulaskom u EU jamči se sloboda (ne)udruživanja, Todorića će progutati konkurencija čim se ukine odredba o broju domaćih proizvoda na policama trgovaćkih lanaca, i čim se otvore granice u .Hr će pasti maloprodajne cijene prehrane 10 - 40 %, past će hrvatski telekomunikacijski oligopol (doklaz - najava vlade o skoroj prodaji udjela u T-comu, koji će popušiti čim zaživi zdrava konkurencija), past će svi ostali monopoli ali i parafiskalni nameti koji obično najmanje završavaju u proračunu, ako ne po odluci vlade, a ono po tužbama poduzetnika i građana pri nadležnim EU sudovima čije će odluke biti obvezujuće, a čime će moći biti zaobiđen politički utjecaja preko para- političkog tijela zvanog ustavni sud u pravnim stvarima koje se tiču gopodarskih pitanja. zato nije nimalo slučajno da se neka poglavlja (zakoni) ostavljaju za kraj a da bi se do samoga kraja pogodovalo nekom, na štetu cijelog društva....

Recite da li igdje ima sličnih slučajeva igdje u zapadnom svijetu:

Dvije fizičke osobe - GRAĐANI sklope međusoban ugovor da će jadna drugoj obaviti neku jednokratnu uslugu u vrijednosti cca 20.000 kuna, ali žele da sve bude porvedeno legalno - NE NA CRNO.

Onaj koji je uslugu naplatio dužan je OSIM POREZA obračunati i uplatiti DOPRINOSE ZA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE u PUNIM IZNOSIMA kao i svi zaposleni ALI NIKAKVA PRAVA IZ MIROVINSKOG I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PRITOM NE OSTVARUJU, !!!!BAŠ NIKAKVA PRAVA IZ TOG ISTOG OSIGURANJA KOJEG SU DUŽNI UPLATITI!!!!! iako je recimo samo uplata za mirovinsko osiguranje ovom slučaju bila 4000 KUNA!

Btw ovo je bio izum SDP-a - Crkvenca, koji očito ostalim vladama itekako paše! To je ono: "oš kupit ciglu?"

Evo nekih priloga ovoj mojoj tezi:

Poglavlje 8: Tržišno natjecanje
Pravna stečevina glede tržišnoga natjecanja obuhvaća antitrustovsku politiku i politiku nadzora državne pomoći. Ona uključuje pravila i postupke za borbu protiv nekonkurentnoga ponašanja poduzeća (ograničavajući dogovori između poduzetnika i zloporaba dominantnoga položaja), ispitivanje spajanja između poduzetnika te sprečavanje vlada da dodjeljuju državnu pomoć koja , ograničava konkurenciju na unutarnjemu tržištu. Općenito govoreći, pravila tržišnoga natjecanja izravno se primjenjuju u cijeloj Uniji, a države članice moraju surađivati u potpunosti s Komisijom u njihovoj provedbi.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....8_hr_internet_en.pdf
Status procesa pregovora: određena mjerila za otvaranje

Poglavlje 16: Oporezivanje
Pravna stečevina u području oporezivanja obuhvaća područje neizravnog oporezivanja, osobito porez na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine. Ona propisuje opseg, definicije i načela PDV-a. Trošarine na duhanske proizvode, alkoholne napitke i energetske proizvode također podliježu zakonodavstvu EU-a. U području izravnih poreza, pravna stečevina obuhvaća neke aspekte oporezivanja dohotka od ušteda pojedinaca i poreza na dobit poduzeća. Države članice moraju se pridržavati načela Kodeksa ponašanja pri oporezivanju poduzeća, s ciljem uklanjanja štetnih poreznih mjera. Upravna suradnja i uzajamna pomoć između država članica ima za cilj osigurati lako funkcioniranje unutarnjega tržišta što se tiče poreza te pruža instrumente za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza unutar Zajednice. Države članice Unije moraju osigurati potrebne kapacitete za provedbu, uključujući veze s relevantnim kompjutoriziranim sustavima EU-a za oporezivanje.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....6_hr_internet_en.pdf
Status procesa pregovora: Otvoreno (određena mjerila za zatvaranje)

32. poglavlje: Financijski nadzor
Pravna stečevina u ovom poglavlju odnosi se na prihvaćanje međunarodno dogovorenih i u EU usuglašenih načela, standarda i metoda za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC) koja bi se trebala primjenjivati na interne sustave kontrole čitavog javnog sektora, uključujući trošenje fondova EU. Pravna stečevina posebice zahtijeva postojanje učinkovitih i transparentnih sustava upravljanja i kontrole (uključujući odgovarajuće ex-ante, tekuće i ex-post financijske kontrole ili inspekcije); funkcionalno neovisne interne sustave revizije; relevantnu organizacijsku strukturu (uključujući središnju koordinaciju); operativno i financijski neovisnu vanjsku organizaciju za reviziju za procjenu, među ostalim, kvalitete novo uspostavljenih PIFC sustava. Ovo poglavlje također uključuje pravnu stečevinu o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv zloporaba fondova EU.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....2_hr_internet_en.pdf
Pregovarački status: Otvoreno (određena mjerila za zatvaranje)

MISAO DANA:
Mi se nešto bunimo o SLO vinjetama, pogledajte koliko košta cestarina od Osijeka do Splita samo za jednokratni povratni put - 400 kuna. Nadalje, imamo najskuplji internet na svijetu, i kao šećer za kraj IMAMO NAJSKUPLJU BAJADERU NA SVIJETU.

Tko je glasao

Ovo je malo dublje pitanje.

Ovo je malo dublje pitanje. Naime Kraš kao firma ima izvrstan proizvod koji funkcionira na tržištima bivše Juge gdje je uspio izgraditi brand equity, te zbog toga može nabiti cijenu koja je ekvivalent premije na brand gdje se može pozicionirati u višu, čak bi rekao premium klasu proizvoda. Tako se Kraš u RH ili Srbiji može bez ikakvog problema pozicionirati uz Milku, čak Lindt, dok je u Njemačkoj on proizvod pozicioniran uz Tursku čokoladu, negdje na donjoj polici, te nema nikakve proizvodne diferencijacije. Izvoz Kraša se radi zapravo za emigrante iz bivše Juge i na tome funkcionira sva prodaja. Takva pozicija je samo posljedica loše vođene prodajne politike, gdje je lista proizvoda na izvoznom cjeniku Kraša za NOvi Zeland bio potpuno isti kao i cjenik za npr Sloveniju. Umjesto da se odluče za pet proizvoda kojima će barem pokušati izgraditi kakav-takav brand na izvoznim tržištma, u to ulože pare, i uzmu dobre distributere, dugotrajna prodajna politika se temeljila na potpunom manjku strategije, tj. prodaj što možeš prodati. Uzevši u obzir da je često prodajno osoblje nagrađeno po kili prodanog proizvoda, onda se ne treba čuditi kada prodaju puno čokolade za kuhanje. Gledajući marketinšku politiku od legendarne reklame Amerike mi otkrila sam Kolumbo, ili sve reklame na kojoj neka ljepotica zagriza u komad 300 gramske čokolade (uvijek mi se to činilo degutantno, zamisli kako će ta žena izgledati za par godina ako jede 300gramsku čokoladu kao sendvič), ono što je Kraš držalo na životu je izvrstan proizvod. Na sreću Kraša, sa bilo kakvim managementom izvanredan proizvod kakav oni imaju će se prodavati. Ali proizvod kakav ima Kraš bi trebao biti kapitaliziran barem 10x jače nego što je sada, Griotta, Bajadera, Ledena Kocka, Kiki,Tortica itd su genijalni proizvodi potpuno diferencirani od svakog drugog proizvoda na tržištu. Da se uložilo u samo jedan od njih, a ne da se rasipala energija na Sport Kekse itd, Kraš bi imao barem jedan globalno poznat brand. Ali to je već stvar efikasnosti. Usput budi rečeno, ako usporedimo tvornice sličnih kapaciteta u svijetu, one imaju oko 500 do 600 zaposlenih, dok je u Krašu još uvijek 1200.
Ukratko usporedba cijene Kraševe čokolade je krivi primjer. Cjenovno pozicioniranje proizvoda je puno dublja stvar od pukog izračuna proizvodnog troška + marža. Ali dobar je primjer kako nismo uspjeli prodati hrvatski proizvod u svijetu.

Tko leti vrijedi, tko ne leti ne vrijedi.

Tko je glasao

Ne mogu reći da se ne

Ne mogu reći da se ne slažem. No standardna je pojava da se u bivšoj Jugoslaviji, a i u Hrvatskoj, izvoz gradio na grbači domaćeg tržišta. Sada je to postalo puno teže, jer je hrvatska proizvodnja gotovo nestala.

Ti zapravo u velikom dijelu kažeš što i ja. Ovakav proizvod, ovako predstavljen i prodavan, ni ne može ostvariti bolju cijenu niti poziciju na inozemnim tržištima.

Ovdje postoji i jako puno kuteva za gledanje. Recimo, zašto je rađen redizajn proizvoda? Velika većina Kraševih top proizvoda zapravo ima bezvremeni dizajn.

Pored toga, što se dešava sa Kraševom mrežom dućana? Danas su tamo proizvodi najskuplji - zašto? Ja sam prije Kraševe proizvode kupovao isključivo u Kraševim dućanima, bili su bitno svježiji, a i izbor je bio veći.

Tko je glasao

Pored toga, što se dešava

Pored toga, što se dešava sa Kraševom mrežom dućana? Danas su tamo proizvodi najskuplji - zašto? Ja sam prije Kraševe proizvode kupovao isključivo u Kraševim dućanima, bili su bitno svježiji, a i izbor je bio veći.
jer krašu maloprodaja nije ni u peti. to im je sporedna aktivnost vrlo niske produktivnosti i slabe efikasnosti. ogromne se uštede stvaraju kvalitetnijim obrtajem zaliha, distribucijom pa i troškovima zaposlenih. kraš je ESOP. imaju 30% veće troškove po zaposlenom od konzuma.
onda dolazimo do stranih tržišta. dio razlike u cijeni čine niže porezne stope od PDV-a pa nadalje, niži unit labor costs, američka maloprodaja je svijet za sebe. tamo je efikasnost dovedena do vrhunca. walmart navodno ima veću bazu podataka od pentagona i glavni je izvor rasta američke produktivnosti.

Tko je glasao

Nažalost hrvatske

Nažalost hrvatske proizvodne kompanije još uvijek žive u vremenima kada su šleperi čekali ispred tvornice a oni nisu mogli proizvesti dovoljno. Hrvatska proizvodnja je bazirana na proizvodnji visokih serija, i nije se još shvatilo da takva proizvodnja je osuđena na propast jer jednostavno visoke serije ne postoje. Drugi problem je što su hrvatske proizvodne kompanije ostale proizvodne kompanije, i tek sada su počele shvaćati vrijednost ulaganja u brand (joj već kad sam to napisao, shvatio sam koliko otrcano to zvuči). Mislim svi pričaju o tome, ali se to ne razumije. Kada se priča o konkurentnosti RH gospodarstva zaboravlja se na par činjenica. Prvo - mi smo vrlo operativno neefikasni - usput budi rečeno imao sam priliku mjeriti efiksanost nekoliko hrvatskih brodogradilišta prije par godina - prosječna efikasnost strojeva oko 20%, efikasnost cijelog pogona oko 15% (govorimo o mogućnostima proizvodnje), realno radno vrijeme oko 3 sata, i uz sve to znači imaš rezervi gdje hoćeš - kasne s isporukama. Drugo - firme su loše vođene i bez ideje - tipičan slučaj je tekstil - Tekstilpromet drži oko 70% RH distribucije, uzima robu uglavnom u komisiju, a prodaje strane marke. Možda da ga se malo subvencionira, bi se to više isplatilo nego subvencionirati gubitaše. Naš tekstil pokušava troškovno konkurirati - ma daj, kinezi rade za 1 USD, a setup je na velikim serijama koje su sve otišle u kinu. E sada, setupiraj tvornice na male serije, radi 15 komada na isplativ način, pa ćeš vidjeti da li će početi stizati narudžbe. Ali tekstilni fakultet još uvijek jedino zna snimati pojedinačne norme, koje ne znače ništa - osim što se stvaraju velike međufazne zalihe. Treće - ne postoji ekonomija veličine kojom bi fiksni troškovi bili značajno smanjeni u odnosu na jediničnu cijenu. četvrto - svi govore o brandu, ali nitko neće smanjiti svoj proizvodni portfolio. Peto - naše školstvo školuje ljude koji razmišljaju o visokoserijskim proizvodnjama.
Da zaključim - strategija je totalno kriva. Troškovno u visokim serijama ne možemo konkurirati jer nema ekonomije veličine niti tržišta koje bi to moglo progutati. Ali može se konkurirati u malim serijama koje se trebaju efikasno raditi, u proizvodnjama koje mogu raditi vrlo diverzificiranu unikatnu proizvodnju čiji proizvodni troškovi u jedinici proizvoda čine vrlo mali dio (npr šivanje za Armanija). Drugo - ako ne možeš troškovno konkurirati možeš konkurirati proizvodom - ali moraš imati proizvodnu diferencijaciju takvu koja može apsorbirati višu cijenu. Sigurno ćeš se teško boriti s Nestleom u čokoladi, ali možda u nekoj kategoriji koja njima nije toliko interesantna imaš svoj dio kolača. Ili fokus na tržišne niše, možda su one 2-3% nekog tržišta, ali i konkurencija je tamo slabija, a onda brže dođeš konkurentne ekonomije veličine. Ma problem je u našim glavama, jako puno toga treba promijeniti da bi mi uspjeli. Ali u konačnici mislim da nas naša zemlja određuje - ekološka poljoprivreda, ekološki turizam uz organsku proizvodnju svih proizvoda - recimo organske igračke (da i to postoji). Jako istrošena ideja - slažem se, ali kada bi se stvarno primjenila, ali to znači primjenila bez kompromisa - znači odmah zatvoriš svu prljavu industriju, voziš aute na hibridni pogon i slično, ja sam uvjeren da bi za 5-10 godina to postalo vrlo jak brand Hrvatske. A jedna od industrija s najvećim rastom je industrija za starije osobe koje žive sve dulje i dulje - imaju para, putuju po svijetu, treba im medicinska skrb. Uh, skrenuh s teme.

Tko leti vrijedi, tko ne leti ne vrijedi.

Tko je glasao

konspirator-ne znam tko je

konspirator-ne znam tko je kod nas poceo to verglanje o brandovima i marketingu.
Jako podsjeca na verglanje o visokom turizmu a da nemamo ni infrastrukturu ni hotele za to.
O ogromnom otporu domaceg stanovnistva da se i ne govori.Najkreativnije je zapravo prikazati neki trosak kroz marketing i izvuci lovu iz firme.
Da bi bilo koristi od branda i marketinga sto su sekundarne stvari, treba prvo imati proizvodnju i proizvod.
Ne moze nitko prodati brand za robu koje nema ili se naprosto ne isplati.
U nekim suprotnim slucajevima ( proizvodnja+ prodaja) cak nije potreban ni marketing.
Inditex uopce nema marketinga ni kampanja.Bave se tekstilom.
Dakle jaje ( proizvodnja) pa kokos ( marketing).
SAAB nije mogao spasiti nikakav marketing.( los omjer cijene i kvalitete) Ericsson nema tih problema.
To ce u svijetu poslije ove krize biti imperativ.

Tko je glasao

Nekog tko se bavi npr.

Nekog tko se bavi npr. WiMAX, HSPA, EV-DO i buducom 4G tehnologijom, ne zanima ono sto HGK radi.
Ali opet mora placati HGK!?
Reket?
Zanima ga eventualno sto je perspektiva na tom polju za 3-5 godina u tom njegovom podrucju rada ili najblizem okruzenju.Zato se vani koriste specijalizirani servisi koji se placaju ( i to dosta).
Oni koji koriste njihove usluge tocno znaju sto ih zanima.
Stvar funkcionira trzisno, a korisnici su proizvodjaci opreme, softwarea, ulagaci u dionice i fond manageri specijalizirani za tehnoloske investicije.

Tko je glasao

U Krasevoj trgovini uz samu

U Krasevoj trgovini uz samu tvornicu kakao Kras expres od 800g ili sl je skuplji nego u Konzumu, Metrou i bilo gdje drugdje gdje sam gledao, a kad je u nekoj od tih trgovina na akciji onda i prilicno drsko jeftiniji.

Tko je glasao

Razlogom vise cijene

Razlogom vise cijene Bajadere u Hrvatskoj nije Vidosevic, vec Todoric. To je ona osoba koja kontrolira i sve pisane i elektronske medije putem oglasivackog reketa, a i distribuciju svih pisanih medija. To je ona osoba za koju znamo da postoji, ali je ne spominjemo. Koliko je dnevnika i komentara na ovim stranicama u zadnjih par mjeseci bilo posveceno J.K.? Koliko nasem Ivici? Tko ima vecu moc? Ivica ili Jadranka? Ponekad treba pogledati i kako stoje stvari na drugoj strani ogledala.

Tko je glasao

Mi, generalno, imamo više

Mi, generalno, imamo više cijene. To znači da svi koji dolaze na ovo tržište nabijaju cijene, pa ne mislim da je Agrokor tu po nečemu specifičan.

Dolje su spomenute cijene interneta. Naše cijene pristupa internetu veće su od slovenskih, ali i od njemačkih. Pored toga, Slovenci i Njemci imaju brzine i uslugu o kojoj mi možemo samo sanjati (malo surfanja i sve je jasno).

Ovo je posebna tema o kojoj sam isto htio pisati. Visoka cijena Kraševih proizvoda po mom mišljenju ne utječe na konkurentnost Hrvatske, čak (paradoksalno) višom cijenom u Hrvatskoj Kraš "subvencionira" izvoz.

Međutim, visoka cijena interneta uz lošu ponudu velikih brzina i nerazvijen internet velikih brzina (ključni dio je upstream, ne downstream) direktno utječe na našu konkurentnost i u začetku oduzima šansu malim poslovnim ICT projektima. Kada tu dodamo i putanju hrvatskih paketa koji se transferiraju preko Njemačke, po mom mišljenju HT je pravi ubojica domaće ICT konkurentnosti. Paradoksalno, Ivica Mudrinić sjedi u svim najvažnijim tijelima, vladinim, predsjedničkom, NVK-u itd.

Tko je glasao

Ovo je zadnja faza

Ovo je zadnja faza zakašnjele retardirane političko-ekonomske evolucije, zadnja faza polako odlazećeg socijalizma u Hrvata bolje znana pod sintagmom "ko je jamio jamio je".
Naime, glede HGK, HOK i ostalčih harač-socijalističkih institucija ulaskom u EU jamči se sloboda (ne)udruživanja, Todorića će progutati konkurencija čim se ukine odredba o broju domaćih proizvoda na policama trgovaćkih lanaca, i čim se otvore granice u *.Hr će pasti maloprodajne cijene prehrane 10 - 40 %, past će telekomunikacijski monopol (doklaz - najava vlade o skoroj prodaji udjela u T-comu, koji će popušiti ćim zaživi konkurencija), past će svi ostali monopoli ali i parafiskalni nameti koji obično najmanje završavaju u proračunu, zato nije nimalo slučajno da se neka poglavlja (zakoni) ostavljaju za kraj a da bi se do samoga kraja pogodovalo nekom, na štetu cijelog društva....

Recite da li igdje ima sličnih slučajeva igdje u zapadnom svijetu:

Dvije fizičke osobe - GRAĐANI sklope međusoban ugovor da će jadna drugoj obaviti neku jednokratnu uslugu u vrijednosti cca 20.000 kuna, ali žele da sve bude porvedeno legalno - NE NA CRNO.

Onaj koji je uslugu naplatio dužan je OSIM POREZA obračunati i uplatiti DOPRINOSE ZA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE u PUNIM IZNOSIMA kao i svi zaposleni ALI NIKAKVA PRAVA IZ MIROVINSKOG I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PRITOM NE OSTVARUJU, !!!!BAŠ NIKAKVA PRAVA IZ TOG ISTOG OSIGURANJA KOJEG SU DUŽNI UPLATITI!!!!! iako je recimo samo uplata za mirovinsko osiguranje ovom slučaju bila 4000 KUNA!

Btw ovo je bio izum SDP-a - Crkvenca, koji očito ostalim vladama itekako paše! To je ono: "oš kupit ciglu?"

Evo nekih priloga ovoj mojoj tezi:

Poglavlje 8: Tržišno natjecanje
Pravna stečevina glede tržišnoga natjecanja obuhvaća antitrustovsku politiku i politiku nadzora državne pomoći. Ona uključuje pravila i postupke za borbu protiv nekonkurentnoga ponašanja poduzeća (ograničavajući dogovori između poduzetnika i zloporaba dominantnoga položaja), ispitivanje spajanja između poduzetnika te sprečavanje vlada da dodjeljuju državnu pomoć koja , ograničava konkurenciju na unutarnjemu tržištu. Općenito govoreći, pravila tržišnoga natjecanja izravno se primjenjuju u cijeloj Uniji, a države članice moraju surađivati u potpunosti s Komisijom u njihovoj provedbi.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....8_hr_internet_en.pdf
Status procesa pregovora: određena mjerila za otvaranje

Poglavlje 16: Oporezivanje
Pravna stečevina u području oporezivanja obuhvaća područje neizravnog oporezivanja, osobito porez na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine. Ona propisuje opseg, definicije i načela PDV-a. Trošarine na duhanske proizvode, alkoholne napitke i energetske proizvode također podliježu zakonodavstvu EU-a. U području izravnih poreza, pravna stečevina obuhvaća neke aspekte oporezivanja dohotka od ušteda pojedinaca i poreza na dobit poduzeća. Države članice moraju se pridržavati načela Kodeksa ponašanja pri oporezivanju poduzeća, s ciljem uklanjanja štetnih poreznih mjera. Upravna suradnja i uzajamna pomoć između država članica ima za cilj osigurati lako funkcioniranje unutarnjega tržišta što se tiče poreza te pruža instrumente za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza unutar Zajednice. Države članice Unije moraju osigurati potrebne kapacitete za provedbu, uključujući veze s relevantnim kompjutoriziranim sustavima EU-a za oporezivanje.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....6_hr_internet_en.pdf
Status procesa pregovora: Otvoreno (određena mjerila za zatvaranje)

32. poglavlje: Financijski nadzor
Pravna stečevina u ovom poglavlju odnosi se na prihvaćanje međunarodno dogovorenih i u EU usuglašenih načela, standarda i metoda za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC) koja bi se trebala primjenjivati na interne sustave kontrole čitavog javnog sektora, uključujući trošenje fondova EU. Pravna stečevina posebice zahtijeva postojanje učinkovitih i transparentnih sustava upravljanja i kontrole (uključujući odgovarajuće ex-ante, tekuće i ex-post financijske kontrole ili inspekcije); funkcionalno neovisne interne sustave revizije; relevantnu organizacijsku strukturu (uključujući središnju koordinaciju); operativno i financijski neovisnu vanjsku organizaciju za reviziju za procjenu, među ostalim, kvalitete novo uspostavljenih PIFC sustava. Ovo poglavlje također uključuje pravnu stečevinu o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv zloporaba fondova EU.
Više: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croa.....2_hr_internet_en.pdf
Pregovarački status: Otvoreno (određena mjerila za zatvaranje)

MISAO DANA:
Mi se nešto bunimo o SLO vinjetama, pogledajte koliko košta cestarina od Osijeka do Splita samo za jednokratni povratni put - 400 kuna. Nadalje, imamo najskuplji internet na svijetu, i kao šećer za kraj IMAMO NAJSKUPLJU BAJADERU NA SVIJETU.

Tko je glasao

Jedna velika istina je da

Jedna velika istina je da ulaskom u EU mnogima u Hrvatskoj crno sviće.

Što se trgovine tiče, svatko će moći otići u Mađarsku, Austriju ili Italiju i tamo nakrcati ne prtljažnik, već kamion hrane i bilo kakvih drugih proizvoda i to dovesti u Hrvatsku da ga nitko ništa ne pita.

Pored toga, tu je i intenet trgovina unutar EU.

Jedina mana je što više nećemo moći izbjeći plaćanje lokalnog PDV-a, međutim, jako puno proizvoda je u inozemstvu jeftinije čak i uz PDV.

Odljev PDV-a u inozemstvo, mogao bi praviti dodatne probleme državnoj blagajni. Nisam baš proučavao sve u detalje, ali ako ne griješim, u EU se uvoz obavlja u prvoj luci pristajanja (prvi aerodrom slijetanja, prva točka prelaza granice EU). Kako je Hrvatska ekonomija uvozna, lako bi se moglo desiti da naš PDV budemo uplaćivali negdje drugdje.

Tko je glasao

ulaskom u uniju nestaju sve

ulaskom u uniju nestaju sve kvote i "prelemani", te sva carinska davanja(i sva organicenja "uvoza") i cinjenica je da se mnogima u hrvatskoj crno pise, a narocito parazitu od hrvatske drzave koji ce morati zivjeti jedino od pdv-a i poreza.
pdv ostaje svakoj drzavi clanici unije, dok carina(kod uvoza u eu) ide uniji.
carina se moze platiti u prvoj tocci prelaza, ali ni ne mora, jer se moze platiti i u zemlji odredista.
u svakom slucaju, od carine se financira eu.

Tko je glasao

Mislio sam na PDV koji se

Mislio sam na PDV koji se plaća na carini prilikom uvoza, ne na samu carinu. Koliko znam država lavovski dio PDV-a ubere na carini.

Da li to znači da PDV ostaje onoj zemlji EU u kojoj napraviš uvoz?

Tko je glasao

da, pdv ostaje toj zemlji.

da, pdv ostaje toj zemlji.

Tko je glasao

... svatko će moći otići

... svatko će moći otići u Mađarsku, Austriju ili Italiju i tamo nakrcati ne prtljažnik, već kamion hrane i bilo kakvih drugih proizvoda i to dovesti u Hrvatsku da ga nitko ništa ne pita.

Za nakrcat prtljažnik (kamion?!) prvo treba imati odogovarajuće prijevozno sredstvo. Zatim, treba u trošak uračunati cijenu goriva. I na kraju treba još imati novaca za kupovinu dovoljne količine robe da ti se takav put isplati.
Dakle, to je eventualna opcija za (viši?) srednji sloj, no hoćemo li tada više uopće moći govoriti o srednjem sloju?

Pored toga, tu je i intenet trgovina unutar EU.

Internet trgovina (uglavnom) podrazumjeva posjedovanje kreditne kartice. Koliki udio stanovništva će si tada moći priuštiti kreditnu karticu?

Tko je glasao

"Internet trgovina

"Internet trgovina (uglavnom) podrazumjeva posjedovanje kreditne kartice"

postoji WEB kartica, OTP banke - najobičnija cash kartica na koju uplatiš Kune i s koje ti se skida iznos u valuti zemlje u kojoj kupuješ - ostatak para odma povučeš i nema straha!

(postoje i obične devizne kartice PBZ, s kojima možeš u webshopping ali ako račun glasi na USD, možeš imati problem pri plaćanju u EU i obrnuto)

Tko je glasao

Meni se cini da se jedino o

Meni se cini da se jedino o Todoricevoj nedodirljivosti i pise. Jedino se na njega misli kad se zeli uvesti porez na luksuz, nekrentine, ..., kad se zeli uvesti nezastarjevanje pretvorbenog kriminala, smanjiti nelikvidnost, ..., a onda to ipak kao bumerang pogodi raju.

Tko je glasao

@obaladaleka toooočno, a

@obaladaleka toooočno, a Todorić nije jedini!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci