Tagovi

Obnovljivi izvori, komprimirani zrak i demokracija

Automobilski pogon na komprimirani zrakBrzi rast instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra, izvora koji su nestalni i neupravljivi, stvara problem raskoraka između proizvodnje i potražnje. U nekim satima, proizvodnja može biti veća od trenutne potražnje. Zato su potrebna skladišta energije. Jedna od tehnologija koje su u razvoju je komprimirani zrak. Zasad postoje ozbiljna tehnološka i komercijalna ograničenja, ali to se s vremenom može promijeniti. (Jedna upotreba je za pogon automobila, hibridno s drugim pogonom. Druga može biti kombinacija s vjetrenjačama, koje ne proizvode električnu energiju nego direktno stlačuju zrak.)

U članku Entire Cities Could Run on Compressed Air, treba obratiti pažnju na riječi direktora kompanije koja radi na razvoju te tehnologije na nivou prijenosne mreže (utility scale) o društvenom i političkom, a ne samo ekonomskom aspektu.

"Mi želimo demokratizirati energiju - omogućiti da obnovljivi izvori priskrbljuju energiju po lokalnim potrebama, po nižim cijenama nego centralizirani sustavi zasnovani na fosilnim gorivima." To je dio koji nedostaje u slagalici oko fosilnih ogriva: sposobnost demokratski organiziranih zajednica da donose odluke o svojim primarnim izvorima energije, baš kao što donose odluke o cestama, prostornim planovima, školama, javnoj sigurnosti i ostalim pitanjima koja su od bitnog značaja za kvalitetu života.

U Hrvatskoj, ne postoji navika ni zahtjev za istinskom demokratskom organizacijom na lokalnom nivou. Ljudi na lokalne izbore izlaze u znatno manjem broju nego na nacionalne - ne osjećaju da ih se to tiče. Struktura moći u gradovima i općinama je redovno hijerarhijska, možemo reći "patrijarhalna", svuda postoji jedan ili nekoliko lokalnih "šerifa" koji koncentriraju moć i kontroliraju vlast stvaranjem klijentelističkih i koruptivnim mreža ("kumovi").  Obični puk to prihvaća kao prirodno stanje.  Zadovoljenje svojih interesa tražit će svatko za sebe, preko "veza i poznanstava", a ne javnom artikulacijom interesa, udruživanjem i stvaranjem autonomne društvene snage ("civilnoga društva").

Hijerarhije moći na nacionalnom nivou prirodno se nadograđuju na lokalnu, ali zbog daleko veće složenosti ipak ima više disperzije, raznih centara moći. Zato je kod nas projekte na lokalnom nivou još teže provesti nego na nacionalnom. Današnji moćnici shvaćaju, bilo svjesno bilo nagonski, da ih obnovljivi izvori i distribuirana proizvodnja ugrožavaju.

Blog "Ekološka ekonomija"

Komentari

Kad je već anonimni osvježio ovaj stari dnevnik:

Evo jedna novija vijest gdje se i komprimirani zrak spominje, doduše u drugom kontekstu (spremnici energije u električnim mrežama).

Carbon footprint of grid-scale battery technologies calculated

Povećani udio nestalnih i neupravljivih izvora za proizvodnju električne energije stvara potrebu skladištenja viškova. Ovaj znanstveni rad proračunava "karbonski otisak" akumulatora. Za njihovu proizvodnju i pogon, naravno, treba trošiti energiju. Razvijena je matematička formula za izračun odnosa energije, koja može biti pohranjena tijekom životnoga vijeka, i energije koja je potrebna za gradnju, za razne tehnologije. Taj je odnos nazvan ESOI, "Energy stored on investment".

Za reverzibilne hidroelektrane ESOI iznosi 210, a od postojećih baterija (akumulatora) najbolje su litijum-ionske s vrijednošću 10. Za olovne, samo dva. Za razliku od baterija za električna vozila, glavni interes nije kapacitet, nego broj ciklusa i praženja koje baterija može izdržati. Obećavajuća je i tehnologija komprimiranoga zraka (CAES), za koju je vrijednost ESOI proračunata na 240.

Tko je glasao

to je sigurno jedan od

to je sigurno jedan od najboljih alternativnih pogona, a i mogučnosti primjene su mu mnogostrane.

Tko je glasao

automobil na zrak

Jel ovo vidio netko? Neko objašnjenje - može i od laika, zašto se ovo nije proširilo?

Ovo je navodno u Francuskoj ušlo u komercijalnu upotrebu:

http://www.youtube.com/watch?v=uVIwropRMME

Tko je glasao

Jesi li radio sa zrakom?

@Zoran Oštrić
Zorane. Jedne godine u Krašu smo pokušali u rad pustiti automatski dozirni stroj "Nagema" iz Dresdena. Od dvadeset takvih strojeva upravljanih elektronikom Nijemci su nam dali i jedan par takvih strojeva kod kojih funkciju elektronike zamjenjuje komprimirani zrak. Ukratko to je sklop visoko polirani tvrdih kamena sa mnoštvom mikronski fino bušenih rupica. I ako znamo da dioda koja pušta struju u jednom smjeru ali ne u drugom, to se postiže i sa tim rupicama. U jednom smjeru pušta zrak u drugom ne. Može vršiti funkciju releja jednostavnih tranzistora i još koje čega.
Ali, ali , ali . Zrak mora biti 100% čist. Profiltriran. Nevidljivo zrnce prašene za 10 -tinu mikrona ošteti rupicu i funkcija je izgubljena.
Tehnologija komprimiranog zraka nije baš tako jednostavna kako se misli. Barem ne u visoko zahtjevni tehnologijama koje nisu bušenje ulica i betona.

Tko je glasao

@bolten: vjerujem ti

Ja nisam inženjer ni tehničar, totalni sam duduk za to. Pratim informacije, gledam generalne odnose, struukture, strategije i koncepcije, može se reći da sam "filozof energetike" (jedan suvremeni filozof kaže da je sva filozofija "kionceptualna analiza"), postoje "filozofi fizike" ili biologije ili managementa, pa zašto ne i to! Oprezan sam kad govorim o detaljima, o posebniim tehnologijama, svjestan sam da uvijek ima problema. Čitam povremeno o toj tehnologiji, vidim da ima problema, i napisao sam da je tehnologija u razvoju i "Zasad postoje ozbiljna tehnološka i komercijalna ograničenja, ali to se s vremenom može promijeniti."

To je jedna od tehnologija skladištenja energije, kao vodik koji je neko vrijeme izazvao veliku pažnju, čak je skovan pojam "hidrogen economy", sad je splasnuo entuzijazam. Možda ćemo se neko vrijeme morati zadovoljiti s reverzibilnim hidroelektranama, to je poznata tehnologija, nema iznenađenja.

Ja cijenim inženjere i tehničare, vjerujem da će kad se jednom koncentriraju na neku klasu problema naći rješenja o kojima ranije nismo slutili. Sjećam se kad sam čitao "Hidrogen Economy" od J. Rifkina, on je bio ili još jest savjetnik za energetiku EU i A. Merkel i još nekih. I ja sam zaključio da su neki njegovi zaključci suviše optimistički i da zanemaruje praktičke probleme. Ali dopisivao sam se s jednim inženjerom koji radi na kotlovima za spaljivanje biomase u fluidiziranom sloju, rekao je da je tu puno inovacija (a ranije jednom su me impresionirali dvojica tehničara, koji su isto bili specijalisti za parne kotlove, svojim objašnjenjima što je sve vodena para, čovjek bi rekao što tu ima, svi znamo H20 u plinovitom stanju, ali fakat čovjek može znanstvenu karijeku posvetiti istraživanju svojstava vodene pare), da se ljudi kao Rifkin, filozofi enegetike, vizionari, doduše nekad previše prepuste mašti i zanemare "sitne" detalje (postoji izreka "Bog je u cjelini, vrag je u detaljima"), ali oni su vizionari, generalisti, oni potaknu specijaliste da gledaju u novom smijeru, da se koncentriraju na neku temu, pa se nekad pokaže da neke njihove vizije nisu ostvarile, ali drugi put, kad jednom krenu, specijalisti nađu i bolje, nego što je vizionar u početku zamislio. Vjerujem u taj proces.

Tko je glasao

Nemoj se mučiti

@Zoran Oštrić
Nemoj se mučiti sa titulama . Nisam ni ja injžinjer. Strojarski sam tehničar a zbog doobro (u ono vrijeme 1972.) plačenog posla završio sam i preciznu mehaniku. Bitno je da ti imaš zdrave i čiste namjere. Samo pazi ! Svijet je danas jako mali. Sve se vidi sve se zna. Kada netko napravi prototip motora na neki alternativni pogon, provediv u praksi tu dolaze u igru svjetski igrači ( multinacionalne oil company ) skriveni iza neke dobre firme. Naši inovatori poznati u svijetu po vrlo praktičnim izumima ne nailaze na razumijevanje naših gospodarstvenika. Nisu razlog samo novci već belosvjetski kapital ukorijenjen u našim vazalskim kompanijama a i šire.

Tko je glasao

Obnovljivi izvori energije

Zorane evo jos jednog zanimljivog linka da potvrdis i pravo objasnis o cemu se radi. http://www.cereb.org.uk/ Londonski Centar za energetsku ucinkovitost i obnovljive izvore energije.

Tko je glasao

Taj centar je posebno

Taj centar je posebno specijaliziran za zgradarstvo. U energetskoj transformaciji, koja je u tijeku u naprednijim zemljama Europe, danas su dva bitna velika područja gdje je revolucija već u tijeku, nekoliko manjih te treće gdje je u pripremnoj fazi.

1) Prelazak proizvodnje električne energije na obnovljive (Danska planira 100% iz obnovljivih 2035. godine, Njemačka 80% 2050. g.)

2) Drastično smanjivanje energije za grijanje prostora i tople vode u zgradarstvu. Jedan moj kraći dnevnik o tome objavljen je i ovdje u ožujku: Zgradarstvo: ključno područje za energetsku strategiju

3) Drastična redukcija korištenja naftnih derivata u prometu (s predviđanjem da će električni automobili postepeno postati norma).

Tako se ukupna potrošnja primarne energije po stanovniku može smanjiti, iako se potrošnja električne energije poveća. (Vidi npr. Švicarska počinje raspravu o energetici do 2050: smanjiti potrošnju primarne energije za 35% g. 2035. u odnosu na 2000., zatvaranje nuklearki i zamjena obnovljivim izvorima, uz korištenje prirodnoga plina isključivo u kogeneracijama.

u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim zaostalim zemljama, ne samo da političari apsolutno ne doživljvaju ovu temu, nego i oni stručnajci, koji imaju dominantan učinak na energetsko planiranje, tvrdokorno ponavljaju stavove koji su bili ispravni u doba kad su oni studirali (i tome danas uče svoje studente): obnovljiv izvori su samo "dopunski", potrošnja energije mora rast ako želimo da rste BDP isl..

To je pak vezano uz naše poimanje demokracije (ovo što imamo, jest demokracija koliko god šutjeli o tome), što spominjem u ovoj bilješci. To je duboki strukturalni problem, trajnih strukturnih društvenih odnosa (kontinuitet se može pratit barem 40-ak godina unatrag) i problem mentaliteta, ono što u historiji škola Anala naziva "procesima dugog trajanja" (mentaliteti se mogu mijenjati, ali sporo, u tijeku više generacija).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci