Tagovi

Odgovori kolegama blogerima na pitanja o fiskalnoj i monetarnoj politici

U prošlom dnevniku pisao sam o fiskalnoj i monetarnoj politici. Kao reakciju dobio sam više privatnih pitanja, pa sam zbog opsežnih odgovora odlu?io sve staviti u novi dnevnik.

U ovom dnevniku pisat ?u o ustroju Europske središnje banke i HNB, te o njihovim strukturama, ciljevima i zadacima, kao i o nekim inicijativama Znanstvenog društva ekonomista oko rješavanja aktualne gospodarske recesije u Hrvatskoj.

Tako?er ?u se osvrnuti i na fiskalnu politiku unutar zemalja Europske monetarne unije i Hrvatske.
Prvi dio dnevnika je više edukativni, a namjera mi je jasno istaknuti kakvu monetarnu politiku vodi ESB, a kakvu HNB, a u drugom dijelu iznijet ?u i svoja razmišljanja.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA sastoji se od Savjeta guvernera (izme?u ostalog formulira monetarnu politiku Eurozone), Izvršnog odbora (implementira monetarnu politiku i provodi regulatorne odluke) i Generalnog savjeta (doprinosi sustavu nadzora i koordinaceije ESB-a).
Ciljevi monetarne politike EU su održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku uz nisku stopu inflacije od oko 2%, podupiranje gospodarske politike unije, visoka zaposlenost i održiv neinflacijski rast.

Europska središnja banka za razliku od banaka ?lanica EMU ima pravo emisije banknota i bankarskih rezervi putem ?ega postavlja uvijete za zaduživanje banaka kod ESB, te utje?e na uvijete zaduživanja na nov?anom tržištu. U ingerenciji nacionalnih središnjih banaka jedino je izdavanje kovanica.
Europska središnja banka promjenom kamatne stope na tržištu novca utje?e na gospodarske subjekte što dalje utje?e na proizvodnju i cijene, a nakon prilagodbe gospodarstva promjena nov?ane mase utje?e samo na cijene, ali ne i na realne varijable poput proizvodnje i zaposlenosti.
Strategija monetarne politike ESB odre?uje razinu kamatne stope na tržištu novca koja je potrebna za održanje stabilnosti cijena u srednjem roku. To se radi kroz ekonomsku analizu (prati gospodarska kretanja, kretanje te?aja, fiskalne politike, kapitala i rada i dr.) i monetarnu analizu (prati vezu izme?u kretanja nov?ane mase u srednjem roku i inflacije), a putem instrumenata monetarne politike kroz operacije na otvorenom tržištu, ustaljene pogodnosti i rezerve likvidnosti.
ESB tako?er propisuje i minimalne obvezne rezerve likvidnosti koje kreditne institucije moraju držati kod svojih banaka.

Iz gore navedenog lako se može zaklju?iti da se monetarna politika ESB temelji na kamatnjaku, a ne na sidrenju te?aja kao što je to slu?aj sa HNB, a to su dva konfliktna cilja.

FISKALNA POLITIKA ZEMALJA EU može se okarakterizirati kao nejedinstvena, a sam fiskalni sustav je na granici politi?kog i ekonomskog aspekta svake od država ?lanica. Svaka od Vlada ?lanica, kad ve? nema monetarni suverenitet, nastojala je u što je mogu?e ve?oj mjeri zadržati fiskalni suverenitet, poglavito jer javne financije imaju zna?ajan udio u BDP-u pojedinih zemalja. Struktura fiskalnog sustava EU svodi se samo na prora?un kao jedini instrument provo?enja fiskalne politike sa središnje razine.

HRVATSKA NARODNA BANKA se sastoji od Savjeta guvernera: guvernera, zamjenika guvernera i 4 viceguvernera koji pokrivaju 2 ili 3 razli?ita sektora. I HNB tako?er, kao i ESB za cilj ima održavanje stabilnosti cijena, te podupiranje gospodarske politike, upravljanje me?unarodnim pri?uvama, izdavanje nov?anica i kovanog novca, nadzor banaka, kao i nadziranje platnog sustava. HNB provodi monetarnu i deviznu politiku, utvr?uje kamatne stope i obveznu pri?uvu.

Mislim da je važno istaknuti da HNB koristi upravljano plivaju?i te?ajni sustav, ali ne brani odre?enu razinu te?aja, ve? se on odre?uje na deviznom tržištu putem ponude i potražnje. No, jasno je da HNB putem deviznih aukcija utje?e na te?aj.

FISKALNA POLITIKA U HRVATSKOJ – znamo svi kakva je. Porezni sustav nažalost potrošno je orijentiran u kojem dominira PDV, zamršen je, a porezi na rad su previsoki. I najnoviji potezi aktualne vlade na ?elu s premijerkom Kosor samo još produbljuju ranu na tkivu hrvatske ekonomije.

U tom kontekstu osvrnut ?u se i na neke od prijedloga ZNANSTVENOG DRUŠTVA EKONOMISTA, a na zamolbu kolege blogera Zorana Oštri?a:

1. „Mi predlažemo devalvaciju i postupnu deprecijaciju kune. Nerealni stabilni te?aj kune, odnosno monetarne politike, glavni je uzrok krize“, kazao je Ivo Sever.

Uzroka krize ima više i nijedan nije glavni, ali se na?elno slažem da kuna treba devalvirati. No, upravo u prvom dijelu teksta potrudio sam se pokazati koliko je cijela problematika oko fiskalne i monetarne politike složena i nikako se ne slažem da se mijenjaju samo pojedini dijelovi ekonomskog modela, ve? treba uslijediti promjena ?itavog ekonomskog modela.

2. "Uz devalvaciju te?aja, reprogramiranje zaduženja, državni intervencionizam u bankarski sektor, ekonomisti kao jednu od nužnosti postavljaju dodatno oporezivanje. Predlažu porez na imovinu, kapital, ekstraprofite, naro?ito bankarske, te oporezivanje dohotka po principima razli?itim od dosadašnjih."

Slažem se da treba intervenirati u poreznu politiku, ali opet ne ovako paušalno. Treba provesti poreznu reformu u kojoj bi se optere?enje stavilo na kapital umjesto na rad, ali uz olakšice za reinvestiranje u stvaranje novih dobara i u izvoz. Smatram da porez na kapitalnu dobit ne bi trebalo uvoditi jer nam je to tržište tek u povojima i treba ga poticati, a ne gušiti. Kad oja?a (a sad je situacija takva da jedva preživljava), onda treba razmišljati i o takvim porezima. To to vrijeme nije sada.
Ono što mene više zabrinjava je nedostatak prijedloga i uop?e komunikacije o poreznoj reformi u kontekstu privla?enja stranih ulaganja. Porezni sustav treba pojednostaviti, a država mora garantirati da se taj sustav ne?e mijenjati barem 10 godina kako bi strani ulaga?i znali što ih u Hrvatskoj o?ekuje.

3. " Znanstveno društvo ekonomista se zalaže za nacionalizaciju monetarnog sustava, na na?in da se osnuje državna banka, koja bi služila kao by-pass blokadi pristupa sredstvima, koje su uzrokovale poslovne banke."

Intervencionizam u bankarski sustav na ovaj na?in smatram ?istom utopijom, da ne kažem glupoš?u. Prvo, mi smo banke prodali. Na kakav na?in i s kojim ciljevima privatizacije, drugo je pitanje i od toga bi se tako?er dao napisati dnevnik, ali ?injenica je da smo ih prodali i one više nisu naše. Na njih možemo utjecati kroz monetarnu politiku HNB-a, ali sve te banke dio su nekih me?unarodnih bankarskih grupacija. Nadalje, ?itav sustav u Hrvatskoj po?iva na financiranju kroz te banke. U vremenu kad nastojimo u?i u Europsku uniju kakvu bismo mi poruku poslali toj istoj Europi s takvim potezima? Prihva?amo vaš novac, ali kad nam to bude odgovaralo izigrat ?emo vas kroz državni intervencionizam. Uostalom, Hrvatska poštanska banka i je u vlasništvu Hrvatske, pa zašto ona nije taj by-pass blokadi pristupa sredstvima koje su prema rije?ima kolega iz Znanstvenog društva ekonomista uzrokovale tu blokadu?

Dva su odgovora: prvo, vrlo lako je argumentirano dokazati da ne stoji ova teza da su banke uzrokovale ikakvu blokadu. Upravo su one u cilju pove?anja profita „napumpale“ Hrvatsku s kreditima.
Drugo; od kuda kapital toj novoj državnoj banci da se može nositi sa svim zada?ama koje se pred nju postavljaju? Nema ga, naravno. Ako bi sad htio ironizirati, mogao bih predložiti da se kapital namakne od kredita poslovnih banaka ili od MMF-a.

Zaklju?no, smatram da je u ovoj situaciji potrebno više ozbiljnosti u pristupu od pukog nabacivanja ideja. U prilog ovoj mojoj tvrdnji ide i ?injenica da, prema rije?ima ravnateljice Ekonomskog instituta, tu institiciju nitko nije pozvao da se uklju?i u osmišljavanje rješenja. Kad rješenje i osmislimo, potreban je znanstveni pristup u anticipiranju posljedica, pozitivnih i negativnih.

Nadam se da sam uspio odgovoriti na sva pitanja kolega blogera koja su mi postavljena nakon prošlog dnevnika.

Robert Hirc
HNS

Komentari

Europska središnja banka za

Europska središnja banka za razliku od banaka članica EMU ima pravo emisije banknota i bankarskih rezervi putem čega postavlja uvijete za zaduživanje banaka kod ESB, te utječe na uvijete zaduživanja na novčanom tržištu. U ingerenciji nacionalnih središnjih banaka jedino je izdavanje kovanica.
U cijeloj ovoj priči postoji još jedan "mali" problem o kojem se u Hrvatskoj baš ne priča.
Činjenica je da je euro valuta koja se mora obvezno prihvatiti. Dakle jasno je da tko ima pravo na emisiju banknota ima ogromnu moć: moć stvaranja vrijednosti, jer taj novac mora biti prihvaćen. Dakle kada europska središnja banka izdaje novčanice ona ih izdaje po nominalnoj vrijednosti, dok je stvarna vrijednost tek nekoliko centi. Na taj način ta privatna banka ostvaruje ogromnu dobit na koju ne bi trebala imati pravo. To se događa zbog toga što su se države odrekle monetarnog suvereniteta.
Kada bi države imale monetarni suverenitet, tada bi mogle bez problema štampati novac za proizvodne investicije, jer u tom slučaju ne bi dolazilo do obezvrijeđenja valute. Dapače takve državne investicije bi stvarale proizvodnju, nova radna mjesta a kroz to veći državni prihod kroz poreze, doprinose i potrošnju.
Talijanski profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Nino Galloni duhovito pojašnjava: "Kada država kaže da nema novaca za proizvodne investicije to je kao kada bi inženjer rekao da nema dovoljno kilometara za ceste."
Ali ovo je malo škakljiva tema o kojoj će nerado progovoriti bilo koji političar.

Tko je glasao

Slažem se s dosta toga. Sve

Slažem se s dosta toga. Sve je dosta lijepo obrazloženo.

Ni meni nikako nisu jasni argumenti "aktiviranja kapitala". Kojeg kapitala?! Banke dižu kamate na štednju i stalno vrte reklame kako bi privukle novu štednju. Odakle ta štednja? Odakle će dolaziti nova štednja ako se promijeni tečaj, i onaj tko je do sada zarađivao ipak nešto naglo osiromaši?

Promjena tečaja će SIGURNO dovesti do porasta cijena, izraženih u kunama. Već je ionako Ina u minusu. Cijene energije sve ovise o tečaju. Cijene prijevoza. Cijene stanova, krediti itd...

Nikako da krenemo rezati tekuće rashode. Što smo potrošili, potrošili smo. To moramo platiti... ali moramo manje trošiti u budućnosti.

Bojim se da će se razvojem situacije srušiti neki trgovačko/poslovni imperiji na staklenim nogama, da će se bar kratkoročno povećati nezaposlenost i da će se neki ljudi i iseliti...

Devalvacija dovodi do preraspodjele. Ali svaka preraspodjela znači da netko gubi, a netko dobiva. Svi koji mogu su se osigurali da oni ne izgube, valutnim klauzulama i drugim. Jedini koji mogu izgubiti su radnici i umirovljenici.

Tko je glasao

cool, baš me veseli da

cool, baš me veseli da imamo nakon dosta vremena solidni stručni članak pisan da ga svatko može razumjeti :)

nego imam dva pitanja:

a) zašto misliš da kunu treba devalvirati? da li to raditi kontrolirano i u dugom periodu ili odjednom? moje je mišljenje da kuna nikada nije bila hrvatska valuta i polovica faktura koje dobijam imaju na sebi napisan tekst "u slučaju promjene tečaja..." što je ja mislim protuzakonito ali ilustrira problem vrlo dobro jer je sve u našoj zemlji indeksirano na eur pa kada bi devalvirali to bi se kroz koji mjesec sve vratilo na staro s time što bi vjerojatno zaposleni naribali. također, ako je argument devalvacije izvoz, ja bih rekao da je naš sustavni problem neučinkovitost na apsolutno svim razinama (od državne, lokalne pa do privatnog sektora) i da tečaj nikada nije bio prepreka izvoznicima

b) ja bih rekao da je naš porezni sustav (barem konceptualno) OK, no ono što se desilo je da je prošaran brdom izuzetaka i posebnih situacija, počevši od zakona o PDVu koji je u pojedinim dijelovima čak i protuustavan (iako se nitko time nije osobito bavio) preko poreza na dohodak koji je takav kakav je i po meni bi te intervale/razrede trebalo drugačije posložiti, pa do poreza na dobit koji je zacementiran iznimno uskim odabirom MRSova koji se smiju primjeniti (što u ovome času recimo dramatično ograničava brdo subjekata da brane svoje cash flow pozicije i time posredno produbljuje krizu)

ja mislim da bi unatoč svemu nekakav porez na kapialnu dobit i imovinu morali imati jer jednostavno nije logično da ga nema

suludo mi je da recimo sada u jeku krize jedini nameti koje možeš napraviti su oni na rad i potrošnju dok onih na kapital nema (ok, ima neke logike i u tome) no suludo je da država nema instrumentarij da zahvati u taj dio pa makar simboličnim porezima (recimo 3-5% na kapitalnu dobit)

eh, i bilo bi zanimljivo napraviti analizu kako je to moguće da je euribor danas na povijesno niskim granama dok su kamate kod nas dramatično narasle; da li je ta razlika doista kompletna u riziku zemlje ili ima nekih drugih elemenata koji na to utječu uključivo i ponašanje države ili HNBa?

Tko je glasao

Slažem se da je sustav

Slažem se da je sustav neučinkovit, a naročito je državna uprava u katastrofalnoj situaciji. Nagomilalo se strašno puno nesposobnih i neučinkovitih ljudi koji ne stvaraju nikakvu korist, ali strahovito opterećuju proračun. Problem je što ti ljudi nemaju nikakve komparativne prednosti i odlaskom na Zavod za zapošljavanje ostaju na njemu vječno (a nisu spremni na prekvalifikaciju, a kamoli na promjenu mjesta boravka zbog potrage za poslom).

Na pitanje o devalvaciji kune odgovorit ću protupitanjem: misliš li da bi dolaskom MMF-a kuna ostala stabilna? Zašto je nacionalna valuta oslabila u svim zemljama našeg okruženja?
Ovo što kažeš da je u svim ugovorima i na fakturama klauzula „u slučaju promjene tečaja“ samo govori da su svi svjesni da će do promjene tečaja morati doći, samo je pitanje vremena.

Rezanje potrošnje nije došlo na vrijeme, po mojem mišljenju iz 2 razloga: jedan je da nisam siguran da je Vlada početkom godine uopće bila potpuno svjesna što nas u ovoj godini očekuje (djelomično ipak je, što se vidi ako se kronološki usporedi što je Sanader pričao) i da je i sama bila zatečena negativnim gospodarskim rastom. Drugi razlog su bili lokalni izbori i zbog njih su odgađani rezovi. Nije to ništa novo. HDZ se cijelo vrijeme tako ponaša. Produljenje agonije, održavanje postojeće situacije pošto-poto i prikazivanje javnosti da je situacija bolja nego što doista i je.
No, sad je voda došla do grla i ne može se više muljati javnost. Love nema. Potrošena je. Nismo novu zaradili, ali smo se zato dodatno zadužili da prolongiramo podnošenje računa naplatu. No, to kad-tad dođe.

Smatram da bi trebalo i smanjiti broj jedinica lokalne uprave i samouprave, a isto tako i racionalizirati način raspodjele subvencija. Treba i vidjeti koje privredne subjekte treba pomagati. Npr. ako je ocjena da se isplati potpomagati određeno brodogradilište, to ne znači da treba ulagati u cijelu brodogradnju.
Obavezno treba prekinuti sve neproizvodne investicije.

Zašto kunu treba devalvirati?
Mi smo pred izborom: ili će poskupjeti rate kredita, a očuvat ćemo radna mjesta ili ćemo žrtvovati proizvodnju, izgubiti radna mjesta, a time i primanja. No, ako ćemo biti ironični, riješit ćemo se kredita s valutnom klauzulom jer ih nećemo moći otplaćivati. Mnogi od nas će postati podstanari, neki i beskućnici, a broj novih automobila na našim cestama smanjit će se. Odluka je na nama. Win-win situacija u ovom slučaju ne postoji.
Treba podsjetiti da su u dobroj mjeri svi ti krediti uzeti zbog ulaganja u finalnu potrošnju koja ne stvara nikakvu novostvorenu vrijednost (stanovi i automobili). Dakle, zadužili smo se i lovu spiskali, a sad ju treba vraćati. Netko to treba vratiti. Znam da će to sve biti teško, ali drugog puta nema. Nitko neće vratiti naše kredite osim nas samih. Zato je bolje da što prije stegnemo remene da bi bar naša djeca mogla normalno živjeti.

Povećanjem PDV-a osigurat će se nešto više novca u proračunu, ali to nije nikakva novostvorena vrijednost. To znači da ćeš ti Mrak morati platiti više da bi država dala nekom drugom i tako produljila socijalnu agoniju, a sve u situaciji da je država generator nelikvidnosti. Pritom ti ni sam ne možeš naplatiti potraživanja.
Jasno je meni da je to i tebi jasno.

Bilo je i prijedloga da se uvede porez na naplaćeno, a ne na fakturirano. To je dobro zamišljeno, ali u praksi ne funkcionra. Pokušala je to učiniti Ukrajina i ubrzo su morali vratiti na staro jer im je proračun kolabirao.

No, nešto se treba učiniti i da se počne nešto i zarađivati. Ne zarađuje se „unutar kuće“ već na inozemnom tržištu. Sve ostalo je prelijevanje iz šupljeg u prazno. U tom kontekstu mislim da nije bez veze pomoći izvoznicima da budu konkurentniji, ali naravno da od svih ne možemo očekivati niti jednako brze niti jednako dobre rezultate. No, svaki izvoznik koji nešto zaradi i donese to u zemlju, barem je malo pomogao da krenemo prema oporavku. Uzimanjem jednima i davanjem, drugima, u situaciji kad nam kamate na dugove sve više rastu nismo se pomakli s mjesta.

Evo i primjera turizma: od njega se uvijek (a naročito sad) očekuje da nas spašava. Zbog globalne recesije ni prihod od turizma neće biti na razini od prošlih godina. Efekt od deviznog priljeva će biti manji i zbog prejake kune.
Naši najbrojniji gosti su oni iz susjednih zemalja u kojima je svima nacionalna valuta oslabila. To direktno znači da je njima u Hrvatskoj ljetovanje postalo skuplje i da će manje potrošiti. Ili će biti kraće na odmoru, ili uopće neće doći nego izabrati neku jeftiniju destinaciju. U svakom slučaju za nas to znači smanjen priljev deviza.
Osobno sam za kontrolirano slabljenje kune, a ne za jednokratnu devalvaciju, ali uz smanjenje proračuna i zamrzavanje plaća.

O poreznim sam stopama već iznosio svoje mišljenje. Na ovom linku sam o tome pisao, iako s vremenske distance i tu bi se mogle neke stvari dodati:

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040210/ekonomija01.asp

Također sam u 11. mjesecu 2003. u interviewu za Poslovni tjednik (tjedan dana prije parlamentarnih izbora) ukazivao da je nemoguće smanjivanje PDV-a, a što je tada najavljivala Sanaderova administracija. Toga nema na internetu, ali ako netko želi, mogu mu poslati.

O porezu na kapitalnu dobit možemo iznositi različita mišljenja, ali bojim se da će biti vrlo teško kvantificirati tko je u pravu. To mogu biti obje varijante, jer u duljem vremenskom roku će se i tako naći u istoj točki. Pitanje je samo je li važnije da u toj točki imamo razvijenije tržište ili nešto sitniša više u držanoj blagajni.

Kamate su kod nas drastično narasle bez obzira na EURIBOR zbog percepcije rizičnosti naše zemlje (tj. domaćih banaka kao dužnika) i zbog rasta pasivnih kamata. Naime, otežana je mogućnost financiranja banaka na ino tržištu, pa se banke okreću privlačenju domaćih depozita što čine povećanjem pasivnih kamata. Naravno da će u tom slučaju morati povećati i aktivne kamate da bi zaradile.

Tko je glasao

što je po tebi u zakonu o

što je po tebi u zakonu o pdv-u protuustavno?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

ima najmanje dvije

ima najmanje dvije stvari
jedno je odnos r-1 i r-2 računa, a drugo su dijelovi pravilnika o PDVu u situacijama s proizvodima koji su oslobođeni plaćanja PDVa u jednoj situaciji a u drugoj nisu

Tko je glasao

Što ne valja u odnosu r-1 i

Što ne valja u odnosu r-1 i r-2 računa? Što je to u jednom slučaju oslobođeno pdv-a a u drugom slučaju nije?

My Soul

Tko je glasao

u slučaju da se r1 račun

u slučaju da se r1 račun ne može naplatiti poduzetnik je oštećen više nego onaj koji posluje s r2 računima

a što se tiče PDVa, recimo ako jedan fakultet ili bilo koja druga ustanova koja nije u sustavu PDVa naruči od tiskare knjigu, tiskara je dužna naplatiti PDV iako su knjige oslobođene plaćanja poreza
istovremeno, ako ta ista institucija naruči knjigu u npr. ljubljani tada je kupuje bez poreza

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci